ISSN-2233-0917
oni koji koriste - Saff.ba oni koji koriste - Saff.ba
Uvodnik: BlagDAN džamija ISSN-2233-0917 www.saff.ba Broj 339 3. maj 2013. 23. džumade-l-uhra 1434. cijena godišnje pretplate 65KM Borba za opstanak Prioritet je rušenje Dejtona Islam My Life TV Albin Hadžić je dokaz da je ljudska volja jača od najtvrđeg čelika Preseljavanja u nizu Livanjske gromade odlaze Dvadeset godina Udruženja “Prosvjetitelj” Srebrenica Allahu su najdraži oni koji koriste drugim ljudima! Vijeće Ministara BiH Iza popisne prevare stoje bonjački politički izdajnici Lagumdžija, Radončić, Osmić i Hadžić Mustafa Pruščak (I dio) Prvi Bošnjak na El-Azharu Razmišljanja Pravilno postupanje sa ovosvjetskim blagodatima prema kur’anskim savjetima
- Page 2 and 3: Poštovani čitatelji! Ovim putem v
- Page 5 and 6: Uvodnik BlagDAN džamija Džamijski
- Page 7 and 8: Živimo u vremenu kada se, bez psov
- Page 9 and 10: Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa Onome ko
- Page 11 and 12: Srebrenica Emir Suljagić: Pitanje
- Page 13 and 14: Cazin Merjem Šišić - prva hafiza
- Page 15 and 16: govoreći na obilježavanju 20. god
- Page 18 and 19: Kolumna Borba za opstanak Priorite
- Page 20 and 21: djelovati na razbijanju bošnjačko
- Page 22 and 23: Društvo Dova rahmetli Ejubu Presel
- Page 24 and 25: Dženaza-namaz O rahmetli Dževdetu
- Page 26 and 27: Pogledi Književnik Nikola Jovanovi
- Page 28 and 29: najbliži je odgovoru na pitanje, k
- Page 30 and 31: Islamske teme kur’anske odredbe:
- Page 32 and 33: odlučio na šutnju, nije na bilo k
- Page 34 and 35: Oni (nevjernici) govore: “Zar kad
- Page 36 and 37: Islamske teme Razmišljanja Praviln
- Page 38: Allah upućuje na upotrebu viška n
- Page 41 and 42: Čovjek i četiri žene Imao čovje
- Page 43 and 44: Omladinsko udruženje “Tempo”
- Page 45 and 46: Sve ovo ukazuje na potrebu razvoja
- Page 47 and 48: Mučenje kao zločin protiv čovje
- Page 49 and 50: Kosovo Šta će biti sa Bošnjacima
- Page 51 and 52: Palestina Britanski mediji: Gaza je
Uvodnik: BlagDAN džamija<br />
<strong>ISSN</strong>-<strong>2233</strong>-<strong>0917</strong><br />
www.saff.ba<br />
Broj 339<br />
3. maj 2013.<br />
23. džumade-l-uhra 1434.<br />
cijena godišnje<br />
pretplate 65KM<br />
Borba za opstanak<br />
Prioritet je rušenje<br />
Dejtona<br />
Islam My Life TV<br />
Albin Hadžić je dokaz<br />
da je ljudska volja jača<br />
od najtvrđeg čelika<br />
Preseljavanja u nizu<br />
Livanjske<br />
gromade<br />
odlaze<br />
Dvadeset godina Udruženja “Prosvjetitelj” Srebrenica<br />
Allahu su najdraži<br />
oni koji koriste<br />
drugim ljudima!<br />
Vijeće Ministara BiH<br />
Iza popisne prevare<br />
stoje bonjački politički<br />
izdajnici Lagumdžija,<br />
Radončić, Osmić i Hadžić<br />
Mustafa Pruščak (I dio)<br />
Prvi Bošnjak<br />
na El-Azharu<br />
Razmišljanja<br />
Pravilno<br />
postupanje sa<br />
ovosvjetskim<br />
blagodatima<br />
prema kur’anskim<br />
savjetima
Poštovani čitatelji!<br />
Ovim putem vas obavještavamo da je iz štampe izašla knjiga “Povratak u Džennet”,<br />
autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Bušatlić.<br />
Knjiga “Povratak u Džennet” je štivo koje se čita u jednom dahu.<br />
Ona tretira osnovne životne teme i na jednostavan i dopadljiv način objašnjava smisao života<br />
na dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan život na ovom i<br />
postizanje potpunog uspjeha i sreće na budućem svijetu.<br />
Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu “Povratak u Džennet”!<br />
Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651
SAFF broj 339<br />
Sadržaj<br />
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
El-Mesdžidu-l-haram<br />
Buđenje ambicija<br />
8<br />
Polumjesec<br />
MUP TK<br />
Policajac opsovao džumu<br />
10<br />
Društvo<br />
Šta se desilo sa dlanom dobrog Bošnjanina sa stećka?!<br />
Bošnjaci – narod ispružene ruke<br />
21<br />
Pogledi<br />
Ko je Vuk Karadžić<br />
Književnik Nikola Jovanović: “Vuk Karadžić je mitologizovana ličnost,<br />
narodne populističke retorike nazvane ‘gunj i opanak’”<br />
26<br />
Islamske teme<br />
Poslanica o islamskom pravu: Izvori šerijatskog prava (II)<br />
Sunnet je tumač i praktična razrada Kur’ana<br />
30<br />
Kutak za islamsku omladinu<br />
Tuzla<br />
OAZA: Škola islama<br />
42<br />
Zelena transferzala<br />
Crna Gora<br />
Islam – Jezik razumijevanja između Bošnjaka i Albanaca<br />
Islamnet<br />
Egipat<br />
Turizam bez alkohola<br />
48<br />
50<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
3
Uvodnik<br />
BlagDAN džamija<br />
Džamijski dan bi muslimanima<br />
morao biti nja laži, ne samo da je degutantno,<br />
reve džamije, a u povodu iskopava-<br />
svaki dan, jer je svaki već je javna potvrda živog fašizma<br />
dan osvrhnut, osmišljen namazom, u srpskom biću. Pa, evo, šta i da se<br />
u džamiji, u džematu, ali je Dan stvarno kojim slučajem utvrdi da je<br />
džamija samo jedan dan, i to samo na mjestu Careve džamije bila nekakva<br />
građevina, kobejagi crkva, da<br />
u Bosni, jer se nigdje na dunjaluku<br />
nije institucionalizirao Dan kojim li to znači da treba odati priznanje<br />
se jedan muslimanski narod podsjeća<br />
na svoje porušene džamije. znači da džamiju ne treba obnav-<br />
onima koji su džamiju srušili, ili to<br />
Nema naroda na svijetu, poput ljati, već treba na njenom mjestu<br />
Bošnjaka, kojemu se tako sistematski,<br />
tako kontinuirano rušene nje-<br />
to zločinačka patologija, isto ludilo,<br />
podići pravoslavnu crkvu?! Ista je<br />
gove bogomolje, s ciljem zatiranja ista drskost sa kojom cionistički,<br />
vjere kao osnove njegovog<br />
okupatorski režim u Palestini<br />
maltretira musli-<br />
identiteta. Nije to samo<br />
porušenih 614 i oštećenih<br />
mane i prijeti rušenjem<br />
307 džamija, u posljednjem<br />
genocidnom po-<br />
Harema i mjesta Isra’a,<br />
prve kible ummeta, trećeg<br />
hodu, već su to i sve one<br />
odakle se Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem,<br />
porušene džamije, oteti<br />
vakufi, preorana mezarja,<br />
uzdigao na najviše nebo.<br />
u posljednjih 130 godina<br />
Zbog toga je obilježavanje<br />
koliko traje kontinuirani<br />
Dana džamija nepotpuno<br />
ako se ne uzmu obzir<br />
genocid nad Bošnjacima.<br />
I nije to samo ono što je<br />
činjenice koje govore o<br />
bilo jučer, pa se o Danu džamija ambiciji da se ne obnove porušene<br />
ne može govoriti samo iz historijske<br />
perspektive, već je to i ono što islamofobičnih medija, koji Islam-<br />
džamije, a što je stalna intencija<br />
se događa danas. Zato su Bošnjaci<br />
jedini muslimani na svijetu koji para i pišu da je bolje otvarati fabsku<br />
zajednicu optužuju za rasipanje<br />
su u prekostoljetnom kontinuitetu rike nego džamije, kao da je Islamska<br />
zajednica zadužena za fabrike, a<br />
izloženi rušenju džamija. Događalo<br />
se to i Palestincima, znamo, a ne za džamije. ...Nepotpuno je i ako<br />
najdrastičnija manifestacija židovskog<br />
sakralocida je ambicija da se kojima se susreće IZ kad hoće obno-<br />
se izuzmu razne pravne zavrzlame sa<br />
potkopa i sruši Al-Aksa, jer cionisti viti neku od porušenih džamija. Sve<br />
tvrde da se na tom mjestu nekada ovo nije prošlost, već je sadašnjost,<br />
nalazio židovski hram - hejkel, pa u kojoj, oni koji su rušili džamije,<br />
su ovi fašisti izbušili prostor ispod žive u namjeri da se porušene<br />
džamije Al-Aksa. Baš ovih dana čitamo<br />
kako vlasti Republike Srpske, ne grade. Zbog toga za Dan džamija<br />
džamije ne obnavljaju, i da se nove<br />
na mjestu porušene Careve džamije<br />
u Foči vrše iskopavanja s ciljem ali još više o ovome što jeste, i treba<br />
treba govoriti o onome što je bilo,<br />
da pronađu pravoslavnu crkvu, a slaviti obnavljanje džamija, ali još<br />
neki portali su već izvijestili da su više slaviti izgradnju novih džamija.<br />
pronađene zidine crkve. To znači I ne samo izgradnju džamija, već i<br />
da će rušenje Careve džamije biti izgradnju novih oblika džematskog<br />
pozitivan događaj, jer kako bi se života i aktivnosti, od humanitarnog<br />
drukčije napravila “starija i ljepša rada, izleta, sportskih aktivnosti,<br />
istorija”, kako u povodu granatiranja<br />
Dubrovnika reče trebinjski va, itd. – a sve to, el-hamdulilah –<br />
kurseva jezika, pčelarstva, pletarst-<br />
gradonačelnik Božidar Vučurević. povezano namazom, kao malterom<br />
Općenito, to izvještavanje velikosrpskih<br />
medija sa rušilišta Ca-<br />
zdanje, i<br />
koji veže ove cigle i gradi džamijsko<br />
uzdanje.<br />
Impressum<br />
Izdavač<br />
GID SAFF<br />
Velikog sudije Građeše 25, 72000 Zenica<br />
Trg solidarnosti 13, 71000 Sarajevo<br />
mob: +387 61 255 322<br />
distribucija: +387 62 287 412<br />
Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,<br />
Filijala Bugojno<br />
part br: 6764162000885351;<br />
transakcijski: 1613000022234395<br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Semir Imamović<br />
Redakcija<br />
Abdusamed Nasuf Bušatlić,<br />
Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz<br />
Hodžić<br />
DTP<br />
Semir Šišić<br />
Lektor<br />
Abdulmedžid Nezo<br />
Stalni saradnici:<br />
Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho<br />
Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić,<br />
Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir<br />
Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević,<br />
Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem<br />
Dizdar, Fahrudin Sinanović<br />
Ostali saradnici:<br />
Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz<br />
Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem<br />
Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber<br />
Direktor<br />
Semir Mujić<br />
Direktor marketinga<br />
Semin Rizvić<br />
+387 62 343 635<br />
Koordinator za dijasporu<br />
Ramadan Rušid<br />
+386 41 255 239<br />
Štampa<br />
EMANET d.o.o., Zenica<br />
Časopis izlazi svakog drugog petka.<br />
Rukopisi, diskete i fotografije se ne<br />
vraćaju.<br />
<strong>ISSN</strong> 1512-651X<br />
redakcija@saff.ba<br />
saffmagazin@yahoo.com<br />
www.saff.ba<br />
Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila<br />
u Federalnom ministarstvu obrazovanja,<br />
nauke, kulture i sporta pod brojem 622<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
5
Hutba<br />
Na mizanu – ahiretskoj vagi,<br />
neće biti ništa teže od lijepog ponašanja<br />
Allahov Poslanik, a.s., je rekao:<br />
“Hoćete li da vam kažem kome<br />
će biti zabranjena vatra i ko će<br />
biti zabranjen njoj? Svakome<br />
bliskom, lahkom i ljubaznom<br />
čovjeku.” (Tirmizi). Vrijednost<br />
vjernika je, znači, i u tome koliko<br />
uspijeva da bude jednostavan<br />
i prihvatljiv njegovoj zdravoj<br />
okolini. Ne bi se smjelo dešavati<br />
da neko ko je u svojoj mahali<br />
svojevrsni predstavnik “džamije“<br />
da bude i najarogantniji, ljudi se<br />
s njim ne mogu ništa dogovoriti<br />
oko infrastrukture i sl. Ljubaznost<br />
i lahkoća u komunikaciji su<br />
osobine stanovnika “ženneta, i to<br />
treba dobro potcrtati i naglasiti<br />
Hatib: Nazif Horozović<br />
Svemilostivi Gospodar nas stalno<br />
Spodsjeća na važnost da musliman<br />
i muslimanka uvijek ostanu dostojansveni<br />
i da njihovo ponašanje bude u<br />
skladu s moralnim vrijednostima, pa makar<br />
se radilo i o veoma kompleksnim i teškim<br />
okolnostima u kojima se nalaze.<br />
Kada analiziramo sve vjerske propise,<br />
neminovno ćemo zaključiti da su svi oni<br />
prožeti ljepotom, dobrotom, korektnošću,<br />
poštovanjem i iskrenošću. Primjena takvog<br />
islama je bila najbolji vid marketinga kojim<br />
su muslimani promovirali svoju vjeru. Danas<br />
najmnogoljudnija zemlja u svijetu, Indonezija,<br />
te jedna od najuređenijih muslimanskih<br />
zemalja, Malezija, i cijela Istočna Azija su prihvatili<br />
islam zbog karaktera i lijepog ponašanja<br />
muslimanskih trgovaca, čije je bavljenje<br />
trgovinom bilo duboko protkano muslimanskim<br />
bontonom i moralnim ponašanjem,<br />
što jednostavno nije ostavilo mogućnost tim<br />
narodima osim da prihvate islam, kojeg su<br />
svojim očima vidjeli i u komunikaciji osjetili<br />
kod muslimanskih trgovaca.<br />
Po čemu se to razlikujemo od drugih?<br />
Mi danas vrlo često zbunjujemo naše<br />
komšije našim praktikovanjem islama.<br />
Mi jesmo muslimani, ali pijemo, bludničimo,<br />
krademo, spletkarimo i radimo sve<br />
ono što rade nečasni ljudi, i deklarišemo<br />
se muslimanima zbog toga što su roditelji<br />
tako htjeli, a ne što bi mi posebno željeli<br />
ili što je odrednica imena predodredila<br />
da smo muslimani.<br />
Iza nas je 1. maj, gdje su<br />
muslimanske čaršije i izletišta<br />
muslimanskih gradova sigurno<br />
na istom rangu sa izletištima<br />
nemuslimanskih gradova po<br />
alkoholu, prostačenju, nemilim<br />
događajima, bacanju smeća,<br />
skrnavljenju prirode itd.<br />
Po čemu se muslimani danas<br />
razlikuju od drugih? Kada je<br />
jedan nemusliman muslimanu<br />
ponudio pivo, ovaj je odbio uz<br />
obrazloženje da je musliman,<br />
što je izazvalo šok kod tog nemuslimana,<br />
jer njegove komšije<br />
i poznanici su možda veći<br />
konzumenti alkohola od njega<br />
samog, a muslimani su.<br />
U ovoj hutbi želim staviti<br />
do znanja koliko i u koje detalje<br />
je islam razradio kulturu<br />
ponašanja, kako bih pozvao<br />
sebe i vas da budemo s našim<br />
ponašanjem najbolji misionari<br />
naše vjere. Danas nam se vrijeme<br />
neće smilovati. Možda budemo<br />
misionari i protiv vjere,<br />
ako naše ponašanje ne uskladimo sa islamskim,<br />
moralnim i karakternim načinom<br />
ophođenja sa ljudima.<br />
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kaže: “Na<br />
mizanu – ahiretskog vagi, neće biti ništa<br />
teže od lijepog ponašanja.” (Ebu Davud i<br />
Tirmizi), a Muhammed, a.s., također kaže:<br />
“Uistinu će onaj ko se lijepo ponaša dostići<br />
stepen klanjača i postača.” (Muslim). A<br />
Svemilostivi Allah, dž.š., je “Svoje najdraže<br />
i najodabranije stvorenje Muhammeda,<br />
a.s., pohvalio najljepšom pohvalom kada<br />
Uzvišeni kaže: A ti si zaista najljepše ćudi.<br />
Najljepšeg morala, ponašanja i karaktera.<br />
Da postoji veća pohvala od ove, Allah,<br />
dž.š., bi sigurno pohvalio Svoga Poslanika<br />
njome, ali definitivno ne postoji.<br />
Allah, dž.š., nas uči da kada god htjednemo<br />
namaz obaviti da se prethodno lijepo<br />
dotjeramo i da namaz u svakakvoj odjeći<br />
ne obavljamo. Allah, dž.š., kaže: O sinovi<br />
Kada nam<br />
neko lijepo<br />
nazove selam,<br />
pokušajmo da<br />
ga uzvratimo<br />
još ljepše,<br />
još srčanije i<br />
iskrenije nego li<br />
smo ga doživjeli<br />
kada nam ga je<br />
neko nazvao,<br />
vjerujte, doživjet<br />
ćemo i zaraditi<br />
bereket selama.<br />
Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete namaz<br />
obaviti! (El- ‘Araf, 31.). Pred Gospodarem<br />
svjetova vjernik se najljepše dotjeruje, osjeća<br />
posebnu blizinu Gospodara svoga i zato nas<br />
islam uči da ne izlazimo “svakakvi”<br />
pred Allaha, dž.š.<br />
Allah, dž.š., kaže: Kada pozdravom<br />
pozdravljeni budete,<br />
ljepšim od njega otpozdravite, ili<br />
ga uzvratite, jer će Allah za sve<br />
obračun tražiti. Ovdje Allah,<br />
dž.š., nije samo rekao da se radi<br />
o selamu, iako je selam pozdrav<br />
za muslimana. Na selamu treba<br />
institirati, treba ga širiti i ponositi<br />
se kada nam ga neko nazove<br />
i kada ga mi nazivamo drugima.<br />
Smatram da ima jedan broj ljudi<br />
koji nose muslimanska imena,<br />
a kojima selam “para uši”, da<br />
se takve ljude ne treba iritirati<br />
nazivajući im selam. Selam<br />
je privilegija, a ako ga neko ne<br />
želi, treba mu ispuniti tu želju.<br />
Allah, dž.š., nam zabranjuje da<br />
grdimo i u javnoj komunikaciji<br />
omalovažavamo tuđe svetinje,<br />
da ne bi i oni, uzvraćajući nam,<br />
vrijeđali Allaha i naše vrijednosti.<br />
Ne grdite one kojima se oni,<br />
pored Allaha, klanjaju, da ne bi<br />
i oni nepravedno i ne misleći šta<br />
govore Allaha grdili. (El-En’am,<br />
108.). Onaj ko želi selam, sa zadovoljstvom<br />
mu ga treba nazvati, onaj ko želi dobar dan,<br />
sa osmijehom ga treba dočekati itd. Selam<br />
sa osmijehom i bez osmijeha nije isti selam.<br />
Kada nam neko lijepo nazove selam, pokušajmo<br />
da ga uzvratimo još ljepše, još srčanije<br />
i iskrenije nego li smo ga doživjeli kada nam<br />
ga je neko nazvao, vjerujte, doživjet ćemo i<br />
zaraditi bereket selama.<br />
I u ibadetima nas islam uči kako da se<br />
lijepo i korektno ponašamo. Našim imamima<br />
je Allahov Poslanik, a.s., sugerisao da ne<br />
dulje sa klanjanjem farz-namaza, jer “među<br />
klanjačima ima djece, staraca, bolesnih, onih<br />
koji imaju neke svoje obaveze. A kada klanja<br />
sam, neka onda odulji koliko želi.” – savjet je<br />
Allahovog Poslanika, a.s., koji kada je predvodio<br />
ljude u namazu i kada bi čuo plač djeteta,<br />
ne bi duljio zbog toga što je znao koliko<br />
se majčino srce cijepa kada čuje svoje dijete<br />
kako plače.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
6
Živimo u vremenu kada se, bez psovke<br />
i vulgarnosti, ne može zamisliti ništa što je<br />
«prirodno“ u komunikaciji s ljudima. Ne<br />
možemo pogledati jedan film sa stravičnom<br />
ratnom sudbinom bez da djeci moramo<br />
objašnjavati i pravdati im da ovo, tj. psovka,<br />
kao, nije dobro, ali je film dobar. Pa čak i po<br />
džamijama gdje se održavaju sastanci džematskih<br />
odbora, bio sam svjedokom kada<br />
ludi psuju nekome ili nešto, kao reakcija na<br />
neku okolnost. Allahov Poslanik, a.s., kaže:<br />
“Čovjek s najlošijim stepenom na Sudnjem<br />
danu će biti onaj koga ljudi zaobilaze zbog<br />
prostakluka njegovih riječi” (Tirmizi). Ne<br />
smijemo se navikavati na ružne riječi, psovke<br />
i vulgarnosti, jer lijepa riječ je sadaka i dostojanstvena<br />
komunikacija je veoma bitna<br />
za čovjeka muslimana na ovom i budućem<br />
svijetu.<br />
Po bontonu se musliman prepoznaje<br />
Allahov Poslanik, a.s., je rekao: “Hoćete<br />
li da vam kažem kome će biti zabranjena<br />
vatra i ko će biti zabranjen njoj?<br />
Svakome bliskom, lahkom i ljubaznom<br />
čovjeku.” (Tirmizi). Vrijednost vjernika<br />
je, znači, i u tome koliko uspijeva da bude<br />
jednostavan i prihvatljiv njegovoj zdravoj<br />
okolini. Ne bi se smjelo dešavati da neko<br />
ko je u svojoj mahali svojevrsni predstavnik<br />
“džamije” bude i najarogantniji, ljudi<br />
se s njim ne mogu ništa dogovoriti oko<br />
infrastrukture i sl. Ljubaznost i lahkoća<br />
u komunikaciji su osobine stanovnika<br />
Dženneta, i to treba dobro potcrtati i naglasiti.<br />
Također, jedan od bontona i kulture<br />
ponašanja koju nam propisuje<br />
islam jeste način na koji možemo ulaziti<br />
u tuđu kuću, pa i svoju. Allah, dž.š.,<br />
kaže: O vjernici, u tuđe kuće ne ulazite<br />
dok dopuštenje ne dobijete i dok ukućane<br />
ne pozdravite; to vam je bolje, poučite se!<br />
A ako u njima nikoga ne nađete, ne ulazite<br />
u njih dok vam se ne dopusti; a ako<br />
vam se rekne: “Vratite se!” – vi se vratite,<br />
bolje vam je, a Allah zna ono što radite.<br />
(En-Nur, 27.).<br />
U ovom ajetu imamo najmanje<br />
tri propisa:<br />
a. Islamska kultura ponašanja<br />
nam ne dozvoljava da u<br />
tuđe kuće “upadamo” i ulazimo<br />
bez najave, bez obzira koliko<br />
nam bile bliske osobe, domaćini<br />
kuće. To je veoma simptomatično<br />
u našim seoskim<br />
sredinama gdje se ulazi u kuće<br />
kako god ko hoće i kada hoće,<br />
a domaćini uvijek moraju biti<br />
spremni na “iznenadne goste”.<br />
To islam ne dozvoljava. Najaviti<br />
se, pokucati/pozvoniti, nakon<br />
toga poselamiti ukućane i sjesti<br />
tamo gdje je predviđeno da sjede<br />
gosti. Ako vlasnik kuće dozvoli više od<br />
toga, onda se može to raditi.<br />
b. Ako se niko ne javi na naše kucanje<br />
ili zvonjenje, nemojmo nakon toga koristiti<br />
sve dostupne metode od mobitela<br />
(njegovog i ženinog), fiksnog telefona,<br />
špijuniranja da li se nalaze u kući, a ne<br />
žele otvoriti itd. Ako nikoga ne nađemo,<br />
jedino što možemo uraditi jeste da sačekamo<br />
ili da dođemo drugi put.<br />
c. A ako nam domaćin kuće ne dopusti<br />
ulazak, iz njemu znanih razloga, onda<br />
se trebamo vratiti i ne praviti domaćinu<br />
dodatne neugodnosti. Ovo je za naše<br />
podneblje gotovo pa nezamisliva slika da<br />
kažemo komšiji/komšinici ili prijatelju/<br />
prijateljici kako nismo u prilici da ih primimo,<br />
jer smo preumorni, bolesni, zauzeti<br />
drugim obavezama koje se ne mogu<br />
odgoditi...itd.<br />
Da, ova tri propisa oslikavaju pravo<br />
lice islamske kulture ponašanja i ne dozvoljavaju<br />
da se dese neugodnosti i pogoršanje<br />
odnosa, već se sve to temelji na<br />
osnovi dobrog razumijevanja i korektnosti<br />
u komunikaciji.<br />
Pa i u ratnim okolnostima, musliman<br />
se mora pridržavati etike i kulturnog načina<br />
ponašanja kojeg je propisao časni islam.<br />
Allah, dž.š., je zabranio ubijanje<br />
onih koji nisu sposobni za borbu i onih<br />
koji nisu odvraćali od Allahovog puta.<br />
Danas nam se<br />
vrijeme neće<br />
smilovati.<br />
Možda budemo<br />
misionari i<br />
protiv vjere,<br />
ako naše<br />
ponašanje ne<br />
uskladimo sa<br />
islamskim,<br />
moralnim i<br />
karakternim<br />
načinom<br />
ophođenja sa<br />
ljudima.<br />
Uzvišeni je zabranio ubijanje<br />
žena, djece, nemoćnih staraca<br />
i svećenika. Zabranio nam<br />
je zluradost, zlobu i rušenja.<br />
Zabranio je masakriranje i<br />
pustošenje, ubijanje životinja<br />
osim ako ih želimo jesti, sječenje<br />
drveća ili paljenje...<br />
Ovo je samo nekoliko detalja<br />
iz islamske kulture ponašanja.<br />
Smatram da je veoma<br />
bitno isčitavati islamsku<br />
kulturu ponašanja, kao i njeno<br />
publiciranje u javnosti. Ne smije<br />
se steći dojam kako je vjernik<br />
uvijek zapušten, neljubazan,<br />
odvratan, nesusretljiv... već ove<br />
lijepe osobine pokušati primijeniti u životu,<br />
jer je to najveće blago s kojim čovjek raspolaže.<br />
Kao što je ovakav način ponašanja<br />
veoma bitan u našoj komunikaciji<br />
sa sljedbenicima drugih vjera, ona je<br />
bitna i u samom vjerničkom korpusu.<br />
Odgovorno tvrdim da mi, koliko je<br />
to moguće, volimo jedni druge, ali u<br />
nedostatku ili nepoznavanju kulture<br />
ponašanja, naše ophođenje jednih prema<br />
drugima i nije na zavidnom nivou.<br />
Stvari se i nekako kreću kada igramo<br />
“solo” i kada samostalno nastupamo,<br />
a jesmo li u timu, gdje je ovakva<br />
kultura ponašanja suštinski bitna, svako<br />
vuče na svoju stranu i nikako usmjeriti<br />
snage ka jednom cilju. Ako pogledamo<br />
svjesne igrače jednog tima, i najboljem<br />
igraču koji igra za tim je svejedno u<br />
kojoj formaciji se igra, na kojoj poziciji<br />
on lično igra... njemu je bitno da tim<br />
pobijedi. Iako, svi oni u jednom timu su<br />
jedni drugima konkurencija. Međutim,<br />
kada igraju za jedan cilj, onda se to sve<br />
prevazilazi.<br />
Lijepim ponašanjem činimo najveći<br />
hizmet nama samima, našoj užoj i široj<br />
porodici i na kraju našoj vjeri. S toga, nadajmo<br />
se i molimo Allaha, dž.š., da popravimo<br />
naše stanje i da lijepo ponašanje bude<br />
naš životni moto dok živimo na ovom<br />
svijetu. Amin!<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
7
Hutbe iz tri sveta mesdžida<br />
Mekka: El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki)<br />
Buđenje ambicija<br />
Hatib: dr. Salih Alu Talib<br />
Preveo i sažeo: Amir Durmić<br />
Velike<br />
V<br />
i uzvišene ambicije će po-<br />
Vedinca ali i čitav narod, učiniti<br />
Včasnim i gordim i trasirati mu<br />
put ka plemenitim djelima i pohvalnim<br />
vrlinama. Muhammed,<br />
s.a.v.s., je svoj ummet učio da<br />
budu ambiciozni i da se trude<br />
ostvariti najbolje moguće rezultate.<br />
Govorio im je: “U<br />
Džennetu je stotinu stepena<br />
koje je Allah pripremio za<br />
borce na Njegovom putu.<br />
Između svakog stepena je<br />
(razdaljina) koliko je između<br />
nebesa i Zemlje, pa kada Allaha<br />
budete molili za Džennet<br />
molite od Njega Firdevs. On<br />
je središnji dio Dženneta i<br />
njegov najviši dio a iznad njega<br />
je Arš (Prijestolje) Milostivog<br />
(Allaha) i iz njega izviru<br />
džennetske rijeke.” (Buhari).<br />
Islam ne podnosi i ne toleriše<br />
da njegovi sljedbenici budu<br />
lijeni i inertni, nesposobni i<br />
nezainteresirani za ono što<br />
se oko njih dešava. Ovosvjetski<br />
ukrasi i želja za lagodnim<br />
životom na ovom svijetu<br />
ne smiju biti jači od njihove<br />
želje da se pokrenu i postanu<br />
aktivni na polju širenja Allahove<br />
vjere i činjenja svih vidova<br />
dobra. Vjerovjesnik, s.a.v.s., kome<br />
je Uzvišeni Allah naredio: O ti, pokriveni.<br />
Ustani i opominji. (El-Muddesir, 1.-2.),<br />
momentalno se povinovao ovom imperativu<br />
te su i on i njegovi voljeni ashabi na<br />
putu dostavljanja Allahove vjere žrtvovali<br />
sve što su imali. Napustili su svoju<br />
domovinu i svim svojim bićem se predali<br />
ostvarenju zacrtanog im cilja. Nakon<br />
Hidžre su uslijedile bitke na Bedru, Uhudu,<br />
Tebuku... ali i mnoga druga iskušenja<br />
kroz koja su zajedno krčili put do istinske<br />
sreće i zadovoljstva na obadva svijeta. A<br />
nakon Poslanikove, s.a.v.s., smrti, njegovi<br />
ashabi ne samo da nisu posustali, već su<br />
sa istim ili većim elanom nastavili misiju<br />
njihovog milog predvodnika. Zastavu islama<br />
su pronijeli od istoka do zapada i<br />
dunjaluk ispunili pravdom i milošću te<br />
izgradili civilizaciju koju do tada povijest<br />
nije zapamtila. Istina, i oni su poput nas<br />
bili ljudska bića ali kolika je samo razlika<br />
između njih i nas?! Njihova srca su se istinski<br />
vezala za Objavu koja je silazila sa<br />
Mnogo<br />
spavanja,<br />
raznovrsna<br />
i obilna jela,<br />
gubljenje<br />
vremena na<br />
besposlicu,<br />
igru i zabavu,<br />
danononoćno<br />
sjedenje za<br />
aparatima<br />
najnovije<br />
tehnologije...,<br />
samo su neki<br />
od faktora koji<br />
su, nekada<br />
ambiciozan<br />
i ponosan,<br />
ummet u<br />
globalu<br />
preobrazili<br />
u ummet<br />
pasivnosti i<br />
nemara.<br />
nebesa pa ih je Allah očistio<br />
i posebno odabrao. Često ih<br />
je i na kušnju stavljao, ali su<br />
ona, zbog svoje iskrenosti i<br />
čistote, ostala postojana na<br />
Istini i Pravome putu, što je<br />
i rezultiralo konačnim uspjehom.<br />
Ovako je ashabe<br />
odgojio Poslanik s.a.v.s., pa<br />
su postali vođe i predvodnici<br />
ummeta ali i čitavog<br />
čovječanstva. Ummet danas<br />
je uspavan i umrtvljen i u prijekoj<br />
je potrebi da se što prije<br />
probudi. Ambicije njegovih<br />
pripadnika kao da su umrle, a<br />
snaga gotovo da ih je napustila.<br />
Većina muslimana očekuje<br />
da će sa malo dobrih djela, čiji<br />
je i kvalitet upitan, dospjeti u<br />
džennetske perivoje. Čak i<br />
pred neznatnim iskušenjima<br />
se lome i skreću sa Pravoga<br />
puta zaboravljajući riječi<br />
Uzvišenog: Zar vi mislite da<br />
ćete ući u Džennet, a još niste<br />
iskusili ono što su iskusili oni koji su prije<br />
vas bili i nestali? Njih su satirale neimaštine<br />
i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi<br />
i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali -<br />
uzviknuli: “Kada će već jednom Allahova<br />
pomoć!?” Eto, Allahova pomoć je zaista<br />
blizu! (El-Bekara, 214.). Mnogo spavanja,<br />
raznovrsna i obilna jela, gubljenje<br />
vremena na besposlicu, igru i zabavu,<br />
danononoćno sjedenje za aparatima<br />
najnovije tehnologije..., samo su neki<br />
od faktora koji su, nekada ambiciozan<br />
i ponosan, ummet u globalu preobrazili<br />
u ummet pasivnosti i nemara. Da<br />
bi se trgnuli iz sna u kojem drijemaju<br />
već decenijama, pred muslimanima ne<br />
postoji drugo rješenje osim da se vrate<br />
svojoj vjeri, istinski i srčano, slijedeći<br />
u tome stope prvih generacija muslimana.<br />
Iz njihovog primjera će naučiti<br />
šta je to ozbiljnost i strpljivost, srčanost<br />
i ambicioznost ali i spremnost da se na<br />
putu do zacrtanog cilja žrtvuje sve što<br />
se posjeduje.<br />
Medina: El-Mesdžidu-n-nebevijj<br />
(Poslanikov mesdžid u Medini)<br />
Čuvajte se rasipništva!<br />
Hatib: dr. Abdulbari es-Subejti<br />
Preveo i sažeo: Amir Durmić<br />
Uzvišeni U<br />
Allah je kazao: Kad<br />
hoćemo jedan grad uništiti, on-<br />
Uima koji su u njemu na raskoš<br />
navikli prepustimo da se razvratu odaju i da<br />
tako zasluže kaznu, pa ga onda do temelja<br />
razrušimo. (El-Isra’, 16.). Dakle, narod koji<br />
ogrezne u raskoš, postane rasipan i obijestan,<br />
prepusti se strastima i zaboravi na Allaha i<br />
onaj svijet, kod njega su se ispunili svi uvjeti<br />
koje prethode totalnom uništenju i nestajanju<br />
sa lica zemlje. Historija nas uči da su<br />
raskoš i poniranje u vrtloge strasti i grijeha<br />
glavni razlozi slabljenja islamskog ummeta<br />
i njegovog skretanja sa puta istine, snage i<br />
ponosa. Mnogo imetka, lagodan i bezbrižan<br />
život, umišljenost i sebičnost, trošenje velike<br />
količine imetka na nepotrebne stvari<br />
dok s druge strane postoje milioni onih koji<br />
nemaju ni za najosnovnije potrebe, samo su<br />
neke od karakteristika ljudi koje možemo<br />
nazvati rasipnicima. Ovakva vrsta ljudi<br />
uvijek je, još od vremene Nuha, a.s., bila<br />
suprotstavljena Allahovim poslanicima i njihovim<br />
iskrenim sljedbenicima. U kontekstu<br />
kazivanja o Nuhu, a.s., Uzvišeni Allah kaže:<br />
Ali bi glavešine naroda njegova, koji nisu vjerovali,<br />
koji su poricali da će na onome svijetu<br />
biti oživljeni i kojima smo dali da u životu na<br />
ovome svijetu raskošno žive, govorili: “On je<br />
čovjek kao i vi; jede ono što i vi jedete, i pije<br />
ono što i vi pijete.” (El-Mu’minun, 33.). Ovi<br />
nevjernici odlučno su stali na put širenju istinske<br />
vjere a jedan od argumenata kojim su<br />
opravdavali svoje postupke bila je činjenica<br />
da Nuha slijede siromašni i nemoćni: “... Koliko<br />
mi vidimo, ti si čovjek kao i mi, a vidimo<br />
i da te bez ikakva razmišljanja slijede samo oni<br />
koji su niko i ništa među nama; ne vidimo da<br />
ste vi imalo od nas bolji, štaviše, mislimo da<br />
ste lažljivci.” (Hud, 27.). I rasipnici iz ostalih<br />
naroda kojima su bili slati poslanici, poricali<br />
su Allahove ajete: Mi ni u jedan grad nismo<br />
poslanika poslali, a da nisu rekli oni koji su na<br />
raskošan život bili navikli: “Ne vjerujemo mi u<br />
ono što je po vama poslano!” (Sebe, 34.). S druge<br />
strane, iskreni vjernici su se radi budućeg<br />
svijeta odricali svih ovosvjetskih ukrasa, a<br />
najbolji primjer za to imamo u prvoj generaciji<br />
muslimana, tj. u ashabima neka je<br />
Allah zadovoljan sa svima njima. Mus‘ab<br />
b. ‘Umejr, naprimjer, odrastao je u raskoši i<br />
blagostanju i bio jedan od najočitijih i najcijenjenijih<br />
mekanskih mladića, međutim,<br />
nakon što je primio islam ostao je bez svih<br />
materijalnih vrijednosti kojih se rado, u<br />
ime Allaha, odrekao. Kada je ubijen u Bici<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
8
Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa<br />
Onome ko se u Allaha uzda, On mu je dosta<br />
Na kraju vrlo je<br />
bitno spomenuti<br />
da pod pojmom<br />
“rasipnici” ne<br />
mislimo nužno<br />
na bogate ljude<br />
jer koliko je<br />
samo bogataša<br />
koji su Allahu<br />
zahvalni<br />
i Njemu<br />
Uzvišenom<br />
pokorni?! Dijele<br />
svoj imetak na<br />
Allahovom putu<br />
i pomažu druge.<br />
na Uhudu njegovi<br />
drugovi nisu imali<br />
dovoljno platna da ga<br />
u njega zamotaju pa<br />
su ga prekrili njegovim<br />
ogrtačem koji nije<br />
bio dovoljno dug.<br />
Kada bi mu njime<br />
prekrili glavu, noge bi<br />
ostale otkrivene, a ako<br />
bi mu prekrili noge,<br />
onda bi mu glava<br />
ostala nepokrivena.<br />
Tada je Poslanik,<br />
s.a.v.s., rekao da mu<br />
ogrtačem pokriju<br />
glavu a da mu noge<br />
pokriju jednom vrstom<br />
duge trave. Za<br />
razliku od spomenutog<br />
ashaba i mnogih drugih koji su mijenjali<br />
prolazno za vječno, rasipnici zaboravljaju da<br />
je sve što posjeduju ustvari Allahovo a ne<br />
njihovo, i da bi im imetak trebao biti samo<br />
sredstvo kojim će sebi, uz Allahovu pomoć,<br />
krčiti put do ahireta. Međutim, rasipnici<br />
misle samo o sebi i svojim potrebama, a<br />
zaboravljaju na sve druge. U suštini, i pored<br />
toga što izgleda sretno i zadovoljno, ova vrsta<br />
ljudi uglavnom je depresivna i nezadovoljna<br />
sa sobom jer nikakvo bogatstvo ne može<br />
nahraniti dušu koja je gladna Istine i Upute,<br />
i željna spokoja i smiraja. Na kraju, vrlo je<br />
bitno spomenuti da pod pojmom “rasipnici”<br />
ne mislimo nužno na bogate ljude jer koliko<br />
je samo bogataša koji su Allahu zahvalni<br />
i Njemu Uzvišenom pokorni?! Dijele svoj<br />
imetak na Allahovom putu i pomažu druge.<br />
Rekao je Poslanik, s.a.v.s.: “Divan li je lijep<br />
(halalan) imetak u rukama dobrog čovjeka.”<br />
S druge strane, koliko je siromašnih ljudi<br />
koji su oholi i umišljeni i koji i ono malo<br />
imetka kojeg posjeduju troše na harame te<br />
žive životom kojem ni u kom pogledu nisu<br />
dorasli. U vezi ovakvih, Poslanik, s.a.v.s., je<br />
kazao: “Allah se na Sudnjem danu neće obratiti<br />
trojici ljudi, niti će ih očistiti, niti će ih<br />
pogledati, i njih očekuje patnja nesnosna...”,<br />
pa je spomenuo i oholog siromaha. (Muslim).<br />
Uzvišenog Allaha molimo da budemo<br />
skromni u pogledu ovog svijeta i nezasiti<br />
kada je riječ o pokornosti našem Gospodaru<br />
i činjenju dobrih djela.<br />
Hatib: Jusuf Ebu Sinine<br />
Preveo i sažeo: Esad Mahovac<br />
Gdje je ljudima<br />
pamet – pitanje<br />
je koje vjernik<br />
često samom sebi postavlja<br />
dok prati ono što se događa<br />
oko njega . Bolovi koje nam<br />
okupator zadaje svakim su<br />
danom sve teži i teži, nameta<br />
je sve više, a muslimani<br />
nikako da se opamete. Da<br />
stvar bude još teža, neki<br />
muslimani pomoć traže<br />
upravo od onih koji ih ugnjetavaju<br />
i ponižavaju. Zar ne vide da je naših<br />
kuća svakim danom sve manje i<br />
manje, a da na njihovim mjestima izrastaju<br />
zgrade neprijatelja?! Koliko je<br />
naše zemlje izgubilo svoje vlasnike?!<br />
Koliko će ih još nestati ako mi, a i<br />
ostali muslimani oko nas, nastavimo<br />
živjeti ovakvim pasivnim životom koji<br />
je tako daleko od Allahove vjere? Mi i<br />
ova sveta zemlja na kojoj se nalazimo<br />
izgubili smo svoju cijenu onda kada<br />
smo izgubili istinskog vođu. Pitam vas<br />
sada: da li bi nam se ovo dešavalo da<br />
muslimani imaju jednog pravednog<br />
vladara čiju bi riječ svi slušali i koji bi<br />
bio pažljiv prema nejakim i odgovoran<br />
prema svojim podanicima? Svakako da<br />
ne, međutim, na nama je da budemo<br />
strpljivi i molimo Allaha da nas izbavi<br />
iz ovog poniženja u kojem živimo. Ako<br />
Allahovi robovi,<br />
nemojmo<br />
zaboraviti<br />
svoju braću<br />
koja truhnu<br />
u izraelskim<br />
zatvorima.<br />
Obratimo se<br />
Allahu dovom<br />
za njih. Tražimo<br />
da ih opskrbi<br />
strpljivošću i<br />
da ih nagradi<br />
za muke kroz<br />
koje prolaze.<br />
postrani ostavimo neprijatelja,<br />
vidjet ćemo da ni mi<br />
među sobom nemamo čiste<br />
račune. Pravimo smicalice<br />
jedni drugima, vjeru koja<br />
nas veže bacamo za leđa<br />
i činimo grijehe s kojima<br />
potkopavamo tlo na kojem<br />
stojimo. Prestali smo biti<br />
braća, jedni druge varamo<br />
i sve više ličimo na licemjere.<br />
O Allahovi robovi, mi<br />
od neprijatelja, a ni od onih<br />
koji izdaju Allahovu vjeru,<br />
nemamo šta očekivati.<br />
Svaki put ovdje ponavljamo<br />
kako već jednom moramo shvatiti da<br />
nam je Allah jedina nada. U Njega se<br />
moramo uzdati i na Njega se samo oslanjati,<br />
jer On Uzvišeni kaže: ‘Onome<br />
ko se u Allaha uzda, On mu je dosta.<br />
(Et-Talak, 3.). Ako ispravno razumijemo<br />
ovaj ajet, nikada utočište nećemo<br />
tražiti kod nekoga drugog mimo Allaha,<br />
a posebno ne kod Njegovih neprijatelja.<br />
Allahovi robovi, nemojmo<br />
zaboraviti svoju braću koja truhnu u<br />
izraelskim zatvorima. Obratimo se<br />
Allahu dovom za njih. Tražimo da ih<br />
opskrbi strpljivošću i da ih nagradi za<br />
muke kroz koje prolaze. Nemojmo<br />
zaboraviti da će nas Allah za njih sutra<br />
pitati, pa neka svako od nas pripremi<br />
odgovor. Sa ovog časnog mjesta<br />
poručujem im neka ne gube nadu u<br />
Allahovu milost, jer, zaista, Njegova<br />
milost i pobjeda su blizu.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
9
Polumjesec<br />
Popis stanovništva u BiH<br />
Ko su “Bosanci i Hercegovci”<br />
koji se protive Bošnjaštvu?<br />
Ko su “Bosanci i Hercegovci” koji<br />
se protive Bošnjaštvu? Ovo pitanje<br />
postavljaju mnogi. Cijeneći<br />
po dosadašnjim javnim priznanjima<br />
protiv Bošnjaštva su mnogi. Lista<br />
nije dugačka ali je poznata. Protiv<br />
Bošnjaštva najviše su srpski i hrvatski<br />
separatisti koji se nadaju da će kroz<br />
brojne prevare, koje izvode kroz institucije<br />
vlasti Bosne i Hercegovine,<br />
uspjeti na popisu stanovništva smanjiti<br />
broj Bošnjaka. Drugi nivo onih<br />
koji vješto manipuliraju sa popisom<br />
stanovništva u javnosti su istinski<br />
Srbi i Hrvati, koji se lažno predstavljaju<br />
kao osobe za jednakost građana,<br />
kao ateisti, kao borci protiv nacionalista,<br />
i koji se u javnosti izjašnjavaju<br />
kao Bosanci, Jugosloveni i slično.<br />
Oni su uposleni u brojnim nevladinim<br />
organizacijama i svaki dan širom<br />
BiH zbunjene Bošnjake dovode u zabludu.<br />
Na istom zadatku su istinski<br />
Bošnjaci, ali koji zbog materijalnog<br />
interesa, zbog malih honorara pristaju<br />
biti dio nekakvih građanskih<br />
koalicija. Posebno su opasni članovi<br />
i simpatizeri komunističke ideje kojoj<br />
danas tepaju socijaldemokratija.<br />
Mnogi članovi političkih partija kao<br />
što je SDP, te njihovi istomišljenici iz<br />
nevladinog sektora aktivno rade na<br />
umanjenju broja Bošnjaka, odnosno<br />
na povećanju broja ostalih. Uzimo<br />
primjer SDP-ovog ministra u Vijeću<br />
ministara BiH Damira Hadžića, koji<br />
obnaša bošnjačku funkciju u Vijeću,<br />
on se javno izjašnjava kao Bosanac i<br />
radi na propagandi takvih nastranih<br />
ideja. Naravno, ne treba zaboraviti ni<br />
pedere i lezbejke, te druge nastrane<br />
osobe, koji ne kriju svoju mržnju prema<br />
Bošnjacima. Svi pobrojani, osim<br />
Bošnjaštva ne vole ni islam.<br />
Nasihat<br />
Ko vjeruje u Allah i Sudnji dan<br />
neka nam da dobro od sebe ili<br />
neka nas ostavi na miru!<br />
Dugo se pitam zašto i kako je moguće<br />
da mi muslimani, naročito<br />
mi koji svaki dan u punom kapacitetu<br />
prakticiramo islam i težimo ka postizanju<br />
islamskog imperativa po svim aspektima,<br />
u praksi činimo mnoge stvari koje<br />
slabe i razbijaju snagu zajednice muslimana?<br />
Puna usta su nam hvalisavih priča<br />
i dersova o potrebi jačanja muslimanske<br />
zajednice, o tome da su muslimani<br />
kao jedna građevina, kao jedno tijelo,<br />
pa kada oboli jedan organ oboli cijelo<br />
tijelo. Ovdje ne mislim samo na jednu<br />
skupinu muslimana, na jednu orijentaciju<br />
u tumačenju i prakticiranju islama,<br />
već na sve pravce. Odavno se među nas<br />
muslimane uvukla praksa da isključivo<br />
tražimo mahane jedni drugima, uporno<br />
se dokazuje da su jedni ispravniji<br />
od drugih, troši se ogromna energija na<br />
proglašavanje drugih muslimana nevjernicima.<br />
Danas kada je ovaj internet ponudio<br />
mogućnost da svako izbaci iz sebe<br />
svoje zlo svjedoci smo kakvih sve užasa<br />
nema među nama. Mnogo je onih koji<br />
troše svoje vrijeme, svoje intelektualne<br />
potencijale i svoj imetak na dokazivanje<br />
da drugi muslimani nisu ispravni<br />
i da sa njima nije moguće biti u istom<br />
saffu, u istoj muslimanskoj zajednici.<br />
Dnevno se objave mnogi tekstovi u kojima<br />
se autori polomiše dokazujući da je<br />
Buharijina zbirka hadisa neistinita, da je<br />
Muhamed Ibn Abdul Vehab ovakav ili<br />
onakav, da su vehabije najgori, da su sufije<br />
još gori, da će ovi u Džennet a drugi<br />
Džehennem i slično. Pobogu, pa kakvu<br />
korist ja imam što ću nekome dosađivati<br />
svojom pričom kako je neki poznati<br />
islamski alim promašio u robovanju<br />
Allahu, da je jedna skupina ispravnija od<br />
druge, da je treća skupina izišla iz islama,<br />
kakve koristi imam od toga da nekoga<br />
u to i ubijedim, hoću li tako lakše steći<br />
Allahovo zadovoljstvo ( prije će biti da<br />
će insan na ovaj način dosegnuti do prokletstva),<br />
hoće li islamu i muslimanima<br />
biti bolje? Ili šta će biti ako nekoga retorički<br />
ubijedim ili pobijedim u raspravi,<br />
jesam li na taj način imalo doprinio jačanju<br />
muslimanskog saffa ili njegovom<br />
slabljenju? Rijetki su oni koji svoje vrijeme<br />
troše na zajednički hajr. Uzmimo<br />
za primjer nas Bošnjake muslimane. Naš<br />
narod je suočen svakodnevno sa brojnim<br />
problemima i opasnostima. Mi muslimani<br />
praktičari imamo najveću obavezu<br />
da gradimo jak bedem odbrane naše<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
10<br />
domovine, naroda i vjere. Zbog takvog<br />
važnog zadatka i zbog emaneta islama<br />
za nas je životno pogubno igrati se tako<br />
što ćemo insistirati na razlikama a ne<br />
na zajedničkim interesima i zajedničkom<br />
dobru. U islamu musliman mora<br />
znati poredati prioritete i mora znati<br />
pravilno postupati sa ljudima, naročito<br />
sa onima sa kojima se ne slaže. Za<br />
naše bosanskohercegovačke prilike jedinstvo<br />
je glavni prioritet. A ko je preči<br />
i obavezniji da jača jedinstveni bedem<br />
Bošnjaka od nas muslimana praktičara<br />
(u islamu odbrane domovine je sveta<br />
dužnost)? Da bi bili dio ovog islamskog<br />
prioriteta moramo insisitirati na onim<br />
stvarima koje nas spajaju. Zato bi svaki<br />
iskreni musliman morao “zakopati”<br />
svoje nesuglasice i neslaganja sa drugim<br />
muslimanima, izbjegavati rasprave i<br />
gledati da se nađemo na onim stvarima<br />
koje su važne za sve nas i koje će nam<br />
dati snagu. Umjesto beskorisnih i štetnih<br />
rasprava trebamo dopustiti da naša<br />
dobra i društveno korisna djela govore<br />
o nama. Uzvišeni Allah, dž.š., je rekao:<br />
...i nastoj da time što ti je Allah dao<br />
stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj<br />
udio na ovome svijetu i čini drugima<br />
dobro, kao što je Allah tebi dobro učinio,<br />
i ne čini nered po Zemlji, jer Allah<br />
ne voli one koji nered čine. (El-Kasas,<br />
77.). Naš poslanik Muhamed, a.s.,<br />
kaže: “Allahu je najdraži onaj čovjek<br />
koji najviše koristi drugim ljudima.<br />
Najdraže djelo Allahu jeste radost koju<br />
uneseš u srce vjernika, otklanjanje nevolje<br />
od njega, vraćanje njegovog duga<br />
i odagnavanje gladi od njega.” (Sahihul-Džami’a,<br />
1/97/176.). Zato, hajmo činiti<br />
islamsku davu jedni drugima tako<br />
što ćemo se voliti u ime Allah, hajmo<br />
u ljudima prvo tražiti hajr, pokušajmo<br />
razumjeti jedni druge, tražimo sedamdeset<br />
i nešto opravdanja jedni za druge,<br />
dajmo šansu jedni drugima, hajmo<br />
pokušati da druga srca pridobijemo<br />
da budu dobra i hairli. Ako je nekom<br />
narodu prijeko potrebno da saburaju<br />
jedni s drugima to smo mi Bošnjaci.<br />
Čuvajmo jedan drugog! Ko vjeruje u<br />
Allaha i Sudnji dan, neka govori dobro<br />
ili neka šuti! Ko vjeruje u Allah i<br />
Sudnji dan neka nam da dobro od sebe<br />
ili neka nas ostavi na miru!
