ISSN-2233-0917
oni koji koriste - Saff.ba
oni koji koriste - Saff.ba
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
je i taj psihosocijalni faktor u Srba<br />
i Hrvata, koji je izgrađen na uvjerenju<br />
da se zločin isplati. Taj faktor<br />
već godinama gradi genocidnu<br />
agresivnost ovih društava u odnosu<br />
prema Bošnjacima. Pošto je srpski i<br />
hrvatski narod u kritičnoj masi opijen<br />
islamofobijskim šovinizmom, ne<br />
postoji mogućnost svjesnog opiranja<br />
fašističkim slastima i strastima.<br />
Međunarodna zajednica je Dejtonskim<br />
sporazumom Srbima i Hrvatima<br />
stavila do znanja da je validno<br />
kada se oni osjećaju nadnacijama,<br />
nadljudima, kad kolju i protjeruju<br />
muslimane, ruše džamije, mlate<br />
muslimansku djecu… Baš zato agresija<br />
se nastavila! Srbi i Hrvati nisu<br />
zadovoljili svoje šovinističke apetite,<br />
i neće, sve dok: ili ne nestane Bošnjaka,<br />
ili dok im se silom ne objasni<br />
da ne mogu imati išta veća prava od<br />
svojih bošnjačkih komšija. Budući<br />
da im to nema ko silom objasniti,<br />
tragična priča se nastavlja…<br />
Bošnjaci i pamćenje<br />
Kako objasniti nedopustiv odnos<br />
bošnjačkih institucija prema bošnjačkom<br />
stradanju? U najzabitijim<br />
selima Republike Srpske iznikli su<br />
ogromni spomenici “srpskim oslobodiocima”.<br />
U Prijedoru ili Bijeljini<br />
to su ogromne spomeničke<br />
gromade, nalik na one<br />
iz Titovog režima. Srbi<br />
umiju da označe mjesta<br />
genocidnih osvajanja, i<br />
da ih pri tome odjenu u<br />
“oslobodilačko” značenje.<br />
I Hrvati umiju, sa onim<br />
križačama. Bošnjaci su<br />
uglavnom skromno označili<br />
mjesta svoga stradanja.<br />
Tek pokoja česma,<br />
ploča, pokoja knjiga koja<br />
je nastala voljom autora, a<br />
ne strateškim opredjeljenjem<br />
bošnjačke zajednice.<br />
Gdje je muzej genocida,<br />
gdje su doktorati, filmovi,<br />
gdje su desetine književnih<br />
djela koja su dosad<br />
trebala biti ispisana, i u<br />
lektiru uvrštena…? Zašto<br />
je to tako? Mislim da se<br />
Bošnjaci stide onoga što im se dogodilo!<br />
Bošnjaci su u Jugoslaviji svikli<br />
na ravnopravnost, makar i u iluziji.<br />
Osjećali su se građanima Evrope.<br />
Osjećali su se Srbima i Hrvatima. I<br />
sad, odjednom, neko ih kolje, protjeruje,<br />
ponižava… Bošnjaci danas<br />
čeznu da se probude u vremenima<br />
od prije agresije. Zato do mahnitosti,<br />
u kritičnoj masi, ponovo obožavaju<br />
ekavsko kukumakanje, slušaju<br />
Jednostavno,<br />
u Bošnjaka<br />
to nema ko<br />
učiniti. Uzdamo<br />
se u BANU,<br />
pa u Svjetski<br />
bošnjački<br />
kongres, ali<br />
nas anemičnost<br />
ovih adresa,<br />
pa i neka<br />
kadrovska<br />
rješenja (npr.<br />
nepoznata lica<br />
imenovana<br />
u Izvršni<br />
odbor SBK),<br />
upozoravaju da<br />
su naše želje i<br />
potrebe jedno,<br />
a realnost<br />
drugo.<br />
srbijanski folk, gledaju<br />
srpske serije, kupuju hrvatske<br />
i slovenačke proizvode.<br />
…Sve čine kako bi<br />
stvorili iluziju da se genocid<br />
nije ni dogodio. Takvim<br />
Bošnjacima najveći<br />
su neprijatelji oni Bošnjaci<br />
koji ih upozoravaju na važnost<br />
pamćenja. Takvi kad<br />
ugledaju majke Srebrenice,<br />
kako svakog 11. u mjesecu<br />
podsjećaju na svoje<br />
nestale, okrenu program,<br />
sa gnušanjem. Jer, molim<br />
te lijepo, oni su iznad tog<br />
primitivizma, oni upisuju<br />
djecu u katoličke škole i<br />
gledaju hrvatske tv kanale,<br />
oni, jednostavno, nisu<br />
odavle. Takav odnos prema<br />
svojoj sudbini, od koje<br />
nema bježanja, greška je,<br />
tragičnija od one koja je prethodila<br />
ovom genocidu, kada su Bošnjaci<br />
živjeli ispranog mozga od pamćenja<br />
genocida u Drugom svjetskom ratu.<br />
Kažemo – tragičnija – jer je onaj sistem<br />
represijom sprovodio zaborav,<br />
a u ovom postoji barem tračak više<br />
slobode u kome bi bošnjačke i muslimanske<br />
institucije mogle planski<br />
raditi na planu institucionaliziranja<br />
pamćenja. Trebalo je strateški<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
19