Srebrenica<br />
Emir Suljagić: Pitanje koliko<br />
voliš ovu zemlju je pitanje gdje<br />
ti je lična karta i gdje glasaš!<br />
Upovodu dvije decenije postojanja<br />
UUdruženja “Prosvjetitelj”, u subotu su u<br />
USrebrenici održani Susreti bošnjačkih nevladinih<br />
organizacija u Bosni i Hercegovini. Na tim<br />
susretima govorio je i Emir Suljagić, koji je u<br />
ime koalicije “1. mart” rekao: “Znate šta je definicija<br />
gluposti koju je izrekao Albert Ajštajn.<br />
Kad radiš iznova jednu te istu stvar a očekuješ<br />
drukčiji ishod. I mi sedamnaest godina radimo<br />
jednu te istu stvar i očekujemo drukčiji ishod.<br />
Jesmo li mi normalni? Očekujemo da neko nešto<br />
uradi za nas, očekujemo da neko drugi napravi<br />
državu za nas a da mi za to vrijeme sjedimo<br />
na minberu i pričamo šta bi trebalo i kako.<br />
Znate šta je najveća laž u koju smo mi povjerovali.<br />
To je mi ćemo Bošnjaci sad, ovdje ima<br />
jedan turbulentan period u historiji, proćićemo<br />
mi kroz to kao narod, proćiće Bosna kroz to<br />
kao država i onda ćemo mi doći u mirnu luku.<br />
Nema mirne luke, imanje države podrazumijeva<br />
konstantnu budnost. Nema mirne luke,<br />
nema rahat. Mi smo bili rahat pa su nas onda<br />
pobili ko piliće, Palestinci su pravo rahat pa ih<br />
ubijaju nemilice. Nema rahat na ovom svijetu.<br />
Mi u koaliciji “1.mart” se bavimo registracijom<br />
birača za izbore 2014. godine i kada prođu ti<br />
izbori onda ćemo se baviti registracijom birača<br />
za naredne izbore i tako stalno. Također, ako<br />
nekada sakupimo dovoljno para započet ćemo<br />
naseljavanje mladih bračnih parova, započet<br />
ćemo program pomoći ljudima da sačuvaju<br />
svoju imovinu. Sad želim da vam kažem šta<br />
smo mi uradili od 15. januara ove godine do<br />
danas. Mi u ovom trenutku imamo osamdeset<br />
hiljada bošnjačkih imena i prezimena, državljana<br />
BiH u dijaspori. Početkom maja će započeti<br />
Ludi polumjesec<br />
Nakon što je Vuk Jeremić obmanuo<br />
javnost fotografijama s lažnim<br />
Bonom Voxom, poznata Bosanka<br />
Sanela Jenkins objavila slike s pravim<br />
Bonom. Vuče, ovo je pravi Bono Vox,<br />
poručila je Sanela Jenkins predsjedniku<br />
Generalne skupštine UN-a Vuku<br />
Jeremiću. Ovako su<br />
domaći mediji posvetili<br />
svoje vrijeme jednoj<br />
gluposti. Kakva muka<br />
tjera nas Bošnjake da<br />
se hvalimo kako se eto<br />
naša Sanela slikala sa<br />
pravim Bonom Voxom<br />
naš call centar, mi ćemo do svake osobe doći i<br />
omogućiti im u skladu sa zakonom da se registruju<br />
za izbore. Dalje, Skupština Kantona<br />
Sarajevo je na našu inicijativu usvojila zakon<br />
kojim se uređuje zadržavanje prava povratnika<br />
iz Kantona Sarajevo u boračko-invalidskoj,<br />
zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti i obuhvata cijeli<br />
repertoar prava od penzije do prava na stipendiju<br />
za studente iz porodica poginulih boraca.<br />
Slijedi razvijanje infrastrukture. .. Ne moramo<br />
se mi gospodo slagati u mnogim stvarima,<br />
ali hajmo se složiti u tome da je imanje države<br />
stvar biološkog opstanka. Ovdje želim da<br />
vas zamolim da kada dođete svojim kućama,<br />
svojim prijateljima, da im kažete šta mi ovdje<br />
radimo. Objasnite onima koji žive u Federaciji<br />
BiH a iz ovog entiteta su zašto je njihov glas ovdje<br />
važan. Zašto glas u Derventi i drugim gradovima<br />
u ovom entitetu ima efekat koji je haubička<br />
granata imala 1992. godine. Objasnite<br />
im da je ta lična karta koju imaju najvažnije<br />
oružje u borbi za svoju državu. Da je ta lična<br />
karta tamo gdje su živjeli do 1991. godine<br />
nešto najviše što mogu učiniti, da se njihovom<br />
djetetu ne ponovi ono što se njima dogodilo i<br />
što su preživjeli. Znajte da je ovaj komad granice<br />
od Bijeljine do Višegrada pitanje biološkog<br />
imperativa za nas. Nemojte da budemo neodgovorni<br />
pred historijom. Da zaključim, pitanje<br />
koliko voliš ovu zemlju je pitanje gdje ti je lična<br />
karta i gdje glasaš”.<br />
Čega se pametan stidi bošnjački poltroni u liku Sanele<br />
Jenkins se ponose!<br />
a Vuk Jeremić sa lažnim. Još kad se<br />
uzme u obzir razvratno izdanje Sanele<br />
Jenkins u kojem se slikala sa svjetskim<br />
zgubidanom Bonom Voxom, glupost<br />
postaje kompletnija. Čega se pametan<br />
stidi bošnjački poltroni u liku Sanele<br />
Jenkins se ponose!<br />
Francuska<br />
U Evropi je moguće do<br />
milje volje vrijeđati islam i<br />
muslimane a objavljivanje<br />
fotografije britanske<br />
vojvotkinje je krivično djelo<br />
Francuski časopis Closer objavio<br />
je lani u septembru seriju<br />
fotografija vojvotkinje u toplesu<br />
na odmoru na jugu. Nakon<br />
objavljenih fotografija britanska<br />
javnost se digla na noge. Odmah<br />
je francusko pravosuđe protiv izdavača<br />
tabloida Closer pokrenulo<br />
istragu jer je objavom fotografija<br />
vojvotkinje od Cambridgea<br />
u toplesu prekršio njezino pravo<br />
na privatnost. Fotograf koji je<br />
prošlog ljeta napravio fotografije<br />
vojvotkinje te regionalni dnevnik<br />
La Provence koji je objavio fotografije<br />
s istog odmora također su<br />
pod istragom, što je u Francuskoj<br />
posljednji korak prije podizanja<br />
optužnice, kazao je izvor. Ovo<br />
je ta europska demokratija. Sva<br />
se Europa digne na noge kada se<br />
objavi obična fotografija ličnosti<br />
kao što je britanska vojvotkinja.<br />
Međutim, kada se europski listovi<br />
na najgori način ismijavaju<br />
sa islamom i sa likom i djelom<br />
poslanika Muhammeda, onda<br />
europska demokratija izlazi u<br />
javnost i brani pravo na slobodu<br />
medija, taj temelj europske<br />
civilizacije. Za Europu je civilizacijsko<br />
dostignuće slobode vrijeđati<br />
svoje komšije druge vjere.<br />
Također, ta ista europska javnost<br />
smatra teroristima sve one muslimane<br />
koji dignu svoj glas protiv<br />
vrijeđanja islama. Prvo se ismijavaju<br />
sa islamom a onda čekaju ko<br />
će šta pisnuti da ga stave na crnu<br />
listu terorista.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
11
Islam My Life TV<br />
Albin Hadžič je dokaz da<br />
je ljudska volja jača od<br />
najtvrđeg čelika<br />
Kanton Sarajevo<br />
Prvomartovski zakon za ostvarenje prava na državu<br />
Nakon tri mjeseca upornog i strpljivog<br />
zagovaranja aktivista<br />
Građanske koalicije “Prvi mart”,<br />
Skupština Kantona Sarajevo usvojila<br />
je početkom protekle sedmice po<br />
hitnom postupku prijedlog Zakona<br />
o pravima lica koja se iz Kantona<br />
Sarajevo vraćaju u mjesta prijeratnog<br />
prebivališta. Ovim zakonom uređuje<br />
se zadržavanje prava povratnika iz<br />
Kantona Sarajevo u boračko-invalidskoj,<br />
zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti i<br />
obuhvata cijeli repertoar prava od penzije<br />
do prava na stipendiju za studente<br />
iz porodica poginulih boraca. Iz koalicije<br />
“Prvi mart” ne kriju zdovoljstvo<br />
i očekuju nastavak sličnih aktivnosti i<br />
u drugim kantonima u Federaciji BiH.<br />
“Nakon Sarajeva, očekujemo da će<br />
ovaj zakon u istom obliku biti usvojen<br />
u Skupštinama Tuzlanskog i Zeničkodobojskog<br />
kantona. Potom će tekst biti<br />
ponuđen i ostalim kantonima, Unskosanskom,<br />
Goraždanskom, Posavskom<br />
itd. Posebno nas raduje da su parlamentarne<br />
političke partije u Kantonu<br />
Sarajevo zanemarile svoje međusobne<br />
razlike i podržali ovaj zakon”.<br />
Zeničanin Albin Hadžić, novinar<br />
web portala „Islam My Life TV“<br />
postaje prepoznatljivo novinarsko<br />
ime. Njegova upornost da kao teški<br />
invalid, Albin nema jedne noge, ide<br />
na teren i radi priloge kao i svaki drugi<br />
novinar izdvaja ga od odstalih. Kao<br />
14-godišnji dječak, 7. februara 1994.<br />
godine, radeći u vrtu pored zgrade u<br />
Babinoj Rijeci, Albin je teško ranjen<br />
od granate koju su ispalili ustaše iz<br />
Viteza. U tom napadu on je ostao bez<br />
desne noge a od iste granate poginula<br />
mu je majka. Danas Albin živi normalan<br />
život, voli svoju vjeru, aktivni<br />
je sportista u sjedećoj odbojci, član je<br />
kluba “Zenica 92”. Oženjen je već<br />
šest godina i otac je dvoje prekrasne<br />
djece, petogodišnjeg Hamze i nedavno<br />
rođene Hatidže. Albin je nezaposlen,<br />
volonterski radi za “Islam My<br />
Life TV”. Radi na zadacima sekretara<br />
Asocijacije kao i novinar-fotograf.<br />
Albin je ujedno i glavni šofer, koji razvozi<br />
ekipu “Islam My Life TV” po<br />
Bosni i Hercegovini. Albinova upornost<br />
i pozitivni duh plijene svakoga<br />
ko ga upozna. Lijepo je biti u njegovom<br />
društvu a još ljepše nadahnjivati<br />
se pozitivnom energijom koju on nesebično<br />
širi. On je dokaz da je ljudska<br />
volja jača od najtvrđeg čelika.<br />
MUP TK<br />
Policajac opsovao džumu<br />
Izglasavanje nepovjerenja Vladi<br />
Tuzlanskog kantona, petosatna<br />
pauza, protesti pripadnika policije<br />
MUP-a, psovanje majki i<br />
džume poslanicima obilježilo<br />
je jučerašnju sjednicu<br />
Skupštine Tuzlanskog<br />
kantona, piše sarajevsko<br />
Oslobođenje u izvještaju<br />
sa opisanog<br />
događaja. U nastavku izvještaja<br />
Oslobođenje citira<br />
Fahrudina Skopljaka, poslanika<br />
SDA u Skupštini<br />
Tuzlanskog kantona. “I<br />
onda, kada su pitali neke<br />
poslanike, je li idete na ručak,<br />
jedan je rekao nije na<br />
ručak, idemo na džumu,<br />
onda, također, jedan od<br />
uniformisanih policajaca<br />
opsuje džumu”. Na ovaj<br />
strašni izvještaj niko nije<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
12<br />
reagirao. A morali su svi, morao se<br />
naći taj policajac i kazniti za neviđeno<br />
vrijeđanje islamskih vrijednosti.
Cazin<br />
Merjem Šišić - prva hafiza u Krajini nakon pola stoljeća<br />
Uprisutvu brojnih učenika,<br />
Uroditelja, vakifa, pred- Ustavnika Rijaseta Islamske zajednice<br />
u Bosni i Hercegovini<br />
i Muftijstva bihaćkog, u cazinskoj<br />
Medresi “Džemaludin<br />
Čaušević” proteklih dana pro-<br />
učena je “hafiska dova učenici<br />
Merjem Šišić, prvoj ženi u ovom<br />
kraju, koja je u posljednjih 50<br />
godina naučila Kur’an napamet”,<br />
kaže dir. Medrese, Enes<br />
Ljubijankić. “Izuzetno mi je<br />
zadovljstvo što sam imao priliku<br />
da prisustvujem ovoj svečanosti<br />
povodom Dana vakifa i Dana cazinske medrese,<br />
ali i hafiskoj dovi učenice ove škole.<br />
Obradovale su me i informacije koje sam<br />
dobio od vjerskih službenika Muftijstva<br />
Foto polumjeseca<br />
bihaćkog, jer se puno toga uradilo, a i planira<br />
na polju unapređenja rada ove vjerske<br />
institucije”, naglasio je reisu-l-ulema IZ u<br />
BiH, Husejn ef. Kavazović.<br />
Vijeće Ministara BiH<br />
Iza popisne prevare stoje bonjački<br />
politički izdajnici Lagumdžija,<br />
Radončić, Osmić i Hadžić<br />
Ovih dana dosta se piše i govori o<br />
popisnim prevarama. Kao glavni<br />
krivac označena je Agencija za statistiku<br />
BiH. Slažemo se da se sprema popisna<br />
prevara Bošnjaka. Međutim, glavni krivci<br />
su izdajnici bošnjačkog naroda, politički<br />
predstavnici našeg naroda koji nas<br />
predstavljaju u Vijeću ministara BiH.<br />
Nema sumnje da je Zlatku Lagumdžiji,<br />
Fahrudinu Radončiću, Osmiću i<br />
Damiru Hadžiću jedino važno da se ne<br />
zamjere Miloradu Dodiku i Mladenu<br />
Bosiću, a da ih Bosna i Hercegovina,<br />
zakoni i Bošnjaci uopće ne zanimaju.<br />
Umjesto da onemoguće nezakonito<br />
djelovanje Vijeća ministara BiH, oni su<br />
zarad ličnih interesa sudjelovali u donošenju<br />
pogrešne odluke. Zamislite dragi<br />
čitaoci na šta su spomenuti izdajnici pristali.<br />
Zaključci Vijeća ministara BiH u<br />
vezi sa predstojećim popisom stanovništva<br />
- sadržajem popisnog listića i druga<br />
pitanja su štetni po interese države Bosne<br />
i Hercegovine i bošnjačkog naroda jer<br />
njihovo provođenje otvara mogućnost<br />
manipulacija u procesu popisa stanovništva.<br />
Naročito su štetni, čak i smišljeno<br />
zlonamjerni zaključci Vijeća ministara<br />
Bosne i Hercegovine da se modaliteti<br />
o etničkoj pripadnosti ne čitaju i da se<br />
šifrarnici rade tek nakon popisa stanovništva.<br />
Naime, usvajanje šifrarnika tek<br />
nakon popisa znači svrstavanje jednog<br />
istog naroda (Bošnjaci i Muslimani) u<br />
dvije posebne grupe. U konačnici, to bi<br />
dalo nerealnu sliku etničke strukture stanovništva<br />
u našoj zemlji jer bi Bošnjaci<br />
kao konstitutivni narod bili brojno reducirani,<br />
a time i njihova prava. Budući da<br />
podaci o etničkoj strukturi stanovništva<br />
BiH značajno određuju budući pravac<br />
organizacije i razvoja bh. društva, jasno<br />
je kakvu opasnost predstavljaju neistiniti<br />
podaci o etničkoj strukturi do kojih se<br />
nastoji doći manipulacijama u pocesu<br />
popisa stanovništva.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
13
Društvo<br />
Dvadeset godina Udruženja “Prosvjetitelj” Srebrenica<br />
Allahu su najdraži oni<br />
koji koriste drugim ljudima!<br />
Oni su heroji Bosne, našeg<br />
naroda, trebamo svi otići<br />
u Podrinje, upoznati<br />
“Prosvjetitelje” i uvjeriti se<br />
kakve oni borbe vode za<br />
opstanak BiH. Dok je njih<br />
na Drini bit će i Bosne. Ilijaz<br />
Miralemović: “Upoznavši<br />
članove “Prosvjetitelja”<br />
i sa članstvom u ovom<br />
udruženju sve mi je krenulo<br />
na hajr i dobro. Sve što<br />
sam započeo uspio sam<br />
uz njihovu pomoć. Siguran<br />
sam da ih nisam upoznao<br />
vjerovatno bih napustio<br />
Podrinje a možda i BiH jer<br />
sam bio razočaran većinom<br />
naših Bošnjaka koji žive i<br />
djeluju na ovim prostorima“<br />
Piše: Ezher Beganović<br />
Allahu<br />
A<br />
je najdraži onaj čo-<br />
Avjek koji najviše koristi<br />
Adrugim ljudima. Sve što<br />
je Allahu drago to ima izuzetnu<br />
vrijednost i posebnu ljepotu i privlačnost.<br />
Imali smo tu sreću da se<br />
ovih dana družimo sa Allahovim<br />
najdražim robovima, ljudima koji<br />
svoje vrijeme, snagu i imetke troše<br />
unoseći radost u srca drugih ljudi.<br />
Ti dragi ljudi su vrijedni članovi iz<br />
Udruženja “Prosvjetitelj” iz Srebrenice<br />
(Udruženje “Prosvjetitelj”<br />
je krajem prošlog mjeseca obilježilo<br />
dvadesetu godišnjicu postojanja<br />
i rada). Kada se spomene Srebrenica,<br />
ta svjetska metropola ljudske<br />
savjesti, odnosno kada se spomene<br />
Podrinje svakog normalnog čovjeka<br />
obuzme bol i tuga. Neljudi<br />
su u ovom dijelu Bosne i Hercegovine<br />
počinili zastrašujuće zločine,<br />
pokušali su zatrti svaki trag<br />
postojanja Bosne i Hercegovine,<br />
Bošnjaka i islama. Zbog ogromne<br />
količine počinjenog zla na<br />
ovim prostorima nemoguće je ni<br />
zamisliti da danas u Srebrenici i<br />
Podrinju postoje oni koji hrabro i<br />
uporno stvaraju nove perspektive i<br />
bore se da se život ponovo vrati na<br />
ovu “spaljenu” bosansku zemlju.<br />
U tome i jeste velika vrijednost<br />
Udruženja “Prosvjetitelj”.<br />
Oni nisu dozvolili da ih pobijedi<br />
očaj i ogromna količina tuge<br />
i bola. Nošeni idejom “opstaju i<br />
uspjevaju samo strpljivi i uporni”,<br />
“Prosvjetitelji” neumorno rade na<br />
realizaciji davno zadatih ciljeva.<br />
Ilijaz Miralemović, jedan od novih<br />
članova Udruženja “Prosvjetitelj”<br />
govori nam koliki značaj<br />
ovo udruženje ima za Bošnjake u<br />
Podrinju. “Hvala Allahu, ja sam<br />
postao član prije nepune dvije<br />
godine. Do tada sam djelovao u<br />
Zvorniku kroz BZK “Preporod”,<br />
čiji sam sekretar od 2008. godine.<br />
Radio sam za još neka naša udruženja<br />
u mom gradu. Upoznavši<br />
članove “Prosvjetitelja” i sa članstvom<br />
u ovom udruženju sve mi<br />
je krenulo na hajr i dobro. Sve što<br />
sam započeo uspio sam uz njihovu<br />
pomoć, između ostalog i postati<br />
odbornik Skupštine opštine Zvornik.<br />
Naravno, u izbornom procesu<br />
nije učestvovalo Udruženje, ali<br />
je imidž stečen kroz “Preporod”<br />
i “Prosvjetitelj” itekako doprinio<br />
sticanju povjerenja mog naroda.<br />
Siguran sam da ih nisam upoznao<br />
vjerovatno bih napustio Podrinje a<br />
možda i BiH jer sam bio razočaran<br />
većinom naših Bošnjaka koji<br />
žive i djeluju na ovim prostorima”.<br />
Družeći se sa “Prosvjetiteljima”<br />
u Srebrenici primijetili smo da<br />
među njima vlada veliko poštovanje<br />
i bratska ljubav. Također, veoma<br />
su disciplinirani i odlično organizirani.<br />
Iako su prepuni pozitivne<br />
energije koju prenose na sve one sa<br />
kojima na bilo koji način sarađuju,<br />
oni su nenametljivi i ne traže publicitet<br />
za svoja dobra djela. Ovo<br />
Udruženje je jedina nevladina organizacija<br />
koja djeluje u Srebrenici<br />
i Podrinju a koje nikada nije zatražilo<br />
pomoć zvaničnih institucija za<br />
realizaciju svojih projekata. Sve što<br />
su uradili to su postigli vlastitim<br />
radom i zalaganjem. Ćamil Dura-<br />
ković, načelnik Općine Srebrenica<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
14
govoreći na obilježavanju 20. godišnjice<br />
Udruženja “Prosvjetitelj”<br />
posebno je istakao ovu činjenicu.<br />
“U Srebrenici postoji oko devedeset<br />
registriranih nevladinih organizacija.<br />
Svi uvijek nešto traže, a Udruženje<br />
“Prosvjetitelj” je jedina organizacija<br />
koja nikada ništa ne traži<br />
od Općine, sve svoje aktivnosti<br />
sami finansiraju”. Značaj Udruženja<br />
“Prosvjetitelj” upravo je u tome<br />
što oni svojim čestitim pristupom i<br />
zalaganjem u činjenju koristi drugim<br />
ljudima šire optimizam i podstiču<br />
druge da ih slijede u dobru.<br />
Naveli smo primjer Ilijaza Miralemovića,<br />
koji je zbog tog optimizma<br />
ostao živjeti u Podrinju. Ima još<br />
dosta sličnih primjera. Ima i onih<br />
koji su napustili Bosnu i Hercegovinu<br />
ali su nastavili u svojim njedrima<br />
nositi optimizam i stečenu<br />
naviku da budu od koristi drugim<br />
ljudima koju su dobili družeći se sa<br />
“Prosvjetiteljima”. Takav primjer<br />
je Jasmin efendija Latifović, imam<br />
u Pinellas Parku na Floridi, koji<br />
ne uzima plaću za svoju imamsku<br />
službu. U nedavnom intervjuu za<br />
list Sabah, efendija Latifović je rekao<br />
da i danas nosi vrijednosti koje<br />
je dobio kao član “Prosvjetitelja”.<br />
j<br />
“Čovjek koji je osnovao to zove se<br />
Mehdin Jakubović. Imao je svoju<br />
viziju koja je još tada usađena<br />
u mene a po kojoj i<br />
dan-danas radim”.<br />
Udruženje “Prosvjetitelj”<br />
je, osim po iskrenom<br />
i odlučnom pristupu<br />
u hizmetu bošnjačkim<br />
povratnicima u Podrinju,<br />
poznato i po veoma<br />
kvalitetnim programima<br />
i aktivnostima. “Ispunjavanje<br />
ciljeva i realizacija<br />
misije “Prosvjetitelja”<br />
danas se odvija kroz šest<br />
odvojenih sektora, a u<br />
isto vrijeme usko povezanih.<br />
Sektor za edukaciju:<br />
Pozitivna afirmacija djece<br />
i omladine i usmjeravanje<br />
ka naprednom i prosperitetnom<br />
društvu. Sektor<br />
za ekonomsko djelovanje:<br />
Osnaživanje male privrede, poljoprivrednih<br />
gazdinstava i ekonomsko<br />
jačanje Bošnjaka Podrinja.<br />
Sektor za humano djelovanje: Kroz<br />
humano-socijalni rad vodimo brigu<br />
o svim kategorijama stanovništva,<br />
organizujući razne aktivnosti koje<br />
olakšavaju život onih najugroženijih.<br />
Sektor za očuvanje kulture i tradicije<br />
Bošnjaka muslimana: Očuvanje<br />
narodnih običaja koji nisu u suprotnosti<br />
sa našom vjerom. Sektor za<br />
Imali smo tu<br />
sreću da se<br />
ovih dana<br />
družimo sa<br />
Allahovim<br />
najdražim<br />
robovima,<br />
ljudima koji<br />
svoje vrijeme,<br />
snagu i imetke<br />
troše unoseći<br />
radost u srca<br />
drugih ljudi. Ti<br />
dragi ljudi su<br />
vrijedni članovi<br />
iz Udruženja<br />
“Prosvjetitelj”<br />
iz Srebrenice.<br />
Oni su heroji<br />
Bosne, našeg<br />
naroda.<br />
sport: Afirmacija sporta u<br />
mjestima povratka. U okviru<br />
sektora za sport djeluje<br />
klub borilačkih vještina<br />
i sportova “Prosvjetitelj”<br />
te sekcije u povratničkim<br />
naseljima koje okupljaju<br />
mlade kroz sport, edukaciju<br />
i zabavu. Sektor za<br />
jačanje uloge žene muslimanke<br />
u društvu i sektor<br />
za “Prosvjetiteljev” podmladak.<br />
Sve navedene vrijednosti<br />
Udruženja “Prosvjetitelj”<br />
prepoznate su<br />
kod Bošnjaka u Podrinju<br />
i ostatku Bosne i Hercegovine.<br />
Zbog toga “Prosvjetitelj”<br />
danas broji preko<br />
hiljadu aktivnih članova.<br />
Oni su stekli solidne uslove<br />
za postizanje još većih rezultata.<br />
Naravno, sa našom podrškom<br />
ti rezultati mogu biti još bolji.<br />
Mehdin Jakubović, osnivač<br />
“Prosvjetitelja” te ostali istaknuti<br />
i brojni članovi ovog Udruženja<br />
zaslužuju podršku svih nas. Oni<br />
su heroji Bosne, našeg naroda,<br />
trebamo svi otići u Podrinje, upoznati<br />
“Prosvjetitelje” i uvjeriti se<br />
kakve oni borbe vode za opstanak<br />
BiH!<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
15
Umrežavanje bošnjačko<br />
– muslimanskih organizacija<br />
Prosvjetitelji” su pored svoje<br />
važne i veoma zahtjevne<br />
borbe da u Podrinju bude Bosne<br />
i da bošnjački povratnici ostanu<br />
i opstanu na svojim ognjištima<br />
smogli snage da daju svoj doprinos<br />
u umrežavanju bošnjačkomuslimanskih<br />
nevladinih organizacija<br />
iz cijele BiH. Tako su na dan<br />
obilježavanja 20. godišnjice svog<br />
Udruženja okupili oko pedeset<br />
bošnjačkih nevladinih organizacija<br />
i udruženja iz cijele BiH kako<br />
bi dali jednu kvalitetnu inicijativu<br />
da se bošnjačka udruženja i organizacije<br />
povežu u jednu mrežu<br />
i postanu relevantna i jaka snaga.<br />
Na sastanku su donijeti zaključci<br />
i oformljeni koordinacioni timovi<br />
koji će se u narednom periodu<br />
češće sastajati u Podrinju i raditi<br />
na izradi i realizaciji projekata od<br />
krucijalne važnosti za Bošnjake<br />
Podrinja i cijele BiH.<br />
Udruženja koja su bila prisutna<br />
na sastanku su: Sumejja-Sarajevo,<br />
Nahla-Sarajevo, OAZA-Tuzla,<br />
Selsebil-Živinice, AKOS-Zenica,<br />
Zmaj od Bosne-Gradačac,<br />
ABOM-Sarajevo, 3E-Tuzla, Proaktiva-Tuzla,<br />
Fond Bošnjaci-Sarajevo,<br />
Fondacija Proljeće-Tuzla,<br />
Fondacija Izvor nade-Sarajevo,<br />
Vatan-Bosanska Krupa, OKC<br />
Atis-Sanski Most, Dirhem Sanski<br />
Most, Solidarnost-Bihać, Nanićevi<br />
Bužimljani-Bužim, Aktiv-Bihać,<br />
Sadaka-Bužim, Klub<br />
prijatelja Srebrenice-Tešanj, Općina<br />
Tešanj, Udruženje Tempo-<br />
Sarajevo, Asocijacija studenata<br />
Srebrenica, ALUMNI-Sarajevo,<br />
Oksigen-Janja, Intelektualci Podrinja,<br />
Koalicija 1. mart-BiH,<br />
Majke Srebrenice, OKC Gradačac,<br />
Omldainski krug Gračanica,<br />
Kandilj-Lukavac, Birra-Kladanj,<br />
Korak-KALESIJA, Ponos-<br />
Gračanica, Sehara-Doboj Istok,<br />
Emanet-Doboj Jug, Cerovac-Tešanj,<br />
RVI Baton-Zenica, Mladi<br />
muslimani-Sarajevo, CNS-Sarajevo,<br />
Nedwa-Sarajevo, BNP i<br />
IGMG- Sarajevo, Svitanje-Sarajevo,<br />
Svjetlo-Sarajevo, Sehara-Mostar,<br />
Povratak kući-Sarajevo,<br />
Udruženje mladih-Bužim,<br />
KUD-Bužim, Pomozi.ba-Saraejvo,<br />
Bošnjačka asocijacija 33,<br />
Bošnjački pokret za ravnopravnost-Sarajevo,<br />
Iskre-Bihać, BZK<br />
“Preporod”- Bužim, Srebrenica,<br />
Zvornik, Bratunac, Vlasenica,<br />
Janja.<br />
Prošle godine “Prosvjetitelji”<br />
su u Podrinje unijeli preko<br />
120 hiljada KM<br />
Udruženje<br />
“Prosvjetitelj”<br />
nastalo je u<br />
beznađu golgote Srebrenice<br />
1993. godine. Mladi Podrinja<br />
sa vjerom u Allaha, dž.š.,<br />
odlučiše udariti temelje onom<br />
što je Bošnjacima oduvijek<br />
nedostajalo. Institucija koja<br />
ima ideju, misiju i plan kako<br />
državu Bosnu i Bošnjake učiniti<br />
boljim i jačim. Bi misao,<br />
misao dade ideju, ideja se pretvori<br />
u djelo. Organizovan je<br />
klub koji prerasta u pokret<br />
kroz koji se u okruženoj Srebrenici<br />
obučava na stotine<br />
mladih Srebreničana, gdje se<br />
ulijeva duhovna i moralna čvrstina<br />
tako potrebna u danima<br />
patnje i beznađa. U genocidu<br />
je stradalo oko 200 članova<br />
ovog Udruženja. Nakon<br />
prestanka agresije na Bosnu i<br />
Hercegovinu, Mehdin Jakubović<br />
sa svojim prijateljima<br />
kreće u nove izazove. Nakon<br />
nezapamćene tragedije Bošnjaka<br />
u Srebrenici, Udruženje<br />
svoju misiju nastavlja na slobodnoj<br />
teritoriji BiH, kasnije<br />
Federacije BiH. Treća etapa<br />
Udruženja “Prosvjetitelj” dogodila<br />
se između 2002. i 2007.<br />
godine, kada ovo Udruženje<br />
učestvuje u svim aktivnostima<br />
povratka Bošnjaka u Podrinje.<br />
Procesom povratka nastavlja<br />
se prelaženjem u fazu samoodrživosti<br />
Bošnjaka u manjem<br />
bh. entitetu i Podrinju.<br />
Udruženje “Prosvjetitelj” pravi<br />
strategiju koju će sprovoditi<br />
u narednom periodu sve dok<br />
Bošnjaci ne budu samoodrživi<br />
na ovim prostorima. Najznačajniji<br />
projekti su svakako<br />
iz oblasti ekonomskog jačanja<br />
Bošnjaka Podrinja. Samo posljednje<br />
godine “Prosvjetitelji”<br />
su u Podrinje unijeli preko<br />
120 hiljada KM.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
16
Kolumna<br />
Borba za opstanak<br />
Priorite rioritet t je rušenje Dejtona<br />
Treba mačku o rep objesiti<br />
izvinjenje predsjednika<br />
Srbije Tomislava Nikolića,<br />
i svako drugo izvinjenje,<br />
i svaki formalni srpski<br />
dolazak u Srebrenicu,<br />
jer jedino izvinjenje<br />
Bošnjacima koje ima<br />
smisla zove se: ukidanje<br />
Republike Srpske<br />
Piše: Fatmir Alispahić<br />
Navršilo se deset godina<br />
otkako u Saffu izlazi<br />
kolumna “Borba za opstanak”.<br />
Bio sam kolumnista mnogih<br />
listova, godinama (Oslobođenje,<br />
“Walter”, “Ljiljan”, itd.), ali ni<br />
u jednom nisam bio deset godina.<br />
Dosad je u Saffu objavljeno oko 250<br />
kolumni. Moj prijatelj Munir Mujezinović<br />
upravo završava izbor od<br />
40 kolumni koje će se uskoro naći<br />
među koricama knjige. Svaki jubilej,<br />
pa i ovaj, povod je da se pretresu<br />
događaji. Kada bismo samo poredali<br />
i analizirali medijske afere koje su<br />
izbijale tragom ovih kolumni, mogli<br />
bismo sačiniti knjigu “aferima”.<br />
A u toj knjizi bi posebno poglavlje<br />
morala zauzimati sva ona vrata koja<br />
su mi se u životu pozatvarala zbog<br />
ovih tekstova, odnosno, zbog totalitarnog<br />
i represivnog ambijenta u<br />
našoj zemlji. Naravno, najzanimljivija<br />
su ona vrata koja su mi zatvarali<br />
muslimani. Ali, to je baška tema.<br />
U ovom povodu, pokušao sam da<br />
sažmem nekoliko tematskih cjelina<br />
koje su bile najprisutnije u ovih deset<br />
godina, i za koje mislim da imaju<br />
programski karakter u borbi za opstanak<br />
Bosne i Bošnjaka.<br />
Agresija jučer i danas<br />
Srpski i hrvatski hegemonisti su<br />
izbacili tezu da raspad Jugoslavije<br />
vodi raspadu BiH. Po njihovoj logici,<br />
ako tri naroda nisu mogla zajedno<br />
u Jugoslaviji, ne mogu ni u<br />
BiH. Oni su u pravu sa stanovišta<br />
k’o drva, dosad bi Španija dala dr-<br />
žavu Baskima, Velika Britanija Ircima,<br />
Turska Kurdima, itd.<br />
No, problem BiH je u kršćanskoj<br />
podršci međunarodne<br />
zajednice srpskoj i<br />
hrvatskoj hegemoniji. Problem<br />
je u, recimo otvoreno<br />
– muslimanima. Evropa ne<br />
može u svome primitivizmu<br />
podnijeti mogućnost<br />
hegemonije, agresije i genocida. No,<br />
sa stanovišta historicizma i legaliteta,<br />
njihova postavka je kriminogena.<br />
Da se u Svijetu mogu granice rezati<br />
da na njenom tlu postoji<br />
jedinstvena država u kojoj<br />
će muslimani biti većina.<br />
Zalud to što su ti muslimani<br />
operirani od izvornog<br />
islama, i što imaju evropske,<br />
pa i kršćanske navike.<br />
Otud je Evropa odobrila<br />
Postoji<br />
samo jedna<br />
računica koju<br />
međunarodna<br />
zajednica<br />
stavlja<br />
iznad svojih<br />
lobističkih<br />
i krstaških<br />
afiniteta – to je<br />
pravno slovo.<br />
Ako je po<br />
međunarodnom<br />
pravu nešto<br />
definirano,<br />
ne postoji<br />
mogućnost<br />
njegove<br />
redefinicije.<br />
srpsko-hrvatski genocid<br />
nad Bošnjacima. Embargo<br />
na oružje, izgladnjivanje,<br />
pritisci na bosansko<br />
rukovodstvo da pristane<br />
na podjelu BiH… - sve su<br />
to oblici evropskog saučesništva<br />
u genocidu. Kad se<br />
uočilo da bošnjački narod<br />
ne može biti istrebljen, da<br />
je izrastao do vojne samoodrživosti,<br />
primijenjen je<br />
plan “B”: Bošnjaci će biti<br />
istrebljeni drugim sredstvima,<br />
a s istim ciljevima;<br />
nestat će u miru, politički,<br />
vojno, ekonomski, kulturno… Dovoljno<br />
bi bilo analizirati samo odnos<br />
prema našem preseljeništvu, tzv. dijaspori,<br />
ili sve podvale vezane za Popis,<br />
ili cionistički model oduzimanja<br />
zemlje prognanicima iz Republike<br />
Srpske, itd. – pa u svemu tome<br />
iznaći nepobitne elemente nastavka<br />
genocida. Sve to ne bi bilo tako pogubno<br />
da bošnjački zvaničnici vide,<br />
ili smiju vidjeti ovaj problem, pa da<br />
mu se suprotstavljaju javno, slobodno,<br />
organizirano. Namjesto toga<br />
etiketiraju se rijetki pojedinci koji<br />
o tome govore, najčešće od samih<br />
bošnjačkih zvaničnika, koji očito<br />
rade u korist bošnjačke štete. Zato<br />
su Bošnjaci sve manje slobodan i ponosan<br />
narod. Ako se tako nastavi,<br />
Bošnjaci će još neko vrijeme postojati<br />
kao ustavna kategorija, ali je to<br />
već danas u mnogim segmentima<br />
tek ikebana. Sutra, možda, neće biti<br />
ni ikebana.<br />
Nagrađivanje genocida<br />
Dejtonski sporazum,<br />
autora Ričarda Holbruka,<br />
nagradio je zločince. Tu je<br />
stvar posve jasna. Priznavanje<br />
Republike Srpske je<br />
otvoreno legaliziranje genocida,<br />
poruka da se zločin<br />
i etničko čišćenje isplate,<br />
ali, kad su usmjereni protiv<br />
muslimana. Isto vrijedi<br />
i za etnički očišćene dijelove<br />
zapadne Hercegovine,<br />
u kojima stoluje svehrvatska<br />
vlast. Njemačka je<br />
porazom u Drugom svjetskom<br />
ratu mogla izvući<br />
pouku i moralnu katarzu.<br />
Zamislimo da je Gebels ili<br />
neki njegov saradnik imenovan<br />
za predsjedavajućeg<br />
Generalne skupštine UN,<br />
kao što je to danas Vuk<br />
Jeremić, koji se ne odriče<br />
Miloševićeve politike hegemonizma<br />
prema BiH?!<br />
Srbija i Hrvatska nemaju<br />
nikakvog razloga da sumnjaju<br />
u isplativost svojih<br />
genocidnih hegemonija.<br />
To što će šačica srpskih i<br />
hrvatskih zločinaca dobiti fasung od<br />
Haškog tribunala, irelevantno je u<br />
odnosu na ustavnu kategoriju genocidnih<br />
tvorevina. Napose, nelogično<br />
je da se sudi Karadžiću i Mladiću,<br />
a da njihovo zlodjelo živi u Ustavu<br />
BiH. Ili te monstrume treba pretvoriti<br />
u slobodne građane, pa nek’ šetaju<br />
Sarajevom, ili treba ukinuti Republiku<br />
Srpsku! Jedno s drugim ne<br />
ide. U tom kontekstu treba mačku o<br />
rep objesiti izvinjenje predsjednika<br />
Srbije Tomislava Nikolića, i svako<br />
drugo izvinjenje, i svaki formalni<br />
srpski dolazak u Srebrenicu, jer<br />
jedino izvinjenje Bošnjacima koje<br />
ima smisla zove se: ukidanje Republike<br />
Srpske. U ovoj priči bitan<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
18
je i taj psihosocijalni faktor u Srba<br />
i Hrvata, koji je izgrađen na uvjerenju<br />
da se zločin isplati. Taj faktor<br />
već godinama gradi genocidnu<br />
agresivnost ovih društava u odnosu<br />
prema Bošnjacima. Pošto je srpski i<br />
hrvatski narod u kritičnoj masi opijen<br />
islamofobijskim šovinizmom, ne<br />
postoji mogućnost svjesnog opiranja<br />
fašističkim slastima i strastima.<br />
Međunarodna zajednica je Dejtonskim<br />
sporazumom Srbima i Hrvatima<br />
stavila do znanja da je validno<br />
kada se oni osjećaju nadnacijama,<br />
nadljudima, kad kolju i protjeruju<br />
muslimane, ruše džamije, mlate<br />
muslimansku djecu… Baš zato agresija<br />
se nastavila! Srbi i Hrvati nisu<br />
zadovoljili svoje šovinističke apetite,<br />
i neće, sve dok: ili ne nestane Bošnjaka,<br />
ili dok im se silom ne objasni<br />
da ne mogu imati išta veća prava od<br />
svojih bošnjačkih komšija. Budući<br />
da im to nema ko silom objasniti,<br />
tragična priča se nastavlja…<br />
Bošnjaci i pamćenje<br />
Kako objasniti nedopustiv odnos<br />
bošnjačkih institucija prema bošnjačkom<br />
stradanju? U najzabitijim<br />
selima Republike Srpske iznikli su<br />
ogromni spomenici “srpskim oslobodiocima”.<br />
U Prijedoru ili Bijeljini<br />
to su ogromne spomeničke<br />
gromade, nalik na one<br />
iz Titovog režima. Srbi<br />
umiju da označe mjesta<br />
genocidnih osvajanja, i<br />
da ih pri tome odjenu u<br />
“oslobodilačko” značenje.<br />
I Hrvati umiju, sa onim<br />
križačama. Bošnjaci su<br />
uglavnom skromno označili<br />
mjesta svoga stradanja.<br />
Tek pokoja česma,<br />
ploča, pokoja knjiga koja<br />
je nastala voljom autora, a<br />
ne strateškim opredjeljenjem<br />
bošnjačke zajednice.<br />
Gdje je muzej genocida,<br />
gdje su doktorati, filmovi,<br />
gdje su desetine književnih<br />
djela koja su dosad<br />
trebala biti ispisana, i u<br />
lektiru uvrštena…? Zašto<br />
je to tako? Mislim da se<br />
Bošnjaci stide onoga što im se dogodilo!<br />
Bošnjaci su u Jugoslaviji svikli<br />
na ravnopravnost, makar i u iluziji.<br />
Osjećali su se građanima Evrope.<br />
Osjećali su se Srbima i Hrvatima. I<br />
sad, odjednom, neko ih kolje, protjeruje,<br />
ponižava… Bošnjaci danas<br />
čeznu da se probude u vremenima<br />
od prije agresije. Zato do mahnitosti,<br />
u kritičnoj masi, ponovo obožavaju<br />
ekavsko kukumakanje, slušaju<br />
Jednostavno,<br />
u Bošnjaka<br />
to nema ko<br />
učiniti. Uzdamo<br />
se u BANU,<br />
pa u Svjetski<br />
bošnjački<br />
kongres, ali<br />
nas anemičnost<br />
ovih adresa,<br />
pa i neka<br />
kadrovska<br />
rješenja (npr.<br />
nepoznata lica<br />
imenovana<br />
u Izvršni<br />
odbor SBK),<br />
upozoravaju da<br />
su naše želje i<br />
potrebe jedno,<br />
a realnost<br />
drugo.<br />
srbijanski folk, gledaju<br />
srpske serije, kupuju hrvatske<br />
i slovenačke proizvode.<br />
…Sve čine kako bi<br />
stvorili iluziju da se genocid<br />
nije ni dogodio. Takvim<br />
Bošnjacima najveći<br />
su neprijatelji oni Bošnjaci<br />
koji ih upozoravaju na važnost<br />
pamćenja. Takvi kad<br />
ugledaju majke Srebrenice,<br />
kako svakog 11. u mjesecu<br />
podsjećaju na svoje<br />
nestale, okrenu program,<br />
sa gnušanjem. Jer, molim<br />
te lijepo, oni su iznad tog<br />
primitivizma, oni upisuju<br />
djecu u katoličke škole i<br />
gledaju hrvatske tv kanale,<br />
oni, jednostavno, nisu<br />
odavle. Takav odnos prema<br />
svojoj sudbini, od koje<br />
nema bježanja, greška je,<br />
tragičnija od one koja je prethodila<br />
ovom genocidu, kada su Bošnjaci<br />
živjeli ispranog mozga od pamćenja<br />
genocida u Drugom svjetskom ratu.<br />
Kažemo – tragičnija – jer je onaj sistem<br />
represijom sprovodio zaborav,<br />
a u ovom postoji barem tračak više<br />
slobode u kome bi bošnjačke i muslimanske<br />
institucije mogle planski<br />
raditi na planu institucionaliziranja<br />
pamćenja. Trebalo je strateški<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
19
djelovati na razbijanju<br />
bošnjačkog stida od genocida,<br />
na ubjeđivanju Bošnjaka<br />
da se ne može i ne<br />
smije bježati od onoga što<br />
se dogodilo, jer je bijeg od<br />
pamćenja najbolji put da<br />
se prošlost ponovi.<br />
Izmišljanje tzv.<br />
islamskog terorizma<br />
Nakon 11. septembra<br />
2001. Bošnjaci su postali<br />
žrtve specijalnog rata koji<br />
su srpski i hrvatski hegemonisti<br />
pokrenuli s ciljem<br />
optuživanja Bošnjaka za<br />
tzv. islamski terorizam. Računica<br />
je prosta: bošnjački kredibilitet<br />
žrtve najteža je politička smetnja<br />
legaliziranju s&h separatizma; poništavanje<br />
kredibiliteta žrtve, i odslikavanje<br />
Bošnjaka kao prijetnje<br />
evropskoj sigurnosti, vodi oslobađaju<br />
s&h genocidnih projekata od<br />
odgovornosti. Uistinu, dogodilo se<br />
da Bošnjaci posljednjih godina potonu<br />
u političku defanzivu. Da je<br />
kojim slučajem prije 11. septembra<br />
bio izgrađen sistem memorije bošnjačkog<br />
stradanja, Bošnjaci bi imali<br />
šta ponuditi kao odgovor na ove<br />
optužbe. Ovako, niti ima sistema,<br />
niti ima volje da se spremno dočekaju<br />
razne propagandne podvale.<br />
Jednostavno, u Bošnjaka to nema<br />
ko učiniti. Uzdamo se u BANU, pa<br />
Gdje je muzej<br />
genocida, gdje<br />
su doktorati,<br />
filmovi, gdje<br />
su desetine<br />
književnih<br />
djela koja su<br />
dosad trebala<br />
biti ispisana,<br />
i u lektiru<br />
uvrštena…?<br />
Zašto je to<br />
tako? Mislim<br />
da se Bošnjaci<br />
stide onoga što<br />
im se dogodilo!<br />
u Svjetski bošnjački kongres,<br />
ali nas anemičnost<br />
ovih adresa, pa i neka<br />
kadrovska rješenja (npr.<br />
nepoznata lica imenovana<br />
u Izvršni odbor SBK),<br />
upozoravaju da su naše<br />
želje i potrebe jedno, a realnost<br />
drugo. U međuvremenu,<br />
gruha... Primjera je<br />
sijaset… Kada talijanski<br />
mediji objave da je u BiH<br />
danas 10.000 mudžahedina<br />
koji čekaju da ugroze<br />
evropsku bezbjednost, na<br />
to niko ne reagira, pa se<br />
laž ustoliči na pijedestalu<br />
istine. A kako bi neko<br />
i reagirao kad su i prošli i sadašnji<br />
ministar sigurnosti Bošnjaci koji se<br />
najviše bave proizvodnjom magle o<br />
tzv. islamskom terorizmu. Bošnjačke<br />
institucije koje zvanično k’o biva<br />
brinu o Bošnjacima - definitivno<br />
– nisu položili historijski ispit zrelosti.<br />
Možemo pričati šta hoćemo,<br />
o tobožnjim zaslugama za međunarodno<br />
priznanje i odbranu RBiH,<br />
ali ovo su bili procesi koji nisu vođeni<br />
strateški i sistemski, već su<br />
bili plod spontanosti i nagona za<br />
opstankom. Prvi veliki izazov, kakav<br />
je s&h strategija za satanizaciju<br />
Bošnjaka, pokazala je da Bošnjaci<br />
nemaju nacionalne institucije kakve<br />
ima svaka samoodrživa nacija na<br />
Svijetu. A i to što imaju, razvlači se<br />
po stvarnosti kao puž na auto-putu.<br />
Postoji li izlaz?<br />
Postoji samo jedna računica<br />
koju međunarodna zajednica<br />
stavlja iznad svojih lobističkih i<br />
krstaških afiniteta – to je pravno<br />
slovo. Ako je po međunarodnom<br />
pravu nešto definirano, ne postoji<br />
mogućnost njegove redefinicije.<br />
Postoji samo mogućnost da ne vidimo<br />
ono što nam ide u korist, a<br />
na tu obnevidjelost utiču zapadni<br />
mentori koji nas upućuju na krive<br />
puteve. Dejtonski sporazum je privremeno<br />
rješenje... Logično, međunarodna<br />
politika u BiH se ravna<br />
prema Dejtonskom sporazumu, jer<br />
je on trenutno važeće pravno slovo;<br />
sva rješenja proizilaze iz logike<br />
podjele. Ako bi se strateški rušio<br />
Dejtonski sporazum, po osnovu<br />
dokaza da je potpisan pod prisilom<br />
i ucjenom, kao jedino validno političko<br />
stanje u BiH ispostavilo bi se<br />
ono za koje su se izjasnili građani<br />
RBiH na Referendumu za suverenitet.<br />
Napose, to je jedino političko<br />
rješenje u BiH koje ima legitimitet<br />
građana. Sve drugo je proizvedeno<br />
agresijom i genocidom, i međunarodnim<br />
saučesništvom u ubijanju<br />
Bosne. Očekujemo od Svjetskog<br />
bošnjačkog kongresa da kao prvu<br />
tačku svoga djelovanja otvori projekat<br />
rušenja kriminalnog Dejtonskog<br />
sporazuma. Iz ovog zahvata će<br />
proizaći sve druge koristi za Bosnu<br />
i Bošnjake.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
20
Društvo<br />
odgovorio: “Eh, evo ti, plati sebi<br />
kafu, mlada damo, nemoj da ti<br />
slučajno zafali”.<br />
Šta se desilo sa dlanom dobrog Bošnjanina sa stećka?!<br />
Bošnjaci – narod ispružene ruke<br />
Ne treba biti antropolog pa<br />
znati da, nakon određeneog<br />
vremena i uslijed česte<br />
upotrebe, neki stavovi<br />
i postupci postaju dio<br />
mentaliteta. Eh, tako je,<br />
nažalost, iskanje, moljakanje<br />
postalo dio našeg -<br />
bošnjačkog.<br />
Piše: Suad Karamustafić<br />
Sve je počelo sa u ratu dostavljanom<br />
humanitarnom pomoći.<br />
Tada je i bilo opravdano što<br />
smo očekivali da nam se pomogne, ali<br />
i dan-danas mi očekujemo da nas neko<br />
servisira, da nam neko obezbijedi ono<br />
što nam treba. Bošnjaci su ovu sramnu<br />
osobinu i dodatno razvili: ne samo da<br />
očekuju sadaku, nego i onome od koga<br />
je očekuju nameću imperativ njenog<br />
davanja. Kao, on je obavezan, kako<br />
ga nije stid što nije prije i što nije više<br />
dao. Ovo traženje pomoći, naravno,<br />
nije samo u ovom primarnom obliku,<br />
nego je doživjelo evoluciju pa se očekuje<br />
da: onaj koji je poljoprivrednik - dobije<br />
sjeme, alatke, mašine, da mu se za<br />
proizvode pronađe tržište; KUD - da<br />
dobije novac za nošnju, za putovanja na<br />
nastupe; a čak sam jednom na TV-u<br />
čuo kako se paraglajderi žale kako im<br />
država ne pomaže.<br />
Nezahvalnost<br />
Primjera je bezbroj, ali moram<br />
boldirati jedan lični: prilazi<br />
mi djevojka što prodaje čestitke<br />
za pomoć djeci, mislim<br />
djeci, i nudi da kupim/<br />
pomognem. Malo bolje<br />
pogledam i shvatim da<br />
sam kupio već, čak joj i<br />
opišem to što sam kupio,<br />
dajući neoboriv dokaz da<br />
sam im već pomogao i<br />
halalio 3 KM. Znate šta<br />
bezobraznica nezahvalna<br />
kaže: “A niste ovu, ova je 5<br />
KM (pokazujući na drugu<br />
čestitku koja je veća i skuplja)”!<br />
Umjesto da se izvine<br />
i zahvali što sam pomogao,<br />
ona mi govori kako<br />
trebam opet to uraditi i da<br />
je to samo 3, te da trebam<br />
dati 5 KM! Zamisli koliko<br />
treba biti besraman i tako<br />
šta uraditi!<br />
I ova ilustracija koja<br />
opisuje jednu od implikacija<br />
pošasti koja se<br />
ušunjala u bošnjački menatalni<br />
sklop: moja prijateljica<br />
je završila vožnju<br />
taksijem, ostala je da<br />
sačeka kusur od 20 KF.<br />
Taksista joj je, doslovno,<br />
bacio siću u krilo i drsko<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
21<br />
No, nakon toliko<br />
godina, nije li<br />
vrijeme da se<br />
uspravimo, da<br />
tako olahko ne<br />
pružamo dlan?!<br />
Svakako, ovdje<br />
ne govorimo<br />
o onima koji<br />
i dan-danas<br />
zaista trebaju<br />
pomoć, o<br />
onima koji su<br />
egzistencijalno<br />
ugroženi.<br />
Kritična masa<br />
nas nešto<br />
moljaka, pita,<br />
bez imalo<br />
dostojanstva i<br />
srama.<br />
Nepremni bošnjački špajzovi<br />
Zašto ovu novostečenu osobinu<br />
pripisujem samo bošnjačkom<br />
narodu? Odgovor se, opet, krije<br />
u ratnom vremenu. Rat je za većinu<br />
Bošnjaka došao iznenada, to<br />
je, osim vojno-taktičke, značilo i<br />
nespremnost bošnjačkih špajzova.<br />
Višegodišnja blokada dostave<br />
hrane većinu njih primorala je da<br />
spas traže u humanitarnoj pomoći.<br />
Uz ovo treba napomenuti da su<br />
drugi narodi, u mjestima u kojima<br />
su živjeli, manje bili upućeni na<br />
humanitarnu jer su imali otvorenu,<br />
kakvu-takvu, komunikaciju sa<br />
slobodnim teritorijama i sa ostatkom<br />
svijeta. Bošnjaci su, lako je to<br />
pogledom ustvrditi na vojnu mapu<br />
s početka rata, bili u neprijateljskom<br />
okruženju na većini teritorija<br />
koje su kontrolisali. Sve ovo ih je<br />
natjeralo da se oslanjaju na pomoć<br />
dobrih ljudi.<br />
No, nakon toliko godina, nije<br />
li vrijeme da se uspravimo, da tako<br />
olahko ne pružamo dlan?! Svakako,<br />
ovdje ne govorimo o onima<br />
koji i dan-danas zaista trebaju pomoć,<br />
o onima koji su egzistencijalno<br />
ugroženi. Kritična<br />
masa nas nešto moljaka,<br />
pita, bez imalo dostojanstva<br />
i srama. Kako možemo<br />
nekoga koga dva puta<br />
vidimo u životu pitati za<br />
posao bez obzira što je on<br />
šef, direktor ili na nekoj<br />
drugoj sličnoj poziciji?!<br />
Odvikavanje<br />
Kako svi narodi imaju<br />
svoje osobine; Nijemci su<br />
pedantni, Srbi mitomani,<br />
Španci brbljivi... tako<br />
i Bošnjaci postadoše oni<br />
što traže, išću. A, nismo<br />
takvi bili, kriva je ratna<br />
humanitarna pomoć - navukli<br />
smo se. Hajdemo se<br />
pokušati odvići. Hajde da<br />
ovaj ispruženi dlan okrenemo<br />
i podignemo ga u<br />
visini glave/ramena - kao<br />
što su to činili naši preci<br />
- dobri Bošnjani, kao što<br />
je to na stećcima.<br />
Molimo Gospodara<br />
svih svjetova da manje<br />
molimo ljude, amin.
Društvo<br />
Dova rahmetli Ejubu<br />
Preseljavanja u nizu<br />
Livanjske gromad<br />
romade odlaze<br />
Hadži Ejub je umro u 77 godini<br />
i za džemat Donjeg grada<br />
(Ćurčinica) je bio ono što je hadži<br />
Dževdet bio za Gornji grad. Hadži<br />
Ejubu je ostala neostvarena želja<br />
da klanja u svojoj Ćurčinici koja<br />
se upravo obnavlja i o kojoj je<br />
toliko brinuo dok je mogao. Ali,<br />
po mišljenju Livnjaka rahmetli Ejub<br />
ne treba da brine. On namaze<br />
nije propuštao. Njega njegova<br />
dženetska bašča čeka i u njemu<br />
Ćurčinica još ljepša, oko koje će<br />
rijeke teći i svakojako voće rasti.<br />
Ako je suditi po načinu života<br />
kako ga je proživio i kakvu je<br />
djecu u duhu islama podigao,<br />
kako se prema svojoj hanumi<br />
Ćamili odnosio, pa prema<br />
komšijama, prijateljima i svim<br />
dobronamjernicima, rahmetli Ejub<br />
ne treba da brine, niti vatre da se<br />
plaši. Premda, samo Allah zna.<br />
Piše: Ale Kamber, Livno<br />
29.04.2013.god.<br />
Sve v malobrojniji li-<br />
vanjski Bošnjaci<br />
posljednjih godina<br />
otiču kao rijeka. Djece se sve<br />
manje rađa, mladi sve više iseljavaju,<br />
a stari sve češće umiru,<br />
posebno u proljeće.<br />
I ovoga proljeća u maloj<br />
bošnjačkoj enklavi nekad se<br />
dnevno dese i po dvije, čak<br />
po tri dženaze. U nedjelju,<br />
28.aprila 2013. godine, iza<br />
podne-namaza, u džamiji<br />
Hadži Ahmeda Dukatara u<br />
Livnu je priređen tevhid u<br />
povodu navršenih 40 dana od<br />
preseljenja na bolji svijet rahmetli<br />
hadži Dževdeta Vrepca,<br />
jednog od najuzornijih<br />
džematlija koje Livno pamti,<br />
a istoga dana iza ikindija-namaza<br />
klanjanja je dženaza<br />
drugoj bošnjačkoj vjerničkoj<br />
gromadi, četrnaest godina<br />
mlađem, hadži Ejubu Vidimliću.<br />
Dževdet je preselio u<br />
“Draga braćo,<br />
tačno prije<br />
četrdeset dana<br />
smo se oprostili<br />
dženazom od<br />
našeg rahmetli<br />
hadži Dževdeta,<br />
istinske<br />
gromade od<br />
čovjeka i<br />
vjernika, i<br />
evo, danas,<br />
nakon njegovog<br />
tevhida se<br />
opraštamo<br />
dženazom i od<br />
druge livanjske<br />
gromade, od<br />
našeg hadži<br />
Ejuba Vidimlića<br />
čija je čitava<br />
familija uz<br />
njega živjela<br />
u skladu sa<br />
Kur`anom.<br />
91. godini, samo dva mjeseca<br />
nakon svoje sestre Hanke<br />
starije 4 godine, nakon čega<br />
je starinska porodična kuća<br />
Vrepčevih, koja datira još iz<br />
turskog vakta, ostala prazna.<br />
Bio je poznat i po tome što je<br />
i u vrijeme Titove Jugoslavije<br />
slobodno odlazio u džamiju<br />
i postio svaki ramazan. Petkom<br />
su ga čak puštali redovno<br />
na džuma-namaz. Rahmetli<br />
Dževdet je poznat i po tome<br />
što je bio vrsni poznavalac livanjske,<br />
a posebno bošnjačke<br />
prošlosti i kulture u ovom dijelu<br />
BiH. Livnjaci su ga zbog<br />
toga jednostavno zvali Dževdet-enciklopedija.<br />
Sve do par<br />
mjeseci prije smrti je sam<br />
odlazio u obližnje gornjegradske<br />
džamije, a najrađe u svoju<br />
mahalsku džamiju Milošnik.<br />
Kad su ga noge i zdravlje izdali<br />
klanjao je dok je mogao<br />
u kući, a zbog načina kako je<br />
živio i koliko je vjeri bio odan<br />
i privržen mnogi su ubijeđeni<br />
da će Džennet njegovo vječno<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
22
Hadži Ejub Vidimlić<br />
prebivalište biti. Koliko je bio<br />
ugledan dokaz je bila velika<br />
dženaza uz prisustvo svih livanjskih<br />
imama.<br />
O rahmetli Dževdetu, njegovom<br />
vjerničkom životu i zaslugama<br />
na tevhidu je govorio<br />
hafiz Zekerijah ef. Ribo, imam<br />
džamije Hadži Ahmeda Dukatara<br />
u koju je Dževdet također<br />
često dolazio. “Rahmetli Dževdet<br />
je bio jedan od onih koji<br />
su se dosljedno držali Kur`ana<br />
i Suneta Božijeg poslanika<br />
Muhammeda, s.a.v.s. Njegova<br />
hrabrost i istrajnost da se i u<br />
vrijeme prošlog sistema redovno<br />
odaziva Allahu, dž.š., i odlazi<br />
na namaze je bio primjer<br />
drugima da ne idu ka vatri već<br />
da se vrate na pravi put”, rekao<br />
je, između ostalog, hafiz Ribo.<br />
j j g<br />
Hadži Ejub je umro u 77 godini i za<br />
džemat Donjeg grada (Ćurčinica) je bio<br />
ono što je hadži Dževdet bio za Gornji<br />
grad. Hadži Ejubu je ostala neostvarena<br />
želja da klanja u svojoj Ćurčinici koja se<br />
upravo obnavlja i o kojoj je toliko brinuo<br />
dok je mogao. Ali, po mišljenju Livnjaka<br />
rahmetli Ejub ne treba da brine. On<br />
namaze nije propuštao. p Njega njegova<br />
dženetska bašča čeka i u njemu Ćurčinica<br />
još ljepša, oko koje će rijeke teći i svakojako<br />
voće rasti. Ako je suditi po načinu<br />
života kako ga je proživio i kakvu je djecu<br />
Allah, dž.š., je<br />
tako htio da<br />
rahmetli Ejuba<br />
stavi na veća<br />
iskušenja, čak<br />
mu je i vid<br />
posljednjih<br />
godina oduzeo,<br />
ali on se nije<br />
žalio. Nikad<br />
nije zaplakao<br />
niti zavapio<br />
nad svojom<br />
sudbinom već<br />
nakon toga još<br />
više učvrstio<br />
svoju vjeru<br />
klanjajući i<br />
dolazeći u<br />
džamiju dokle<br />
je god mogao.<br />
Emotivan vaz glavnog imama<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
23
Dženaza-namaz<br />
O rahmetli<br />
Dževdetu,<br />
njegovom<br />
vjerničkom<br />
životu i<br />
zaslugama<br />
na tevhidu je<br />
govorio hafiz<br />
Zekerijah ef.<br />
Ribo, imam<br />
džamije Hadži<br />
Ahmeda<br />
Dukatara u<br />
koju je Dževdet<br />
također često<br />
dolazio.<br />
“Rahmetli<br />
Dževdet je<br />
bio jedan od<br />
onih koji su<br />
se dosljedno<br />
držali Kur`ana i<br />
Suneta Božjeg<br />
poslanika<br />
Muhammeda,<br />
s.a.v.s.”<br />
u duhu islama podigao, kako se prema<br />
svojoj hanumi Ćamili odnosio, pa prema<br />
komšijama, prijateljima i svim dobronamjernicima,<br />
rahmetli Ejub ne treba da<br />
brine, niti vatre da se plaši. Premda, samo<br />
Allah zna.<br />
Hadži Ejub na rukama Livnjaka<br />
“Draga braćo, tačno prije četrdeset<br />
dana smo se oprostili dženazom od našeg<br />
rahmetli hadži Dževdeta, istinske<br />
gromade od čovjeka i vjernika, i evo,<br />
danas, nakon njegovog tevhida se opraštamo<br />
dženazom i od druge livanjske<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
24<br />
gromade, od našeg hadži Ejuba Vidimlića<br />
čija je čitava familija uz njega<br />
živjela u skladu sa Kur`anom. Allah,<br />
dž.š., je tako htio da rahmetli Ejuba<br />
stavi na veća iskušenja, čak mu je i vid<br />
posljednjih godina oduzeo, ali on se
Spuštanje u kabur rahmetli Ejuba Vidimlića ra Allaha smatrali<br />
zbog čega im je<br />
nije žalio. Nikad nije zaplakao niti zavapio<br />
nad svojom sudbinom već nakon čega ne boje i da će ih Allah nagraditi.<br />
melek u srce poruku usadio da se ni-<br />
toga još više učvrstio svoju vjeru klanjajući<br />
i dolazeći u džamiju dokle je god nikad nijednu ružnu riječ nije rekao,<br />
O rahmetli Ejubu, koliko znam, niko<br />
mogao. On je bio jedan od onih koji a koliko je bio ugledan svjedoči i ova<br />
su istinski vjerovali i za svog Gospoda-<br />
veličanstvena dženaza. Neka ga Allah,<br />
dž.š., nagradi iz Svoje milosti i podari<br />
mu lijepi Džennet”, govorio je izrazito<br />
emotivno glavni livanjski imam<br />
Dževad ef. Hadžić na dženazi rahmetli<br />
Ejubu, kojeg su, uz brojne Livnjake i<br />
livanjske imame, došli ispratiti i mnogi<br />
Duvnjaci, Sarajlije, Kuprešani i njegovi<br />
Glamočani.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
25
Pogledi<br />
Književnik Nikola Jovanović:<br />
“Vuk Karadžić je mitologizovana ličnost<br />
narodne populističke retorike nazvane ‘gunj i opanak’”<br />
Evo kako ta mitološka, seljačka, ali<br />
neuporedivo nadmoćnija strana<br />
Srbije opisuje recimo Vukovo<br />
opismenjavanje: “Polupismeni rođak<br />
Jefto Savić ga učio da piše guščijim<br />
perom, na papiru od puščanih<br />
fišeka, mastilom načinjenim od<br />
razmućenog baruta.”<br />
Piše: Sead Zubanović<br />
Ko<br />
K<br />
je stvarno bio čovjek čije je<br />
Kpoprsje obavezno prisutno u<br />
Ksvim aulama osnovnih i srednjih<br />
škola, fakulteta, naučnih institucija,<br />
opština, vladinih zgrada i parkova Srbije?<br />
Ko je čovjek sa turskim fesom na glavi,<br />
ogromnih, zmijolikih, nehigijenskih brkova<br />
koji često služe da prikriju krezubost<br />
njihovih vlasnika usput mu dajući autoritativan<br />
izgled, strogog pogleda uperenog<br />
tamo negdje gj daleko, daleko u prošlost?<br />
Šta predstavlja on Srbiji pa je njegova bi-<br />
sta neizostavan dekor pozadine pri davanju<br />
inervjua svih iole poznatijih ličnosti<br />
kulturnog i političkog života te zemlje. A<br />
što se tiče njegove slike, kako to da nema,<br />
niti smije biti učionice u kojoj se obrazuju<br />
srpska djeca i omladina da nije okačena.<br />
Čime je dotični to zaslužio?<br />
Đetić neznana “junaka”<br />
Rođen je 1787. godine u Tršiću, negdje<br />
kod Loznice (Osmansko carstvo), a umro<br />
u Beču 1864. ( Austrija-Ugarska). Za majku<br />
se zna da joj je ime bilo Jegda, djevojačko<br />
prezimena Zrnić, doselila iz sela Drobnjaka<br />
(Crna Gora). Oca mu slabo, blijedo<br />
ili nikako ne spominju u biografijama pa<br />
bi se moglo zaključiti da je Vuk po svemu<br />
sudeći “đetić neznana junaka”. Školovanje<br />
mu bi stalno u nekim prekidima. Nauči<br />
pisati i čitati uz jedinog pismenog čovjeka<br />
u čitavom kraju, Jevtu Savića. Obrazovanje<br />
započeto u Loznici prekinuo je zbog bolesti.<br />
Nastavi se školovati u manastiruTronoši<br />
gdje je su ga umjesto da uči, tjerali da čuva<br />
stoku pa se i odatle brzo vratio kući. Na<br />
početku Prvog srpskog ustanka bio je pisar<br />
kod hajdučkog harambaše Đorđa Ćurćije,<br />
a iste godine pokuša upisati gimnaziju u<br />
Sremskim Karlovcima. Nisu mu dali jer je<br />
već bio prestar, napunio devetnaest godina.<br />
Pa onda kažu biografi da je u Petrinji nekoliko<br />
mjeseci učio njemački jezik. Može<br />
biti da je i tada bilo nekakvih kurseva. Pokušao<br />
se dodvoriti tada prvaku<br />
srpske književnosti, ali nije išlo.<br />
Citiram: Dositej Obradović ga je<br />
grubo odbio i nije mu htio pomoći<br />
u školovanju pa je razočaran<br />
nastavio raditi kao pisar. Kasnije<br />
u nastojanju da ide regularnim<br />
putem u obrazovanju, upisuje<br />
Dositejevu školu kada je otvore-<br />
na, ali i nju ovaj put zbog “bolesti”<br />
napušta i odlazi u Novi<br />
Sad i Peštu na liječenje. Hrom,<br />
zgrčene noge u Beogradu kasnije<br />
radi kao učitelj. (Koga<br />
li je i čemu on mogao učiti sa<br />
svojim baš površnim znanjem<br />
ili bolje rečeno neznanjem?)<br />
1810. godine odlazi u Negotin<br />
gdje radi kao činovnik. Poslije<br />
propalog ustanka, preko Zemuna,<br />
sa “porodicom”, tako<br />
piše, bježi u Beč gdje ženi već<br />
poodmaklo trudnu Njemicu Anu Kras.<br />
Da je znao mogao je već tada “patentirati”<br />
taj način dobijanja “papira” koji omogućuju<br />
useljenicima pravo na boravak. Vjenčali<br />
su se u katoličkoj crkvi u kojoj su krstili<br />
jedanaestero svoje(?) djece, dvoje nisu jer su<br />
umrla po rođenju. Za njegovu vjeru piše<br />
u vjenčanom listu da je “Unijat”. (Naziv<br />
za “grkokatoličanstvo” koje je oblik katoličanstva<br />
karakterističan za područje Austro-<br />
Ugarske, što predstavlja u stvari istupanje<br />
iz pravoslavnog kanona i priznavanje pape<br />
kao vjerskog poglavara.) Slovenac Jernej<br />
Kopitar ga upoznaje kao autora “Spisa o<br />
propasti srpskog ustanka”. Ovaj intelektualac,<br />
u to vrijeme cenzor slavenskih knjiga,<br />
predloži Vuku, vidjevši valjda tu granice<br />
njegove sposobnosti, da prikuplja narodne<br />
pjesme. Međutim, on uporno nastavlja rad<br />
Crnogorska<br />
pjesnikinja<br />
Milica Kralj u<br />
svom referatu<br />
između ostalog<br />
kaže: “...da je<br />
očigledno kako<br />
se ukrštaju<br />
krugovi zla<br />
Vuka i Andrića i<br />
da je Andrićeva<br />
mržnja<br />
nastavak<br />
Vukove<br />
duhovne<br />
vertikale”.<br />
na pokušaju izmjene srpskog jezika, za koji<br />
zaista nije imao ni blizu potrebnog znanja.<br />
Knez Srbije, Miloš Obrenović, koji je dotičnog<br />
nazivao “dojučerašnjim kozarom”<br />
zabranio mu je štampanje knjiga po Srbiji,<br />
a zbog dobrih veza ostvarenih poslušnošću,<br />
i po Austriji. Uzalud mu se Vuk dodvoravao<br />
napisavši podrepaški rad 1828.<br />
“Miloš Obrenović knjaz u Srbiji”. Pored<br />
Miloša Obrenovića i Dositeja<br />
Obradovića, najveći Vukov<br />
“protivnik” bio je Jovan Hadžić,<br />
osnivač i predsjednik Matice<br />
srpske i jedan od najobra-<br />
zovanijih Srba tog vremena.<br />
Ni srpska crkva nije prihvatala<br />
njega kao budućeg jezičkog<br />
reformatora. Biografi bilježe i<br />
ovaj podatak: “Svojim dugim<br />
i plodnim radom stiče brojne<br />
prijatelje u Rusiji gdje dobija<br />
penziju 1826. godine”!? Spominje<br />
se još da je upisao medicinu<br />
pa odustao zbog “nedostatka<br />
predznanja”?! Sjedinjenjem<br />
“Magistrata” i “Suda<br />
beogradskog” g u proljeće 1831.<br />
godine imenovan je za predsjednika<br />
te institucije. (Danas<br />
bi to bila funkcija u rangu gradonačelnika<br />
Beograda, kažu<br />
da je obnašao, a čini se da zbog uljepšavanja<br />
njegove biografije o ovoj činjenjici, po<br />
običaju, lažu?) Na “njegovom” narodnom<br />
jeziku 1847. štampane su četiri knjige i to<br />
Rat za srpski jezik Đure Daničića, Pesme<br />
Branka Radičevića, Njegošev Gorski vijenac<br />
i Vukov prijevod diskutabilnog Novog<br />
zavjeta a što se određuje kao datum Kardži-<br />
ćeve “pobede”. Eto, odmah u naslovima<br />
djela nalaze se skupa ekavica i ijekavica<br />
pa kako se može reći da je to jedan jezik,<br />
kad su u pitanju dva izričaja? Prije smrti i<br />
u Beču je “izganjao” penziju (po starom<br />
crnogorskom neradničkom običaju, a<br />
prije bi to mogla biti ostvarena socijalna<br />
pomoć.). Četiri godine po njegovoj smr-<br />
ti, 1868. “priznat” mu je jezik za zvanični<br />
književni. Njegove kosti su prenesene u<br />
Beograd 1897. godine.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
26
Mit o Vuku<br />
Znači, trebalo je da prođu 33 ljeta<br />
dok se u Srbiji napravio mit o Vuku, pa<br />
da se u porti Saborne crkve zakopaju njegovi<br />
zemni ostaci odmah na ulazu pored<br />
groba Dositeja Obradovića koji je, da bi<br />
se izravnao sa Vukovim, morao biti pomjeran.<br />
U evropsku književnost je ušao<br />
zahvaljujući bosanskoj epskoj pjesmi<br />
naslova Hasanaginica a koju je sa ikavskog<br />
preveo na ijekavski dijalekt i dodao joj<br />
svoj jedan stih uzimajući čak sebi za pravo<br />
da mijenja neke riječi, što je kasnije,<br />
srećom, lahko prepoznato i izbrisano.<br />
Pjesma o ženi age Hasana objavljena je<br />
u njegovoj zbirci pod nazivom: Mala<br />
prostonarodnja slaveno-serbska pjesnarica.<br />
Čuveni Gete se sa Hasanaginicom već bio<br />
upoznao o preko opata Alberta Fortisa koji<br />
je pronašao i zapisao njene stihove obilazeći<br />
Dalmaciju. (grad Klis, gdje je pjesma<br />
nastala, dugo je bio pod bosanskom<br />
upravom) Stanislav Vinaver, pod naslovom<br />
Geteova zanesenost srpskom poezijom,<br />
piše: “Hasanaginica mu je bila otvorila<br />
oči za bezdan srpske narodne poezije.<br />
Pred takvom pojavom krajnje ženstvenosti<br />
Gete je zanijemio u ushitu. Otuda<br />
činjenica da je Gete preveo Hasanaginicu<br />
tako nadahnuto.” Jovan Aleksić dodaje:<br />
“Kada je učena Evropa zahvaljujući Vukovoj<br />
Pjesmarici upoznalaa naše<br />
narodne<br />
pesme počela se pitati: ‘Kakav je to narod<br />
koji ima tako lepe pesme?!’ Pesme su<br />
same odgovorile: ‘Kakav narod, takve pesme!’”<br />
Kažu da je Vuk umro sa knjigom<br />
narodnih pjesama na rukama. Može biti<br />
istina jer to prikupljanje i prisvajanje bosanskih<br />
i crnogorskih pjesama je jedino<br />
što je Vuk sam uradio. U toj knjizi se nalazi<br />
i kasnije uglazbljena, naravno bosanska<br />
pjesma, Haj, kolika je Jahorina planina.<br />
Imena kao što su: Aleksandar Puškin,<br />
Valter Skot, Kazimir Buđinski, Šarl Vodije,<br />
Merime, Voskotov, Herber, Kazinci.<br />
Potpisani su kao prevodioci Hasanaginice<br />
na sve evropske jezike. Što se tiče “borbe”<br />
za narodni srpski jezik svi iole obrazovani<br />
u Srbiji znaju, ali neće da kažu istinu. Jedni<br />
iz straha zbog osude mitom m zatrovane<br />
javnosti, drugi što smatraju uzaludnim to<br />
javno reći, a treći najmnogobrojniji otvoreno<br />
govore da bi bilo šteta pokvariti bajku<br />
o Vuku Srbima istinom “...da je Vuk<br />
Karadžić obični plagijator tuđih djela”.<br />
Pravi inicijator upotrebe narodnog jezika<br />
je u stvari Dositej Obradović koji je bio i<br />
nosilac nacionalne ideologije rekavši prije<br />
Vuka da su granice Srbije tamo gdje god<br />
se govori štokavskim narječjem (Velika<br />
Srbija prije Garašanina). Autor je svečane<br />
pjesme Vostani Serbie, programskog djela<br />
Život i priključenije, prevodilac Ezopovih<br />
basni... Bio je prvi ministar prosvjete u<br />
Srba, član Praviteljstvujuščeg sovjeta i lični<br />
savjetnik vožda Karađorđa. Zagovornik<br />
je velikosrpske nacije čije je osnove zacrtao<br />
1783. godine na Balkanu<br />
i kroz svoju krilaticu “tri vere<br />
jedan narod”. Srbija ga nije<br />
prihvatila iz samo jednog razloga,<br />
nije bio seljak, nego<br />
građanin. Nije bio ruralan, a<br />
sa takvima se Srbija ne poistovjećuje.<br />
Pravi autor reformisane<br />
srpske gramatike je Avram<br />
Mrazović koji je izdao 1810.,<br />
četiri godine prije Vukove Pismenice<br />
serbskog jezika. “Pravi<br />
reformator srpskog pisma je<br />
Savo Mrkalj (rekao za sebe da<br />
je hrvatske narodnosti, grčkoistočne<br />
vjere). Vukov prevodilački<br />
rad se pripisuje Đuri<br />
Daničiću (koji je po nagovoru<br />
Karadžića promijenio ime<br />
i prezime da bilo više srpsko,<br />
prije se zvao Đorđe Popović). Čuveno<br />
pravilo: “Piši kako govoriš”, vlasništvo<br />
je Nijemca imenom Johann Andelung,<br />
Andelungov princip. Od tog pravila u<br />
Srbiji ima puno odstupanja, slovo “h” je<br />
naprimjer van upotrebe. Ni Vukov Novi<br />
zavjet nikada nije zaživio. Srpska crkva<br />
sa mitropolitom Leonijem Lambovićem,<br />
Rusko biblijsko društvo, vlast u Srbiji<br />
(knjaz Miloš), austrijska srpska crkva i<br />
srpska inteligencija istog su mišljenja, da<br />
je štetan po pravoslavlje. Danas ga porede<br />
sa brošurama koje poklanjaju Jeho-<br />
Znači, trebalo<br />
je da prođu 33<br />
ljeta dok se u<br />
Srbiji napravio<br />
mit o Vuku,<br />
pa da se u<br />
porti Saborne<br />
crkve zakopaju<br />
njegovi zemni<br />
ostaci odmah<br />
na ulazu pored<br />
groba Dositeja<br />
Obradovića<br />
koji je, da bi<br />
se izravnao<br />
sa Vukovim,<br />
morao biti<br />
pomjeran.<br />
vini svjedoci i druge sekte jer<br />
je štampan novcem Austro-<br />
Ugarske koji je odobrila sama<br />
kraljica i dijeljen besplatno.<br />
Vuk je javno optužen da nikada<br />
crkvi nije vratio spise pod<br />
nazivom Srbulje za koje kažu<br />
da se sada nalaze u muzejima<br />
širom Evrope, posuđene mu<br />
od strane crkve za rad na Zavjetu.<br />
Tvrdi se da ih je prodao<br />
i uredno naplatio ogroman<br />
iznos jer je svaki primjerak,<br />
u tom vremenu, imao cijenu<br />
jednog punokrvnog konja.<br />
Vukov Rječnik je također odbačen.<br />
Crkva se prva odmah<br />
pobunila, zato što su u njemu<br />
taksativno zapisane sve moguće<br />
srpske psovke.<br />
Zaista nema logičnog odgovora kako<br />
je još uvijek tako visoko rangiran u srpskom<br />
narodu čovjek za koga se zna da je<br />
njegovo obrazovanje bilo na nivou današnja<br />
četiri razreda osnovne škole, da je<br />
njegov jezik, jezik konjušara i pijace, da<br />
je bio iskompleksirano obogaljeno seljačko<br />
dijete, ismijavan cijeloga života, željan<br />
slave i novca, pun gorčine i preteča današnjih<br />
dilera umjetninama. Književnik<br />
Nikola Jovanović svojom tvrdnjom da je<br />
isti: “mitologizovana a ličnost, narodne populističke<br />
retorike nazvane ‘gunj i opanak’”,<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
27
najbliži je odgovoru na pitanje,<br />
ko je Vuk Karadžić? ? Evo<br />
kako ta mitološka, seljačka,<br />
ali neuporedivo nadmoćnija<br />
strana Srbije opisuje recimo<br />
Vukovo opismenjavanje: “Polupismeni<br />
rođak Jefto Savić ga<br />
učio da piše guščijim perom,<br />
na papiru od puščanih fišeka,<br />
mastilom načinjenim od<br />
razmućenog baruta.” Narod<br />
čija vjera podupire mit, čija<br />
je prošlost mit, koji živi mit<br />
i čija je budućnost već postala<br />
mit, odabrao je Vuka Stefanovića<br />
Karadžića da bude “Vožd<br />
srpskog kulturnog ustanka”.<br />
Taj vožd je “vodio rat” sa<br />
moćnim protivnikom. (Inače<br />
kod Srba ništa ne vrijedi, ako<br />
nije ratom ostvareno, mada su<br />
oni 95% svojih ratova izgubili.)<br />
Ali, zato je tu “mit”. Njegova glavna<br />
svrha je lažima falsifikovati prošlost.<br />
“Dugo je ta prosvjetiteljeva borba bila<br />
neravnopravna. Sam je izdržao nebrojane<br />
juriše učenih Srba, srpske crkve i srpske<br />
države”!? Rasprave koje je vodio su: “borba,<br />
rat, revolucija, front.” Vuk je “heroj,<br />
dobio rat, narodni genije”. Poraženi su<br />
“antiheroji, Vukovi protivnici. Vuk sam<br />
protiv svih”!<br />
Jezik Bosne<br />
U Beču je 1850. godine održan takozvani<br />
Bečki književni dogovor čiji su<br />
potpisnici Ivan Mažuranić sa hrvatske i<br />
Vuk Karadžić sa srpske strane, koji sada<br />
i jedni i drugi redovno prešućuju. Hrvati<br />
su se tada odrekli kajkavštine, a Srbi<br />
slaveno-serbskog jezika i prihvatili kao<br />
zajedničko štokavsko narječje ijekavskog<br />
izgovora. (Ljudevit Gaj nije bio potpisnik<br />
tog dokumenta, ali ga je, citiram, “sa sevdahom”<br />
prihvatio). Jezik Bosne je upisan<br />
Zaista nema<br />
logičnog<br />
odgovora kako<br />
je još uvijek<br />
tako visoko<br />
rangiran u<br />
srpskom narodu<br />
čovjek za<br />
koga se zna<br />
da je njegovo<br />
obrazovanje<br />
bilo na nivou<br />
današnja četiri<br />
razreda osnovne<br />
škole, da je<br />
njegov jezik,<br />
jezik konjušara i<br />
pijace, da je bio<br />
iskompleksirano<br />
obogaljeno<br />
seljačko dijete.<br />
kao temelj tog zajedničkog<br />
književnog jezika. Hrvati ga se<br />
i danas drže, a napadaju Vuka,<br />
a u Srbiji nikada nisu prihvatili<br />
južno narječje jezika, a<br />
kuju Vuka u zvijezde. Mirko<br />
Vidović, hrvatski akademik,<br />
je povodom tog dogovora rekao<br />
ovako: “Na prostoru starog<br />
ILLYRILUMA postojao<br />
je jedan koherentan i u kontinuitetu<br />
razvojan jezik- jezik<br />
Bosne. Svi okolni govori su<br />
iz političkih razloga proglašavani<br />
posebnim jezicima, a zapravo<br />
su – dijalekt tog izvornog<br />
jezika, jezika Bosne. To je<br />
prvi, prije četiri stotine godina,<br />
shvatio Bartol Krasić. Prije<br />
162 godine u povodu Bečkog<br />
dogovora uzet je “kao podloga<br />
za nadgradnju hrvatskog<br />
jezika”. Ko može danas Srbima objasniti<br />
(dokazati je to lahko, uvidom u sto preostalih<br />
sačuvanih članova) da je Dušanov<br />
zakonik, za koji kažu da je “ustav srednjovjekovne<br />
Srbije” napisan “bosančicom”,<br />
na jeziku Bosne u periodu 1349.-1355.<br />
godine, kada im je Vuk rekao da “u Sarajevu<br />
sevdalinke pjevaju Srpkinje turskog<br />
zakona”. Ovo nazivanje Bošnjaka Turcima<br />
nije samo iz razloga njima pripisivanja<br />
otomanske krivice. Osnovni razlog je<br />
to što se na taj način Bošnjaci odvajaju od<br />
države (teritorije) i od svog jezika pa tako<br />
gube pravo na svoje postojanje! Koliko<br />
otrova krije samo njegova knjiga Kovčežić<br />
za istoriju, jezik i običaje Srba sva tri zakona.<br />
U prijevodu, Srbi svi i svuda. “Ko<br />
god govori štokavski, Srbin je”, objašnjava<br />
uporno sudijama u Hagu i golobrazi<br />
vojvoda Šešelj i nimalo slučajno uporno<br />
ponavlja: “Turci ne govore srpski, nego<br />
turski jezik”! Doduše on to kaže ovako:<br />
“Tuvci ne govove svpski, nego tuvski jezik”,<br />
pa ga je malo teže razumiti.<br />
Otac Svetog Save (Rastka), reformatora<br />
i osnivača samo i isključivo srpske<br />
vjere “Svetosavlja”, Stevan Nemanja u<br />
svojoj “oporuci” ostavlja amanet svim<br />
Srbima da naprave što veće zemaljsko<br />
carstvo, jer će i nebesko srpsko carstvo<br />
biti istih dimenzija. Poručuje im još da<br />
u njima kola krv njihovih predaka koja<br />
ih poziva i obavezuje na osvetu, ali nije<br />
rekao ni kome ni zašto, (pa se oni zato<br />
stalno nekome svete) za koju nikad nije<br />
kasno. On kaže da je srpska zemlja sve<br />
dokle se čuje njihova pjesma i svirka.<br />
Obavezuje ih da čuvaju frulu, “u kojoj<br />
se može ponijeti cijela Srbija, a stane u<br />
džep”, kao sveti srpski muzički instrument.<br />
(E, to ga nisu poslušali jer je Vuk<br />
donio gusle i štampao Njegoša). Sve ovo<br />
može izgledati smiješno, ali Srbi u ovaj<br />
vjerski mit slijepo vjeruju. Rezultat između<br />
ostalog i ovih uputa je da 1876.<br />
godine srpsko seljaštvo pod vođstvom<br />
Miloša Obrenovića u genocidu i urbicidu<br />
koji on nazva “Dobijanje gradova”,<br />
ušlo u gradove Srbije po odlasku otomanske<br />
vojske, ubijajući, pljačkajući i<br />
zauvijek protjerujući mislimansko gradsko<br />
stanovništvo. Ogromna većina Srba<br />
seljaka je tada po prvi put u životu ušla<br />
u kuću. Do tada su, kao nomadi, spavali<br />
u pećinama, katunima i štalama skupa<br />
sa stokom, više tuđom nego svojom.<br />
Samo u Beogradu su, u dva njihova nazovi<br />
ustanka, ispravno rečeno genocida<br />
i urbicida, srušene 273 džamije (danas<br />
postoji samo jedna koju povremeno<br />
zapale). U njemu je živilo 98.000 stanovnika<br />
od čega muslimana 77.000.<br />
Najveći grad zapadne Srbije Soko, koji<br />
je brojao osamdeset hiljada stanovnika,<br />
isključivo muslimana, više nije naseljen<br />
i ne postoji! Nisu ga mogli vojno osvojiti.<br />
Predat je Srbima na osnovu dogovora<br />
velikih sila, a onda do zadnje kuće miniran<br />
i sravnjen sa zemljom. Kažu da su to<br />
učinili u “dogovoru” sa Turskom!? Pošto<br />
je taj grad bio “stratište Srba, mjesto gje<br />
su paćeni”, što je čista glupost odnosno<br />
opet mit (laž), izbetoniran je jedan plato<br />
i na njemu postavljen ogromni krst. Danas,<br />
u 2012. godini, Srbiji nedostaje milion<br />
kupatila. Pomnoženo sa prosječno<br />
četiri člana porodice dolazi se do rezultata<br />
da se četiri miliona Srba nema gdje<br />
okupati, a to je mnogo više od polovine<br />
stanovnoštva. (Podatak iz debatne<br />
TV emisije RTS-a skraja 2011. godine.)<br />
Ličnu nehigijenu prati i mentalna,<br />
zvana mitomanija, a njeni simptomi<br />
su bolesna sklonost za izmišljanje priča<br />
o nevjerovatnim događajima, izvrtanje<br />
istine i pretjerivanje u opisivanju stvarnih<br />
događaja. Razlog tome je emocionalna<br />
nezrelost i potisnuti osjećaj manje<br />
vrijednosti. Oboljele osobe, mitomani,<br />
nastoje da vjeruju u svoju istinu i uvjeravaju<br />
svakoga u nju, a onoga ko ne<br />
vjeruje proglašavaju neprijateljem. Ako<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
28
se bolest na vrijeme ne liječi prerasta<br />
u šovinizam (raspirivanje nacionalne<br />
mržnje i propovijedanje nacionalne<br />
isključivosti) pa u kolektivnu šizofreniju<br />
koja primarno pogađa sposobnost<br />
razmišljanja sa otežanom percepcijom<br />
stvarnosti. Grčka riječ “schizo” (podijeliti,<br />
pocijepati) znači: “podijeljeni<br />
razum ili rascjep duše”. U nepravilnim<br />
vremenskim razmacima, obično kada<br />
je država na pragu ekonomskog kraha,<br />
vlast prije putem narodnih proglasa i<br />
guslara, a sada je to daleko lakše putem<br />
medija, lažima o ugroženosti, obespravljenosti<br />
i slično, svjesno inficira skoro<br />
cijeli narod dovodeći ga do doživljavaja<br />
kolektivnog napada ludila. A to im<br />
nije teško postići jer u Srbiji se godišnje<br />
ne radi, nego slavi i praznuje, skoro tri<br />
mjeseca. Te histerične faze su jako opasne<br />
po zdravo okruženje, ako ih ono nije<br />
spremno fizički obuzdati, jer rezultiraju<br />
namjernim podmetanjem požara, ubijanjem<br />
i to na psihopatima omiljeni način<br />
klanjem, pijenjem krvi žrtava propraćenim<br />
silovanjem i pljačkom. Po završetku<br />
pokolja dolazi do glume opšte amnezije,<br />
navodnog gubitka pamćenja i negiranja<br />
krivice. Pod naslovom Pravoslavlje ili<br />
smrt u listu Danas gospođica Dragana<br />
Vučković je, kao borac za ljudska prava,<br />
taksativno nabrajala primjere nacionalizma,<br />
šovinizma, fašizma, boljševizma,<br />
primitivizma, rasizma i antisemitizma od<br />
kojeg je njen narod obolio. U istom listu<br />
je ovih dana objavljena pjesma čiji jedan<br />
dio glasi ovako :<br />
Prijedor, Foča, Srebrenica,<br />
Trnopolje, Vlasenica,<br />
Suva Reka, Podujevo,<br />
Omarska i Srebrenica<br />
To su moji logori i jame<br />
Potomak sam ocila i kame.<br />
Krugovi zla<br />
Srbijanski književnik Svetislav Basara<br />
Vuka naziva, “neobrazovanim avanturistom”<br />
jer je pokvario srpski jezik, dok se<br />
na skupu o crnogorskom jeziku na Cetinju<br />
konstatuje da je “Vuk nanio veliku<br />
nepravdu Crnoj Gori i Crnogorcima čije<br />
posljedice i danas traju”. Jevrem Brković,<br />
Vuka naziva posrbiteljem Balkana koji je<br />
pokrao crnogorsko naslijeđe (prisvajanjem<br />
knjiga, hrisovulja, priča, pjesama) i<br />
asimilovao ga u srpski nacionalni i vjerski<br />
korpus. On je za sve nesrbe antiheroj!<br />
Crnogorska pjesnikinja Milica Kralj u<br />
svom referatu, između ostalog, kaže “da je<br />
očigledno kako se ukrštavaju krugovi zla<br />
Vuka i Andrića i da je Andrićeva mržnja<br />
nastavak Vukove duhovne vertikale”.<br />
(Njegoša je nepravedno izostavila.).<br />
Ni pjesnici gradske provicijencije kao<br />
što su Đura Jakšić i Jovan Jovanović Zmaj<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
29<br />
nisu zauzeli mjesto koje im pripada u srpskoj<br />
književnosti. Vidjevši kuda je Srbija<br />
krenula slijedeći svoje mitove i Vuka,<br />
doktor Jova zavapi :<br />
A kuda će Srbin, zar on da se dade<br />
Putu, na kom nema ni Boga ni nade ?<br />
Slikar i književnik, spomenuti Đura<br />
na glas upita: “Ah, zašta ginusmo i stradasmo<br />
- a šta dobismo?” O karakteru naroda<br />
kojeg nosi kroz vrijeme mit, najbolji<br />
je primjer odnos Srbije prema Austro-<br />
Ugarskoj. 1886. godine, poslije “grozne<br />
vojne katastrofe”, kako istoričari nazivaju<br />
poraz Srbije u ratu sa Bugarskom, kada<br />
je bila izvjesna totalna okupacija poražene<br />
strane i njen faktički nestanak sa geografskih<br />
karti, srbijanska diplomatija moli i<br />
preklinje Austro-Ugarsku za pomoć, obećavajući<br />
vječnu pokornost i bezuslovno<br />
savezništvo. Bojeći se ultimatuma kojeg<br />
im tada najjača vojna sila posla, Bugarska<br />
se povlači u svoje granice i Srbija opstaje.<br />
Nakon ovog događaja Ilija Garašanin<br />
hitno je “prepravio” plan o velikoj Srbiji,<br />
smanjivši granice, u koju je trebala silom<br />
biti uključena i Bugarska. U znak obećane<br />
“zahvalnosti”, po uputama Beograda,<br />
terorista Princip u Sarajevu ubija 1914.<br />
godine austro-ugarskog prestolonasljednika<br />
i njegovu trudnu suprugu poslije<br />
čega dolazi do Prvog svjetskog rata, a Srbija<br />
se svrstava na stranu protivnika Monarhije,<br />
koju po svom starom mitskom<br />
lažljivom običaju i prevari i slaga.<br />
Na jednom od mnogobrojnih ratnih<br />
frontova u Rusiji poginuo je i Vukov sin.<br />
Njegova sahrana posta pravi problem<br />
kada je konstatovano da je katolik. Jedva<br />
su pronašli svećenika koji je obavio pripadajući<br />
mu vjerski obred.<br />
Srpskom narodu je ostala od Vuka<br />
Karadžića i peta knjiga u amanet, koja je<br />
“pronađena” tek 1974. godine! U njoj je<br />
“opismenitelj” svih Srba sakupio erotske<br />
narodne pjesme u ogromnoj većini slučajeva<br />
izuzetno vulgarnog sadržaja. Naziv<br />
zbirke je Crveni ban. Te dvije riječi<br />
nesumnjivo asociraju na muški spolni<br />
organ čiji crtež i jeste ilustracija naslovne<br />
stranice mnogobrojnih izdanja. Rekoše<br />
da je to najbolje prodavana od svih Vukovih<br />
knjiga. Za rubriku “vjerovali ili ne”<br />
može konkurisati podatak da je ta nazovi<br />
pjesmarica, čije iščitavanje izaziva osjećaj<br />
velikog stida i u muškom društvu, uvrštena<br />
u obavezno štivo na svim srbijanskim<br />
fakultetima književnosti?!<br />
Meni se čini da je Vuk Stefanović<br />
Karadžić, naslovom te knjige, nešto htio<br />
poručiti Srbima.<br />
P.S. U našem narodu kažu da ime u<br />
veoma, veoma mnogo slučajeva odeđuje<br />
karakterne crte, odnosno osobine njegovog<br />
vlasnika. Da je to tačno, možete<br />
lahko provjeriti. Samo se malo zagledajte<br />
u oči, a zatim u lik i djelo živih Vukova,<br />
Draškovića i Jeremića. Sve će vam se<br />
samo kazati!
Islamske teme<br />
kur’anske odredbe: Obavljajte<br />
namaz i dajite zekat,<br />
A hadž i<br />
umru radi Allaha izvršavajte,<br />
s obzirom da način, vrijeme i<br />
mjesto njihovog izvršenja nisu<br />
precizirani kur’anskim tekstom,<br />
i da li se u tom slučaju (nepostojanja<br />
izvornog Poslanikovog tumačenja<br />
i pojašanjenja) svakom<br />
pojedincu, ponaosob, ostavlja mogućnost<br />
utvrđivanja i usvajanja vlastite forme koja<br />
bi se temeljila na slobodnoj procjeni i proizvoljnom<br />
tumačenju zakonskih tekstova?<br />
Naravno da ne. U ovom kontekstu, samo<br />
po sebi, nameće se još jedno pitanje: Odkud<br />
jedinstvena forma hadža, namaza i drugih<br />
vjerskih obreda (izuzmemo li neznatna razilaženja<br />
koja u tom smislu postoje) u vjerskoj<br />
praksi gotovo svih muslimanskih naroda<br />
bez obzira na njihovu međusobnu fizičku<br />
udaljenost, ali i mnogobrojne kulturne,<br />
sociološke, ideološke i druge razlike? Da je<br />
kojim slučajem bilo dozvoljeno ljudima da<br />
oni određuju formu i način izvršavanja vjerskih<br />
propisa, teško bi bilo zamisliti ovoliki<br />
stepen usklađenosti, jednoobraznosti, pa i<br />
približne sličnosti.<br />
Normativni i nenormativni Sunnet<br />
Poslanica o islamskom pravu: Izvori šerijatskog prava (II)<br />
Sunnet je tumač<br />
i praktična razrada Kur’ana<br />
Onima koji na bilo koji način dovode Autoritativnost i legitimnost Sunneta<br />
u pitanje legitimitet Sunneta i<br />
njegovu normativno-pravnu snagu, Autoritativnost i legitimitet Sunneta<br />
upućeno je sasvim logično pitanje:<br />
(hudžijjetu-s-sunneti), i kao šerijatsko-prav-<br />
nog izvora, proizilazi iz jasnih i decidnih<br />
kako i na koji način implementirati kur’anskih iskaza, koji ne ostavljaju prostora<br />
sumnjama, špekulacija-<br />
opće kur’anske odredbe: Obavljajte<br />
namaz i dajite zekat, A hadž i umru ma i različitim tumačenjima,<br />
radi Allaha izvršavajte, obzirom da kao što su riječi Uzvišenog:<br />
način, vrijeme i mjesto njihovog Onaj ko se pokarava Poslaniku<br />
pokorava se i Allahu. (Prijevod<br />
izvršenja nisu precizirani kur’anskim<br />
značenja, En-Nisa, 80.), i On<br />
tekstom, i da li se u tom slučaju ne govori po hiru svome, to je<br />
(nepostojanja izvornog Poslanikovog samo objava koja mu se obznanjuje.<br />
(Prijevod značenja, En-<br />
tumačenja i pojašanjenja) svakom<br />
pojedincu, ponaosob, ostavlja Nedžm, 3. ).<br />
mogućnost utvrđivanja i usvajanja<br />
Onima koji na bilo koji način<br />
dovode u pitanje legitimitet<br />
vlastite forme koja bi se temeljila na Sunneta, i njegovu normativnopravnu<br />
snagu, upućeno je sa-<br />
slobodnoj procjeni i proizvoljnom<br />
tumačenju zakonskih tekstova? svim logično pitanje: kako i na<br />
koji način implementirati opće<br />
Piše: Semir Imamović<br />
Sunnet jezički znači uobičajeni<br />
pravac (praksa), običaj, metoda,<br />
zakon, navika, tradicija. U<br />
terminološkom smislu Sunnet označava<br />
sve ono što je Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, rekao, radio i što je<br />
šutnjom odobrio.<br />
Sunnet je drugi izvor šerijatskog<br />
prava, i u tome su saglasni svi učenjaci<br />
ehli-sunnetskog pravca (ehlu-s-sunneti<br />
ve-l-džemaati). Frakcije (sljedbe) koje<br />
odbacuju sunnet kao normativni izvor<br />
ili ga vremenski ograničavaju na određeno<br />
vrijeme, nisu i ne mogu biti sljedbenici<br />
istine i Sunneta.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
30<br />
S druge strane,<br />
Sunnetom su<br />
ustanovljeni<br />
posebni propisi<br />
kojih nema u<br />
Kur’anu, kao<br />
što je zabrana<br />
jedenja mesa<br />
ptica grabljivica<br />
i divljih<br />
životinja koje<br />
love očnjacima<br />
(zvijeri),<br />
zabrana gradnje<br />
na kaburovima,<br />
zabrana ulaska<br />
u mjesto u<br />
kojem se<br />
pojavila kuga.<br />
Većina Sunneta je normativnog karaktera<br />
(es-sunne et-tešri’ijje), e a samo jedan<br />
njegov manji dio ne spada u tu kategoriju.<br />
Islamski učenjaci su, radi lakšeg razlikovanja<br />
(raspoznavanja) ovih dviju vrsta<br />
Sunneta, postavili parametre na osnovu<br />
kojih je moguće utvrditi o kojoj vrsti<br />
Sunneta se, u konkretnoj situaciji, radi.<br />
Radi se o sljedećim parametrima:<br />
a. Sunnet koji se tiče ovosvjetskih pitanja,<br />
pojedinih struka (specifičnog znanja),<br />
kao što su medicina, agrikultura, strategija<br />
ratovanja, i sl., nema normativni karakter,<br />
za razliku od Sunneta koji se tiče vjerskih<br />
pitanja;<br />
b. Djela koja su izraz Poslanikove ljudske<br />
prirode (el-ef’alu-l-bešerijje), e kao što su<br />
spavanje, sjednje, hodanje, jedenje, pijenje,<br />
oblačenje i sl., nemaju normativni karakter,<br />
i u svemu tome Poslanik, sallallahu alejhi<br />
ve sellem, je, kao i svaki drugi čovjek, imao<br />
pravo izbora (šta će jesti, šta će oblačiti).<br />
Naravno ovim ne mislimo na<br />
određene oblike ponašanja<br />
(bontona, kulture) na kojima<br />
je Poslanik, sallallahu alejhi ve<br />
sellem, lično insistirao kao što<br />
je jedenje desnom rukom, spavanje<br />
na desnom boku, zabrana<br />
jedenja i pijenja iz srebrenog i<br />
zlatnog posuđa, zabrana oblačenja<br />
svile muškarcima, i sl.<br />
c. Djela koja su isključivo<br />
vezana za Poslanika, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, kao što je visal<br />
(uzastopni post više dana),<br />
brak sa više od četiri žene, ženidba<br />
bez mehra, obaveza noćnog<br />
namaza, zabrana ponovne<br />
udaje njegovim udovicama,<br />
ženidba sa ženom koja mu se<br />
sama pokloni, neprimanje sadake,<br />
također nemaju normativni<br />
karakter.<br />
d. Djela koja je Poslanik, sallallahu<br />
alejhi ve sellem, uradio<br />
kao čovjek sa iskustvom ili su<br />
plod njegove prirodne genijalnosti i kreativnosti,<br />
kao što su trgovački poslovi, vojna<br />
taktika i sl., nemaju zakonodavnu snagu.<br />
Sam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je<br />
u različitim situacijama primjenjivao različite<br />
vojne planove, a nekada je u toku same<br />
bitke znao promijeniti plan, kao što se desilo<br />
u Bici na Bedru.
Pozicija Sunneta u odnosu na Kur’an<br />
Sunnet je prvi i glavni tumač Kur’ana,<br />
praktična razrada njegovog sadržaja i detaljno<br />
pojašnjenje njegovih općih odredbi.<br />
Veliki broj obredoslovnih ali i propisa<br />
iz domena međuljudskih odnosa, koji su<br />
utemeljeni Kur’anom, ne bi bili sprovodivi<br />
u praksi da nije Sunneta. To ćemo najbolje<br />
vidjeti na sljedećim primjerima:<br />
1. Temeljne vjerske dužnosti, namaz,<br />
zekat, post i hadž, u Kur’anu su spomenute<br />
u općenitom smislu, bez dodatnih<br />
kvantitativnih (količinskih) i kvalitativnih<br />
(načinskih) pojašnjenja, a tek su<br />
Sunnetom dobile punu praktičnu formu.<br />
Sunnet je definirao vremenske granice<br />
namaza, pojasnio uvjete (šurutt<br />
) njegove<br />
ispravnosti, njegove sastavne elemente (erkan)<br />
i način obavljanja (sifet-s-salat<br />
t), kao i<br />
razliku između obaveznog i dobrovoljnog<br />
namaza, a slično je i sa ostalim vjerskim<br />
temeljima.<br />
2. Ajetima o nasljedstvu preciziraju<br />
se nasljedni dijelovi, kao i lica koja imaju<br />
pravo na nasljedstvo, ali se ne spominju<br />
svi nasljednici, prava ostavitelja u smrtnoj<br />
postelji, pitanje testamenta, nesposobnost<br />
nasljeđivanja. Navedena pitanja pojašnjena<br />
su u Sunnetu.<br />
3. Kur’an se uopćeno bavi različitim<br />
pitanjima iz domena međuljudskih odnosa,<br />
kao što su porodične i rodbinske veze,<br />
trgovina, zalog, povjeravanje stvari na čuvanje<br />
(emanet), zastupništvo, poslovno<br />
partnerstvo, odnos prema pripadnicima<br />
drugih vjera, poslovna garancija (jemstvo),<br />
ugovor o djelu, a u Sunnetu su data detaljna<br />
pojašnjenja ovih pitanja.<br />
S druge strane, Sunnetom su ustanovljeni<br />
posebni propisi kojih nema u<br />
Kur’anu, kao što je zabrana jedenja mesa<br />
ptica grabljivica i divljih životinja koje love<br />
očnjacima (zvijeri), zabrana gradnje na<br />
kaburovima, zabrana ulaska u mjesto u<br />
kojem se pojavila kuga i izlaska iz njega za<br />
one koji su se u vrijeme pojavljivanja kuge<br />
zatekli u tom mjestu, dozvola posjećivanja<br />
mezarja, sankcija za pijenje alkohola,<br />
dodjeljivanje nasljedstva nani, ponašanje<br />
prilikom obavljanja fiziološke potrebe, i<br />
mnogi drugi propisi.<br />
Jedan dio kur’anskih propisa Sunnet<br />
samo potvrđuje, kao što je u slučaju zabrane<br />
prisvajanja tuđeg imetka bez pristanka<br />
njegovog vlasnika, ili u slučaju zabrane<br />
jedenja mesa životinja pri čijem je klanju<br />
spomenuto nečije drugo a ne Božije ime.<br />
Idžma’ (jednoglasnost islamskih<br />
učenjaka)<br />
Definicija idžma’a<br />
Pojam idžma’ u arapskom jeziku ima<br />
dva značenja:<br />
- saglasnost, jednoglasnost. Kaže se<br />
edžmea kavmun ‘ala keza, složili su se oko<br />
određenog pitanja;<br />
- Odlučna, čvrsta namjera.<br />
U ovom značenju rječ idžma’<br />
upotrijebljenja je u 71-om ajetu<br />
sure Junus: “...onda se, zajedno<br />
sa božanstvima svojim, odlučite,<br />
i to ne krijte; zatim to nada<br />
mnom izvršite i ne odgađajte!’’<br />
Idžma’ se u pravnoj nauci<br />
definira kao jednoglasnost<br />
mudžtehida (vrhunskih islam-<br />
skih učenjaka), Muhammedovog<br />
ummeta, poslije njegove<br />
smrti u vezi sa bilo kojim pitanjem<br />
u jednom vremenskom<br />
periodu.<br />
Da bi bolje razumjeli samu<br />
definiciju, potrebno je pojasniti<br />
njene pojedinačne elemente.<br />
Jednoglasnost znači jedin-<br />
stvenost mišljenja ili uvjerenja,<br />
koje se manifestira kroz zajednički javni<br />
stav, ili kroz jedinstvenu praksu, ili kroz<br />
sintezu jednog i drugog (stava i prakse), ili<br />
na način da jedan dio učenjaka javno objelodani<br />
svoj stav, ili ga u praksi primijeni,<br />
a drugi dio učenjaka to prešutno odobri.<br />
Mudžtehid d je učenjak (pravni struč-<br />
njak) koji ulaže maksimum napora u<br />
iznalaženju pravnih rješenja, pri tome<br />
ostavljajući dojam da je rješenje, do kojeg<br />
je došao, njegov krajnji domet.<br />
Ummet je skupina (zajednica) ljudi<br />
koju povezuju određeni interesi i zajedničke<br />
vrijednosti. Ovdje se isključivo misli na<br />
vjernike, sljedbenike Poslanika Muhamme-<br />
da, sallallahu alejhi ve sellem, u bilo kojem<br />
vremenu.<br />
Sintagma a jednoglasnost mudžtehida<br />
Muhamedovog ummeta isključuje<br />
jednoglasnost mukallida a (epigona,<br />
sljedbenika mudžtehida), ‘avamma<br />
(običnog puka) i jednoglasnost<br />
mudžtehida iz nekog drugog ummeta.<br />
Sintagma poslije njegove smrti isključuje<br />
idžma’ (jednoglasnost) koji se desio za nje-<br />
Idžma’ podiže<br />
vrijednost<br />
dokazu na<br />
kojem se<br />
temelji, ukoliko<br />
je taj dokaz<br />
vjerovatnog<br />
karaktera<br />
(zanni), a<br />
samim time,<br />
propis, kojeg<br />
on sadrži,<br />
podiže sa<br />
stepena<br />
vjerovatnosti<br />
na stepen<br />
kategoričnosti.<br />
govog života, jer takav idžma’,<br />
ako je i postojao, nema pravnu<br />
snagu i ne prozvodi konkretne<br />
pravne učinke.<br />
U jednom vremenskom periodu,<br />
tj. u bilo kojem periodu<br />
(vremenu ashaba ili nekom<br />
drugom vremenu). Nije uvjet<br />
ispravnosti idžma’a a da on pred-<br />
stavlja mišljenje svih učenjaka<br />
u različitim vremenskim razdobljima,<br />
zapravo takvu situaciju<br />
je teško i zamisliti.<br />
Odrednica u vezi s bilo<br />
kojim pitanjem nam govo-<br />
ri da predmet idžma’aa<br />
može<br />
biti vjersko pitanje kao što su<br />
propisi namaza, tumačenje<br />
kur’anskog ajeta ili hadisa,<br />
ili svjetovno pitanje, kao što<br />
je ustroj vojske i vojna strategija, način<br />
upravljanja državom, ili filozofsko pitanje,<br />
kao što je pitanje nastanka svijeta, ili<br />
jezičko pitanje, kao što je pitanje funkcije<br />
pojedinih jezičkih čestica (fa<br />
, summe) i sl.<br />
Ne bi nas trebalo buniti to što se u ovoj definiciji,<br />
za razliku od nekih drugih, znatno<br />
proširuje opseg djelovanja idžma’a, tako da<br />
osim vjerskih obuhvata i druga pitanja, jer<br />
je cilj razmatranja (tretiranja) bilo kojeg od<br />
spomenutih pitanja, u konačnici isti: doći<br />
do ogovarajućeg šerijatskog propisa, pa je<br />
utom smislu idžma’ samo sredstvo koje<br />
vodi tom cilju.<br />
Vrste idžma’a<br />
Idžma’ se dijeli na: javno deklarirani<br />
(jasni) konsenzus (idžma’ sarih) i prešutni<br />
konsenzus (idžma’ sukuti).<br />
Idžma’ sarih je<br />
kada islamski učenjaci, uz postignutu saglasnost,<br />
javno iznesu (objelodane) svoje<br />
mišljenje o određenom pitanju i potvrde<br />
ga konkretnim argumentima. Idžma’ sukuti<br />
je prešutna saglasnost sa učenjacima<br />
koji su se javno odredili prema nekom<br />
pitanju, pod uvjetom da učenjak koji se<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
31
odlučio na šutnju, nije na bilo koji način<br />
spriječen u javnom deklariranju. Javno<br />
deklariran konsenzus spada u definitivne<br />
(kategoričke, kati’) dokaze, a prešutni<br />
konsenzus u vjerovatne (zanni) i dokaze.<br />
Koristi idžma’a<br />
I pored činjenice da idžma’, u pravno-normativnom<br />
smislu, ne donosi nikakvu<br />
suštinsku novinu, i da on ustvari<br />
predstavlja samo potvrdu (verifikaciju),<br />
Kur’anom i Sunnetom, ustanovljenih<br />
propisa i odredbi, i da je osnovni uvjet<br />
njegove ispravnosti da bude utemeljen<br />
na Kur’anu i Sunnetu, te da je nezamislivo<br />
da se islamski ummet složi oko<br />
nečega što proturiječi slovu zakona ili<br />
ga derogira, i pored svih tih činjenica,<br />
možemo govoriti o konkretnim koristima<br />
idžma’a.<br />
Prije svega, konsenzus o temeljnim<br />
vjerskim istinama, tim istinama daje<br />
na vrijednosti i značaju, čuva njihovu<br />
izvornost i štiti ih od bilo koje vrste<br />
skrnavljenja i iskrivljivanja. U tom<br />
smislu islamski učenjaci su postavili<br />
jasna pravila i kriterije, kojih se mora<br />
držati svako onaj ko se želi baviti<br />
islamskom naukom i proučavanjem<br />
i tumačenjem Kur’ana i Poslanikove<br />
tradicije. S druge strane, nepostojanje<br />
institucije konsenzusa, kojom bi se<br />
jasno razgraničila primarna od sekundarnih<br />
pitanja, i pitanja koja ne mogu<br />
biti predmetom rasprave i racionalnog<br />
propitivanja, u islamskoj terminologiji<br />
poznata kao usul (osnove vjerovanja),<br />
od onih koja to mogu biti, rezultirala<br />
je velikim brojem teoloških razilaženja<br />
i podjela unutar drugih religija, čak<br />
i u suštinskim stvarima. U islamskoj<br />
teologiji svako odstupanje<br />
od konsenzusa, u najblažem<br />
smislu, tretira se kao zabluda,<br />
a određene vrste odstupanja<br />
tretiraju se kao vjerodostupništvo<br />
(riddet). t<br />
Također, spoznaja da postoji<br />
veliki broj pitanja, u okviru<br />
islamske doktrine i prava,<br />
koja su predmet konsenzusa<br />
(jednoglasnog mišljenja), daje<br />
vjernicima dodatnu sigurnost<br />
i samopouzdanje, ujedinjuje<br />
muslimanski ummet i u zna-<br />
Literatura:<br />
1. Tekijjudin Ebu-l-’Abbas Ahmed<br />
ibn ‘Abdulhalim Ibn Tejmijje, Medžmuu-l-fetava.<br />
2. Muhammed ibn ‘Ali eš-Ševkani,<br />
Irašdu-l-fuhul.<br />
3. Muveffeku-d-din Ebu Muhammed<br />
‘Abdullah ibn Muhammed<br />
ibn Kudame el-Makdisi, Revdatu-nnazir.<br />
4. Muhamed ibn Husejn ibn Hasan<br />
el-Džizani, Me’alimu usuli-l-fikhi<br />
‘inde ehli-s-sunneti ve-l-džemāa’.<br />
5. Muhamed ibn Idris eš-Šafii’,<br />
Er-Risale.<br />
6. Ebu-Abdullah Bedruddin<br />
Muhammed ibn Behadir ibn ‘Abdullah,<br />
Ez-Zerkeši, El-Bahru-l-muhit fi<br />
usuli-l-fikhi.<br />
7. Amidi, El-Ihkam, 1/109.<br />
8. Abdulvehhab ibn ‘Ali es-<br />
Subki, Džemu’-l-dževami’.<br />
Jednoglasnost<br />
znači<br />
jedinstvenost<br />
mišljenja ili<br />
uvjerenja, koje<br />
se manifestira<br />
kroz zajednički<br />
javni stav,<br />
ili kroz<br />
jedinstvenu<br />
praksu, ili kroz<br />
sintezu jednog<br />
i drugog (stava<br />
i prakse),<br />
ili na način<br />
da jedan dio<br />
učenjaka javno<br />
objelodani<br />
svoj stav, ili<br />
ga u praksi<br />
primijeni.<br />
čajnoj mjeri sprječava djelovanje<br />
destruktivnih faktora,<br />
koji i u najmanjem razilaženju,<br />
vide svoju priliku za širenje<br />
neprijateljstva i unošenja<br />
smutnje u muslimanske<br />
redove.<br />
Idžma’ podiže vrijednost<br />
dokazu na kojem se temelji,<br />
ukoliko je taj dokaz vjerovatnog<br />
karaktera (zanni), a samim<br />
time, propis, kojeg on sadrži,<br />
podiže sa stepena vjerovatnosti<br />
na stepen kategoričnosti.<br />
9. Abdurrahman el-Džeziri,<br />
Kitabu-l-fikhi ‘ale-l-mezahibi-lerbea.<br />
10. Šerif Džurdžani, Et-Ta’rifat.<br />
11. Ebul-Husejn Ahmed ibn Faris,<br />
Mu’džemu mekajisi-l-luga.<br />
12. Es-Sejjid es-Sabik, Fikhu-ssunne.<br />
13. Muhamed ibn Ahmed el-<br />
Kurtubi, Bidajet-l-mudžtehid ve nihajetu-l-muktesid.<br />
14. Muhamed ibn Salih el-Usejmin,<br />
Eš-Šerhu-l-mumti’.<br />
15. Dr. Enes Ljevaković, Usulu-lfikh<br />
(hrestomatija).<br />
16. Dr. Muharem Štulanović,<br />
‘Urf – običaj kao pomoćni izvor šerijatskog<br />
prava sa osvrtom na Bosnu i<br />
Hercegovinu.<br />
17. Dr. Fikret Karčić, Društveno<br />
pravni aspket islamskog reformizma.<br />
18. Ibrahim Džananović, Idžtihad<br />
u prva četiri stoljeća islama.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
32
Islamske teme<br />
Zamisli<br />
Hakeza istesleme zevdži da<br />
el-‘anid si<br />
li re’ji na<br />
/ “Ovako<br />
njegovo<br />
ćeš<br />
jegovom<br />
privoljeti muža da uvaži<br />
mjestu<br />
tvoje mišljenje”<br />
Dakle, glavni parametar koji će nam<br />
pokazati da li je naš postupak prema<br />
bratu muslimanu lijep ili ružan jeste<br />
da se stavimo u njegovu poziciju i da<br />
razmislimo o tome kako bi se dotični<br />
postupak tada dojmio nas, pa ako<br />
bismo ga iz te perspektive smatrali<br />
ružnim, onda nam je obaveza da ga se<br />
klonimo, a ako bismo ga smatrali lijepim<br />
i ugodnim, tada nam je dozvoljeno<br />
da mu pristupimo. Drugim riječima,<br />
ono što želiš sebi, želi i svome bratu<br />
muslimanu, a ono što ne želiš sebi, ne<br />
želi ni bratu muslimanu<br />
Piše: Adnan Abdul-Kadir<br />
Preveo: Amir Durmić<br />
Posljednjih<br />
P<br />
godina mnogo se govo-<br />
Pri o štetnosti pušenja i loših poslje-<br />
Pdica koje ova ružna navika ostavlja<br />
na srce i pluća, ali i na zdravlje u cijelosti,<br />
kao i o tome da je pušenje jedan od glavnih<br />
uzročnika karcinoma. Pored toga, veoma je<br />
mali broj pušača koji se uspiju otarasiti ove<br />
ovisnosti, a takvih je pogotovo malo među<br />
adolescentima i pubertetlijama.<br />
Jedan aktivista koji radi na polju suzbijanja<br />
ove ovisnosti kaže sljedeće: “Dugo<br />
sam razmišljao kako i na koji način da ubijedim<br />
adolescente da se ostave pušenja jer<br />
njima ni spominjanje crnih prognoza niti<br />
zastrašujućih statistika nije značilo ništa,<br />
niti su ti podaci kod njih ostvarili pozitivan<br />
efekat. Tada sam zamislio da sam jedan od<br />
njih i zapitao sam se šta bi me to istinski dirnulo<br />
i ostavilo traga na mene da sam na njihovom<br />
mjestu? Shvatio sam da omladina<br />
u periodu adolescencije ima jake seksualne<br />
nagone te da često misle na tu temu, stoga<br />
sam potražio studije koje govore o eventualnoj<br />
vezi između konzumiranja duhana i<br />
impotencije. Iz tih studija doznao sam da je<br />
pušenje jako bitan faktor u smanjenju seksualnih<br />
nagona i da ono itekako loše utječe<br />
na libido. Rezultate studija i istraživanja<br />
koja govore na spomenutu temu predstavio<br />
sam adolescentima sa kojima sam dolazio u<br />
susret, što je kod njih probudilo interesovanje<br />
te su zaprepašteni i iznenađeni počeli da<br />
postavljaju mnogo pitanja o istinitosti tih<br />
podataka koje sam im predočio.”<br />
Cijenjena suprugo, ukoliko želiš muža<br />
ubijediti u nešto, pokušaj se staviti u njegovu<br />
poziciju i zamisliti da si na njegovom<br />
mjestu kako bi cijelu stvar osmotrila i iz<br />
njegovog ugla gledanja. Zatim se pogledaj<br />
iz njegove perspektive i zapitaj se: “Šta bi<br />
me to moglo uvjeriti u ono što ona zahtijeva<br />
i na čemu insistira?”<br />
Zbog toga nam je Uzvišeni Allah naredio<br />
da prema svome bratu muslimanu postupamo<br />
na isti način kako bismo i mi voljeli da<br />
on postupa prema nama, a sve u cilju da se<br />
prema njemu što ljepše ophodimo. 1 Dakle,<br />
glavni parametar koji će nam pokazati da li<br />
je naš postupak prema bratu muslimanu lijep<br />
ili ružan jeste da se stavimo u<br />
njegovu poziciju i da razmislimo<br />
o tome kako bi se dotični postupak<br />
tada dojmio nas, pa ako bismo<br />
ga iz te perspektive smatrali<br />
ružnim, onda nam je obaveza da<br />
ga se klonimo, a ako bismo ga<br />
smatrali lijepim i ugodnim, tada<br />
nam je dozvoljeno da mu pristupimo.<br />
Drugim riječima, ono što<br />
želiš sebi, želi i svome bratu muslimanu,<br />
a ono što ne želiš sebi,<br />
ne želi ni bratu muslimanu. Koristeći<br />
ovaj stil, Uzvišeni Allah se<br />
u Kur’anu na više mjesta nama<br />
muslimanima obraća direktno,<br />
koristeći pri tome zamjenice vi i<br />
vama, a u suštini tom zamjenicom<br />
ne aludira na nas, nego na<br />
našu braću muslimane, podižući<br />
ih tako na stepen nas samih.<br />
Tako Uzvišeni kaže: ...A kada u<br />
kuće uđete, vi sami sebe pozdravite<br />
pozdravom od Allaha propisanim,<br />
blagoslovljenim i uljudnim... (En-<br />
Nur, 61.), a misli se: “...A kada<br />
u kuće uđete, vi prisutne pozdravite...”.<br />
Slično ovome, Uzvišeni Allah na<br />
drugom mjestu kaže: I kada smo od vas zavjet<br />
uzeli da krv svoju nećete prolijevati i da sami<br />
sebe iz zemlje svoje nećete izgoniti – vi priznajete<br />
da je tako i svjedoci ste. (El-Bekara, 84.),<br />
a misli se: “I kada smo od vas zavjet uzeli da<br />
krv drugima nećete prolijevati i da druge iz<br />
zemlje vaše nećete izgoniti – vi priznajete da<br />
je tako i svjedoci ste.”<br />
Nakon što su munafici u čuvenom<br />
događaju poznatom kao El-Ifk potvorili<br />
Aišu, radijallahu anha, i rekli da je učinila<br />
blud, Ebu Ejjub el-Ensari, r.a., došao je<br />
kod svoje supruge koja mu je počela prepričavati<br />
glasine koje su kružile uokolo.<br />
Ebu Ejjub se nakon njenih riječi uzrujao<br />
i od nervoze sav zadrhtao, te joj odmah<br />
predloži da se stavi u Aišinu, radijallahu<br />
anha, poziciju, rekavši joj: “Da si ti bila na<br />
njenom mjestu, da li bi učinila ono što joj<br />
se pripisuje?”, tj. da li bi učinila blud. Njegova<br />
supruga žustro otrese svoju odjeću i<br />
Poštovana<br />
suprugo,<br />
ukoliko prema<br />
mužu budeš<br />
nastupala<br />
saosjećajno i<br />
emotivno, te<br />
ga ne budeš<br />
potcjenjivala<br />
niti direktno<br />
kritizirala zbog<br />
mišljenja koje<br />
zastupa, takav<br />
tvoj odnos<br />
prema njemu<br />
će ga umiriti i<br />
ugasiti njegovu<br />
srdžbu, te ga<br />
učiniti blagom<br />
i fleksibilnom<br />
osobom.<br />
reče: “Ne bih, tako mi Allaha!”, a Ebu Ejjub<br />
joj uzvrati: “Pa Aiša je, tako mi Allaha,<br />
čednija i kreposnija od tebe!”<br />
Ove riječi su Ebu Ejjubovoj supruzi bile<br />
sasvim dovoljne da se uvjeri u Aišinu nevinost,<br />
te da odmah zaćuti i da iste sekunde<br />
prestane s prenošenjem glasina koje su kružile<br />
uokolo. Uzvišeni Allah je povodom toga<br />
rekao: Zašto, čim ste to čuli, nisu vjernici i vjernice<br />
sami o sebi dobro pomislili i rekli: “Ovo<br />
je očita potvora!” (En-Nur, 12.),<br />
tj. “Zašto nisu vjernici i vjernice<br />
o drugima dobro pomislili”.<br />
Dakle, i ovdje je Uzvišeni Allah<br />
naredio da vjernici o svojoj braći<br />
muslimanima misle na isti način<br />
kako bi mislili o samima sebi.<br />
Poštovana sestro, kada razgovaraš<br />
sa svojim mužem, stavi se u<br />
njegovu poziciju i pokušaj sama<br />
sebi odgovoriti na pitanje: “Koji<br />
bi me to argumenti ubijedili u<br />
ono što ona zastupa?” U uspješne<br />
žene koje znaju voditi dijalog,<br />
ubrajaju se one žene koje na stvari<br />
i prilike gledaju iz perspektive<br />
muža. Iz te pozicije one najlakše<br />
uvide čime će to muža ubijediti<br />
da je ono što one žele i čemu teže<br />
u suštini lijepa i njemu korisna<br />
stvar.<br />
Jedan od poznatih govornika<br />
koji drži razna predavanja i<br />
javne tribine, upitan je u čemu<br />
leži snaga njegovih argumenata<br />
kojima vrlo uspješno brani<br />
svoja mišljenja i svoje stavove,<br />
pa je odgovorio: “Svaki put kada istražujem<br />
određenu temu o kojoj hoću da govorim,<br />
a oko koje postoje podijeljena mišljenja, ja<br />
uvijek sakupim i sagledam argumente obje<br />
strane. Nakon što se kod mene iskristalizira<br />
ono što je po mome mišljenju ispravno, ja<br />
se stavim u poziciju suprotne strane i pokušam<br />
samome sebi naći kritiku i prigovor na<br />
određeni argument koji u osnovi navodim, a<br />
potom se potrudim da tu kritiku eliminiram<br />
i da anuliram dotični protuargument. Ako<br />
u tome uspijem, ja nakon toga osjetim da je<br />
stav koji zastupam sasvim ispravan i tačan,<br />
pa ga stoga samouvjereno i izložim svome<br />
oponentu.”<br />
Cijenjena suprugo, pokušaj se barem nakratko<br />
uživjeti u ulogu muža kako bi iz njegove<br />
perspektive sagledala određena pitanja<br />
i prijedloge, pa unaprijed pretpostavi šta će<br />
biti njegove nedoumice i koji će biti njegovi<br />
argumenti, te mu na njih pripremi odgovor.<br />
Kur’an često afirmira ovu metodu:<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
33
Oni (nevjernici) govore: “Zar kada se<br />
u kosti i prašinu pretvorimo, zar ćemo,<br />
kao nova bića, doista biti oživljeni?”<br />
Reci: “Hoćete, pa čak i kada biste kamenje<br />
ili gvožđe bili, ili bilo kakvo drugo<br />
stvorenje za koje mislite da ne može biti<br />
oživljeno.” “A ko će nas u život vratiti?”,<br />
upitat će oni 2 , a ti reci: “Onaj koji vas je<br />
i prvi put stvorio” - a oni će prema tebi<br />
odmahnuti glavama svojim i upitati:<br />
“Kada to?” Ti reci: “Možda ubrzo!” (El-<br />
Isra’, 49.-51.).<br />
Kako vidimo iz ovih ajeta, Uzvišeni<br />
Allah je Svoga Poslanika, s.a.v.s., poučio<br />
ovoj metodi te mu naredio da pretpostavi<br />
pitanja koja će mu uputiti ona<br />
strana s kojom polemizira i s kojom se<br />
raspravlja.<br />
Ovu metodu nalazimo i u sljedećem<br />
kur’anskom ajetu:<br />
Mnogobošci će govoritii 3 : “Da je<br />
Allah htio, mi ne bismo druge Njemu<br />
ravnim smatrali, a ni preci naši,<br />
niti bismo išta zabranjenim učinili”,<br />
nakon čega im Poslanik, s.a.v.s., po<br />
naredbi Uzvišenog Allaha, odgovara:<br />
Imate li kakav dokaz da nam ga<br />
iznesete? Vi se samo za pretpostavkama<br />
povodite i vi samo neistinu govorite.<br />
(El-En‘am, 148.).<br />
Isto tako, na ovu metodu vrlo često<br />
nailazimo u knjigama šejhul-islama Ibn<br />
Tejmijje kao i njegovog učenika Ibn<br />
Kajjima, a možda je njen najupečatljiviji<br />
primjer knjiga “Namaz i propis o<br />
onome ko ga ne klanja” 4 , čiji je autor<br />
Ibn Kajjim. U ovoj knjizi autor navodi<br />
argumente obje skupine učenjaka,<br />
tj. onih koji ostavljača namaza smatraju<br />
nevjernikom kao i onih koji ga smatraju<br />
teškim grješnikom, ali ne i nevjernikom,<br />
a potom svaki od spomenutih argumenata<br />
precizno analizira i metodom pretpostavljanja<br />
na mnogo načina dovodi u<br />
pitanje validnost svakog od njih, a potom<br />
opet odgovara na te pretpostavke,<br />
da bi na kraju iz svega izašao sa jednim<br />
zaključkom, tj. stavom koji po ovom pitanju<br />
on smatra ispravnim.<br />
Poštovana suprugo, ukoliko se s mužem<br />
želiš upustiti u polemiku i otvoreni<br />
dijalog, pokušaj se staviti u njegovu ulogu<br />
te razmisliti o njegovim argumentima<br />
koje iznosi, pa će ti biti mnogo lakše<br />
da shvatiš razloge zbog kojih uporno<br />
odbija tvoj prijedlog i ne želi prihvatiti<br />
tvoje mišljenje. Isto tako, na taj način<br />
ćeš vrlo brzo spoznati koje su to “pukotine”<br />
u njegovim stavovima i njegovim<br />
argumentima kroz koje se trebaš provući<br />
kako bi ga nagovorila da na koncu<br />
udovolji tvojim zahtjevima. Ostavi supruga<br />
da razmisli o mnoštvu pozitivnih<br />
i negativnih aspekata prijedloga koji je<br />
iznio, ali i kako bi uvidio veličinu i vrijednost<br />
tvog prijedloga i spoznao njegovu<br />
suštinu.<br />
Stavi se u njegovu poziciju.<br />
Pruži mu podršku i prema<br />
njemu budi nježna i<br />
saosjećajna<br />
Kada bi polemizirao sa<br />
idolopoklonicima ili sljedbenicima<br />
Knjige, tj. kršćanima i židovima,<br />
Poslanik, s.a.v.s., često<br />
bi koristio ovu metodu. Jedne<br />
prilike mu je došao neki židovski<br />
rabin te je s njim započeo<br />
razgovor o islamu. Rekao mu<br />
je: “Muhammede, mi vjerujemo<br />
da će Allah (na Sudnjem<br />
danu) nebesa držati na jednom<br />
prstu, zemlje na jednom prstu,<br />
stabla na jednom prstu, vode<br />
na jednom prstu i sva ostala<br />
stvorenja na jednom prstu, a<br />
potom će reći: ‘Ja sam (apsolutni<br />
i istinski) Vladar!’” 5<br />
Kada je završio, Poslanik,<br />
s.a.v.s., tako se nasmijao da su<br />
mu se ukazali kutnjaci, želeći tom gestom<br />
potvrditi ono što je rekao rabin.<br />
Poštovana suprugo, nježnim i suptilnim<br />
odnosom prema suprugu smekšat<br />
ćeš njegovo srce pa će se ono rado pokoriti<br />
tvojim zahtjevima i željama. U isto vrijeme<br />
tvoj muž će se odreći velikog broja svojih<br />
prethodnih uvjeta i zahtjeva, i odbaciti<br />
svoje nekadašnje, naizgled čvrste i nepokolebljive<br />
stavove. Sličan slučaj je sa zaleđenom<br />
grudvom snijega koja se, nakon što<br />
na nju padnu kapljice tople vode, polahko<br />
topi i nestaje.<br />
Jedne noći, časni ashab Usejd b. Hudajr,<br />
r.a., probudio se iz sna, ustao i počeo klanjati<br />
noćni namaz. Dok je Usejd klanjao, njegov<br />
Cijenjena<br />
suprugo,<br />
pokušaj se<br />
barem nakratko<br />
uživjeti u ulogu<br />
muža kako<br />
bi iz njegove<br />
perspektive<br />
sagledala<br />
određena<br />
pitanja i<br />
prijedloge,<br />
pa unaprijed<br />
pretpostavi šta<br />
će biti njegove<br />
nedoumice<br />
i koji će<br />
biti njegovi<br />
argumenti,<br />
te mu na<br />
njih pripremi<br />
odgovor.<br />
sin je, tu pored njega, spavao na<br />
zemlji, a u njihovoj blizini bio<br />
je zavezan i njegov konj. Kada<br />
je proučio otprilike polovinu<br />
od onoga što je želio učiti na<br />
namazu, konj se uzjogunio, te<br />
se počeo ritati i nogama udarati<br />
po zemlji. Usejd je prekinuo s<br />
učenjem Kur’ana, a čim je on<br />
zašutio, i konj se umirio i prestao<br />
se ritati. Kada je Usejd opet počeo<br />
glasno učiti Kur’an, i konj se<br />
opet uznemirio i počeo se ritati,<br />
a Usejd je opet prestao. Ovo se<br />
ponovilo tri puta.<br />
Kada je završio namaz,<br />
podigao je glavu prema nebu<br />
i ugledao nešto što je ličilo na<br />
oblak ispunjen svjetiljkama<br />
koji se podizao prema nebu.<br />
Usejd je oblak pratio pogledom<br />
sve dok mu nije nestao<br />
iz vida. Ujutro, Usejd je Poslaniku,<br />
s.a.v.s., ispričao šta je doživio<br />
prethodne večeri, prepričavajući mu<br />
kako bi se konj uznemirio svaki put kada<br />
bi on počeo s učenjem Kur’ana. Poslanik,<br />
s.a.v.s., želeći ga ohrabriti da nastavi sa klanjanjem<br />
noćnog namaza, a u isto vrijeme<br />
ga i pohvaliti za njegovo lijepo i milozvučno<br />
učenje Kur’ana, reče mu: “Kamo sreće<br />
da si nastavio (s učenjem Kur’ana)!”<br />
“Ali bojao sam se za svoga sina. Strahovao<br />
sam da će ga konj udariti i nogama<br />
pogaziti”, reče Usejd, a Poslanik, s.a.v.s.,<br />
upita ga: “A znaš li ti uopće šta se u stvarnosti<br />
desilo i o kome se radilo?”, te mu odmah<br />
sam i odgovori: “To su bili meleki koji su se<br />
spustili da slušaju kako učiš Kur’an. Da si<br />
nastavio s učenjem, oni bi ostali na svojim<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
34
mjestima i tako dočekali jutro. Od ljudi se<br />
ne bi sakrili, već bi ih oni ujutro vidjeli svojim<br />
očima.”<br />
Cijenjena suprugo, kada tvoj muž govori<br />
o nečemu, nastoj ga u tome ohrabriti<br />
i pružiti mu podršku. Pohvali ga i pokaži<br />
mu da je njegov govor na tebe imao utjecaja,<br />
te da prihvataš argumente koje je<br />
iznio. Isto tako, podrži projekte o kojima<br />
priča i koje afirmira, ako se radi o nečemu<br />
prihvatljivom i realnom, pa ćeš vidjeti da<br />
će i on, uz Allahovu pomoć, rado prihvatiti<br />
tvoje prijedloge i sugestije.<br />
Nakon što je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,<br />
u Bitki na Hunejnu porazio veliko arapsko<br />
pleme Hevazin te zaplijenio ogromnu<br />
količinu ratnog plijena, počeo ga je dijeliti<br />
muhadžirima i novim muslimanima koji<br />
su islam primili tek nakon oslobođenja<br />
Mekke. Tada su neke ensarije, a uglavnom<br />
se radilo o mladićima, počeli govoriti:<br />
“Allah se smilovao Allahovom Poslaniku!<br />
Eno ga, dijeli (ratni plijen) Kurejšijama,<br />
a sa naših sablji još uvijek kaplje njihova<br />
krv!” Tada je Poslanik, s.a.v.s., sazvao sve<br />
ensarije i rekao im: “O ensarije, kakva je to<br />
priča koju sam čuo da pričate?”<br />
Starije ensarije rekoše: “Allahov Poslaniče,<br />
niko od naših uglednih i starijih<br />
ljudi nije rekao ni riječi, već su to priče<br />
mladića i omladine.”<br />
Tada im Poslanik, s.a.v.s., saosjećajući<br />
s njima, reče: “Zar vam nisam došao kada<br />
ste bili u zabludi, pa vas je Allah preko<br />
mene uputio? Zar niste bili siromašni, pa<br />
vas je Allah preko mene bogatim učinio?<br />
Zar niste jedni drugima bili neprijatelji,<br />
pa je Allah preko mene vaša srca ujedinio?<br />
Hajde, zar mi nećete odgovoriti?<br />
Allahom vam se kunem, kada biste vi rekli<br />
ono što ću vam sada kazati, ja bih se<br />
s vama složio i kao živu istinu sve to priznao.<br />
Kada biste vi rekli: ‘Došao si nam<br />
nakon što su te u laž ugonili, pa smo ti mi<br />
povjerovali, bio si bespomoćan, pa smo<br />
te mi pomogli, bio si odbačen, pa smo te<br />
mi prihvatili, bio si bez igdje<br />
ičega, pa smo ti mi toliko toga<br />
darovali da smo te poput jednog<br />
od nas učinili!’”<br />
“Zahvala na blagodatima<br />
pripada Allahu i Njegovom<br />
Poslaniku!”, povikaše oni, a<br />
Poslanik, s.a.v.s., želeći još jednom<br />
u njima probuditi emocije,<br />
nastavi:<br />
“Tako mi Onoga u čijoj<br />
je ruci moja duša, kada bi svi<br />
ljudi krenuli putem prostrane<br />
doline, a ensarije se zaputile<br />
uskim i tijesnim putem, ja<br />
bih krenuo za ensarijama. Da<br />
nije Hidžre, ja bih i sam bio<br />
ensarija. Znajte da su ensarije<br />
potkošulja, a ostali ljudi su<br />
Bilješke<br />
Poštovana<br />
suprugo,<br />
nježnim i<br />
suptilnim<br />
odnosom<br />
prema suprugu<br />
smekšat ćeš<br />
njegovo srce pa<br />
će se ono rado<br />
pokoriti tvojim<br />
zahtjevima<br />
i željama. U<br />
isto vrijeme<br />
tvoj muž će se<br />
odreći velikog<br />
broja svojih<br />
prethodnih<br />
uvjeta i<br />
zahtjeva, i<br />
odbaciti svoje<br />
nekadašnje,<br />
naizgled, čvrste<br />
i nepokolebljive<br />
stavove.<br />
košulja! 6 Allahu moj, smiluj se<br />
ensarijama i sinovima ensarija<br />
i sinovima ensarijskih sinova!”<br />
Nakon što je ovo kazao, prisutne<br />
ensarije su toliko plakale<br />
da su im se brade natopile<br />
suzama. 7<br />
Poštovana suprugo, ukoliko<br />
prema mužu budeš nastupala<br />
saosjećajno i emotivno,<br />
te ga ne budeš potcjenjivala<br />
niti direktno kritizirala zbog<br />
mišljenja koje zastupa, takav<br />
tvoj odnos prema njemu će ga<br />
umiriti i ugasiti njegovu srdžbu,<br />
te ga učiniti blagom i fleksibilnom<br />
osobom, spremnom<br />
da pažljivo i s ljubavlju sasluša<br />
tvoje prijedloge i sugestije.<br />
1. Autor aludira na poznati Poslanikov, s.a.v.s., hadis u kojem je kazao:<br />
“Niko od vas neće (istinski) vjerovati sve dok svome bratu (muslimanu) ne<br />
bude želio ono što želi samome sebi.” Hadis prenosi Enes b. Malik, r.a., a<br />
bilježe ga Buhari, Sahih, br. 13, i Muslim, Sahih, br. 45. (op. prev.)<br />
2. Ovdje je upotrijebljen futur, tj. buduće vrijeme, kao i na sljedećem<br />
mjestu u ovom istom ajetu (“upitat će oni...” i “...odmahnuti glavama svojim<br />
i upitati...”). Dakle, Uzvišeni Allah Svome Poslaniku, s.a.v.s., naređuje<br />
da pretpostavi pitanje koje će mu nevjernici postaviti kako bi unaprijed<br />
smislio odgovor na njega. (op. prev.)<br />
3. Opet se radi o pretpostavci jer je i ovaj put korišteno buduće vrijeme.<br />
(op. prev.)<br />
4. Tj. Es-Salatu ve hukmu tarikiha. (op. prev.)<br />
5. Ovaj hadis bilježe Buhari, Sahih, br. 4811, i Muslim, Sahih, br. 2786.<br />
Nakon što se Poslanik, s.a.v.s., osmjehnuo i tako potvrdio riječi ovog rabina,<br />
proučio je sljedeći ajet: Oni ne veličaju Allaha onako kako Ga treba veličati, a<br />
čitava Zemlja će na Sudnjem danu stisnuta u šaci Njegovoj biti, a nebesa će u<br />
desnici Njegovoj smotana biti. Hvaljen neka je On i vrlo visoko iznad onih koje<br />
Njemu smatraju ravnim! (Ez-Zumer, 67.) (op. prev.)<br />
6. Ovim je ensarijama metaforički htio poručiti da su mu oni bliži od<br />
svih drugih ljudi, baš kao što je potkošulja bliža čovjekovom tijelu od košulje,<br />
ali i od sve ostale odjeće koja se oblači na potkošulju. (op. prev.)<br />
7. Buhari, Sahih, br. 4330, Muslim, Sahih, br. 1061. (op. prev.)<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
35
Islamske teme<br />
Razmišljanja<br />
Pravilno postupanje<br />
sa ovosvjetskim blagodatim<br />
lagodatima<br />
prema kur’anskim savjetima<br />
Allah upućuje na upotrebu viška Već žudi da time što ti Allah da<br />
novca za dobra djela, jer mnogi domogneš se Kuće druge i ne zaboravi i svoju<br />
ljudi postanu škrti kada se bave priliku na svijetu ovome; dobro čini kao što<br />
isključivo svojim imetkom. Ukoliko se<br />
Allah dobro čini za te i ne pravi<br />
bogatstvo ne upotrijebi na primjeren<br />
način mogu da iz toga proizađu<br />
neka zla. Vlasnik možda postaje<br />
škrt i zaboravlja šta treba njemu i<br />
njegovim bližnjima. Isto tako, može<br />
da zaboravlja potrebe siromašnih<br />
i potrebnih ili neku dobru stvar ili<br />
projekat kojem je potrebna podrška.<br />
A možda, također, može da troši<br />
taj novac na pogrešne stvari i time<br />
uzrokuje štetu, a Karun je očito činio<br />
sva tri grijeha<br />
Iz<br />
I<br />
Musaova naroda Karun bijaše,<br />
Ia ipak tlačio ih je, dok smo mu<br />
IMi dali takve riznice da je skupina<br />
snažnih ljudi jedva mogla nositi mu<br />
ključeve, pa njegov narod govorio mu je:<br />
“Nemoj likovati, jer Allah ne voli one što<br />
likuju, nesporno je,<br />
po zemlji smutnje – zaista Allah<br />
ne voli smutljivce!”<br />
Karun reče: “Ovo mi je<br />
dato samo po znanju mome!”<br />
Zar nije znao da je Allah prije<br />
njega uništio naraštaje koji bijahu<br />
moćniji i imađahu više?!<br />
Zločinci neće biti čak ni pitani<br />
za grijehe svoje!<br />
Onda Karun u sjaju punome<br />
pred svoj narod izađe te<br />
oni što žude za životom zemnim<br />
uskliknuše: “Ah, da nam je tako<br />
šta kao u Karuna što je – zaista<br />
presretan je!”<br />
A učeni ljudi na to rekoše:<br />
“Teško vama! Onima koji vjeruju<br />
i dobra djela čine Allahova<br />
nagrada bolja je, a samo trpeljivi<br />
dobit će je!”<br />
Potom smo njega i dvorac<br />
njegov stjerali ispod zemlje,<br />
a niko ga mimo Allaha nije imao da<br />
mu pomogne, niti je mogao pomoći sebi<br />
samome.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
36<br />
Bogati ljudi<br />
često, zbog<br />
priliva profita<br />
preko granica<br />
potrebe, koriste<br />
novac za štetne<br />
zabave. Na<br />
primjer, oni su<br />
najveći izvori<br />
za održavanje<br />
različitih<br />
kompanija<br />
čija je priroda<br />
poslovanja i<br />
održavanja<br />
profita nuđenje<br />
zabave.<br />
I počeše govoriti oni koji su željeli da<br />
se nađu na mjestu njegovome: “Ta zar ne<br />
vidite da Allah podastire opskrbu Svojim<br />
robovima kojima hoće, a da je i uskraćuje?!<br />
Sigurno bi i nas u zemlju satjerao da nam<br />
Allah milost Svoju ne ukazuje! Pa zar ne vidite<br />
da nevjernici uspjeti neće?!”<br />
Tu Kuću drugu načinili smo za one što<br />
ne žele da se na Zemlji uznose niti da siju<br />
smutnje – dobar ishod je za bogobojazne.<br />
(El-Kasas, 76.-83.).<br />
Uzvišeni Allah u Kur’anu nas<br />
obavještava o kazivanjima iz prošlosti,<br />
ne da budu puko iznošenje historijskih<br />
činjenica, već da nam posluže kao pouka i<br />
savjet. Navedeni ajeti su dio sure El-Kasas<br />
- Kazivanje. Ova sura počinje govorom o<br />
faraonu, njegovim vojskama, njegovoj tiraniji,<br />
a zatim o propasti i njega i njegove<br />
vlasi. Nakon ovoga slijedi kazivanje o Karunu<br />
u kojem se prezentuje njegova snaga,<br />
veličina imovine i znanja, te opet propast<br />
njega i svega što je posjedovao usljed nasilja,<br />
obijesti, oholosti prema stvorenjima<br />
i poricanja blagodati Stvoritelja. Ovom<br />
surom općenito pokazuje se suština<br />
prave vrijednosti imetka i dunjalučkih<br />
ukrasa u poređenju sa vrijednošću imana<br />
i čestitosti, te se naglašavaju umjerenost i<br />
ravnoteža u uživanju u ljepotama života,<br />
bez oholjenja i činjenja nereda na Zemlji.<br />
Karun je bio čovjek iz naroda Benu<br />
Israila, koji je živio u vrijeme Musaa,<br />
alejhis-selam. Dok je faraon držao Benu<br />
Israil u ropstvu, neke ljude iz istog naroda<br />
izabrao je za određene funkcije preko<br />
kojih je imao bolju kontrolu nad porobljenim<br />
narodom iznutra. Karun je bio<br />
lojalan faraonu okrenuvši se protiv vlastitog<br />
naroda. Dok faraon vrši političku<br />
tiraniju nad narodom uz pomoć svojih<br />
pristalica, Karun taj narod ekonomski<br />
izrabljuje i postaje arogantna<br />
ličnost. Nasuprot njima Allah<br />
odabire Musaa, alejhis-selam,<br />
kao poslaničku osobu i prenosioca<br />
Allahovog zakona.<br />
U kur’anskim ajetima se<br />
navodi veličina Karunovog<br />
bogatstva: ključeve njegovih<br />
riznica mogla je nositi skupina<br />
snažnih ljudi. Uz to, kao<br />
finansijski genije sigurno je<br />
zapošljavao određeni broj blagajnika,<br />
knjigovođa i sličnih<br />
uposlenika. Karunov odnos<br />
prema njegovom narodu<br />
bio je tlačiteljski, a takav je<br />
bio zbog bogatstva kojeg je<br />
imao. Ne spominje se na koji<br />
način je tlačio ljude, da li<br />
uzurpiranjem njihove imovine,<br />
uskraćivanjem njihovih<br />
prava ili na neki drugi način.<br />
U svakom slučaju, od ljudi iz<br />
naroda Benu Israila našli su se oni koji će<br />
da ga odvrate od nasilja kojeg je činio i<br />
upute na Pravi put.
U ajetima, koji govore o Karunu, Allah<br />
nam govori o ljudskoj prirodi i načinu<br />
na koji reaguje pri susretu sa bogatim<br />
ljudima i njihovim bogatstvima. Kako u<br />
ranijim vremenima, tako i danas, osobe<br />
koje su ugledne, istaknute, upadljive ljudima<br />
postaju oni na koje se ljudi ugledaju,<br />
bez obrzira na to htjeli to ovi ili ne.<br />
Ljudska priroda je takva da zapaža lijepo i<br />
divi se onome što vidi. Dok ljudi reaguju<br />
na taj način i posmatraju bogatstvo, u<br />
njemu vide uspjeh i teže mu. Međutim,<br />
Allah nas islamom uči da je uspjeh mnogo<br />
više od toga. I kada je Karun izašao<br />
pred svoj narod sa svojim bogatstvom,<br />
zemaljska raskoš je uticala na naravi ljudi.<br />
Ljudi kojima je stalo do ovozemaljskog<br />
života i koji ne gledaju prema višim i plemenitijim<br />
ciljevima, ne gledaju ni cijenu<br />
kojom se ova raskoš plaća i na koji način<br />
je bogataš stekao imetak i položaj.<br />
I kada su ljudi počeli uzdisati za bogatstvom,<br />
koje su kod Karuna vidjeli<br />
diveći mu se i priželjkujući ga, uslijedila<br />
je opomena učenih koji su rekli: “Teško<br />
vama! Onima koji vjeruju i dobra djela čine<br />
Allahova nagrada bolja je, a samo trpeljivi<br />
dobit će je!” Allahova nagrada znači obilnu<br />
zbrinutost koju Allah daje čovjeku, zbog<br />
njegovog truda i rada, na oba svijeta.<br />
Strpljivi, koji su spomenuti, su oni koji<br />
kontrolišu emocije i želje prema svakoj<br />
požudi i pohlepi pridržavajući se iskrenosti<br />
i čestitosti, koji podnose gubitke, koji<br />
su zadovoljni pošteno stečenim dobitkom<br />
makar on bio mal i skroman i koji ne zavide<br />
drugima. Strpljivi su prema ljubavi<br />
za ovim svijetom i žude za Ahiretom.<br />
Savjetnici Karunovi davali su mu ispravne<br />
sugestije u vezi sa njegovim neispravnim<br />
odnosom prema bogatstvu kojeg<br />
je imao. Allah nam te savjete navodi<br />
kako bi bili pouka svakom pojedincu.<br />
Savjeti treba da budu podsjetnik vjerniku<br />
na pravilan odnos spram dunjalučkog<br />
imetka. Slučaj Karuna nam govori i o<br />
tome koliko je za svakog uspješnog i uticajnog<br />
čovjeka bitno da bude okružen<br />
prijateljima koji će ga uputiti na ispravno<br />
postupanje kada je to potrebno, koji nisu<br />
uz njega zbog blagodati koje ima niti se<br />
boje gubitka njegove naklonosti. Realne<br />
činjenice ipak govore o tome kako je svakom<br />
čovjeku koji je uspješan teško ovu<br />
stvar realizovati, i što više ide ka uspjehu,<br />
teže je imati iskrene prijatelje. To opet<br />
govori o bitnosti ulaganja dodatnog truda<br />
da se iskreni, mudri i dobronamjerni traže<br />
i čuvaju u svojoj blizini.<br />
Odgovor Karuna na savjete bio je<br />
izražen oholim obraćanjem, u kojem on<br />
tvrdi da je imetak stekao svojim znanjem,<br />
iskustvom, vještinama i sposobnostima<br />
koji su mu omogućili njegovo sakupljanje,<br />
te da zbog toga ne treba niko da<br />
ga upućuje na to kako da raspolaže tim<br />
imetkom. Karun je bio obmanjen imetkom<br />
i zaslijepljen bogatstvom. Zbog svoje<br />
sljepoće smatrao je da se zbog<br />
tog imetka ima pravo uzdizati<br />
iznad ostalih. Poslije je Karuna<br />
progutala zemlja sa svim što je<br />
posjedovao. Tako je nestalo i<br />
bogatstvo i sjaj kojim se oholio<br />
i koje je do tada izazivalo divljenje<br />
ljudi.<br />
Savjete, koje Karun, kao<br />
uspješni bogati čovjek dobiva,<br />
ćemo spomenuti zasebno redom.<br />
1. Nemoj likovati, jer Allah<br />
ne voli one što likuju, nesporno<br />
je<br />
Prvi savjet bio mu je da ne<br />
bude previše ushićen, niti presretan<br />
zbog bogatstva koje mu je dato, jer<br />
kada bi Karun pogledao u svoje bogatstvo,<br />
izraz lica bi mu se mijenjao, na njemu bi se<br />
vidjeli tragovi prevelike radosti, pa su ga<br />
ljudi iz njegovog naroda, koji su primijetili<br />
njegovo ponašanje, savjetovali da skrene<br />
pažnju prvo na to koliko srce svoje predaje<br />
tom dunjaluku i koliko dopušta da<br />
ono bude razlogom tolike pretjerane sreće<br />
i radosti. Posmatranje dunjalučkih blagodati,<br />
bankovnih računa koji se odlikuju<br />
obiljem, na način da čovjeku donose jako<br />
uzbuđenje i radovanje nije od islamskog<br />
edeba. Ljudi kojim se veliko radovanje zasniva<br />
na povećanju imetka su takvi da teže<br />
uvijek uvećanju dobitka, pa se tako stalno<br />
trude da imaju više i više i postaju ovisnici.<br />
Konstantno misle o biznisu, o povećanju<br />
novca, nemaju vremena za druge, niti za<br />
plemenite navike. Novac biva razlogom da<br />
misle o njemu sve više i više, da razmišljaju<br />
o tome kako će praviti nove investicije<br />
kojima će se unos povećati. Tako kada postignu<br />
očekivani profit, to biva razlogom<br />
radosti, kojekakvim raskošnim zabavama<br />
i veselju, jer je to jedini razlog radovanju,<br />
a ništa mimo toga. Mudri ljudi koji primijete<br />
ovakvo stanje upućuju savjet kojim<br />
odvraćaju od spomenutog pogubnog<br />
ponašanja i da se sreća ne traži jedino u<br />
Traži se od<br />
uglednih<br />
ljudi da budu<br />
dobročinitelji<br />
što je više<br />
moguće.<br />
Prema njima<br />
su oči drugih<br />
usmjerene,<br />
pa su tako<br />
modeli drugima<br />
u dobru i<br />
dobročinstvu,<br />
a i Allah ih<br />
posmatra.<br />
bogatstvu i novcu, nego podstiču<br />
na razmišljanje o tome<br />
kako u životu ima mnogo<br />
bitnih stvari kojima se treba<br />
posvetiti, da je pravo bogatstvo<br />
u nekim drugim vrstama<br />
računa i dobitaka.<br />
Tako se Karunu savjetuje<br />
da ne bude od onih koji se<br />
zbog bogatstva previše raduju,<br />
jer Allah takve ne voli. Allah<br />
nije protiv toga da ljudi budu<br />
sretni, da se raduju i vesele,<br />
ali se kaže da On ne voli one<br />
kojima je razlog za veliku radost<br />
jedino materijalno ostvarenje.<br />
Radovanje na ohol<br />
način, koje vodi zaboravljaju Onoga ko je<br />
darovao imetak i obaveze zahvalnosti na<br />
njoj, je štetno. Takvo radovanje okupira<br />
srce imetkom, oduzima razum i uzrokuje<br />
nadmeno ponašanje spram ljudi. A Allah<br />
ne voli one koji su razuzdani i nezahvalni<br />
na onome što im je On dao.<br />
2. Već žudi da time što ti da Allah da<br />
se domogneš Kuće druge<br />
Drugim savjetom, koji se Karunu<br />
daje, sugeriše se da svim mogućnostima<br />
koje mu je Allah dao i svim blagodatima,<br />
koje drugima nisu date, treba tražiti<br />
Kuću vječnu. Dakle, musliman kojeg je<br />
Uzvišeni Allah počastio imetkom koji<br />
prelazi njegove potrebe, razmišlja o tome<br />
kako time da izgradi džennetsku kuću<br />
sebi. Na taj način se ukazuje da imetak<br />
nije sam sebi svrha. Cilj za ostvarenjem<br />
uvećanja bogatstva ne treba da bude glavna<br />
preokupacija, nego se vjernik okreće<br />
služenju ljudima trošeći iz milosrđa za<br />
opću dobrobit, što je ustvari cilj karijere<br />
svakog muslimana. Postizanje bilo<br />
koje karijere, trud da se uspjeh u karijeri<br />
poveća sami po sebi nisu loši, i pozitivno<br />
je ostvarivati dobre rezultate, kao i stavljati<br />
sebi visoke ciljeve za težnju ka ostvarenju.<br />
Međutim, cilj nije sama karijera,<br />
nego korištenje karijere na putu dobra.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
37
Allah upućuje na upotrebu viška<br />
novca za dobra djela, jer mnogi ljudi<br />
postanu škrti kada se bave isključivo<br />
svojim imetkom. Ukoliko se bogatstvo<br />
ne upotrijebi na primjeren način mogu<br />
da iz toga proizađu neka zla. Vlasnik<br />
možda postaje škrt i zaboravlja šta treba<br />
njemu i njegovim bližnjima. Isto tako,<br />
može da zaboravlja potrebe siromašnih<br />
i potrebnih ili neku dobru stvar ili projekat<br />
kojem je potrebna podrška. A<br />
možda, također, može da troši taj novac<br />
na pogrešne stvari i time uzrokuje štetu,<br />
a Karun je očito činio sva tri grijeha.<br />
Dok Allah neke ljude iskušava time<br />
da se bore za materijalni opstanak, neke<br />
druge je iskušao velikim prilivom materijalnih<br />
blagodati. Kako je jedno ispit,<br />
tako je i drugo. Osoba koja ide ka karijeri,<br />
usponu, ka bogaćenju, i prije samog<br />
starta treba da preispita svoje namjere i<br />
težnje, da se konsultuje sa navedenim<br />
savjetom: da li je cilj toga put do kuće<br />
u Džennetu. Na taj način ne pravi se<br />
plan za život samo za kratak period na<br />
nekoliko godina, nego na dugoročno.<br />
Život ne predstavljaju samo godine kari-<br />
jere, postoji i period poslije toga, kada<br />
su potrebni plodovi nečega drugog što<br />
je trebalo biti prisutno kroz život, kao i<br />
život koji slijedi poslije smrti.<br />
3. i ne zaboravi i svoju priliku na<br />
svijetu ovome<br />
Trećim savjetom Karunu se skreće<br />
pažnja na to da ne zaboravi sebe u dijelu<br />
bogatstva koji mu je dat. Allah ne samo<br />
da ne zabranjuje dio uživanja u životu<br />
na ovom svijetu, nego podstiče na njega<br />
i zadužuje kako čovjek ne bi otišao<br />
u asketizam i time zanemario i ostavio<br />
život. Na taj način se život razvija i obnavlja,<br />
i to tako da u tom životu cilj bude<br />
ahiret. Ovim savjetom Allah upućuje<br />
na darežljivost, ali u isto vrijeme i umjerenost.<br />
Uspjeh i bogatstvo ne treba<br />
da se svedu samo na služenje drugima.<br />
Čovjek vjernik treba i pored toga da<br />
se posveti sebi, svome zdravlju, svojoj<br />
porodici, prijateljima itd. Uživanje u<br />
darovima i njihovo prihvatanje u ovom<br />
slučaju bivaju jednom vrstom zahvalnosti<br />
Onome koji je blagodati darovao,<br />
a to je pokornost koju Allah nagrađuje<br />
lijepim.<br />
Obaviješteni smo o nekim ashabima<br />
i njihovoj materijalnoj žrtvi za dobro,<br />
poput Ebu Bekra, radijallahu anhu,<br />
koji je dao sav svoj imetak, ili Omera,<br />
radijallahu anhu, koji je dao polovinu<br />
imetka za opći interes. Međutim, iako<br />
su ovi ljudi za nas uzori, ipak ovi njihovi<br />
postupci nisu norme po kojima se mi<br />
trebamo ponašati. Takvi ljudi su bili na<br />
visokim stepenima kod Allaha. Kada su<br />
oni davali toliku količinu imetka, to nije<br />
bila količina koja se od vjernika tražila i<br />
očekivala. Život treba da se dovede u ba-<br />
lans tretirajući sve njegove bitne aspekte.<br />
4. dobro čini kao što Allah<br />
dobro čini za te<br />
Traži se od Karuna da<br />
bude poslušan i zahvalan Allahu,<br />
čineći dobro Njegovim<br />
stvorenjima, i da Mu se služi<br />
zbog dobročinstva koje mu<br />
On čini. U ovome se oslikava<br />
uravnoteženost Božanskog<br />
programa koji srce imućnog<br />
veže za onaj svijet, ali ga iz ovog<br />
svijeta ne isključuje. Tim programom<br />
se ostvaruje ravnoteža<br />
i sklad u životu čovjeka, što<br />
mu omogućava stalni duhovni<br />
uspon preko uravnoteženog prirodnog<br />
života u kojem nema potpunog lišavanja<br />
osnovnih prirodnih elemenata života.<br />
Bogati ljudi treba da budu uzori u<br />
balansu. Uzvišeni Allah navodi prvo da<br />
se čovjek ne ushićuje dunjalukom, zatim<br />
da se trudi da njime postigne kuću<br />
u Džennetu, a onda kaže kako treba da<br />
od tog datog mu dunjaluka uzme dio i za<br />
sebe i da se dobro drugima čini kao što je<br />
njemu Allah dao. To je zdravi balans kojim<br />
se onemogućava usmjeravanje ka jednoj<br />
stvari zanemarujući druge, koje su isto<br />
tako bitne, što bi vodilo zastranjivanju.<br />
Traži se od uglednih ljudi da budu<br />
dobročinitelji što je više moguće. Prema<br />
njima su oči drugih usmjerene, pa su tako<br />
modeli drugima u dobru i dobročinstvu, a<br />
i Allah ih posmatra. Imetak koji im je dat<br />
Allahov je dar i dobročinstvo, pa zato treba<br />
da na to uzvrate lijepim prihvatanjem<br />
i raspolaganjem, zatim dobročinstvom<br />
prema stvorenjima, te lijepim osjećajem<br />
zbog blagodati koje su im date i lijepom<br />
zahvalnošću.<br />
5. i ne pravi po Zemlji smutnje –<br />
zaista Allah ne voli smutljivce!<br />
Karunu se savjetuje da se sa bogatstvom,<br />
koje mu je dato, ne ponaša<br />
uobraženo, da ne čini nepravdu stvoren-<br />
Uspjeh i<br />
bogatstvo ne<br />
treba da se<br />
svedu samo<br />
na služenje<br />
drugima.<br />
Čovjek vjernik<br />
treba i pored<br />
toga da se<br />
posveti sebi,<br />
svome zdravlju,<br />
svojoj porodici,<br />
prijateljima itd.<br />
jima i ne griješi čineći zlo na<br />
Zemlji. Savjetom se ograničava<br />
da u svojim težnjama i ambicijama<br />
isključi činjenje nereda<br />
na Zemlji i lošeg Allahovim<br />
stvorenjima.<br />
Uzvišeni Allah u ovom poglavlju<br />
sure naglašava: Tu Kuću<br />
drugu načinili smo za one što ne<br />
žele da se na Zemlji uznose niti<br />
da siju smutnje. Nagrada na<br />
ahiretu se obećava onima koji<br />
ne žive kao tirani, nego kao<br />
ponizni robovi koji od Allahovih<br />
robova ne čine svoje robove.<br />
Ako se imetak gomila nedopuštenim<br />
sredstvima i upotrebljava na nepravedan<br />
način neminovno uzrokuje nesreću.<br />
Bogati ljudi često, zbog priliva profita<br />
preko granica potrebe, koriste novac za<br />
štetne zabave. Na primjer, oni su najveći<br />
izvori za održavanje različitih kompanija<br />
čija je priroda poslovanja i održavanja<br />
profita nuđenje zabave. Na ovaj način,<br />
bogati postaju oni koji šire smutnju i<br />
nered na Zemlji, a pomagači im bivaju svi<br />
oni koji učestvuju u tim zabavama na bilo<br />
koji način, i koji vide u štetnome lijepo.<br />
Iz ovih ajeta može se, također, zaključiti<br />
da su inicijatori smutnje i nereda na Zemlji<br />
ljudi kojima Allah da veliku količinu<br />
imovine i moći, a koji ne slijede savjete<br />
Božije o pravilnom ophođenju prema onome<br />
što im je dato.<br />
Upućujući vjernike o pravilnom<br />
ophođenju prema Njegovim blagodatima<br />
kroz Kur’an, Uzvišeni Allah nam prikazuje<br />
put koji ne zabranjuje bogatašima<br />
njihovo bogatstvo, niti im zabranjuje umjereno<br />
uživanje u imetku koji im je darovao.<br />
Ono što im naređuje je umjerenost<br />
i uravnoteženost, kojem prethode sjećanje<br />
na Allaha, Koji ime je dao tu blagodat, i<br />
svijest o Ahiretu i polaganju računa na<br />
njemu.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
38
Kutak mudrosti<br />
Umorom se Džennet stiče, moj brate!<br />
Od ovog broja Saff uvodi<br />
novu rubriku “Kutak<br />
mudrosti”. Pokušat ćemo<br />
stare mudrosti smjestiti<br />
u okvire naše stvarnosti.<br />
Bit će tu i novih mudrih<br />
izreka. Kroz mudrosti,<br />
uz kratke komentare<br />
i analize, gledamo na<br />
aktuelna događanja,<br />
uspoređujemo stanje<br />
muslimana i savjetujemo<br />
sebe i druge<br />
Piše:<br />
Abdulmelik Bašić<br />
Mi smo miskini<br />
Kaže Imam Ahmed<br />
Ibn Hanbel, rahimehullah:<br />
“Mi (svi ljudi) smo<br />
miskini (jadni i bespomoćni)<br />
jedemo nafaku (precizno<br />
određenu) i čekamo edžel”<br />
(neizmjenjivo određen čas<br />
umiranja).<br />
Da se grijeh plaća niko<br />
ga ne bi činio<br />
Najčešće se na dunjaluku<br />
za neku uslugu unaprijed<br />
plaća. Tek kad izbrojiš pare, uzmeš<br />
što želiš imati ili tražiš određenu<br />
uslugu. Kad bi tako bilo sa<br />
grijesima, da prvo iskusimo kaznu<br />
Jad našeg stanja se ogleda u tome<br />
da ništa sami ne posjedujemo, sve što<br />
imamo je da pozobljemo što se nalazi<br />
u “paketu rizka” i da dišemo do<br />
određene sekunde. Ni kap vode izvan<br />
propisane nafake ne možemo sebi<br />
pribaviti niti jednu sekudnu život<br />
produžiti. Samo što možemo vjernički<br />
na to gledati i dok dišemo i jedemo<br />
za vječno dobro - dobro raditi.<br />
za njih pa ih onda odemo uraditi,<br />
nikad grijeh ne bi bio počinjen, jer<br />
bi tada zbog nastalog bola prestala<br />
svaka želja za užitkom grijeha,<br />
ili bi nastala bol bila toliko veća i<br />
djelovala osvješćujuće da bi bježali<br />
do grijeha ko od usijanog gvožđa.<br />
Zato razmislimo o ovome kada se<br />
nađemo pred odlukom da pogriješimo<br />
ili se ustegnemo do grijeha.<br />
Sve sam to dozvolio i prihvatio zbog vlasti!<br />
Kaže jedna arapska priča<br />
da su bila u nekom<br />
mjestu četiri silnika koja su<br />
gospodarila tim krajem ali su<br />
se sporili među sobom koji je<br />
najzaslužniji da bude vladar u<br />
tom kraju. Jedan od njih predloži<br />
da, pošto su po naravi zlikovci,<br />
onaj ko učini najgnusnije<br />
djelo tome će pripasti čast<br />
da njima vlada. Kada su se oko<br />
toga složili odnekud se pojavi<br />
neka starica te jedan između<br />
njih je napadne i počne udarati.<br />
Kada se zadovoljio obrati se<br />
svojima tražeći da ga proglase<br />
vladarom, jer je uradio najgore<br />
djelo napadajući bespomoćnu<br />
staricu. Drugi se pobuni pošto<br />
nije viđeno šta mogu ostali<br />
učiniti pa nasrne na jadnu staricu<br />
i strgne sa nje odjeću. I on<br />
zatraži da ga postave za vladara<br />
jer je uradio gore djelo do<br />
drugog.<br />
Trećem vrag ne dade mira pa<br />
napastova jadnu staricu tražeći<br />
prijesto jer je počinio najcrnje<br />
djelo do sada. Ali četvrti među<br />
njima, koji je sve ovo predložio,<br />
reče im: „ Niko do vas ne zaslužuje<br />
vlast nego je zaslužujem<br />
ja. Ja sam učinio gore djelo od<br />
vaših, ta starica je moja mati i<br />
sve sam to dozvolio i prihvatio<br />
zbog vlasti“.<br />
Ovdje pojam majke može<br />
predstavljajti svaku svetinju: domovinu,<br />
imetak, evlada, roditelja,<br />
brata, ženu, vjeru, čast, slobodu,<br />
sve što se može povrijediti,<br />
preoteti, pokvariti, itd. Ko god na<br />
svetinju nasrće i zabranjeno otuđuje<br />
je zlikovac, ali je najkrivlji<br />
onaj čije su te svetinje i ko ih je<br />
dužan braniti, ako to nekome dozvoli<br />
i ne učini sve što može da<br />
ih zaštiti.<br />
Naše sestre, majke i kćerke<br />
koje je četnik silovao, džamije<br />
koje je četnik popalio i minirao,<br />
sela i gradove koje je očistio od<br />
njihovih žitelja su naše svetinje.<br />
Iako je grijeh četnika i ustaše<br />
zapanjujuće veliki, veći je grjeh<br />
nas ako to ne branimo i hladno<br />
posmatramo. Jer, da li bi oni<br />
hladnokrvno posmatrali da se to<br />
njima dešava? Naša djeca, njihove<br />
duše, umovi, vjera i moral su<br />
svetinja i emanet na našim plećima,<br />
ako nam ih drugi odvedu u<br />
zabludu, mijenjajući im identitet,<br />
vjeru, moral, kroz medije, školske<br />
programe i drugi vid indoktrinacije<br />
mi smo najkrivlji. Krivi su<br />
oni između nas koji za par groša,<br />
vode miran život i nebrigu a o<br />
tim pitanjima puštaju da nam razni<br />
svjetski probisvjeti djecu čine<br />
idlopoklinicima. Tada smo mi<br />
oni najgori, četvrti iz ove priče.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
40
Čovjek i četiri žene<br />
Imao čovjek četiri žene.<br />
Prva ga voljela, pazila, hajr<br />
želila, bio joj draži nego sama<br />
sebi. Nije na sebe uopšte mislila,<br />
samo je željela dobro svome<br />
mužu i sve bi učinila da je<br />
njemu dobro ne tražeći za sebe<br />
ništa. Bila je to prava iskrena<br />
ljubav. No, sva ta dobrota od<br />
nje nije naišla na prijem kod<br />
njega. On nju nije volio, bježao<br />
je od nje, izbjegavao je i zapostavljao.<br />
Davao joj minimum ili<br />
još manje tako da je bila slaba,<br />
napaćena ili tužna. Drugu je<br />
volio više od prve i kad je god<br />
mogao da vrijeme prve provede<br />
sa drugom rado je to činio.<br />
Radostan je bio kad se sa njom<br />
druži i kad nije bio kod nje često<br />
je na nju mislio, očekivao<br />
kad će ponovo da sa njom sjeli<br />
i bude u njenom zanimljivom<br />
društvu. Treća mu je bila draža<br />
od prve i druge zajedno. Sav je<br />
život posvetio njoj. Briga i strah<br />
za nju da joj se šta ne desi, da joj<br />
šta ne fali nisu ga napuštali nikada.<br />
Volio ju je više od samog<br />
sebe. Sve što bi zaradi i stekni<br />
njoj bi daji. Svaki, eventulani<br />
bol i nedaća koja je zadesi volio<br />
bi da je on lično podnese nego<br />
ona. Teško je naći primjer tako<br />
iskrenoj i jakoj ljubavi. Četvrta<br />
je, opet, bila u srcu, u mislima,<br />
u željama, u snovima, na jeziku,<br />
u planovima.<br />
Borio se neumorno za nju<br />
da je postigne, da je sačuva, da<br />
je ne izgubi. Bio je neumoran<br />
da joj služi i bude u hizmetu.<br />
Sve je podnosio za njenu ljubav.<br />
Nije mu bilo teško zbog<br />
nje ni poraniti ni zakasniti.<br />
A kad zadobije njenu naklonost<br />
bivao je najsretniji čovjek<br />
i osjećao se najmoćnijim<br />
među svojim rivalima. Bio je<br />
jednostavno nezasit nje i svo<br />
vrijeme i energiju bi najradje<br />
trošio na nju rađe nego na sve<br />
tri druge, koje je bio spreman<br />
i zapostaviti zbog nje. Bila je<br />
to strastvena i slijepa ljubav.<br />
Kad se našem ženjeniku život<br />
izmakao i edžel primakao<br />
osjeti tugu rastanka sa svojim<br />
ženama, pa im se obrati u želji<br />
da i dalje ostanu sa njim<br />
pitajući ih: Drage moje, znate<br />
koliko sam vas volio i o vama<br />
se brinuo i nikada se sa vama<br />
ne bih rastajao da je kako bi<br />
ja htio, ali osjećam da sam na<br />
samrti hoćete li sa mnom u<br />
kabur da ne budem sam i bez<br />
vas? Prva mu je rekla: Dragi<br />
moj, uvijek sam te iskreno voljela<br />
i bio si mi draži od mene<br />
same ja ću stobom u kabur.<br />
Meni život bez tebe nije potreban.<br />
Živjela sam s tobom<br />
i za tebe. Neću te nikada napustiti.<br />
Tada je bio načisto ko<br />
mu je iskreni prijatelj i osjetio<br />
je bolno kajanje što joj je<br />
zulum činio i zapostavljao je<br />
posvećujući vrijeme drugima,<br />
ali vremena nije više bilo za<br />
ispravke. Druga mu je rekla:<br />
Dragi moj, bio si mi dobar sa<br />
tobom mi ništa nije falilo. Volio<br />
si me a i ja sam te voljela.<br />
Mnogo češ mi nedostajati u<br />
životu i rado ću te se sjećati<br />
po dobru, ali nemogu stobom<br />
u kabur, halali dragi moj.<br />
Treća mu odgovori: Moj dragi,<br />
bilo mi je zabavno sa tobom,<br />
faliće mi tvoje društvo,<br />
ali kad preseliš ja ću potražiti<br />
drugog za druženje, jer život<br />
mora da teče svojim tokom,<br />
žao mi je, ali ćeš u kabur sam<br />
bez mene. Četvrta mu je odgovorila:<br />
Habibi, kako si me<br />
samo pazio, volio i oko mene<br />
letao, ali što se tiče kabura u<br />
njega češ bez mene, a ja ću čim<br />
tebe ukopaju da se preudam<br />
za drugoga. Život je takav.<br />
Još ćeš biti pitan što si se zbog<br />
mene ogrješio prema drugima<br />
posebno prema tvojoj prvoj<br />
hanumi. Nikakvu samilost<br />
nije pokazala prema onome<br />
koji joj je najbrižnije služio.<br />
Bila je okrutna i bezosjećajna.<br />
Prva žena su mu dobra djela<br />
koja će sa njim u kabur a koje<br />
je zanemarivao. Druga su njegova<br />
famelija i rodbina. Treća<br />
su prijatelji i poznanici. Četvrta<br />
je njegov imetak za koji se smarao,<br />
polagaće račun a drugi će<br />
ga uživati.<br />
Uzmi što ljudi govore jedni za druge ali sa rezervom<br />
Postupanje prema priči i upozorenjima<br />
ljudi jednih na<br />
druge je moguće na tri načina; dva<br />
pogrešna i jedna ispravan. Pogrešno<br />
je uopšte ne uzeti u obzir što ljudi<br />
govore za nekoga koga su iskusili<br />
i opekli se družeći se ili poslujući<br />
sa njime. Isto tako, kao pogrešno<br />
je čim čujemo da neko za nekoga<br />
kaže nešto loše odmah tu osobu izbrisati<br />
iz svoga života. Ispravno je<br />
uvažiti ali sa rezervom, da ne bismo<br />
sebi ili drugom učinili nepravdu.<br />
Onaj ko ne uvažava šta mu govore<br />
ljudi koji su prevareni od nekoga<br />
može da se kaje i hvata za glavu što<br />
nije slušao šta mu je govoreno, te je<br />
sam morao da mu se sve razbije od<br />
glavu. A onaj ko uzima sve novo za<br />
gotovo može da bude žrtva ljudskih<br />
ogovaranja i subjektivnih stavova o<br />
nekome. Pojedinci su prema nekome<br />
iskreni i odgovorni a prema nekome<br />
nisu ili su se čak popravili i<br />
pokajali tako da stare priče o njima<br />
više nisu važeće, zato ljudima<br />
sa oprezom treba dati šansu. Postupimo<br />
li tako nećemo doći u<br />
situaciju da kažemo sebi: ljudi su<br />
me upozoravali da se čuvam tog i<br />
tog, ili da mu drugi kažu: Nismo<br />
li ti rekli da taj i taj nije uredu.<br />
Niti ćemo odbacivati ljude zbog<br />
nečije priče ili zbog toga što mnogi<br />
mrze nekoga i govore loše o njemu.<br />
To je srednji, umjereni put u<br />
postavljanju prema ljudima, između<br />
totalnog prihvatanja i totalnog<br />
odbacivanja.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
41
Kutak za islamsku omladinu<br />
Tuzla<br />
OAZA: Škola islama<br />
Dužina trajanja “Škole islama” je mjesec<br />
dana, odnosno jedan dan u sedmici.<br />
Planirani početak “Škole islama” je 12.<br />
maj, a završetak 2. juni 2013. godine.<br />
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci “Ško-<br />
le islama”:<br />
Odgojni ciljevi: Izgrađivanje pozitivnih<br />
osobina ličnosti kroz upražnjavanje posta,<br />
teravih-namaza, itikafa i sadekatulfitra;<br />
Razvijanje afirmativnog stava prema<br />
vrijednostima zaostavštine četvorice<br />
pravednih halifa i razumijevanja uzroka<br />
njihovog uspjeha; Razvijanje uvažavanja<br />
različitosti u mišljenjima; Razumijevanje<br />
važnosti ispunjavanja bračnih dužnosti i<br />
štetnosti otkrivanja bračne intime.<br />
Obrazovni ciljevi: Obnoviti i utvrditi<br />
znanje kroz teoriju i praksu o propisima posta, teravih-namazu,<br />
itikafu i sadekatul-fitru; Usvajanje znanja o zaostavštini<br />
četvorice pravednih halifa; Stjecanje j znanja o savremenim<br />
islamskim propisima i upoznavanje sa izvorima Šerijata i<br />
karakteristikama islamskog ekonomskog sistema; Razumijevanje<br />
svrhe i važnosti braka u islamu, neophodnosti<br />
izvršavanja bračnih dužnosti<br />
muža i žene i čuvanja bračne intime.<br />
Program predavanja i način izvođenja<br />
nastave:<br />
Četiri predavača iz raznih oblasti islamskog<br />
učenja: obredoslovlje, povijest islama,<br />
izvori Šerijata, bračno pravo;<br />
Gosti predavači (5 časova dnevno – 4<br />
predavanja, 1 pitanja iz pređenih oblasti):<br />
1. Mr. Semir Imamović (Uvod u šerijatsko<br />
pravo sa posebnim osvrtom na<br />
glavne izvore Šerijata – 2 časa; Osnovna<br />
načela islamskog ekonomskog sistema –<br />
2 časa);<br />
2. Hfz. Dževad ef. Gološ (Svrha i važnost<br />
braka u islamu – 1 čas; Dužnosti<br />
muža prema ženi – 1 čas; Dužnosti žene<br />
prema mužu – 1 čas, Bračna intima – 1<br />
čas);<br />
3. Mr. Safet Kuduzović (Propisanost i<br />
podjela posta na obavezni i dobrovoljni – 1 čas; Propisi posta<br />
– 2 časa; Teravih-namaz, itikaf i sadekatul-fitr – 1 čas);<br />
4. Mr. Abdussamed Nasuf Bušatlić (Pravedne halife: Ebu<br />
Bekr es-Sidik – 1 čas; Omer ibn el-Hattab – 1 čas; Osman<br />
ibn Affan Zun-nurejn – 1 čas; Ali ibn Ebi Talib – 1 čas);<br />
Zenica<br />
Prvi koordinacioni sastanak nevladinih organizacija Općine Zenica<br />
Dana 30. aprila 2013. godine u prostorijama Asocijacije<br />
istraživačkog novinarstva “IML film&video” održan je<br />
radni sastanak nevladinih organizacija Općine Zenica koje<br />
okuplja ista ideja i to humanitarni rad i pomoć potrebnima.<br />
Na sastanku su bili pristuni predstavnici Udruženja građana<br />
“AHI”, Humanitarne organizacije “Pomozi.ba”, Udruženja<br />
žena “Hedija” podružnica Zenica i Zavidovići, Udruženja<br />
invalidnih osoba Zenica, Udruženja roditelja oboljele djece<br />
od cerebralne paralize i mikrocefalosa “Dlan” Zenica, te AIN<br />
“IML film&video”. Osnovni cilj sastanka bio je koordinacija<br />
rada ovih udruženja, razmjena baze podataka te iskustava sa<br />
terena i pokušaja zajedničkog usmjerenog djelovanja prema<br />
42<br />
osobama s posebnim socijalnim potrebama. Dogovoreno je<br />
da će se svaki mjesec održavati radni sastanci s ciljem proširenja<br />
djelovanja i što kvalitetnije distribucije potrebnih namirnica<br />
socijalno ugroženim kategorijama Općine Zenica, pa i<br />
šire. Sve organizacije za realizaciju svojih aktivnosti angažiraju<br />
isključivo volontere koji nesebično rade i doprinose zajednici.<br />
Za mjesec juni dogovoreno je održavanje edukativnog<br />
seminara nevladinih organizacija na nivou Federacije BiH<br />
koje će se održati u Zenici.<br />
- organizovanje javnih tribina u Domu kulture, promocije<br />
knjiga i sl.<br />
- posjete drugim džematima i udruženjima.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra
Omladinsko udruženje “Tempo”<br />
Čista Vogošća<br />
Proteklog vikenda u Vogošći je održana treća po redu<br />
manifestacija pod nazivom “Čista Vogošća 2013” koja<br />
je i ovaj put okupila preko hiljadu učesnika iz pedeset i četiri<br />
sportska, boračka i ostala udruženja, političke partije,<br />
javne ustanove i preduzeća, osnovne i srednje škole kao i<br />
druge subjekte koji su iskazali zainteresovanost, a na čelu<br />
sa Općinskim načelnikom gosp. Edinom Smajićem. Manifestacija<br />
je pokrenuta povodom Svjetskog dana planete<br />
Zemlje, a trajala je u periodu 20.04. – 22.04.2013.<br />
Drugi dan manifestacije, u nedjelju, 21.04. u 09.30h, nakon<br />
okupljanja više od hiljadu učesnika na stadionu “Hakija<br />
Mršo” u Vogošći Općinski načelnik Edin Smajić je<br />
pozdravio prisutne i zahvalio im se na odzivu i doprinosu<br />
u očuvanju sredine u kojoj živimo. Učesnici su čistili na<br />
dvadeset i šest lokacija na svih osam mjesnih zajednica.<br />
Čišćenje je trajalo pet sati, od 10.00 – 15.00h, a akcija je<br />
ovog dana završena prigodnim druženjem svih učesnika u<br />
Domu Crvenog krsta u Vogošći.<br />
Ispred Omladinskog udruženja “Tempo“ učešće je uzelo<br />
10 članova, a čistili smo lokalitet ulaza u krug “Pretisa”,<br />
kao i dio unutrašnjeg prostora, udruženim snagama sa<br />
omladincima iz drugih udruženja. S obzirom da se radi o<br />
velikom području bilo je jako puno posla, zelene površine<br />
bile su ispunjene otpacima od hrane, alkoholnog pića, higijene,<br />
papira, kesa itd., a kontejnere u krugu smo ispunili<br />
do posljednjeg mjesta. Bitno je naglasiti da su sve kese<br />
za smeće koje smo zadužili bile upotrijebljene, ispunjene<br />
smećem, a mi smo zadovoljni provedbom akcije.<br />
Rado smo se odazvali ovogodišnjoj akciji, a to ćemo, ako<br />
Bog da, sa zadovoljstvom uraditi i iduće godine.<br />
Mladi muslimani<br />
Skupština Udruženja izabrala rukovodstvo<br />
U s ubotu, 20. aprila 2013. godine održana je VI redovna<br />
Skupština Udruženja ‘’Mladi muslimani’’. Skupština je bila<br />
Uizborna, biran je predsjednik, tri potpredsjednika, pet članova<br />
Upravnog odbora, predsjednik Nadzornog odbora i četiri člana<br />
Nadzornog odbora. Za predsjednika je izabran Edhem Bakšić<br />
(predsjednik i u mandatu 2008.-2012. godine). Na pozicije potpredsjednika<br />
izabrani su: Zejnil Durmo, Dženan Suljović i Fikret<br />
Fazlić. Za članove Upravnog odbora izabrani su: Muhamed Alibegović,<br />
Enis Pinjo, Mustafa Berhamović, Šemsudin Halilović,<br />
Abdulah Šljivo. Novi predsjednik Nadzornog odbora je Jasmin<br />
Kujraković, a članovi su: Adnan Jahić, Edhem Bičakčić, Tajib Babić<br />
i Hasan Eminović.<br />
Sarajevo<br />
Ekipa S.D. Nedžarići – Pobjednik<br />
Malonogometne lige ‘Svitanje’ – 2013.<br />
Uorganizaciji Udruženja građana “Svitanje” u protekla<br />
dva mjeseca odigran je takmičarski dio Malonogometne<br />
lige “Svitanje“ – 2013. na terenima sportsko-rekreativnog<br />
centra “Sporta” u Hotonju. U subotu 27.04.2013., uz<br />
prisustvo eminentnih gostiju, odigran je play off lige u koji<br />
su se plasirale ekipe: S.D. Nedžarići, Svitanje, Gazi Husrevbeg<br />
i Dobrinja. U prvom polufinalnom susretu su se sastale<br />
ekipe S.D. Nedžarići i Dobrinje gdje je uspješnija bila ekipa<br />
S.D. Nedžarići. U drugom susretu ekipa Gazi Husrev-beg<br />
bila je uspješnija od ekipe Svitanja i tako ušla u veliko finale.<br />
U finalnom susretu, koji je karakterisala bespoštedna<br />
borba ali i fer i korektno ponašanje na terenu, više sportske<br />
sreće je imala ekipa S.D. Nedžarići koja je, nakon što je u<br />
regularnom dijelu susret završen neriješeno, pobijedila nakon<br />
izvođenja penala, te time osvojila prvo mjesto Malonogometne<br />
lige “Svitanje” – 2013. U susretu za treće mjesto<br />
zasluženo su trijumfovali igrači ekipe Svitanje.<br />
Na samom kraju dodijeljene su prigodne nagrade i plakete<br />
učesnicima lige “Svitanje” 2013. Za najboljeg j j igrača lige je<br />
proglašen igrač Hairs Ćirić iz ekipe S.D. Nedžarići. Naj-<br />
bolji golman Aldin Jahić dolazi iz ekipe Dobrinja, a njegov<br />
saigrač Ibrahim Mehić je najbolji strijelac lige sa 22 postignuta<br />
gola u sedam kola takmičarskog dijela lige.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
43
Komentar polumjeseca<br />
Serijali - Koncept vremena u islamu<br />
Islamska ekonomska paradigma<br />
Temeljne pretpostavke na kojima se<br />
temelje neo-klasične ili socijalističkokomunističke<br />
paradigme nisu u stanju<br />
objasniti muslimanski svjetonazor<br />
kada je riječ o ekomskim pitanjima.<br />
Ipak, to ne znači da su svaka<br />
institucija i praksa koje se pimjenjuju<br />
u tim sistemima neislamskog<br />
karaktera jer postoje pretpostavke<br />
i ideje koje su zajedničke za sve<br />
sisteme. Ipak, islamska ekonomija<br />
sa svojim specifičnim izvorima i<br />
karakteristikama ima svoj vlastiti<br />
identitet koji se, u najmanju ruku,<br />
principijelno razlikuje od postojećih<br />
paradigmi koje ne mogu u<br />
potpunosti odgovoriti na potrebe<br />
islamskog ekonomskog sistema<br />
Piše: Edib Smolo,<br />
Kuala Lumpur, Malezija<br />
Dok globalna kriza i dalje potresa<br />
svijet, posebno Evropu,<br />
osjeća se potreba za ozbilj-<br />
nom revizijom trenutačnog financijskog<br />
sistema. Apel za restrukturiranje financij-<br />
skog sistema nije nova vijest jer je to već<br />
u nekoliko navrata bila glavna tema, ali<br />
uglavnom nakon finansijskih kriza koje<br />
pogađaju svijet skoro svakih desetak godi-<br />
na. Jedan od zagovornika restrukturiranja<br />
finansijskog sistema jeste i bivši premijer<br />
Malezije, Tun dr. Mahathir Mohammad,<br />
koji je otvoreno kritikovao arhitekturu<br />
međunarodnog financijskog sistema, po-<br />
sebno nakon azijske krize koja je pogodila<br />
azijske zemlje, uključujući j i Maleziju.<br />
Ekonomsko-financijski sistem te<br />
njegove jg paradigme su se razvijale kroz<br />
stoljeća od antičkih i srednjovjekovnih<br />
j<br />
muslimanskih učenjaka do merkantili-<br />
sta, klasičnih i neoklasičnih ekonomista,<br />
pa sve do razvoja modernih ekonomskih<br />
sistema, kao što su kapitalizam i socija-<br />
lizam. Oba ova sistema dijele isti svjeto-<br />
nazor ili pg pogled na svijet. Međutim, nji-<br />
hove strategije gj se uveliko razlikuju. Ča-<br />
pra (Chapra) tvrdi kako ova dva sistema<br />
i pored kontinuirane ‘revizije’ kroz koju<br />
su prošli i obilja svojih resursa u mnogo<br />
čemu nisu usjeli ostvariti svoje materijal-<br />
ne ciljeve. Neuspjeh ova dva sistema nije<br />
reultat nekih vanjskih faktora a nego je to<br />
očekivana posljedica propusta u njihovom<br />
svjetonazoru i strategijama. 1 S padom<br />
socijalizma i završetkom Hladnog<br />
rata, kapitalizam – zajedno sa svojom<br />
paradigmom – je izašao kao pobjednik i<br />
model za ostatak svijeta. Međutim, pohlepa<br />
i sebičnost kapitalističkog financijskog<br />
sistem doveli su do sadašnje krize.<br />
Stoga se javlja potreba za revizijom trenutnog<br />
finasijskog sistema.<br />
Imajući ovo u vidu, Kahf je mišljenja<br />
da je islamska ekonomija samo jedan od<br />
ogranaka ekonomske nauke i ne može se<br />
smatrati posebnom naukom. 2 Međutim,<br />
mnogi autori smatraju kako se islamska<br />
ekonomija razlikuje u mnogo čemu od<br />
gore navedena dva sistema i da se zasniva<br />
na posebnim načelima i svjetonazoru koji<br />
svoj identitet crpe iz Kur’ana i Sunneta<br />
Poslanika (s.a.v.s.). 3<br />
Naša analiza se temelji na pretpostavci<br />
da unutar islamske ekonomije postoje<br />
specifični odgovori na raznorazna ekonomska<br />
pitanja. Temeljne pretpostavke<br />
na kojima se temelje neo-klasične ili socijalističko-komunističke<br />
paradigme nisu<br />
u stanju objasniti muslimanski svjetonazor<br />
kada je riječ o ekomskim pitanjima.<br />
Ipak, to ne znači da su svaka institucija<br />
i praksa koje se pimjenjuju u tim sistemima<br />
neislamskog karaktera jer postoje<br />
pretpostavke i ideje koje su zajedničke za<br />
sve sisteme. Ipak, islamska ekonomija sa<br />
svojim specifičnim izvorima i karakteristikama<br />
ima svoj vlastiti identitet koji se,<br />
u najmanju ruku, principijelno razlikuje<br />
od postojećih paradigmi koje ne mogu u<br />
potpunosti odgovoriti na potrebe islamskog<br />
ekonomskog sistema.<br />
Ukratko, islamska ekonomija i financije<br />
nisu neutralan sistem vrijednosti<br />
kao što je slučaj s konvencionalnim<br />
ekonomskim i financijskim sistemom.<br />
Ovdje je vrijedno spomenuti sljedeću<br />
izjavu Čapre gdje kaže:<br />
“Islamska ekonomija temelji se na<br />
paradigmi koja nije sekularna i neutralne<br />
vrijednosti. Ona tretira sva ljudska<br />
bića kao namjesnike Božije i međusobnu<br />
braću. Svi resursi na raspolaganju<br />
ljudskih bića su povjerenje i moraju<br />
se koristiti za dobrobit svih u skladu s<br />
vrijednostima koje pruža Šerijat. Međutim,<br />
blagostanje u islamu nije funkcija<br />
samo materijalnih dobiti i neograničene<br />
konzumacije. To je prije svega funkcija<br />
uravnoteženog zadovoljavanja materijalnih<br />
i duhovnih potreba svakog pojedinca.<br />
To se može postići aktualiziranjem<br />
4<br />
maqasid al-Shari’ah h (ciljeva Šerijata).”<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
44<br />
Definisanje paradigme<br />
Paradigma se može definisati kao<br />
“koncept stvarnosti koji informira sve misli<br />
u svom referentnom okviru sve dok se<br />
nezaobilazne činjenice o stvarnosti ne sukobe<br />
s njom i uzrokuju da njeni sljedbenici<br />
odbace ovu prvu paradigmu i prihvate<br />
neku drugu.” 5 Kuhn (Thomas Kuhn) na<br />
jednom mjestu definiše paradigmu kao<br />
“prihvaćen model ili strukturalni šablon”<br />
dok je na drugom mjestu definiše kao<br />
“ono što dijele članovi znanstvene zajednice,<br />
i obrnuto, znanstvena zajednica se<br />
sastoji od ljudi koji dijele paradigmu.” 6<br />
Tako na primjer, Tomas Kuhn i Imre<br />
Lakatos, koji su najpoznati kritičari pozitivizma,<br />
tvrde da se teorije ne odbacuju i<br />
zamjenjuju samo zato što se u više navrata<br />
utvrdi njhova netačnost kroz empirijsko<br />
testiranje. Naprotiv, teorije su podvrsta<br />
većih “paradigmi” (Kuhn) ili “znanstveno-istraživačkih<br />
programa” (Lakatos) koji<br />
se ne mogu opovrgnuti empirijskim testiranjem.<br />
Tako, znanost napreduje putem<br />
“znanstvenih revolucija” (Kuhn) ili “smjenom<br />
znanstveno-istraživačkog programa”<br />
(Lakatos) kada se postojeće “paradigme”<br />
ili “znanstveni programi” zamjenjuju superiornijim.<br />
7<br />
Kuhn promjenu paradigme naziva<br />
“znanstvenom revolucijom” ili “paradigmatskom<br />
revolucijom” koja se događa<br />
kada postojeća paradigma ne uspijeva obuhvatiti<br />
i adresirati cijelokupnu stvarnost i<br />
zbog toga njezine pristaše odbacuju i zamjenjuju<br />
tu paradigmu novom paradigmom.<br />
Sve ovo ukazuje na to da znanje nije statično<br />
jer ono s vremenom napreduje.<br />
Potreba za novom paradigmom<br />
Uzimajući u obzir finansijsku krizu u<br />
kojoj se nalazi moderno društvo, s pravom<br />
možemo reći da je to jedan od dokaza da<br />
paradigma tržišne ekonomije nije ispravna<br />
i da treba da se reformuliše. Islam kao<br />
životni put i uputa cijelom čovječanstvu<br />
ima potencijal da ponudi jednu novu<br />
(staru) paradigmu koja će se koristiti za<br />
izgradnju jednog novog financijskog sistema.<br />
Čak je i Vatikan, u jeku finasijske<br />
krize 2008.-2009. godine, kritizirao slobodno-tržišni<br />
model zbog toga što se ovaj<br />
model u protekla dva desetljeća previše i u<br />
negativnom smislu razvio. Nadalje, Vatikan<br />
poziva za restrukturiranje financijskog<br />
sustava oslanjajući se na etička načela na<br />
kojima se temelje islamske financije.
Sve ovo ukazuje na potrebu razvoja<br />
islamske paradigme. Međutim, važno je<br />
napomenuti da se o islamskoj ekonomskoj<br />
paradigmi govorilo i ranije. Ipak,<br />
trenutna ekonomska i finasijska situacija<br />
u kojoj se nalazi cijeli svijet nudi jedinstvenu<br />
priliku da se izvrše fundamentalne<br />
izmjene u naćinu na kojem funkcioniše<br />
kako konvencionalni tako i islamski finansijski<br />
sistem.<br />
Prije više od dvadeset godina, Muhammed<br />
Arif, tada doktorant u SAD-u,<br />
skrenuo je pažnju na potrebu izgradnje<br />
islamske paradigme i njezine važnosti.<br />
Nažalost, njegova vizija i ideje su pale na<br />
gluhe uši jer niko nije prišao ovom problemu<br />
ozbiljno. Njegove spoznaje i ideje<br />
su bile važne tada, ali sada su vjerovatno<br />
još važnije.<br />
Zapadna paradigma koja se temelji<br />
na materijalizmu – tvrdi Arif – nudi<br />
samo ograničen svjetonazor i određenu<br />
teoriju znanja. Ona se oslanja na nevidljivu<br />
ruku (invisible hand) i slijedi ideologiju<br />
ličnog interesa, a ovo dvoje su i doveli<br />
do sadašnje krize. Kao prvo, lični interesi,<br />
pohlepni i profitom motivirani pojedinci<br />
(investitori, banke i korporacije koje su u<br />
potrazi za većim profitom uglavnom špekulirali<br />
na tržištu) su koristili sva sredstva<br />
kako bi stekli ekstra profit te zanemarili<br />
svoju obavezu da vrše neophodnu provjeru.<br />
Njihova žeđ za dodatnom zaradom ih<br />
je dovela do toga da su davali kredite čak<br />
i onim pojedincima koji nisu bili u stanju<br />
da ga otplaćuju. Kao drugo, nevidljiva<br />
ruka i slobodna-tržišna ekonomija nisu<br />
uspjeli da se prilagode situaciji i da nas<br />
upozore na cunami koji je zadesio financijsko<br />
tržište. Ako je teorija slobodnog<br />
tržišta istinita, onda mi ne bi trebali biti<br />
suočeni sa ovim problemom uopće.<br />
Prema tome, očigledno je da paradigma<br />
slobodnog tržišta nije efikasna i da<br />
trebamo novu paradigmu. Ova nova paradigma<br />
mora imati dublje karakteristike<br />
koje mogu odgovoriti na pitanja koja su se<br />
pojavila kao rezultat ove krize. Treba nam<br />
sveobuhvatni pristup ili svjetonazor s jasnom<br />
vizijom koji će podržati pravdu,<br />
odgovornost, transparentnost, pravednost<br />
i moral koji su izgubljeni prije mnogo godina<br />
u potrazi za maksimiziranjem profita.<br />
Danas, ne samo da je savremena ekonomija<br />
u pitanju, nego se i muslimani<br />
nalaze na raskršću. Ovo je ujedno i prilika<br />
za Ummet da se uspne na svjetski tron.<br />
Međutim, muslimanski učenjaci moraju<br />
biti vrlo oprezni kako bi izbjegli pogreške<br />
koje je napravio savremeni ekonomski<br />
sistem. To znači da ova nova paradigma<br />
ne bi trebala da bude zasnovana na pepelu<br />
klasičnih ili savremenih ekonomskih<br />
teorija i praksa. To jednostavno znači da<br />
ukoliko bi se ova paradigma implementirala<br />
onda muslimani ne smiju nastaviti s<br />
kopiranjem fenomena koji su prouzrokovali<br />
ovaj financijski nered.<br />
Dakle, postoji prijeka potreba za<br />
svježim idejama i inovativnim pristupima<br />
za rješavanje ovih pitanja. Ovo vrijedi<br />
za sve islamske discipline uopće a<br />
posebno za islamske financije. Nastavljajući<br />
s kopiranjem konvencionalnih<br />
načina financiranja i njihovo ugrađivanje<br />
u islamsku financijsku arhitekturu<br />
kroz šerijatizaciju će dovesti islamske<br />
financije u ćorsokak te će se na kraju<br />
stopiti s konvencionalnim sistemom<br />
što će u konačnici dovesti do kolapsa.<br />
Prema tome, potreban je dobar temelj<br />
i jasna vizija kako bi se oslobodili ovih<br />
opasnih i teških vremenskih prilika.<br />
Zaključak<br />
Islam u cjelini, koji obuhvaća sve<br />
sfere života, može pružiti jednu novu,<br />
alternativnu paradigmu. U stvari,<br />
islam sam po sebi je neizbježno jedina<br />
sveobuhvatna paradigma koja se može<br />
uhvatiti u koštac sa nadolazećim pitanjima.<br />
Međutim, do muslimanskih<br />
učenjaka je kako će predstaviti tu paradigmu<br />
i da li će uspjeti u dovođenju<br />
islama na središte svjetske scene. Kako<br />
stvari sada stoje, evidentan je raskorak<br />
između onoga što islam podučava i<br />
Reference:<br />
Arif, Muhammad. “The Islamization<br />
of Knowledge and Some Methodological<br />
Issues in Paradigm Building: The General<br />
Case of Social Science with a Special<br />
Focus on Economics.” In 15th Annual<br />
Conference of the Association of Muslim<br />
Social Scientists. Indianapolis, USA, 1986.<br />
Askari, Hossein, Zamir Iqbal,<br />
Noureddine Krichenne, and Abbas Mirakhor.<br />
Risk Sharing in Finance: The Islamic<br />
Finance Alternative. Singapore: John<br />
Wiley & Sons (Asia), 2012.<br />
Chapra, M. Umar “The Need for a<br />
New Economic System.” Review of Financial<br />
Economics 1, no. 1 (1991): 9-47.<br />
Bilješke<br />
1. M. Umar Chapra, “The Need for<br />
a New Economic System,” Review of Financial<br />
Economics 1, no. 1 (1991): 11.<br />
2. Monzer Kahf, “Islamic Economics:<br />
Notes on Definition and Methodology<br />
” Review of Islamic Economics, no.<br />
13 (2003): 25-26.<br />
3. Vidi Chapra, “The Need,” 11;<br />
M. A. Mannan, “Islamic Economics as<br />
a Social Science: Some Methodological<br />
Issues,” Journal for Research in Islamic<br />
Economics 1, no. 1 (1403/1983): 42.<br />
4. (Chapra, 1998, pp. 104-105)<br />
5. Arif, “The Islamization of Knowledge<br />
and Some Methodological Issues in Paradigm<br />
Building: The General Case of Social<br />
Science with a Special Focus on Economics.”<br />
onoga što se u praksi može vidjeti. Ovo<br />
je upravo ono o čemu Askari et al. go-<br />
vore kada kažu:<br />
Međutim, postoji paradigmatski jaz<br />
između onoga što Islam podučava i stvarnog<br />
ponašanja tržišta. S toga, djelovanja<br />
vlade (i institucija koje kreira) koja imaju<br />
za cilj popravljanje deficita u informativnom,<br />
izvršnom i rukovodstvenom<br />
ponašanju i smanjenje troškova vezanih<br />
za sudjelovanje na berzi moraju biti jači<br />
i sveobuhvatniji nego što su danas. Ove<br />
politike, djelovanja i ustanove moraju<br />
posjedovati sposobnost, efikasnost i mogućnost<br />
sprovođenja istih, tako da mogu<br />
izazvati vrstu ponašanja koje približno<br />
odgovara onom [ponašanju] koje se očekuju<br />
ukoliko se učesnici na tržištu ponašaju<br />
u skladu s islamskim pravilima. 8<br />
Islamska ekonomija, kako smo to ranije<br />
spomenuli, se zasniva na paradigmi<br />
koja za svoj primarni cilj ima socio-ekonomsku<br />
pravdu. Zato je na nama da pokažemo<br />
i sebi a i drugima da savremeni<br />
čovjek može da živi u miru, zadovoljavajući<br />
svoje ovosvjetske potrebe, a sve u<br />
skladu sa islamskom paradigmom koja<br />
zagovara pravdu, jednakost i daje prednost<br />
ljudskim vrijednostima nad materijalnim<br />
dobrima.<br />
Kahf, Monzer. “Islamic Economics: Notes<br />
on Definition and Methodology” Review<br />
of Islamic Economics, no. 13 (2003): 23-47.<br />
Kuhn, Thomas S. The Structure of Scientific<br />
Revolutions. 3nd ed. Chicago & London:<br />
University of Chicago Press, 1996.<br />
Mannan, M. A. “Islamic Economics<br />
as a Social Science: Some Methodological<br />
Issues.” Journal for Research in Islamic<br />
Economics 1, no. 1 (1403/1983): 41-50.<br />
Mirakhor, Abbas. A Note on Islamic<br />
Economics. Jeddah: Islamic Research and<br />
Training Institute (IRTI). IDB Prize<br />
Winners Lecture Series No. 20, 2007.<br />
Wisman, Jon D. “Toward a Humanist<br />
Reconstruction of Economic Science.” Journal<br />
of Economic Issues 13, no. 1 (1979): 19-48.<br />
6. Vidi Thomas S Kuhn, The Structure<br />
of Scientific Revolutions, 3nd ed. (Chicago<br />
& London: University of Chicago<br />
Press, 1996), 23 i 176.<br />
7. Jon D Wisman, “Toward a Humanist<br />
Reconstruction of Economic Science,”<br />
Journal of Economic Issues 13, no.<br />
1 (1979): 26; Vidi također Muhammad<br />
Arif, “The Islamization of Knowledge<br />
and Some Methodological Issues in Paradigm<br />
Building: The General Case of<br />
Social Science with a Special Focus on<br />
Economics,” in 15th Annual Conference<br />
of the Association of Muslim Social Scientists<br />
(Indianapolis, USA1986).<br />
8. Hossein Askari et al., Risk Sharing<br />
in Finance: The Islamic Finance Alternative<br />
(Singapore: John Wiley & Sons<br />
(Asia), 2012), 122-23.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
45
Zločin<br />
(a) Ženevskih konvencija iz 1949. i ka-<br />
žnjivo na osnovu člana 3 Statuta (tačka<br />
9). Sva krivična djela za koja se Milan<br />
Simić tereti u Optužnici, po navodima<br />
Optužnice počinjena su u periodu od<br />
septembra 1991. do februara 1993.<br />
godine. U tačkama 4, 5 i 6 Optužnice<br />
Milan Simić se tereti da je jedne noći<br />
između 10. juna i 3. jula 1992. godine,<br />
Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima<br />
Milan Simić<br />
Nastavljamo sa objavljivanjem Statuta (tačka 5 Optužnice), okrutno<br />
svjedočenja Srba o ratnim postupanje, kršenje zakona i običaja<br />
zločinima nad Bošnjacima tokom ratovanja, sankcionisano članom 3(1)<br />
(a) Ženevskih konvencija iz 1949. i<br />
agresije na Bosnu i Hercegovinu.<br />
članom 3 Statuta (tačka 6); i premlaćivanje<br />
i mučenje Safeta Hadžialijagića u<br />
Svjedočenja koja ćemo objaviti u<br />
nastavku su priznanja osuđenih zgradi osnovne škole, koje se tereti kao<br />
ratnih zločinaca Stevana<br />
mučenje, zločin protiv čovječnosti iz<br />
člana 5(f) Statuta (tačka 7), nečovječno<br />
Todorovića, Milana Simića i<br />
postupanje, zločin protiv čovječnosti iz<br />
drugih<br />
člana 5(i) Statuta (tačka 8), te okrutno<br />
postupanje kao kršenje zakona i običaja<br />
ratovanja sankcionisano članom 3(i)<br />
Pripremio: Ramiz Hodžić<br />
Srpsku stranu priče o ratnim<br />
zločinima nad Bošnjacima<br />
nastavljamo objavljivanjem<br />
važnih detalja koji se odnose na priznanje<br />
Milana Simića pred Haškim<br />
tribunalom. Protiv Milana Simića,<br />
42-godišnjeg bosanskog Srbina, tužilac<br />
Međunarodnog suda za krivično gonjenje<br />
osoba odgovornih za teška kršenja<br />
međunarodnog humanitarnog prava<br />
počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije<br />
od 1991. godine prvi put je podigao<br />
optužnicu u kojoj je Milan Simić, zajedno<br />
sa Blagojem Simićem, Simom<br />
Zarićem, Miroslavom Tadićem, Stevanom<br />
Todorovićem i Slobodanom Miljkovićem<br />
bio optužen za zločine koji<br />
su po navodima optužnice počinjeni<br />
1992. godine na području Bosanskog<br />
Šamca u sjeverozapadnoj Bosni i Her-<br />
cegovini. Milan Simić se 14. februara<br />
1998. godine dobrovoljno predao Međunarodnom<br />
sudu. Stupivši prvi put<br />
pred Međunarodni sud, 17. februara<br />
1998. godine, Milan Simić je izjavio<br />
da se “ne osjeća krivim” po optužbama<br />
protiv njega iz prvobitne optužnice. Prvobitna<br />
optužnica protiv Milana Simića<br />
izmijenjena j je tri puta, a posljednja<br />
j<br />
verzija, Četvrta izmijenjena optužnica,<br />
podignuta je 9. januara 2002. godine.<br />
U Četvrtoj izmijenjenoj optužnici, op-<br />
tužbe protiv Milana Simića sadržane<br />
su u sedam tačaka optužnice: progone,<br />
kao zločin protiv čovječnosti na osnovu<br />
člana 5(h) Statuta (tačka 1), premlaćivanje<br />
i mučenje Hasana Bičića, Muhameda<br />
Bičića, Perice Mišića i Ibrahima<br />
Salkića u osnovnoj školi u Bosanskom<br />
Šamcu sredinom juna 1992. godine,<br />
koje se tereti kao mučenje, zločin protiv<br />
čovječnosti na osnovu člana 5(i)<br />
u hodniku gimnastičke dvorane osnovne<br />
škole u Bosanskom Šamcu tukao<br />
raznim predmetima i udarao nogom<br />
u polne organe Hasana Bičića, Muhameda<br />
Bičića, Pericu Misića i Ibrahima<br />
Salkića, te da je tim ljudima iznad glava<br />
pucao iz vatrenog oružja. U tačkama 7,<br />
8 i 9 tereti se da je jedne noći u junu<br />
1992. godine, u hodniku gimnastičke<br />
dvorane osnovne škole u Bosanskom<br />
Šamcu, Milan Simić nogom udarao i<br />
tukao Safeta Hadžialijagića i stavio cijev<br />
svog pištolja u usta Safetu Hadžialijagiću.<br />
Dok ga je Milan Simić udarao<br />
nogama i tukao, ostali prisutni muškarci<br />
su u više navrata Safetu Hadžialijagiću<br />
skidali pantalone i prijetili da<br />
će mu odsjeći penis. U ovim tačkama<br />
optužnice se nadalje navodi da je Milan<br />
Simić bio u društvu drugih Srba i da<br />
je ta djela izvršio u vrijeme dok je bio<br />
predsjednik Izvršnog odbora Skupštine<br />
opštine Bosanski Šamac i član Srpskog<br />
kriznog štaba.<br />
Priznanje krivice<br />
Milan Simić i Tužilaštvo podnijeli<br />
su 13. maja 2002. Godine povjerljivi<br />
zajednički zahtjev za razmatranje Sporazuma<br />
o izjašnjavanju o krivici sklopljen<br />
između Milana Simića i Tužilaštva.<br />
Konkretno, Milan Simić je priznao: (a)<br />
da je 30. maja 1992. godine imenovan<br />
predsjednikom Izvršnog odbora opštine<br />
Bosanski Šamac; (b) da je stotine<br />
Muslimana i Hrvata, muškaraca i žena,<br />
bilo zatočeno u zatočeničkim centrima i<br />
logorima koji su od 16. aprila 1992. godine<br />
bili organizovani za civile u Bosanskom<br />
Šamcu; (c) da je u više navrata,<br />
tokom ljetnjih mjeseci 1992. godine,<br />
naoružan i u uniformi, u pratnji drugih<br />
naoružanih Srba, odlazio u osnovnu<br />
školu u Bosanskom Šamcu koja<br />
je služila kao logor; (d) da su jednom<br />
prilikom, u periodu između 10. juna i<br />
3. jula 1992. godine, Milan Simić i ljudi<br />
koji su bili s njim, napali, brutalno<br />
pretukli i nogama udarali četiri nesrpska,<br />
zatvorenika u osnovnoj školi - Hasana<br />
Bičića, Muhameda Bičića, Pericu<br />
Mišića i Ibrahima Salkića - po raznim<br />
dijelovima tijela, a posebno po polnim<br />
organima; tokom premlaćivanja, pucali<br />
su im iznad glava iz vatrenog oružja; (e)<br />
da su u jednom incidentu u junu 1992.<br />
godine, Milan Simić i njegovi pratioci<br />
teško pretukli Safeta Hadžialijagića;<br />
u Bosanskom Šamcu se znalo da Safet<br />
Hadžialijagić boluje od srčane bolesti;<br />
Safeta Hadžialijagića su prisilili da skine<br />
pantalone, a jedan od ljudi koji su bili<br />
s Milanom Simićem mahao je nožem i<br />
prijetio je da će Safetu Hadžialijagiću<br />
odsjeći penis; ostali napadači su huškali<br />
i poticali čovjeka koji je mahao nožem i<br />
prijetio da će Safetu Hadžialijagiću odsjeći<br />
penis; u jednom trenutku je Safetu<br />
Hadžialijagiću u usta stavljena cijev pištolja,<br />
a Milan Simić je iznad njegove<br />
glave ispalio hice iz vatrenog oružja, nakon<br />
čega su žrtvu oslobodili i dopustili<br />
joj da se vrati u gimnastičku dvoranu.<br />
Sporazum o izjašnjavanju o krivici sadrži<br />
odredbe koje ukazuju na to da Milan<br />
Simić razumije pravnu prirodu optužbe<br />
za mučenje kao zločin protiv čovječnosti.<br />
On prihvaća da bi do okončanja<br />
suđenja, optužba van razumne sumnje<br />
uspjela dokazati sljedeće elemente člana<br />
5 Statuta: (1) u predmetno vrijeme<br />
optužnice postojao je oružani sukob;<br />
(2) postojao je rasprostranjen ili sistematski<br />
napad usmjeren protiv civilnog<br />
stanovništva; (3) ponašanje Milana<br />
Simića bilo je povezano sa tim rasprostranjenim<br />
ili sistematskim napadom<br />
usmjerenim protiv civilnog stanovništva;<br />
(4) Milan Simić je bio svjestan šireg<br />
konteksta u kojem su počinjeni njegovi<br />
postupci; (5) Milan Simić je nanio tešku<br />
duševnu odnosno fizičku bol ili patnju<br />
žrtvama navedenim u paragrafima<br />
24 i 26 optužnice; (6) postupci Milana<br />
Simića imali su za cilj kažnjavanje, zastrašivanje<br />
ili ponižavanje žrtava sa namjerom<br />
diskriminacije; i (7) postupci<br />
Milana Simića počinjeni su u vrijeme<br />
kada je imao službenu funkciju i djelovao<br />
u službenom svojstvu.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
46
Mučenje kao zločin protiv čovječnosti<br />
Milan Simić je osuđen po dvije tačke<br />
optužnice za mučenje kao zločin protiv<br />
čovječnosti.<br />
Zločin mučenja je posebno gnjusan<br />
zločin i krši međunarodno priznato<br />
ljudsko pravo. To pravo je temelj ljudskog<br />
dostojanstva i poštivanja vladavine<br />
prava. Međunarodni sud je mučenje<br />
definisao kao namjerno nanošenje,<br />
činjenjem ili nečinjenjem, teške boli<br />
ili patnje, fizičke ili psihičke, sa ciljem<br />
pribavljanja informacija ili priznanja,<br />
ili sa ciljem kažnjavanja, zastrašivanja<br />
ili vršenja pritiska na žrtvu ili treću osobu,<br />
ili radi diskriminacije žrtve ili treće<br />
osobe po bilo kojem osnovu.<br />
Pravo nepodvrgavanja mučenju priznato<br />
je u običajnom međunarodnom<br />
pravu i pravu međunarodnih konvencija<br />
kao norma jus cogens. Mučenje se ne<br />
smije tolerisati. Optužba tvrdi da zločin<br />
mučenja nosi “posebnu stigmu” zbog<br />
namjernog oblika nečovječnog postupanja<br />
koje predstavlja, kao i zbog težine<br />
boli i patnje koju nanosi. Na pretresu<br />
za odmjeravanje kazne, odbrana opisuje<br />
djela mučenja koja je nad pet žrtava<br />
počinio Milan Simić kao djela koja se<br />
nalaze “pri dnu ljestvice kazni”, budući<br />
da djela mučenja za koja je osuđen<br />
Milan Simić nisu bila praćena drugim<br />
krivičnim djelima, poput silovanja<br />
ili ubistva. Optužba kao otežavajuće<br />
okolnosti navodi “lično učestvovanje”<br />
Milana Simića, “značajno trajanje” incidenata<br />
i činjenicu da je<br />
mučenje “uključivalo direktno<br />
nanošenje boli, udarce i<br />
prijetnju povrede polnih organa<br />
žrtve”. Odbrana tvrdi<br />
da su žrtve mučenja Milana<br />
Simića u drugim situacijama<br />
bile podvrgnute batinanju<br />
mnogo duže, i to u formi<br />
“rituala”, te da bi Pretresno<br />
vijeće moralo uzeti u obzir<br />
komparativno kraće vrijeme<br />
trajanja djela mučenja koje<br />
je počinio Milan Simić. U<br />
odnosu na tačku 4, Sporazum<br />
o izjašnjavanju o krivici<br />
detaljno govori o “instrumentima”<br />
kojima su žrtve bile pretučene:<br />
žrtve su pretučene šakama, nogom<br />
stolice, palicom ili šipkom, kundakom<br />
puške, a udarani su i nogoma po raznim<br />
dijelovima tijela, a posebno po polnim<br />
organima. U Sporazumu dalje stoji<br />
da su žrtve prisiljavane da stoje raširenih<br />
ruku, te da su im naredili da rašire<br />
noge, kako bi ih mogli snažno udariti u<br />
polne organe. Safet Hadžialijagić, žrtva<br />
mučenja za koje se tereti u tački 7, osim<br />
što je bio grubo pretučen, bio je suočen<br />
i s prijetnjama da će mu odsjeći penis.<br />
U usta mu je gurnuta cijev pištolja.<br />
Žrtve iz obje tačke optužnice morale<br />
su trpjeti da im se iznad glave puca iz<br />
vatrenog oružja. Nema nikakve sumnje<br />
da su postupci koji su uključivali konkretne<br />
krivične radnje mučenja za koja<br />
je osuđen Milan Simić bili barbarski i<br />
Milan Simić je<br />
priznao da je<br />
krivična djela za<br />
koja je osuđen,<br />
počinio sa<br />
diskriminirajućom<br />
namjerom,<br />
namjerno za<br />
premlaćivanje<br />
birajući žrtve<br />
koje su bili<br />
Muslimani ili<br />
Hrvati, i želeći<br />
ih kazniti,<br />
zastrašiti i<br />
poniziti.<br />
šokantni. Premda zlostavljanje<br />
žrtvi od strane Milana<br />
Simića nije trajalo duže<br />
vremensko razdoblje, način<br />
i metode koje su pritom<br />
korištene čine ga gnjusnim.<br />
Seksualna, nasilna i ponižavajuća<br />
priroda tih djela stoga<br />
se smatra otežavajućom<br />
okolnošću, pošto je sasvim<br />
sigurno kod žrtava izazvala<br />
povećanu psihičku patnju<br />
i osjećaj poniženja. Pored<br />
toga, krivična djela u kojima<br />
je učestvovao Milan Simić<br />
moraju se promatrati u kontekstu<br />
užasnih uslova koji su<br />
u to vrijeme vladali u osnovnoj školi,<br />
te nečovječnog postupanja kojem su<br />
zatvorenici bili izloženi u tom logoru.<br />
Dobrovoljno učestvovanje Milana Simića<br />
u zlostavljanju nekih zatvorenika<br />
te je uslove učinilo još gorima. Događaji<br />
u osnovnoj školi predstavljaju grozan<br />
primjer antimuslimanskog i antihrvatskog<br />
ponašanja koje je kulminiralo radnjama<br />
koje ponavljanjem razaraju duh.<br />
U sklopu rasprave koja slijedi o službenom<br />
položaju Milana Simića, govori se<br />
i o njegovom ličnom učestvovanju kao<br />
otežavajućoj okolnosti.<br />
Milan Simić je priznao da je krivična<br />
djela za koja je osuđen, počinio sa diskriminirajućom<br />
namjerom, namjerno<br />
za premlaćivanje birajući žrtve koje su<br />
bili Muslimani ili Hrvati, i želeći ih kazniti,<br />
zastrašiti i poniziti.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
47
Zelena transferzala<br />
Crna Gora<br />
Islam – Jezik razumijevanja između<br />
Bošnjaka i Albanaca<br />
Usubotu, 10. džumade-l-uhra 1434. Po H./ 20. aprila o.g., u<br />
UDomu kulture u Tuzima, u organizaciji Islamskog kulturnog<br />
centra održano je predavanje na temu “Islam - jezik razumijevanja<br />
između Bošnjaka i Albanaca”. Osim domaćina iz Podgorice i Tuzi,<br />
predavanju su prisustvovali i brojni gosti iz Bara, Ulcinja, Rožaja,<br />
Novog Pazara kao i susjedne Albanije. Ugledni profesor sa Univerziteta<br />
iz Tirane, Ahmed ef. Kalaja, koji je studije završio u Medini,<br />
započeo je svoje izlaganje prigodnim citatima iz Kur’ana a zatim<br />
naglasio da mnoge poznate ličnosti iz vremena Muhammeda, a.s.,<br />
nijesu bili arapskog porijekla. Međutim, to nije umanjilo njihov<br />
značaj već naprotiv. Prvi mujezin koga je imenovao lično Allahov<br />
Poslanik, bio je Bilal Habeši, crnac iz Etiopije. Selman el-Farisi, porijeklom<br />
iz tadašnje Persije, bio je idejni tvorac kopanja kanala, što<br />
je doprinijelo pobjedi malobrojnijih muslimana nad mušricima, u<br />
poznatom boju na Hendeku. Osim toga, imam Ebu Hanifa bio je<br />
Persijanac, dok je imam Buharija porijeklom sa prostora današnjeg<br />
Uzbekistana. Ibn Tejmijje je bio Kurd, dok su šejh Abdul-Kader<br />
Arnaut i šejh Albani, porijeklom Albanci.<br />
Prof. Kalaja je naveo primjer svađe između muhadžira i ensarija u<br />
Medini. Poslanik, a.s., je tada njihovu svađu nazvao džahilijetom,<br />
nakon čega su se i jedni i drugi pokajali i izmirili. Citirajući hadis:<br />
Nećete vjerovati u Allaha sve dok se ne budete voljeli, prof. Kalaja<br />
je naglasio da je to ljubav koja ne poznaje granice među narodima,<br />
među rasama. Isto tako, mora se odstraniti sve ono što kvari bratstvo<br />
jer je, u suprotnom, ugrožen iman!<br />
Hafiz Abdurahman ef. Kujević je naveo da je islam jezik razumijevanja<br />
između Bošnjaka i Albanaca, tj. Albanaca i Bošnjaka, ustvari<br />
jezik razumijevanja između svih muslimanskih naroda. Vječiti postulat<br />
kako se ljudi vrjednuju u islamu jeste da su svi ljudi i cijelo<br />
čovječanstvo sa aspekta njihovog porijekla- braća, jer im je otac<br />
Adem, a.s., a on je stvoren od zemlje. Tako niko nema pravo da se<br />
oholi nad drugim čovjekom, jer je porijeklo svih ljudi isto. Jedino<br />
mjerilo po kojem Uzvišeni Allah vrjednuje ljude, jeste takvalukbogobojaznost,<br />
odnosno dobra djela. Međutim, postojanje naroda<br />
i plemena je pomenuto u Kur’anu i nije zabranjeno navesti svoje<br />
porijeklo. Ali kada se narodnost ili nacionalnost koristi za omalovažavanje<br />
nekog drugog, za isticanje nad nekim drugim, onda<br />
je to džahilijet- neznaboštvo! Kod Allaha vrijediš onoliko koliko si<br />
Mu blizak. Islam je najjača veza između ljudi. To je veza koja se ne<br />
kida ni nakon Sudnjeg dana. Svi se čvrsto držite Allahovog užeta i<br />
nemojte se razjedinjavati je imperativ. Najveći učenjaci Ummeta,<br />
među kojim i autori šest zbirki hadisa su bili nearapi. Dva najveća<br />
autohtona balkanska naroda su Albanci i Bošnjaci. I jedni i drugi<br />
su starosjedioci istog porijekla - ilirskog! Albanci i Bošnjaci su dali<br />
ulemu svjetskog ranga po pitanju islama, a po pitanju politike i<br />
vođstva dali su veliki broj vezira, paša, namjesnika, kadija… diljem<br />
islamskog svijeta. Poznati učenjak Mehmed Handžić je porijeklom<br />
iz Sarajeva, a u arapskom svijetu se pominje sa poštovanjem i uvažavanjem.<br />
Kada se čitaju njegova djela na arapskom jeziku, stiče se<br />
utisak kao da ih je pisao čuveni učenjak Ibn Madže, r.a. Svojevremeno,<br />
među mostarskim hafizima je sened-lanac prenošenja bio<br />
kraći i jači nego među hafizima u tadašnjem Šamu i Hidžazu. S<br />
druge strane, šejh Albani je jedan od najpriznatijih stručnjaka za<br />
hadis u istoriji islama. Tokom proteklog stoljeća, Albanci su više<br />
puta pomagali Bošnjacima u odbrani golih života. Tako su hrabro<br />
uzeli učešće u boju na Nikšiću, u odbrani Plava i Gusinja, kao i<br />
nekoliko desetljeća kasnije u odbrani Novog Pazara i Sjenice. Nažalost,<br />
zajedničku sudbinu su dijelili i u brojnim genocidima i pokrštavanjima<br />
kojim su bili izloženi. S druge strane, primjer bošnjačke<br />
solidarnosti su i Rožaje krajem 20. stoljeća, čiji broj stanovnika je<br />
udvostručen nakon što su primljene izbjeglice sa Kosova. Takođe,<br />
brojni šleperi iz sandžačkog Mešihata su tada, uprkos srpskih barikada,<br />
stizali do ugroženog albanskog stanovništva na Kosovu. “Za<br />
sve je zaslužan islam!”, zaključio je hafiz Abdurahman. Moderator<br />
večeri, prof. Suad ef. Ukoshata, je možda najbolje sažeo poruku<br />
ovog predavanja citirajući izreku: “Mnogi ljudi će prihvatiti savjete,<br />
ali samo će mudri imati koristi!”<br />
Sandžak<br />
Škola Kur’ana Časnog<br />
Inicijativa za otvaranje Škole Kur’ana Časnog počinje još od nastanka<br />
prvihodgojno obrazovnih institucija Mešihata Islamske<br />
zajednice. I napokon u aprilu 2010. Godine, Allahovom voljom<br />
i milošću, svečano je otvorena Škola Kur’ana Časnog u Novom<br />
Pazaru. Tada se upisao značajan broj polaznika. Zbog velikog<br />
interesovanja za učenje i izučavanje Allahove knjige Škola Kur’ana<br />
Časnog je u vrlo kratkom periodu otvorila<br />
nove departmane u Tutinu, Sjenici, Delimeđu,<br />
Ribariću, Ljeskovi, Prijepolju i Draževiću<br />
kod Sjenice. Odnedavno smo u Tutinu<br />
otvorili još jedno odjeljenje u Svračiću.<br />
Na zahtjev dijaspore otvoreni su departmani<br />
Škole Kur’ana Časnog u Beču (Austrija)<br />
i Minhenu (Nemačka). Škola Kur’ana Ča-<br />
snog trenutno ima preko 1.200 polaznika<br />
sa svim departmanima i taj broj je u stalnom<br />
porastu. U departmanu Delimeđe broj polaznika je oko<br />
160, Ljeskovi preko 200, Tutinu oko 250, Ribariću 140, Sjenici<br />
15o i u Novom Pazaru 520 polaznika, Beču i Minhenu oko 130<br />
polaznika.<br />
Aktivnosti i rad Škole Kur’ana Časnog: Nastava se izvodi u četiri<br />
nivoa. Prvi nivo učenje harfova, drugi nivo pravilno čitanje<br />
Kur’ana, treći nivo učenje 29 i 30 džuza napamet i čertvrti nivo<br />
učenje cijelog Kur’ana napamet. Za tri godine izveli smo pet hafiza.<br />
Broj onih koji uče pravilno Kur’an i onih koji znaju po nekoliko<br />
džuzeva napamet je u stalnom porastu. Naši polaznici su<br />
bili učesnici mnogih međunarodnih i regionalnih takmičenja u<br />
učenju Kur’ana.<br />
Pored nastavnih aktivnosti škola ima i<br />
drugih aktivnosti kao što su organizovanje<br />
iftara, izleta i ekskurzija edukativnog karaktera.<br />
U nekoliko ramazana u 27. noći na<br />
gradskom trgu Gazi Isa-bega Škola Kur’ana<br />
Časnog dodijelila je kao nagradu odlazak<br />
na hadž.<br />
Direktor škole je Nedžad ef. Hasanović .<br />
Imamo 40 uposlenih. Imamo 8 muhafiza.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
48
Kosovo<br />
Šta će biti sa Bošnjacima u Mitrovici?<br />
Oko 2.000 Bošnjaka koji žive u Mitrovici pripojiće se<br />
Asocijaciji srpskih opština. Cilj im je da bolje zaštite<br />
nacionalne interese i ne budu ucjenjivani od albanskih<br />
političkih predstavnika južno od Ibra. Nedžad Ugljanin,<br />
predstavnik Bošnjaka iz Bošnjačke mahale i predsjednik<br />
Bošnjačke stranke demokratske akcije Kosova (BSDAK)<br />
za Mitrovicu, kaže da će sporazum o normalizaciji odnosa<br />
između Prištine i Beograda dodatno pogoršati ionako<br />
loš položaj pripadnike njegove zajednice u ovom<br />
podijeljenom gradu. “Mi Bošnjaci smatramo da smo u<br />
vrlo nezavidnom položaju jer je faktički došlo do podjele.<br />
Iako se ne pominje, ali mi to znamo, stvara se jedna vrsta<br />
Republike Srpske kao u Bosni. Možda je to za neke nevidljivo,<br />
ali za nas je to itekako vidljivo”, kaže Ugljanin.<br />
“Mi smatramo da ćemo sami sebe morati naći u okviru<br />
Asocijacije tih opština i braniti svoje interese u okviru tih<br />
opštinskih organa. Smatramo da će ovim sporazumom<br />
većina Bošnjaka, koji žive na južnoj strani, biti ostavljeni<br />
na cjedilu”, napominje Ugljanin. U razgovoru sa predstavnicima<br />
srpskih političkih partija, kaže Ugljanin, već<br />
je dobio garancije za zaštitu svojih nacionalnih interesa u<br />
okviru te skupštine: “Tražićemo da budemo zastupljeni u<br />
svim institucijama: zdravstvu, školstvu i ostalim privrednim<br />
granama. Dobio sam pozitivan odgovor i mi smo<br />
spremni za izbore. Nadamo se da ćemo već sljedećeg mjeseca<br />
krenuti sa obilaskom svih Bošnjaka na sjeveru. Da<br />
im kažemo da ne dođe do nekog straha, da ćemo mi biti<br />
tu u okviru te skupštine, u okviru tih vlasti da zaštitimo<br />
naše nacionalne interese”.<br />
Odnosi bošnjačkih političkih predstavnika sa opštinskim<br />
zvaničnicima iz južnog dijela, većinski nastanjenog Albancima,<br />
godinama nisu dobri. Kap u ionako prepunoj čaši, tvrdi<br />
Ugljanin, desio se nakon posljednjih lokalnih izbora, prije<br />
skoro četiri godine, od kada Bošnjaci ne učestvuju u radu<br />
ove samouprave. “Bošnjaci, kada su bili posljednji izbori,<br />
podržali su sadašnjeg predsjednika opštine Avni Kastratija<br />
sa 577 glasova. Mi smo od predsjednika opštine tražili da<br />
potpredsjedničko mjesto ne pripada samo Bošnjacima, nego<br />
da budu tri potpredsjednika iz svih zajednica. Međutim, do<br />
čega je došlo? Predsjednik opštine je sa stotinak glasova za<br />
potpredsjednika postavio predstavnika turske zajednice”,<br />
kaže Ugljanin. (http://www.info-ks.net)<br />
Hrvatska<br />
Društveni položaj muslimanke u Europi<br />
Usubotu 27. aprila 2013./17. džumade-l-uhra 1434. h.g.<br />
u Islamskom centru Zagreb, uspješno je završio XX. međunarodni<br />
znanstveni skup - “Društveni položaj muslimanke<br />
u Europi - stanje i kako ga poboljšati”. Sudionici simpozija<br />
upućuju sljedeću poruku: “Društveni položaj muslimanke u<br />
Europi neodvojiv je od pitanja ukupne percepcije islama i položaja<br />
muslimana uopće u Europi.<br />
Položaj žene muslimanke u Europi određen je različitošću muslimanskih<br />
tradicija kao i utjecajem sredine u kojoj žive. Taj položaj<br />
se manifestira kroz značajno potiskivanje javne uloge žene<br />
te svođenjem njene uloge u obiteljske okvire. Duboke društvene<br />
promjene u tijeku 20. stoljeća u svim europskim društvima,<br />
nisu zaobišle ni pitanje definiranja društvene uloge muslimanke u<br />
Europi. S novim tijekovima društvenih promjena u Europi žena<br />
muslimanka je svakako suočena s potrebom pronalaženja načina<br />
kako uskladiti svoje vjersko - tradicionalno biće sa zahtjevima<br />
društva u vremenu. Nepobitno je zaključeno da osnovni izvori<br />
islama, Kur’an i Hadis ni u kom slučaju nisu uzrok objektivno nezadovoljavajućeg<br />
društvenog položaja muslimanke, već da uzroke<br />
treba tražiti u pogrešnom i iskrivljenom tumačenju temeljnih<br />
islamskih načela. Dapače, “Prvo doba islama” primjer je potpune<br />
ravnopravnosti žena i muškaraca. Postavlja se pitanje kako pronaći<br />
ravnotežu između tradicionalne muslimanske obitelji i aktivnog<br />
života. Društveni i ekonomski uvjeti, kulturno okruženje i<br />
utjecaj globalne strukture čine ulogu žene težom i proturječnijom.<br />
U pogledu društvenih poslova sva sredstva, vještine i običaji, koji<br />
po sebi ili na način na koji su upotrijebljeni, nisu suprotni islamskim<br />
pravilima, ne samo da su prihvatljivi nego su i po definiciji<br />
islamski. Tako u okviru europskog okruženja, muslimanka treba<br />
vršiti izbor u skladu sa svojim otvorenim identitetom.<br />
Kao plod razvoja, dolazimo do saznanja da su muslimanke<br />
u Europi sve obrazovanije i tim više zahtijevaju da se javno<br />
identificiraju kao muslimanke. One su danas svjesnije svog<br />
identiteta i prkose konvencionalnim europskim pojmovima i<br />
smatramo da zahtjev muslimanki za jednakim pravima u društvu<br />
treba biti prihvaćen u potpunosti kako ne bi bile izolirane,<br />
stigmatizirane ili natjerane u stereotip. Zbog zajednički konstatirane<br />
povijesne odgovornosti pogrešnog tumačenja islamskih<br />
propisa, islamske institucije imaju povijesnu odgovornost<br />
i obvezu otvoriti se, kako prema angažmanu žene u svim segmentima<br />
društvenog života, tako i prema značajnijem uključivanju<br />
žena u organe islamskih zajednica.”<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
49
Islamnet<br />
SAD<br />
Novi talas islamofobije<br />
Nakon prošlomjesečnog bombaškog<br />
napada na maraton<br />
u Bostonu, odnosno nakon što je<br />
američka vlada za taj napad okrivila<br />
dvojicu muslimana porijeklom<br />
iz Čečenije, u Bostonu ali i<br />
ostatku Amerike uslijedio je novi<br />
žetoki talas islamofobije, kao što<br />
se događalo nakon 11. septembra<br />
2001. godine. Američki islamofobi<br />
iz svih slojeva društva ove<br />
zemlje koriste napad u Bostonu<br />
za masovno širenje straha od<br />
islama i muslimana. Američki<br />
mediji, brojni političari i ostale<br />
islamofobične horde zla svoju<br />
mržnju najviše usmjeravaju na<br />
Amerikance i Amerikanke koji su<br />
prihvatili islam. Američki mediji<br />
vode kampanju protiv Amerikanki<br />
koje su prešle na islam. Pokušava<br />
se dokazati da su te nove<br />
muslimanke u islam ušle radi<br />
muževa i da su im muževi muslimani<br />
isprali mozak. Naravno,<br />
prozvane Amerikanke muslimanke<br />
ne žele prihvatiti ovakve stereotipne<br />
optužbe. One ovih dana<br />
ponosno izlaze u javnost i ističu<br />
da im mozak nije ispran i da su<br />
svojom voljom ušle u islam. Nažalost,<br />
američko javno mnijenje<br />
funkcionira na način koji je pogodan<br />
za razvijanje islamofobije.<br />
Nadamo se da će ovaj novi talas<br />
islamofobije biti razlog mnogim<br />
Amerikancima da spoznaju istinu<br />
o islamu i postanu muslimani,<br />
kao što se dogodilo nakon 11.<br />
septembra. Po nekim procjenama,<br />
nakon 11. septembra 2001.<br />
godine veliki broj Amerikanaca<br />
je prihvatio islam, riječ je o stotinama<br />
hiljada novih muslimana.<br />
Mijanmar<br />
Ashin Wirathu: Krovoločni budistički sveštenik, vođa i<br />
duhovni isnpirator genocida nad Rohingya muslimanima<br />
Ashin Wirathu je krvoločni budu-<br />
Aistički sveštenik, vođa i duhovni<br />
Ainspirator genocida nad nezaštićenim<br />
Rohingya muslimanima u Mijanmaru.<br />
Ashin Wirathu je poznati islamofob.<br />
Prošle godine je izašao na slobodu<br />
nakon odležane devetogodišnje zatvorske<br />
kazne zbog nasilja nad muslimanima.<br />
Ashin Wirathu je 2003. godine<br />
osuđen na dugogodišnju zatvorsku<br />
kaznu zbog nasilja nad muslimanima,<br />
a oslobođen je prošle godine,<br />
kada je amnestiran<br />
veći broj zatvorenika. Ashin<br />
Wirathu je osnovao<br />
nasilne grupe u formaciji<br />
kodnog naziva poziva<br />
“969”. Ashin Wirathu zajedno<br />
sa svojim kolegama<br />
budističkim sveštenicima<br />
huška budiste širom zemlje<br />
da bojkotuju muslimanska<br />
preduzeća i dijeli<br />
im naljepnice s brojem<br />
“969”, koji simbolizuje<br />
elemente budizma. Glavna<br />
metoda širenja mržnje<br />
Liban<br />
Hezbollahovi borci masovno ginu u Siriji<br />
Libanski šiitski pokret Hezbollah<br />
više ne krije da je direktno<br />
umiješan u rat protiv sirijskog naroda.<br />
Hezbollahovi borci iz Libana<br />
i pograničnih područja Sirije aktivno<br />
učestvuju u borbama. Dobro<br />
opremljeni, obučeni i uz svestranu<br />
podršku Irana i šiitskih uglednika<br />
iz Libana Hezbollahovci pokušavaju<br />
biti prevaga u borbi za interes<br />
diktatora Bashara Asada. Kako rat<br />
znači i pogibiju, sve više i sve češće<br />
Hezbollahovci se vraćaju kući<br />
u kovčezima. Veoma<br />
često u Libanu se<br />
organiziraju ceremonije<br />
ukopa desetina<br />
poginulih Hezbollahovaca.<br />
Prije nekoliko<br />
dana u Libanu je<br />
obavljen ukop trideset<br />
poginulih Hezbollahovaca.<br />
Sirijska<br />
slobodna vojska i<br />
druge grupe koje se<br />
bore protiv režima<br />
Bashara Asada upozoravaju<br />
svijet na<br />
prema islamu i muslimanima Ashina<br />
Wirathua identična je Hitlerovoj metodi<br />
progona jevreja tokom Drugog<br />
svjetskog rata. On širi laži i optužuje<br />
muslimanske muškarce za silovanje<br />
budističkih žena i korišćenje bogatstva<br />
kako bi ih privukli da se udaju za<br />
njih, da bi ih potom držali zatvorene u<br />
kući. “Muslimani su uspješni u poslu,<br />
kontroliraju saobraćaj, građevinarstvo.<br />
A sada preuzimaju kontrolu i nad našim<br />
političkim partijama.<br />
Ako se ovako nastavi,<br />
završićemo kao Afganistan<br />
ili Indonezija”, glasi<br />
jedna od propagandnih<br />
parola zločinca Ashina<br />
Wirathua.<br />
Ashin Wirathu nije samo<br />
duhovni inspirator on<br />
često predvodi napade<br />
nad muslimanima. Vlasti<br />
Mijanmara ne diraju<br />
zločinačkog budističkog<br />
vođu Ashina, kao da su ga<br />
pustili iz zatvora da očisti<br />
zemlju od muslimana.<br />
ponašanje šiitskog Hezbollaha.<br />
Njihovo miješanje u građanski rat<br />
u Siriji može imati veoma opasne<br />
posljedice po stabilnost regiona.<br />
Konkretno, sunije u Libanu već najavljuju<br />
pokretanje džihada protiv<br />
Hezbollaha. Iako Slobodna sirijska<br />
vojska izražava svoju zabrinutost<br />
zbog učešća Hezbollahovaca u građanskom<br />
ratu, oni svojim otporom<br />
pokazuju da su spremni i za takvu<br />
vrstu izazova. Hezbollahovci počinju<br />
masovno ginuti u Siriji.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
50
Palestina<br />
Britanski mediji: Gaza je<br />
najveći zatvor na Zemlji<br />
Ujedinjeni Arapski Emirati<br />
Brojni britanski listovi ovih dana su<br />
posvetili svoje uvodnike i komentare<br />
preteškom stanju stanovnika Gaze.<br />
Poznati list Indepedent donosi reportažu<br />
u kojoj piše da bi mediteranska<br />
obala Gaze s beskrajnim pjeskovitim<br />
plažama i čistim morem modre boje<br />
mogla postati vrsna turistička destinacija.<br />
Život u Gazi postao je nesnošljiv<br />
zahvaljujući izraelskoj opsadi koja godinama<br />
traje, gdje je nezaposlenost<br />
dosegla 50%. Nedostatak hrane a posebno<br />
za djecu postala je svakodnevnica<br />
zbog čega djeca masovno umiru. Na<br />
prostoru Gaze od oko 360 četvornih<br />
kilometara natiskano je 1,500.000 stanovnika<br />
i po tome je ovo područje najnaseljenije<br />
mjesto na svijetu. Jedan od<br />
najvećih problema stanovnika Gaze je<br />
nedostatak pitke i čiste vode. S pravom<br />
vođstvo Gaze pored Izraela optužuje i<br />
egipatske vlasti koje masovno uništavaju<br />
tunele kroz koje se transportira,<br />
među ostalim, i pitka voda. Bogate<br />
arapske vlade s vremena na vrijeme<br />
upute po nekoliko milijuna američkih<br />
dolara, i na tome se njihove obaveze završavaju.<br />
Na veliku žalost ravnodušnost<br />
prema Palestincima u Gazi iskazuju i<br />
vlada predsjednika Abbasa, a nisu rijetke<br />
kritike i na račun Hanijeve vlade.<br />
Nadu stanovnicima pruža nedavna<br />
isprika izraelskog premijera Natanjahua<br />
turskom premijeru Erdoganu za<br />
ubojstvo devet turskih humanitaraca<br />
koji su putovali s pomoći na brodu<br />
Marmara Palestincima u Gazi. Brod<br />
je presreten u međunarodnim vodama.<br />
Turska je zbog toga prekinula sve<br />
odnose s Izraelom, osim diplomatskih<br />
koji su također svedeni na najmanju<br />
mjeru. U isprici Natanjahu je<br />
obećao omekšati opsadu Gaze. Tako<br />
je Turska jedina zemlja koja je uspjela<br />
natjerati Izrael da realno sagleda kuda<br />
srlja njegova politika. Kada je Turska<br />
pokretala pitanje Palestinaca, neki<br />
arapski prvaci su mu odgovorili da je<br />
Palestina arapsko pitanje i tako odbili<br />
svaku ponudu premijera Erdogana da<br />
zajednički učestvuju u rješavanju najduže<br />
krize u svijetu.<br />
List Independent nazvao je palestinsko<br />
područje Gaze najvećim zatvorom na<br />
Zemlji. (www.islamska-zajednica.hr)<br />
U svojih 67 godina Muhammed Murad ženio se 13 puta, ima 93 djece<br />
i dvoje je na putu, ženi samo mlade žene od 16 do 18 godina .<br />
Muhammed Murad iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ima 67 godina. On je veoma zanimljiv<br />
čovjek. Do sada se ženio 13 puta, prvi put se oženio 1969. godine. Ima 93 djece<br />
a još dvoje je na putu. Ženio se iz različitih dijelova svijeta. Razlog velikog broja ženidbi je<br />
namjera da ima što brojnije j potomstvo. Ima kuću u svim djelovima Emirata osim u jednom<br />
Emiratu. Najmlađe dijete ima 8 mjeseci i zove se Nehjan. Ženi samo mlade žene (16 – 18<br />
godina). Nikada nije imao problema sa ženama, ako je neka od njih odlučila prekinuti sa<br />
rađanjem, on bi je razveo i obezbijedio joj kuću u kojoj će živjeti sa svojom djecom. Takav<br />
razvod on naziva ‘’penzionisanjem’’ žene. Njegov sin Sultan, kada mu god dođe u posjetu<br />
upozna novog brata, kojeg ranije nije bilo. U svojoj ishrani koristi svježe meso, povrće i ribu.<br />
Tunis<br />
Tekfirski odmetnici<br />
napadaju vojsku i<br />
policiju<br />
Tunis je poprilično mirna<br />
zemlja. Tunižani su uspjeli<br />
sačuvati relatvni mir nakon svrgavanja<br />
bivšeg diktatorskog režima<br />
sa vlasti. Nažalost, u ovoj<br />
zemlji događaju se stvari koje je<br />
jednom muslimanu teško shvatiti.<br />
Iako su islamisti u Tunisu<br />
pobijedili na izborima i trenutno<br />
vode glavnu riječ u strukturama<br />
vlasti ove zemlje, pristalice<br />
tekfira u ovoj zemlji odmetnuli<br />
su se u planine odakle vrše stalne<br />
oružane napade na sigurnosne<br />
snage Vlade Tunisa. Krajem<br />
prošle godine tekfirovci su napali<br />
policijsku stanicu na zapadu<br />
zemlje i tom prilikom ubili<br />
su jednog policajca. Ovih dana<br />
tekfirovci su ponovo aktivni.<br />
Naime, vojska i policija Tunisa<br />
su nakon prošlogodišnjeg napada<br />
na policiju pokrenuli opsežne<br />
operacije na lociranju i hapšenju<br />
spomenutih tekfirskih bandi. U<br />
sklopu te operacije prije nekoliko<br />
dana na zapadu Tunisa šest<br />
vojnika je nagazilo na mine koje<br />
su postavili tekfirski pobunjenici.<br />
Dvojica vojnika su teško ranjeni.<br />
Osim navedenih napada<br />
i opisanih sukoba sa vladinim<br />
snagama, tekfirovci su počeli<br />
vršiti atentate po Tunisu. Nedavno<br />
je ubijen jedan opozicioni<br />
politički lider.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
51
Sirija<br />
Sirijska slobodna vojska<br />
odbija poziv na džihad<br />
Louay Muqdad, politički i<br />
medijski koordinator za Slobodnu<br />
sirijsku vojsku odbacio je<br />
pozive na džihad koji su došli od<br />
pojedinih šejhova iz Libana i Sirije<br />
te je izrazio jasno protivljenje<br />
protiv prisustva stranih boraca u<br />
Siriji. “Mi odbacujemo svako prisustvo<br />
stranih boraca, bez obzira<br />
odakle oni dolaze. Nama ne trebaju<br />
ljudi već oružje. Mi smo zahvalni<br />
svima koji se bore i pomažu<br />
nam ali mi odbacujemo svaki<br />
poziv na džihad u Siriji.”<br />
Više od sedamdeset hiljada Sirijaca<br />
ubijeno je u proteklih dvije<br />
godine. Također, više od milion<br />
ljudi je moralo napustiti svoje<br />
ognjište i otići u izbjeglištvo.<br />
Hiljade stranih dobrovoljaca<br />
bore se na obje sukobljene strane<br />
u Siriji. Procjenjuje se da se protiv<br />
režima Bashara Asada bori<br />
više hiljada stranih dobrovoljaca.<br />
Također, na strani režima<br />
Bashara Asada bori se više hiljada<br />
stranih dobrovoljaca, najviše<br />
ih dolazi iz redova šiija iz Irana,<br />
Iraka i Libana. Sirijska slobodna<br />
armija želi ostati strana u sukobu<br />
čiji je osnovni cilj svrgavanje<br />
diktatorskog režima i postizanje<br />
slobode za sve narode koji žive<br />
u Siriji.<br />
Bugarska<br />
Lokalne vlasti u Plovdivu prodali džamiju u<br />
kojoj je kupac otvorio italijanski restoran<br />
Irska<br />
Iz slavne povijesti muslimana:<br />
Velika humanitarna pomoć<br />
Osmanskog carstva irskom<br />
narodu<br />
Velika glad je period u Irskoj iz-<br />
Vmeđu 1845. i 1852. godine kada<br />
Vje krompirova plijesan prouzrokovala<br />
uništenje i nestašicu krompira, koji je<br />
u to vrijeme bio osnovna životna namirnica<br />
za većinu stanovnika Irske.<br />
Istovremeno je milion izgladnjelih seljaka<br />
bilo napadnuto od epidemije tifusa,<br />
koja se pojavila između 1846. i<br />
1847. godine i ubila oko 350.000 stanovnika.<br />
Seljaci, koji nisu mogli platiti<br />
najamninu veleposjednicima, tjerani<br />
su sa zemlje. U ovom periodu dva miliona<br />
Iraca je emigriralo, uglavnom u<br />
SAD i Australiju. Ovu veliku nesreću<br />
irskog naroda ublažili su humani ljudi.<br />
Veliku humanitarnu pomoć pružilo<br />
Bugarska je od 2007. godine<br />
ravnopravna članica Europske<br />
unije. To bi trebalo značiti da se u<br />
ovoj zemlji posebno poštuju ljudska<br />
prava manjinskih naroda. Nažalost,<br />
Bugarska je zemlja u kojoj se, bez<br />
obzira na članstvo u EU, okrutno<br />
gaze osnovna ljudska prava muslimanske<br />
zajednice. Muslimani su u<br />
Bugarskoj izloženi posebnim mjerama.<br />
Bugarska vlast dozvoljava da<br />
se nesmetano razvija antiislamska<br />
atmosfera. Bugarski muslimani često<br />
su meta napada ekstremnih bugarskih<br />
islamofobičnih političkih<br />
predstavnika i njihovih istomišljenika.<br />
Evo još jedan prilog ili primjer<br />
državnog nasilja nad muslimanima<br />
u Bugarskoj. Naime, lokalne<br />
bugarske vlasti u Plovdivu su prije<br />
desetak godina jednom privatniku<br />
prodali, ni manje ni više, džamiju<br />
u kojoj je taj privatnik otvorio italijanski<br />
restoran u kojem se, naravno<br />
toči alkohol i nude druge vrste razvrata.<br />
Riječ je o džamiji Taskopru<br />
(Kameni most), koja je izgrađena u<br />
16. stoljeću. Ova džamija je bila u<br />
funkciji sve do 1940. godine. Predstavnici<br />
islamske zajednice godinama<br />
pokušavaju dokazati vlastima<br />
Plovdiva da je nedopustivo da se na<br />
takav način skrnavi muslimanska<br />
baština. Vlasnik džamije Taskopru,<br />
u kojoj je otvorio italijanski restoran,<br />
spreman je prodati džamiju<br />
islamskoj zajednici za 600 hiljada<br />
eura.<br />
Nije Bugarska jedina zemlja Europske<br />
unije u kojoj se džamije pretvaraju<br />
u kafane i noćne klubove. I u<br />
Rumuniji je jedna džamija pretvorena<br />
u noćni klub. Stara džamija<br />
u Constanti je pretvorena u noćni<br />
klub.<br />
je Osmansko carstvo. Osmansko carstvo,<br />
kao vid pomoći irskom narodu,<br />
poslalo je 1.000 sterlinga, današnjih<br />
milion i sto hiljada američkih dolara,<br />
te tri teretna broda hrane koji su<br />
isporučeni Droghedu u Irskoj. Ovu<br />
veličanstvenu pomoć Osmanskog carstva<br />
Irci nisu zaboravili. Danas, kao<br />
spomen na veliku pomoć, irski grad<br />
Drogheda je dodala osmanlijski polumjesec<br />
i zvijezdu na svoj grb, dizajn<br />
grba je i danas prisutan i kod gradskog<br />
fudbalskog kluba.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
52
Kanada<br />
Muslimanska<br />
zajednica<br />
spriječila<br />
članove Al<br />
Kaide da izvedu<br />
teroristički<br />
napad<br />
Kanadske vlasti su zahvalne<br />
muslimanskoj zajednici na<br />
nesebičnoj pomoći u sprječavanju<br />
terorističkog napada kojeg su<br />
trebali izvesti dvojica pripadnika<br />
Al Kaide. Naime, muslimanska<br />
zajednica je na vrijeme saznala<br />
da Al Kaida planira postaviti eksplozivne<br />
naprave u putnički voz.<br />
Odmah su sve informacije proslijedili<br />
kanadskim sigurnosnim institucijama<br />
koje su kasnije izvele<br />
uspješno hapšenje dvojice pripadnika<br />
Al Kaide. “Nadam se da sad<br />
svi građani Kanade ispravno razumiju<br />
da je muslimanska zajednica<br />
Foto islamneta<br />
u ovoj zemlji partner za sigurniju<br />
Kanadu”, rekao je Hussein Hamdani,<br />
lider muslimanske zajednice<br />
u Kanadi. Muhammad Robert<br />
Heft, lider muslimanske zajednice<br />
oblasti Scarborough u Torontu<br />
ističe da je siguran da će, bez obzira<br />
na navedenu pomoć, poslije<br />
hapšenja članova Al Kaide u javnosti<br />
biti pokušaja širenja mržnje<br />
prema muslimanima i islamu.<br />
“Kanadski muslimani stoje na liniji<br />
odbrane svoje zemlje i mi moramo<br />
ostati na toj liniji. Mi volimo<br />
Kanadu. Mi želimo sigurnost<br />
za sve stanovnike Kanade.”<br />
Egipat<br />
Turizam bez alkohola<br />
Egipat je otvorio prvi hotel<br />
bez alkohola na obali Crvenog<br />
mora. Osim toga, ovaj hotel<br />
ima odvojene spratove za muškarce<br />
i žene. Egipatski turistički<br />
menadžeri žele da na ovaj način<br />
privuku muslimanske turiste iz<br />
cijelog svijeta, naročito iz regije.<br />
Yasser Kamal, vlasnik ovog prvog<br />
hotela bez alkohola i sa odvojenim<br />
spratovima i uslugama<br />
za žene naglašava da iza njega<br />
ne stoji nijedan politički pokret.<br />
Turizam je veoma važna grana<br />
egipatske privrede. Međutim, ranije<br />
je, u vrijeme režima Hosnia<br />
Mubaraka, turistička ponuda<br />
uključivala sve vrste razvrata, od<br />
alkohola do prostitucije. Egipatska<br />
vlada predvođena islamistima<br />
iz Muslimanskog bratstva nastoji<br />
postupno promijeniti stanje u<br />
ovoj važnoj grani privrede. Egipatska<br />
vlada je napravila plan<br />
suzbijanja konzumiranja alkohola<br />
i drugih neislamskih turističkih<br />
ponuda. Otvaranje hotela u<br />
kojima nema točenja i konzumiranja<br />
alkohola je važan dio spomenutog<br />
plana egipatske vlade.<br />
Protivnici uvođenja zabrane točenja<br />
i konzumiranja alkohola<br />
optužuju egipatsku vladu da će<br />
na ovaj način uništiti turističku<br />
ponudu. Vlada se ne osvrće na<br />
ovakve opaske već odlučno kreću<br />
u akciju suzbijanja prodaje i<br />
konzumiranja alkohola. Tako je<br />
početkom prošlog mjeseca uvedena<br />
zabrana prodaje alkohola u<br />
free šopovima na aerodromima, a<br />
ovih dana slijedi uvođenje zabrane<br />
prodaje alkohola u naseljima<br />
oko aerodroma.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
53
Svijet medija<br />
Terorizam i druge vjere<br />
Evropsk vropski kršćani su u XX<br />
stoljeću ubili 100 milona ljudi<br />
Uprkos tvrdnjama fanatika<br />
kao što je Bill Maher,<br />
muslimani nisu skloniji<br />
nasilju više od pripadnika<br />
drugih vjera. Stope ubistava<br />
u većini islamskih zemalja su<br />
veoma niske u poređenju sa<br />
SAD-om<br />
Piše: Juan Cole*<br />
Prijevod s engleskog: Sejfuddin<br />
Dizdarević<br />
Izvor: http://www.juancole.com/<br />
2013/04/terrorism-other-religions.html,<br />
23.04.2013<br />
Što se tiče političkog nasilja,<br />
pripadnici kršćanskog<br />
nasljeđa u XX stoljeću<br />
su sa lica zemlje izbrisali desetine<br />
miliona ljudi u dva svjetska rata i u<br />
kolonijalnim ugnjetavanjima. Ovi<br />
masovni masakri se nisu<br />
desili zbog toga što su Evropljani<br />
gori ili drugačiji od<br />
drugih ljudi, nego zato što su<br />
oni bili prvi koji su industrijalizovali<br />
rat i koji su slijedili<br />
ideju nacije. Mogu se čuti i<br />
argumenti da nisu djelovali<br />
u ime vjere nego u ime nacionalizma.<br />
Ali nemojmo biti<br />
naivni. Vjera i nacionalizam<br />
su usko povezani. Britanska<br />
kraljica je poglavar engleske<br />
crkve. Švedska crkva je<br />
također nacionalna crkva.<br />
Španija? Nisu povezani sa<br />
katoličanstvom? Zar crkva<br />
i odnos španskog diktatora<br />
Franciska Franka prema<br />
njoj nisu igrali veliku ulogu<br />
u španskom građanskom<br />
ratu? Na kraju krajeva: većina<br />
nasilja od strane muslimana<br />
je inspirisana modernim<br />
nacionalizmom.<br />
Morate biti<br />
posebno slijep pa<br />
da vidite kršćansko<br />
nasljeđe Evrope<br />
kao “pozitivno” a<br />
muslimane kao<br />
automatski nasilne.<br />
Ljudi pribjegavaju<br />
nasilju zbog<br />
vlastoljublja ili da<br />
uklone nepravdu i<br />
što su više moćni<br />
time budu više<br />
nasilniji.<br />
Evropska historija<br />
sagrađena je na ljudskim<br />
leševima<br />
Za vrijeme političkog nasilja<br />
u XX stoljeću muslimani<br />
su ubili 2 miliona ljudi, i to<br />
najveći broj u iransko-iračkom<br />
ratu od 1980-1988<br />
kao i za vrijeme sovjetskog i<br />
post-sovjetskih ratova u Afganistanu<br />
za koji Evropljani<br />
također snose dio krivice.<br />
Na drugoj strani stoji<br />
brojka od “samo” 100 miliona<br />
ubijenih (16 miliona u Prvom,<br />
60 miliona u Drugom<br />
svjetskom ratu, uključujući u<br />
to i ubistva od strane budista<br />
u Aziji – i milioni drugih u<br />
kolonijalnim ratovima.)<br />
Belgija je okupirala<br />
Kongo i ubila polovicu<br />
tamnošnjeg stanovništva –<br />
najmanje 8 miliona ljudi.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
54
Ili između 1916.-1930., ruski caristi,<br />
a nakon toga sovjetske snage<br />
– koji su se suočavali sa revoltima<br />
u centralnoj Aziji gdje su ljudi pokušali<br />
svrgnuti kršćansku (a nakon<br />
toga marksističku) evropsku vladavinu<br />
– su ubile oko 1,5 miliona ljudi.<br />
Dvojica bostonskih antentatora,<br />
koji su rođeni u jednoj od ovih<br />
teritorija (Kirgistanu), su ubili tek<br />
troje ljudi. To je strašno, ali skoro<br />
niko niti u Rusiji niti u Evropi niti<br />
u Americi ima pojma o masakrima<br />
nad stanovnicima Centralne Azije<br />
za vrijeme Prvog svjetskog rata<br />
kada je Rusija brutalno okupirala<br />
Kavkaz i Centralnu Aziju kolonizirajući<br />
ih slavensko-ortodoksnim<br />
življem.<br />
Između 500.000 i 1 miliona<br />
Alžiraca je ubijeno u ratu za nezavisnost<br />
od Francuske od 1954. do<br />
1962. godine. U to vrijeme cijela<br />
populacija Alžira je iznosila tek 11<br />
miliona!<br />
Ovako mogu nastaviti u beskonačnost.<br />
Svugdje gdje zagrebet e<br />
ispod historije evropskog kolonijalizma<br />
u Africi ili Aziji, izviru leševi.<br />
Bezbrojni leševi.<br />
Pri tome je brojka od 100 miliona<br />
ubijenih u XX stoljeću od<br />
strane evropskih kršćana čak i<br />
potcijenjena.<br />
j<br />
Što se tiče vjerskog terorizma, i<br />
on je univerzalan. Istini za volju,<br />
neke grupe koriste terorizam više<br />
nego druge. Cionisti u britanskom<br />
mandatu Palestine su 1940-ih<br />
godina za Engleze bili<br />
teroristi. U periodu od<br />
1965.-1980. FBI je cionističku<br />
grupu “Jewish<br />
Defense League” svrstavao<br />
u najaktivnije terorističke<br />
grupe na američkom<br />
tlu. (Oni su čak planirali<br />
da ubiju američkog<br />
kongresmena Darell Issa,<br />
jer je libanonskog porijekla).<br />
Danas, jevrejski<br />
nacionalisti dobijaju šta<br />
hoće pa je i terorizam<br />
kod njih u opadanju.<br />
Ali u slučaju suprotnog<br />
razvoja, on bi opet narastao.<br />
U stvari jedan<br />
od argumenata izraelskih<br />
političara zbog čega<br />
dozvoljavaju izraelskim<br />
uzurpatorima da zadrže<br />
palestinsku zemlju i njihova imanja<br />
na Zapadnoj Obali je taj što bi<br />
pokušaj njihovog urazumijevanja<br />
vodio do novog nasilja; oni ne<br />
samo da terorišu Palestince nego<br />
provociraju terorizam koji ugrožava<br />
Izrael.<br />
Nasilje u ime vlastoljublja<br />
Također i budisti su počinili<br />
mnoge terorističke akte. Japanski<br />
zen monasi su podržavali militarizam,<br />
za šta su se njihove vođe kasnije<br />
izvinule. I danas militantni budistički<br />
monasi u Burmi vrše etničko<br />
čišćenje protiv muslimana.<br />
Ovako mogu<br />
nastaviti u<br />
beskonačnost.<br />
Svugdje gdje<br />
zagrebete<br />
ispod historije<br />
evropskog<br />
kolonijalizma u<br />
Africi ili Aziji,<br />
izviru leševi.<br />
Bezbrojni<br />
leševi. Pri tome<br />
je brojka od<br />
100 miliona<br />
ubijenih u<br />
XX stoljeću<br />
od strane<br />
evropskih<br />
kršćana čak i<br />
potcijenjena.<br />
Ugandska Lord’s Resistance<br />
Army je odgovorna<br />
za dejstva koja su rezultirala<br />
protjerivanjem 2<br />
miliona ljudi. Iako se radi<br />
o afričkom kultu, ona je<br />
kršćanska u osnovi i produkt<br />
djelovanja zapadnih<br />
misionara u Africi. Ako<br />
su saudijske vehabije djelomično<br />
krive za talibane,<br />
zašto se kršćanski misionari<br />
brecnu kada im se<br />
kaže da pripaze na svoje<br />
učenike?<br />
Uprkos velikom broju<br />
muslimana u Evropi, u periodu<br />
od 2007.-2009. manje<br />
od 1% svih terorističkih<br />
činova su oni počinili.<br />
Terorizam je taktika<br />
ekstremista svih vjera, pa<br />
i među sekularnim ideologijama<br />
marksizma ili nacionalizma. Ni jedna<br />
vjera, pa ni islam ne propagira<br />
nasilje protiv nedužnih.<br />
Morate biti posebno slijep pa da<br />
vidite kršćansko nasljeđ Evrope kao<br />
“pozitivno” a muslimane kao automatski<br />
nasilne. Ljudi pribjegavaju<br />
nasilju zbog vlastoljublja ili da uklone<br />
nepravdu i što su više moćni time<br />
budu više nasilniji. Dobra vijest je<br />
da ratovi se vremenom smanjuju i da<br />
se Drugi svjetski rat, najveća tragedija<br />
ljudske historije, nije ponovio.<br />
*Autor je profesor bliskoistočne i<br />
južnoazijske historije na Univerzitetu<br />
Michigan.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
55
Svijet medija<br />
Njemačko političko šarenilo<br />
Koketiranje s rasizmom<br />
Sociolog Heinz Bude je<br />
zapazio nešto slično i<br />
kod istočnih Nijemaca.<br />
Primjedbe poput onih od<br />
Edmunda Stoibera 2002. da<br />
frustrirani istočni Nijemci ne<br />
smiju odlučivati na izborima,<br />
uprkos svim različitostima<br />
među njima, izazvale su<br />
kolektivnu solidarnost.<br />
Svejedno da li bio FDP-ovac,<br />
bivši uposlinek istočnonjemačke<br />
Tajne službe<br />
ili nezaposleni istočnonjemački<br />
nostalgičar,<br />
zajednički odbrambeni<br />
sistem poniženih istočnjaka<br />
je obiman i da se lahko<br />
aktivirati. Do danas se<br />
nijedna stranka osim Lijevih<br />
nije potrudila da se trajno<br />
etabilira kao stranka koja<br />
zastupa interese istočnih<br />
Nijemaca<br />
Autor: Christian Bangel<br />
Izvor: Die Zeit 11.04.2013<br />
Prijevod s njemačkog: Senada Mešanović<br />
posebno. Osim što je Özde-<br />
mir govorio turskim jezikom.<br />
Rezultat su bili ljutiti komentari<br />
po zelenim stranicama.<br />
“Jesmo li mi u Njemačkoj ili u<br />
Turskoj?”, pitao je jedan komentator.<br />
Propagandni video<br />
je “pogrešan signal onima koji<br />
neće da uče njemački jezik”, bunio se drugi.<br />
Zeleni su razjasnili da je učenje njemačkog<br />
svakako bitno. Komentiranje videa na<br />
YouTube je još uvijek onemogućeno.<br />
Nijedna stranka se<br />
do sada nije usuđivala<br />
rasčistiti sa<br />
svojim rasističkim biračima.<br />
No, to će morati uraditi. Jer,<br />
sve je više migranata koji<br />
imaju pravo glasa.<br />
Za izbornu kampanju<br />
2009. godine, predsjednik<br />
Zelenih, Cem Özdemir je<br />
objavio video u trajanju od<br />
54 sekunde u kojem poziva<br />
njemačke Turke na glasanje.<br />
Ukoliko su za zakonsku<br />
regulativu najnižih plaća,<br />
ravnopravnost stranaca i Nijemaca,<br />
bolje obrazovanje i<br />
dvojno državljanstvo, onda<br />
treba da biraju Zelene. Ništa<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
56<br />
Stranke će se<br />
uskoro morati<br />
odlučiti između dva<br />
tabora. Doduše,<br />
ako konfrotiraju<br />
svoje ksenofobične<br />
glasače, narodne<br />
stranke postaju<br />
ranjive. Na kraju<br />
bi desničarkopopulističke<br />
stranke mogle<br />
uzeti glasove<br />
mnogih birača<br />
koji su se osjetili<br />
prevarenim.<br />
Događaj koji nije probudio veću<br />
pozornost. Ipak to ukazuje na to kako<br />
politika ima skučen prostor djelovanja<br />
kada se radi o strancima, integraciji i<br />
islamu. Islamofobija i rasizam se ne<br />
mogu ograničiti samo na simpatizere<br />
neonacističke stranke NPD, jer ih ima<br />
i među biračima svih ostalih partija.<br />
Posebno za narodne stranke je važila<br />
deviza: ne isticati se previše sa multikulturalnim<br />
govorima.<br />
No, činjenica je da sve više useljenika<br />
imaju pravo glasa. U međuvremenu<br />
oko 20% Nijemaca ima ili migracijsko<br />
iskustvo ili su odrasli u doseljeničkoj<br />
porodici. Na parlamentarnim izborima<br />
2009. oni su činili devet posto birača.<br />
I taj broj raste. Također, otprilike trećina<br />
djece u dobi do deset godina ima<br />
imigrantsko porijeklo. Nazire se sociodemografska<br />
promjena koju stranke ne<br />
bi smjele predvidjeti. Narodne stranke<br />
sljedećih desetljeća trebaju upravo<br />
među ovim biračima dobiti strukturalnu<br />
većinu ukoliko žele biti uspješne.<br />
Hoće li se njemačka politika stoga<br />
morati prilagoditi imigrantima, kao<br />
što su se američki republikanci prilagodili<br />
sve većem broju Latinoamerikanaca?<br />
Na ovo pitanje ima nekoliko<br />
odgovora.<br />
Kao prvo, ako se tačno razmatra,<br />
grupa se dijeli na potpuno različite<br />
podgrupe. Tako postoji oko 2,6 miliona<br />
njemačkih “kasnih doseljenika” (u<br />
Njemačkoj od 1993.), koji su u prošlosti<br />
uglavnom glasali za CDU<br />
i CSU. Među ostalim biračima<br />
s migracijskom pozadinom<br />
su na izborima 2009.<br />
najveću grupu činili Poljaci<br />
sa oko 750.000, i njemački<br />
Turci sa oko 500.000 birača.<br />
Turci su do sada važili za<br />
vjerne birače SPD-a.<br />
Što dalje od narodnih<br />
stranaka i na lijevo<br />
Drugo, zadnjih godina<br />
se doseljenici sve više udaljavaju<br />
od narodnih stranaka<br />
i ljevičara. Kasni doseljenici<br />
tendiraju sve više ka ljevičarskim<br />
strankama, dok njemački<br />
Turci ne biraju samo<br />
SPD već sve češće Lijeve i<br />
Zelene. Na jednoj anketi iz<br />
2009. je samo 10 posto izjavilo<br />
da će birati kršćanske<br />
demokrate (CDU).<br />
Pri tome je CDU stranka<br />
koja iza sebe ima najduži put<br />
u smjeru njemačkih muslimana.<br />
Bili su to Christian Wulff, a prije<br />
njega Wolfgang Schäuble, s rečenicom<br />
“Islam je dio Njemačke”. Unija je<br />
2006. pozvala na Integracioni samit.
Već duže vrijeme strankama kruži<br />
ideja da bi muslimani sa svojim<br />
konzervatizmom zapravo bili idealna<br />
biračka riznica. Predsjednih Turske<br />
zajednice, član SPD-a Kenan Kolat<br />
čak kaže: “Unija ima zapravo samo još<br />
dva problema sa njemačkim Turcima;<br />
ulazak Turske u EU i dvojno državljanstvo”.<br />
Ipak, Unija je daleko od toga da<br />
bude stranka prijateljski nastrojena<br />
prema doseljenicima. To je jedno od<br />
njihovih načela, koje je zbog toga<br />
postajalo sve značajnije, jer ih nijedna<br />
stranka nije mogla prestići. Da islam<br />
i kršćanstvo nisu na istoj razini, nije<br />
mišljenje nekog outsajdera, to je rekao<br />
čak šef frakcije u Bundestagu, Volker<br />
Kauder. Neki članovi partije upozoravaju<br />
na islamizaciju zemlje. To se<br />
može nazvati političkom šizofrenijom<br />
ili različitosti mišljenja narodne<br />
stranke. U svakom slučaju, Uniji to<br />
ni najmanje ne smeta. Ako se izuzme<br />
neomiljenost među njemačkim<br />
Turcima.<br />
Stranke se tvrdokorno nadaju da se<br />
doseljenici radije vide kao lijevi, zeleni,<br />
socijaldemokrati, konzervativci ili liberali<br />
negoli samo kao imigranti. Bio bi<br />
to znak uspješne integracije. I to prilično<br />
nevjerovatan. Doduše, imigranti<br />
i njihovi potomci su u međuvremenu<br />
toliko različiti kao cijela zemlja. Ipak,<br />
razotkrivanje NSU-terora i Sarrazinove<br />
debate su oživjeli osjećaj koji je bio skoro<br />
prebrođen – “mi u ovoj zemlji nismo<br />
poželjni”.<br />
Sociolog Heinz Bude je zapazio nešto<br />
slično i kod istočnih Nijemaca. Primjedbe<br />
poput onih od Edmunda Stoibera<br />
2002. da frustrirani istočni Nijemci ne<br />
smiju odlučivati na izborima, uprkos<br />
svim različitostima među njima, izazvale<br />
su kolektivnu solidarnost. Svejedno da li<br />
bio FDP-ovac, bivši uposlenik istočnonjemačke<br />
Tajne službe ili nezaposleni<br />
istočno-njemački nostalgičar, zajednički<br />
odbrambeni sistem poniženih istočnjaka<br />
je obiman i da se lahko aktivirati. Do<br />
danas se nijedna stranka osim Lijevih<br />
nije potrudila da se trajno etabilira kao<br />
stranka koja zastupa interese istočnih<br />
Nijemaca.<br />
Simbolika prije svega<br />
Stranke se bore za imigranstku<br />
podršku prije svega simbolikom,<br />
apstraktnim zahtijevanjem za boljom<br />
integracijom ili s kandidatima<br />
s migracijskim porijeklom. Nasuprot<br />
tome, rijetko se može vidjeti da političari<br />
pozivaju Nijemce da budu tolerantniji<br />
prema doseljenicima. Mnogi<br />
birači jednostavno više ne slušaju čim<br />
se spomene riječ rasizam, navodi jedan<br />
socijaldemokrat.<br />
SPD je ovu temu zanemarila,<br />
u uvjerenju da imigranti<br />
automatski njih biraju.<br />
No, to se promijenilo.<br />
Šef stranke Sigmar Gabriel<br />
je dvojno državljanstvo<br />
stavio kao izbornu temu,<br />
uprkos još uvijek bolnom<br />
sjećanju na kampanju protiv<br />
dvojnog državljanstva<br />
koju je pokrenula CDU<br />
u pokrajini Hessen 1999.<br />
godine.<br />
Kada je tema integracija<br />
u pitanju, ni socijaldemokrati<br />
ne žele nikakvu<br />
neograničenost. “Mi trebamo<br />
također i glasove<br />
od birača sa rasističkim<br />
stavovima”, rekao je član<br />
predsjedništva stranke<br />
na jednom sastanku prije<br />
nekoliko godina, što su<br />
mnogi potvrdili klimanjem glavom.<br />
Uprkos najnovijim pokušajima da<br />
pridobiju glasove među imigrantima,<br />
SPD-ove najefikasnije figure na<br />
tu temu su Thilo Sarrazin i Heinz<br />
Buschkowsky.<br />
Buschkowsky, gradnonačelnik<br />
berlinskog dijela grada Neuköllna<br />
nije kao Sarrazin. Njegova imigrantska<br />
kritika nije potkrijepljenja<br />
biologističkim glupostima. Njegova<br />
opsjednutost propustima imigranata<br />
čini ga herojem kod onih koji<br />
njemačke Turke svakako smatraju<br />
“greškom u državi”. SPD-ova integraciona<br />
politika među imigrantima<br />
ostavlja više utisaka nego što je vrh<br />
partije svjestan.<br />
Stranke se bore<br />
za imigrantsku<br />
podršku<br />
prije svega<br />
simbolikom,<br />
apstraktnim<br />
zahtijevanjem<br />
za boljom<br />
integracijom ili<br />
s kandidatima<br />
s migracijskim<br />
porijeklom.<br />
Nasuprot tome,<br />
rijetko se<br />
može vidjeti<br />
da političari<br />
pozivaju<br />
Nijemce<br />
da budu<br />
tolerantniji<br />
prema<br />
doseljenicima.<br />
“Iluzionisti integracije”<br />
Također ni kandidat za<br />
kancelera Peer Steinbrück na<br />
ovom području nije lijevo orijentiran.<br />
Pitanje da li islam<br />
pripada Njemačkoj on ne potvrđuje<br />
bezuvjetno. 2010. je<br />
branio Buschkowskog; ono što<br />
je on rekao nije pogrešno zato<br />
što se “besprijekorni svijet iluzionista<br />
koji su za integraciju kolidira<br />
sa omalovažavajućim govorima<br />
političke korektnosti”.<br />
Možda Gabriel i Steinbrück<br />
planiraju tokom izborne<br />
kampanje podjelu rada:<br />
Šef partije kao lijevi borac za<br />
multikulturalnu raznolikost, a<br />
Steinbruck s hinjskim stavovima<br />
desnog krila stranke. Tada<br />
bi SPD i Unija bili ponovo vrlo<br />
blizu. Iz straha od vlastitih birača<br />
zarobljenih u iluziji, oba okruženja bi<br />
bili obuhvaćena i “podmirena”; doseljenici<br />
i oni koji bi da ih otjeraju “do đavola”.<br />
Stranke će se uskoro morati odlučiti između<br />
dva tabora. Doduše, ako konfrontiraju<br />
svoje ksenofobične glasače, narodne stranke<br />
postaju ranjive. Na kraju bi desničarko-populističke<br />
stranke mogle uzeti glasove mnogih<br />
birača koji su se osjetili prevarenim. Ipak<br />
mnogo gore čak i od islamomrzaca u parlamentu<br />
bi bila predstava među doseljenicima<br />
da je demokratija u Njemačkoj rezervirana<br />
samo za autohtone stanovnike.<br />
Kenan Kolat, predsjednik turskog saveza<br />
Njemačke je nedavno rekao: “To je<br />
vrlo jednostavno. Na izbore treba da izađe<br />
više migranata nego desničara.” Na to<br />
zasigurno neće morati puno čekati.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
57
Zanimljivo<br />
Iz povijesti muslimana<br />
Kronika i događaj ogađaji<br />
Bivši muftija Islamske<br />
zjednice u Hrvatskoj Ševko<br />
Omerbašić napisao je<br />
odličnu knjigu “Povijest<br />
islama”. Iako je ova<br />
knjiga izdana davne<br />
1996. godine, ona je<br />
jedinstvena jer je jedina<br />
knjiga na jezicima našeg<br />
govornog područja koja<br />
kroz poglavlje kronika i<br />
događaji donosi veoma<br />
dragocjene podatke iz<br />
islamske povijesti. Zboga<br />
važnosti tih podataka<br />
odlučili smo u nekoliko<br />
narednih brojeva prenijeti<br />
najzanimljivije dijelove<br />
spomenute kronike i<br />
događaja iz Omerbašićeve<br />
knjige “Povijest islama”<br />
Pripremio: Almir Duvnjak<br />
48. godina Hidžre: Te godine<br />
halifa Muavijaibni Ebu<br />
Sufjan, r.a., oprema veliku<br />
pomorsku vojnu na Konstantinopol.<br />
Za vrijeme opsjedanja grada, islamsku<br />
vojsku pogađaju nevolje gladi, a<br />
potom izarazne bolesti kojedesetkuju<br />
redove vojnika. Među vojnicima bilo<br />
je i nekoliko poznatih iz redova ashaba,<br />
r.a., kao što su Ibni Abbas, Ibni<br />
Omer,Ebu Ejjub el-Ensari, r.a.<br />
Ove godine umire u Medini i<br />
unuk Muhammeda, a.s., Hasan ibni<br />
Ali, r.a., i to od posljedica trovanja.<br />
Otrovala ga je njegova žena Dža’ada<br />
bint Ešas. Prije smrti izrazio je želju<br />
da bude ukopan kod svog djeda Muhammeda,<br />
a.s., uz uvjet da ta njegova<br />
želja ne bude uzrokom smutnje i razdora<br />
među muslimanima. Njegov brat<br />
Husejn, r.a., traži dozvolu od Aiše,<br />
r.a., koja se suglasila. S time se složio<br />
inamjesnik Medine Seid ibni el-As,<br />
ali<br />
se nisu složili Mervan ibni el-Hakem i<br />
pleme Ummejje, pa je Husejn odustao<br />
od namjere da ga ukopa kod djeda,<br />
a.s. Dženazu mu je klanjao namjesnik<br />
Medine Seid ibni el-As, iako je Husejn<br />
to bez volje prihvatio.<br />
50. godina Hidžre: Ove godine<br />
Muavija ibni Ebu Sufjan, r.a., nastoji<br />
prenijeti minber iz A.s. džamije<br />
u Šam. Tog dana kada je minber bio<br />
rastavljan i spremljen za transport<br />
dogodila se pomrčina sunca, što su<br />
stanovnici Medine protumačili kao<br />
loš znak, otišli pred džamiju Muhammeda,<br />
a.s., protestirajući protiv<br />
odluke. Čuvši za pomrčinu i proteste<br />
stanovnika Medine, Muavija odustaje<br />
od odluke da minber prenese u Š am.<br />
Pored minbera tu je uz nju bio i štap<br />
Muhammeda, a.s., koji je držao prigodom<br />
hutbi. Pored Muavij<br />
e i Abdul<br />
Melik ibni Mervan je htjeo prenijeti<br />
minber u Šam ali je i on odustao zbog<br />
protesta stanovništva.<br />
Te godine Ukbe ibni<br />
Nafia, namjesnik Afrike,<br />
počinje graditi afričku<br />
prijestolnicu Kajrevan.<br />
Kada je Ukbe odabrao<br />
mjesto grada, savjetnici su<br />
mu govorili kako to mjesto<br />
nije podobno za izgradnju<br />
jer je puno hijena, zmija,<br />
škorpiona i drugih otrovnih<br />
gmazova. Ukbe je osobno<br />
otišao na mjesto budućeg<br />
grada i obratio se gmazovima<br />
riječima: “Gmazovi!,<br />
pred vama je vojska u kojoj<br />
je 70 ashaba Božijega Poslanika. Napustite<br />
ovo mjesto”.<br />
I zaista ubrzo potom nestalo je<br />
gmazova i divljači. Ukbe je prvo<br />
sagradio džamiju koja će biti pret-<br />
93. godina<br />
Hidžre:<br />
Islamska vojska<br />
osvaja Toledo.<br />
Tarik ibni Zijad<br />
ima čast prvi<br />
ući u ovaj grad<br />
na čelu svojih<br />
vojnika.<br />
vorena ujedno od najstarij<br />
ih islamskih<br />
sveučilišta na svijetu.<br />
Ove godine umire i Safijja Bint<br />
Hajj, r.a., supruga Muhammeda, a.s.<br />
Te godine umro je i Midladž ibni<br />
Amr es-Selemi, r.a., ashab Božijega<br />
Poslanika, a.s., koji je sve bitke osim<br />
Bedra proveo boreći se za islam.<br />
53. godina Hidžre: Te godine islamska<br />
vojska osvaja otok Rodos pod<br />
zapovjedništvom Dženada ibni Ebu<br />
Umejje el-Uzdija.<br />
54. godina Hidžre: Umro je<br />
Su’ban, oslobođeni rob Muhammeda,<br />
a.s. Te godine je umro i Usama<br />
ibni Zejd, vojskovođa koga je Muhammed,<br />
a.s., pred smrt odredio da<br />
vodi vojnu protiv kneževine Gassasine,<br />
gdje mu je otac poginuo u diplomatskoj<br />
misiji. Te iste godine umro<br />
je i Seid ibni Jerbua, r.a., ashab Božijega<br />
Poslanika, a.s., koji je doživio<br />
124godine života. Te godine umro je<br />
i Muharrem ibni Nevfel, dalji rođak<br />
Hazreti Hadidže, koji je na<br />
islam prešao po oslobađanju<br />
Mekke 10. godine po<br />
Hidžri. Umro je u 115. godini<br />
života.<br />
55. godina Hidžre: Te<br />
godine je umro El Erkam<br />
ibni el-Erkam el-Mahzumi,<br />
r.a. Kada je umro imao je<br />
80godina.<br />
58. godina Hidžre:<br />
Umrla je Aiša bint Ebu<br />
Bekr, r.a., supruga Muhammeda,<br />
a.s. Pored toga<br />
što je bila supruga Muhammeda,<br />
a.s., i kćer Ebu Bekra, r.a.,<br />
bila je vrloobrazovana.<br />
65. godina Hidžre: Te godine u<br />
Irakuje vladala zaraza kuge. Naročito<br />
je intezitet zaraze bio jak u Basri, u<br />
kojojje nakonzaraze ostalo vrlomalo<br />
stanovnistva. Tadašnji namjesnik<br />
Ubejdullah ibni Muammer je<br />
također umro od kuge, kao i njegova<br />
majka. Toliko je svijeta umrlo da<br />
namjesnik Ubejdullah nije mogao<br />
naći nikoga tko bi mu majku odnio<br />
na groblje.<br />
74. godina Hidžre: Te se godine<br />
afrički namjesnik Hassan ibni<br />
Nu’man suočio s berberskim pitanjem<br />
u svoj njegovoj žestini. Nakon<br />
poginuća kralja Berbera Kesile, njihje<br />
okupila jedna žena po imenu Ka-<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
58
hina u brdima iznad grada Orasa.<br />
Savjetnici Nu’mana predlažu vojni<br />
obračun, jer dok je te žene među<br />
Berberima neće biti mira. Nu’man<br />
šalje poruku halifi Abdul Meliku<br />
ibni Mervanu i traži dopuštenje uporabe<br />
vojske protiv Berbera. Halifa<br />
mu dopušta, ali Nu’manova vojska<br />
je potučena, a mnogo vojnika zarobljeno.<br />
Kahina ih sve oslobađa osim<br />
Halida ibni Zejda koga zadržava u<br />
zarobljeništvu. Nu’man piše tajno<br />
pismo Halidu ibni Zejdu i traži od<br />
njega da mu nekako dostavi u pismu<br />
podatke o slabim točkama berberske<br />
vojske. Ovaj mu u kruhu šalje<br />
pismo u kome mu iznosi slabe točke<br />
berberske vojske. Doznavši da islamska<br />
vojska ponovo dolazi, Kahina<br />
donosi odluku da svu ljetinu uništi<br />
kako ne bi bila na korist islamskoj<br />
vojsci. Imala je predosjećaj da neće<br />
dobiti ovu bitku i zato šalje Nu’manu<br />
svoju dvojicu sinova i Halid ibni Zejda<br />
s njima da zatraže utočište, a ona<br />
ostaje svojskom da sebori protiv muslimana.<br />
Poraženi u ovoj bitki Berberi<br />
traže mir. Nu’man prihvata pod uvjetom<br />
da 12.000 Berbera regrutira u<br />
svoju vojsku, na što ovi pristaju. Od te<br />
bitke islamizacija Berbera<br />
će biti ubrzana. Između<br />
ovih vojnika izrasti će vrsne<br />
vojskovođe kao što je Tarik<br />
ibni Zijad i drugi.<br />
76. godina Hidžre: Te<br />
godine Abdul Melik ibni<br />
Mervan potpisuje zakon o<br />
tiskanju (kovanju) zlatnog<br />
dinara i dirhema. Bilo je<br />
to drugi puta u povijesti<br />
islama, nakon kovanja<br />
zlatnog novca iz vremena<br />
drugog halife Omera Ibnul<br />
Hattaba, r.a.<br />
Prije Abdul Melika<br />
za vrijeme Hadždžadža<br />
kovan je zlatni novac na<br />
kome je pisalo KUL HU-<br />
VALLAHU EHAD. Potez<br />
ovog namjesnika je osuđen<br />
jer je po mišljenju mnogih<br />
nedolično da se na novcu<br />
nalaze riječi Kur’ana. U<br />
djelu pod nazivom “Islamski novac”<br />
kažesedaje H.Omerbioprviislamski<br />
vladar koji je po uzoru na Kisru dao<br />
kovati novac, stim štomu jedao utisnuti<br />
islamsku sintagmu LA ILAHE<br />
ILLELLAH, EL HAMDU LIL-<br />
80. godina<br />
Hidžre: Mekku<br />
i okolinu,<br />
najsušniji<br />
kraj Arapskog<br />
poluotoka,<br />
zahvatila<br />
su velika<br />
nevremena, a<br />
potom i poplave<br />
i to upravo<br />
za vrijeme<br />
hadžskih<br />
obreda u<br />
mjesecu zilhidždžetu.Voda<br />
je prodrla u<br />
unutrašnjost<br />
Ka’be,<br />
porušila dosta<br />
građevina u<br />
Mekki.<br />
LAHI i MUHAMMED<br />
RESULULLAH. Za vri-<br />
jeme halife Osmana, r.a.,<br />
kovana je mala količina<br />
novca na komu je pisalo<br />
ALLAHU EKBER. Halifa<br />
Muavija, r.a., je dao kovati<br />
novac s likom ratnika koji<br />
je isukao sablju. Prvi koji<br />
je dao kovati okruglinovac<br />
DIRHEM bio je Abdullah<br />
ibni Zubejr, r.a., a na komu<br />
je pisalo MUHAMMED<br />
RESULULLAH.<br />
79. godina Hidžre: U<br />
ovoj godini pokrajinu Šam<br />
je zahvatilastrahovita zaraza<br />
kuge. Bila je tako masovna<br />
dajeprijetila pomorom<br />
svog pućanstva. Stoga su<br />
svi vojni pohodi prema Bizantu<br />
obustavljeni. I u Bizantu<br />
je te godine vladala<br />
epidemija ove zaraze.<br />
80. godina Hidžre: Mekku i<br />
okolinu, najsušniji kraj Arapskog poluotoka<br />
zahvatila su velika nevremena,<br />
a potom i poplave i to upravo<br />
za vrijeme hadžskih obreda u<br />
mjesecu zil-hidždžetu.Voda je pro-<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
59
drla u unutrašnjost Ka’be,<br />
porušila dosta građevina u<br />
Mekki. Zbog poplave ovaje<br />
godina prozvana AMUL-<br />
DžEHAF. Podaci govore<br />
da je u ovoj poplavi stradalo<br />
mnoštvo naroda i oko<br />
tisuću deva. TegodineBasru<br />
je zahvatila epidemijakuge.<br />
Prema podacima kroničara<br />
zaraza je bila tako snažna<br />
da je umrlo oko 170.000<br />
stanovnika Basre i okolice.<br />
Enes ibni Malik je u ovoj<br />
zarazi izgubio svu familiju,<br />
njih oko 70. Kroničari<br />
bilježe da je kuga došla nenadano,<br />
brzo se proširila,<br />
neostavljajući vlastima priliku<br />
da je spriječe. Koli ko je<br />
bila strašna govori ipodatak<br />
da se za vrijeme džuma-namaza petkom<br />
u džamiji našlo samo sedmoro<br />
ljudi, u kojoj je inače u obična vremena<br />
klanjalo i po četerdeset tisuća<br />
ljudi. Ova kuga jenaročito usmrćivala<br />
momke idjevojke.<br />
88. godina Hidžre: Te godine<br />
halifa a El-Velid daje nalog namjesni-<br />
ku Medine Omeru ibni Abdul Azizu<br />
da počne s proširenjem džamije<br />
Božijega Poslanika. Naložio mu je da<br />
sve odaje supruga Muhammeda, a.s.,<br />
pripoji džamiji, da vlasnicima kuća i<br />
zemljišta isplati dobru nadoknadu.<br />
94. godina<br />
Hidžre: U<br />
proljeće te<br />
godine islamski<br />
vojskovođa<br />
Abbas ibni<br />
el-Velid s<br />
vojskom<br />
prodire<br />
duboko u<br />
Bizant i osvaja<br />
Antakiju. Te<br />
godine u Šamu<br />
se od silnog<br />
potresa tresla<br />
zemlja punih<br />
40 dana. Prvi<br />
su potresi bili<br />
katastrofalni.<br />
Velid je izvjestio i bizantskog<br />
cara o svojim namjerama<br />
proširenja džamije, našto<br />
mu ovaj šalje svoj poklon<br />
od tisuću miskala zlata i<br />
stotinu vrsnih majstora kao<br />
svoju ispomoć. Te godine<br />
Mekku i okolicu je pogodila<br />
velika suša, pa su i hadžije<br />
bile u opasnosti. Te godine<br />
je umro Abdullah ibni Jasir<br />
el-Mazani, koji je upamtio<br />
dvije kible u džamiji na Kubi.<br />
Neki ga nazivaju i ashabom<br />
iako je bio dijete za vrijeme<br />
Božijega Poslanika, a.s.<br />
90. godina Hidžre: U<br />
toj godini je umro Enes<br />
ibni Malik el-Ensari, r.a.,<br />
čija je sva obitelj stradala<br />
u u epidemiji kuge. Kada je<br />
umro imao je 106godina.<br />
92. godina Hidžre: U mjesecu<br />
ramazanu te godine Tarik ibni Zijad<br />
se iskrcava na španjolsku obalu i<br />
počinje osvajanje ove zemlje. Dvanaest<br />
tisuća Berbera i Arapa s Tarikom<br />
na čelu lahko osvaja španjolsko tlo.<br />
Tamošnji kralj Roderik bezuspješno<br />
pokušava a zaustaviti napredovanje Ber-<br />
bera. Pogibijom Roderika, Španjolska<br />
gubi nadu da zaustavi prodor Arapa.<br />
Te iste godine islamska vojska osvaja<br />
Sardiniju koja spada u red najvećih<br />
otoka u Sredozemnom moru.<br />
93. godina Hidžre: Islamska vojska<br />
osvaja Toledo. Tarik ibni Zijad<br />
ima čast prvi ući u ovaj grad na čelu<br />
svojih vojnika.<br />
94. godina Hidžre: U proljeće<br />
te godine islamski vojskovođa Abbas<br />
ibni el-Velid s vojskom prodire<br />
duboko u Bizant i osvaja Antakiju.<br />
Te godine u Šamu se od silnog potresa<br />
tresla zemlja punih 40 dana. Prvi<br />
su potresi bili katastrofalni. U njima<br />
je porušeno mnogo kuća, a drugi<br />
manjeg inteziteta su samo dovršili<br />
načeto.<br />
97. godina Hidžre: U proljeće<br />
halifa Sulejman ibni Abdul Melik<br />
s vojskom napada Konstatinopol.<br />
Njegov sin Davud, zapovjednik jedne<br />
od jedinica, osvaja utvrde u Saifi.<br />
Ove godine umro je Musa ibni Nusajr<br />
čovjek pod čijom vlašću je počelo<br />
os vajanje Španjolske. Smrt ga je zatekla<br />
na putu u Mekku gdje se trebao<br />
susresti s halifom Sulejmanom ibni<br />
Abdul Melikom. Njegova je smrt tajnovita.<br />
Mnogi tvrde da je smijenjen<br />
s položaja namjesnika sjeverne Afrike<br />
i Španjolske, a zatim protjeran<br />
u rodno selo u blizini Medine i tamo<br />
umro od gladi. Te godine umro je<br />
Kajs ibni Ebu Hazim el-Bahli, koji je<br />
prigodom smrti imao više od stotinu<br />
godina. Bio je došao kod Muhammeda,<br />
a.s., da primi islam od njega ali<br />
je isti dan Muhammed, a.s., umro.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
60
Iz arhiva<br />
Mustafa Pruščak (I dio)<br />
Prvi Bošnjak na El-Azharu<br />
Postavlja se pitanje: Kada<br />
je došao prvi student iz<br />
zemlje Bosne na čuveni<br />
El-Azhar univezitet? Da li<br />
u fatimijskom dobu, kada<br />
bijaše veliki broj Sakaliba,<br />
tj. Slavena, na vojnim i<br />
dvorskim položajima? Ili<br />
u vrijeme Memluka, kada<br />
je historija zabilježila<br />
prisustvo određenih<br />
Bošnjaka sa njihovim<br />
ličnim imenima? Ili<br />
možda pak u osmanskom<br />
razdoblju kada bijaše<br />
bosanski narod na<br />
vrhuncu službovanja<br />
islamu? Tada se u Kairo<br />
zaputio veliki broj<br />
obrazovanih Bošnjaka,<br />
uglavnom u potrazi za<br />
korisnim znanjem ili<br />
podučavanjem.<br />
Piše: Jusuf Džafić<br />
Glasoviti Univezitet El-<br />
Azhar je od samih početaka<br />
bio svjetiljka i<br />
svjetlost znanja. U njemu su podučavali<br />
ili učili brojni čuveni učenjaci,<br />
između kojih su: Ibn Tejmijje,<br />
Ibn Hadžer, El-Džeberti, El-Hureši,<br />
Ed-Dusuki i dr. Stoga, sasvim<br />
je prirodno da među njegovim studentima<br />
bude izvjestan broj Bošnjaka,<br />
odnosno starosjedilačkog<br />
stanovništva Bosne. To ne treba da<br />
čudi i iznenađuje, posebno ako uzmemo<br />
u obzir da je osnivač Kaira<br />
i Univeziteta El-Azhar po porijeklu<br />
Bošnjak – Dževher Sicilijanac<br />
(Es-Sikilli), koji ih je osnovao 969.<br />
godine.<br />
Postavlja se pitanje: Kada je došao<br />
prvi student iz zemlje Bosne na<br />
čuveni El-Azhar univezitet? Da li<br />
u fatimijskom dobu, kada bijaše<br />
veliki broj Sakaliba, tj. Slavena, na<br />
vojnim i dvorskim položajima? Ili<br />
u vrijeme Memluka, kada je historija<br />
zabilježila prisustvo određenih<br />
Bošnjaka sa njihovim ličnim imenima?<br />
Ili možda pak u osmanskom<br />
razdoblju kada bijaše bosanski narod<br />
na vrhuncu službovanja<br />
islamu? Tada se u<br />
Kairo zaputio veliki broj<br />
obrazovanih Bošnjaka,<br />
uglavnom u potrazi za korisnim<br />
znanjem ili podučavanjem.<br />
Među njim su,<br />
glede njihovog nadnevka<br />
(datuma) smrti i vremena<br />
boravka u Egiptu i<br />
njegovoj jg jp prijestolnici Kairu:<br />
Ali Širi Hercegović<br />
(Hersekzade) (? – 1528);<br />
šejh Ibrahim Bošnjak<br />
(El-Busnevi) Er-Rumi<br />
el-Hanefi sin Timurhana<br />
sin Hamze sin Muhameda,<br />
poznat kao Kazaz<br />
(?- 1617); Abdullah-efendija<br />
Bošnjak (El-Busnevi)<br />
el-Bajrami (1584-1644);<br />
Mevla Bedruddin-efendija<br />
Mahmut (Mahmud)<br />
(?-1658); Šaban-efendija<br />
Bošnjak (El-Busnevi) sin<br />
Velijjuddina (?-1659); Zekerijja<br />
sin Husejna Katira,<br />
Bošnjak (El-Busnevi) porijeklom<br />
(?-1662); Derviš<br />
Bošnjak Sulejmanović (el-<br />
Busnevi sin Sulejmana),<br />
pjesničkog imena Mezaki<br />
(?- 1676); Mustafa-efendija<br />
sin Mehmed-efendije<br />
(Muhammed-efendi), nazvan<br />
Bekiri-zade (?-1685); Hasan<br />
Nazmi-dede Bošnjak Alić (El-Busnevi<br />
sin Alije) el-Rumi el-Mevlevi<br />
(?-1686 ili 1713), poznat i kao Nazmi<br />
Mevla, Talebi-dede; Mehmed<br />
(Muhammed) Muhtešim Bošnjak<br />
Šabanović (El-Busnevi Šaban-zade<br />
sin Hurema (?-1694); Ahmed<br />
Mostarac (El-Mustari), pjesničkog<br />
imena Rušdi Sahhaf (1637-1699);<br />
Mustafa Bošnjak Ejubović Mostarac<br />
(El-Busnevi Ejjubi-zade el-Mustari)<br />
el-Hanefi sin Jusufa sin Murata<br />
(Murad), poznat kao šejh Jujo<br />
Mustafa<br />
Pruščak je<br />
dosegnuo sami<br />
vrhunac glede<br />
tradicionalnih<br />
i racionalnih<br />
znanosti. Stoga,<br />
ne treba da čudi<br />
da je napisao,<br />
koliko je nama<br />
poznato,<br />
sedam knjiga<br />
iz islamskog<br />
vjerozakona<br />
(fikha), hadisa<br />
(poslaničke<br />
tradicije),<br />
teologije<br />
(akaida),<br />
politologije,<br />
teorije<br />
ratovanja,<br />
etike (ahlaka)<br />
milosrđa i<br />
sažaljenja,<br />
socijalne<br />
ekologije,<br />
alkoholne<br />
ovisnosti.<br />
(1651-1707); Hamid-efendija Bejazić<br />
(Bejadi-zade) sin Ahmed-efendije<br />
Bejazić (Bejadi-zade) (?-1720);<br />
Abdulvehhab-efendija Bošnjak Sarajlija<br />
(El-Busnevi, Es-Sarai) sin<br />
Hasana, poznat kao Bošnjak-efendija<br />
(Bušnak-efendi) (?-1791); Alija<br />
Bošnjak Jusufović (El-Busnevi sin<br />
Jusufa) (XVII st.); Ibrahim<br />
Muslihuddin Bošnjak<br />
(El-Busnevi) (XVII<br />
st.); Husejn Bošnjak Ibrahimović<br />
(El-Busnevi sin<br />
Ibrahima) (XVIII st.);<br />
Ahmed Bošnjak (El-Busnevi)<br />
(XVIII st.) i dr.<br />
Bilo kako bilo, prema<br />
historijskim izvorima,<br />
prvi Bošnjak, koji<br />
je došao na prosvjećeni<br />
El-Azhar univerzitet<br />
u Kairu, želeći znanje,<br />
upravo je Hadži Mustafaefendija<br />
Donjevakufljanin<br />
Pruščak Bošnjak sin<br />
Mehmeda sin Ahmeda sin<br />
Alije (El-Hadždž Mustafa-efendi<br />
ibn Muhammed<br />
ibn Ahmed ibn Alija En-<br />
Nev’abadi El-Akhisari El-<br />
Busnevi), jedan od vodećih<br />
bosanskih učenjaka.<br />
Životopis<br />
Rijetke podrobnosti<br />
života Mustafe Pruščaka<br />
su poznate. I ono što<br />
je došlo do nas, većinom<br />
je zasnovano na pretpostavkama.<br />
Rođen je krajem<br />
XVII stoljeća ili početkom<br />
XVIII stoljeća u<br />
Akhisaru, gradu u središtu Bosne,<br />
danas poznatom kao Prusac, ili je<br />
rođen u Nevabadu, gradu koji se<br />
danas zove Donji Vakuf, a bijaše<br />
tada kasaba. Nalazi se 4 kilometra<br />
udaljen od Akhisara.1 Najverovatnije,<br />
medresu je završio u svom<br />
rodnom mjestu. Onda se možda<br />
zaputio u Istanbul gdje je učio<br />
pred njegovim šejhovima, ili otišao<br />
izravno u Kairo. U Kairu se značajno<br />
posvetio izučavanju nauka.<br />
Učio je pred velikim učenjacima<br />
metropole, posebno pred učenja-<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
61
cima znamenitog El-Azhara i učiteljima<br />
Skender-pašine (Iskender)<br />
medrese. Nakon što je upotpunio<br />
dostatne studije i čvsto usavršio nauke,<br />
njegov plemeniti profesor Mustafa<br />
el-Erzen er-Rumi el-Uskudari<br />
mu je dao idžazetnamu (diplomu)<br />
iz raznih nauka: hadis (poslanička<br />
tradicija), pravo (fikh), metodologija<br />
prava (usuli-fikh), tefsir (hermeneutika<br />
Kur›ana), kiraet (učenje<br />
Kur›ana), teologija (akaid), sintaksa<br />
i morfologija arapskog jezika, retorika,<br />
stilistika, poezija, te druge<br />
tradicionalne i racionalne nauke.<br />
U nastavku donosimo izbor iz ove<br />
veoma značajne diplome (idžazetname)<br />
2 :<br />
Hvala Allahu, Gospodaru<br />
svjetova, hvalom roba koji Mu<br />
je potpuno privržen i čije se suze<br />
kajanja izlijevaju u svijetu onih<br />
koji su osvjedočili Božije prisustvo<br />
(šuhuda) 3 ...Slušao je preda mnom<br />
naš savršeni mula, učenjak,<br />
praktičar...Mustafa sin Mehmeda<br />
Bošnjak Pruščak Donjevakufljanin<br />
(Mustafa ibn Muhammed el-<br />
Busnevi el-Akhisari en-Nev›abadi),<br />
hadis prenesen s predajnim lancima<br />
po prioritetu. Zatim je od mene<br />
zatražio da mu dozvolim<br />
njegovo prenošenje (dam<br />
idžazetnamu za to), ali<br />
prenošenje i ostalog (što je<br />
slušao preda mnom), te sam<br />
klanjao istiharu i dozvolio<br />
mu da to prenosi (dao mu<br />
idžazetnamu)... Ovo je<br />
napisao siromah, koji traži<br />
oprost svoga Gospodara,<br />
Mustafa el-Erzen er-Rumi<br />
el-Uskudari, osmog dana<br />
zul-hidždžeta, 1333.<br />
godine. 4<br />
Potom se Mustafa<br />
Pruščak vraća u rodno<br />
mjesto sa širokim iskustvom<br />
i blistavim naukama.<br />
U Akhisaru, mjestu<br />
svog rođenja, obnašao je<br />
funkciju muftije, kako<br />
kaže Safvet Bašagić. Hazim<br />
Šabanović smatra da<br />
je također bio postavljen za profesora<br />
na univerzitetu u Akhisaru,<br />
univerzitetu koji je osnovao veliki<br />
alim Hasan Pruščak krajem XVI<br />
stoljeća, pored desetina drugih hajrata,<br />
u Nevabadu (već spomenut). 5<br />
Ovo možemo zaključiti na temelju<br />
njegove izjave da je napisao jednu<br />
Rođen je<br />
krajem XVII<br />
stoljeća ili<br />
početkom<br />
XVIII stoljeća u<br />
Akhisaru, gradu<br />
u središtu<br />
Bosne, danas<br />
poznatom<br />
kao Prusac,<br />
ili je rođen<br />
u Nevabadu,<br />
gradu koji se<br />
danas zove<br />
Donji Vakuf,<br />
a bijaše tada<br />
kasaba. Nalazi<br />
se 4 kilometra<br />
udaljen od<br />
Akhisara.<br />
od svojih knjiga na osnovu<br />
zahtjeva jednog svog<br />
učenika .6<br />
Mustafa Pruščak je<br />
1135. hidžretske godine<br />
(1723. god. n.e.) obavio<br />
hadždž i posjetio džamiju<br />
Božijeg Poslanika, s.a.v.s.<br />
Najvjerovatnije da je iskoristio<br />
jedinstvenu priliku,<br />
koja mu se pružila za vrijeme<br />
hadžskih obreda i posjete<br />
Poslanikoj džamiji,<br />
pa je prisustvovao predavanjima<br />
šejhova dva časna<br />
Hrama.<br />
Plemeniti i visoko cijenjeni<br />
Mustafa-efendija<br />
Pruščak je umro 1755. godine<br />
(1169. h.g.) u Akhisaru.<br />
Tokom njegovog dunjalučkog<br />
života pratio ga je<br />
pozitivan i dobar glas. Važio<br />
je za pobožnog i veoma obrazovanog<br />
učenjaka (alima), kako navodi<br />
Safveg-beg Bašagić u svojim djelima,<br />
govoreći o bošnjačkim predvodnicima<br />
učenjaka, pjesnika i službenika.<br />
Historičari se slažu da je Mustafa<br />
Pruščak preselio u Akhisaru,<br />
ali nije im poznato gdje se nalazi<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
62
njegov kabur. Muharem<br />
Omerdić je, prilikom govora<br />
o njegovoj smrti, kazao<br />
da, s obzirom da je po<br />
svoj prilici umro u Pruscu,<br />
onda se njegov kabur<br />
nalazi u mezarju kod ruševina<br />
džamije na brdu<br />
Geče, budući da ondje<br />
ima nekoliko nišana bez<br />
tariha. 7<br />
Knjige (I dio)<br />
Mustafa Pruščak je<br />
dosegnuo sami vrhunac<br />
glede tradicionalnih i<br />
racionalnih znanosti.<br />
Stoga, ne treba da čudi da<br />
je napisao, koliko je nama<br />
poznato, sedam knjiga<br />
iz islamskog vjerozakona (fikha),<br />
hadisa (poslaničke tradicije), teologije<br />
(akaida), politologije, teorije<br />
ratovanja, etike (ahlaka) milosrđa i<br />
sažaljenja, socijalne ekologije, alkoholne<br />
ovisnosti. Većinu svojih knjiga<br />
je napisao između 1738. i 1742.<br />
godine, izim Tebšir el-guzat koju je<br />
napisao 1737. godine. 8 Sva njegova<br />
Bilo kako<br />
bilo, prema<br />
historijskim<br />
izvorima, prvi<br />
Bošnjak, koji<br />
je došao na<br />
prosvijećeni El-<br />
Azhar univerzitet<br />
u Kairu, želeći<br />
znanje, upravo<br />
je Hadži<br />
Mustafa-efendija<br />
Donjevakufljanin<br />
Pruščak Bošnjak<br />
sin Mehmeda sin<br />
Ahmeda sin Alije,<br />
jedan od vodećih<br />
bosanskih<br />
učenjaka.<br />
djela su na arapskom jeziku.<br />
Glede vrste, glavnina<br />
djela spada u poslanice.<br />
Osvrnut ćemo se kratko<br />
na njegove knjige:<br />
- Risale fi hukm elkahva<br />
ve ed-duhan ve elešrube<br />
(Poslanica o propisu<br />
kahve, duhana i pića). 9<br />
Poslanicu je na bosanski<br />
jezik prevela Nevenka<br />
Kostić 1974. godine.<br />
- Er-Radi li el-murtedi<br />
(Zadovoljstvo onome<br />
ko hoće zadovoljstvo). 10<br />
Komenatar na djelo iz<br />
hadisa El-Hadi li elmuhtedi<br />
(Uputa onomo ko<br />
želi uputu) Muhammeda<br />
ibn Hasana el-Magribija<br />
et-Tilimsanija.<br />
- Risale fi er-rahme ve eš-šefaka<br />
ala el-halk (Poslanica o milosrđu<br />
i sažaljenju j spram stvorenja). )<br />
11 Na<br />
bosanski ju je preveo Nijaz Šukrić<br />
1987. godine.<br />
- Risale fi fedail el-džemaa<br />
(Poslanica o vrlinama džemata). 12<br />
Preveo Muharem Omerdić 1987.<br />
godine.<br />
IZVORI:<br />
1. Inače, oko ubiciranja Nevabada<br />
postoji dosta nedoumica iz kojih proizilazi<br />
veliko razilaženje. Mi smo uzeli mišljenje<br />
koje smatra da je Nevabad ustvari Donji<br />
Vakuf. Sličnog je mišljenja i Muhammed<br />
Arnaut (Mehmed Handžić, Dževher el-esna<br />
fi teradžim el-ulema’ ve eš-šuara’ el-busna,<br />
Muessese džaize Abdulaziz Suud el-Babtin li<br />
ibda’ eš-šuara’, Kuvajt, 2010, str. 88). (o.p.)<br />
2. Zahvaljujemo se prof. dr. Safvetu<br />
Haliloviću na uputama i savjetima bez kojih<br />
ne bismo uspjeli da kvalitetno prevedemo sa<br />
arapskog jezika ovaj ekscerpt iz Pruščakove<br />
diplome. (o.p.)<br />
3. Ovdje se radi o stepenu posebnog (o)<br />
svjedočenja Božijeg prisustva. (o.p.)<br />
4. Kasim Dobrača, Katalog arapskih,<br />
turskih i perzijskih rukopisa, Starješinstvo Islamske<br />
vjerske zajednice za SR Bosnu i Hercegovinu,<br />
Sarajevo, 1963, vol. I, str. 325.<br />
5. Bez ikakve sumnje obrazovanje koje<br />
se nudilo u Nevabadu bilo je visokoškolskog<br />
nivoa. Što se tiče naziva univerzitet, poznato<br />
je da i većina evropskih univerziteta nije u<br />
samom početku svoga postojanja rabila ime<br />
univerzitet. To i ne treba da čudi, budući da<br />
je termin univerzitet prvi put upotrijebljen<br />
u XIV stoljeća, a sve do modernog doba<br />
nije se na globalnom nivou upotrebljavao u<br />
današnjem značenju. (o.p.)<br />
6. Hazim Šabanović, Književnost Muslimana<br />
BiH na orijentalnim jezicima, Svjetlost,<br />
Sarajevo, 1973, str. 470-471.<br />
7. Muharem Omerdić, Traktat o vrlinama<br />
džemata hadži-Mustafe Pruščaka, Anali Gazi<br />
Husrev-begove biblioteke, 13-14/1987, str. 69.<br />
8. Postojalo je razilaženje kad je Pruščak<br />
napisao Tebšir el-guzat. No, najispravnije je<br />
da je djelo napisao 1738. godine, odnosno<br />
1150. godine po Hidžri. (o.p.)<br />
9. Esad Zgodić, Mustafa Pruščak. Teorija<br />
rata, etika milosrđa i toksikomanija, prema<br />
silabusu prof. Esada Zgodića 2009, http://<br />
www.scribd.com/doc/66202212/14/MUS-<br />
TAFA-PRU%C5%A0%C4%8CAK-Teorija-rata-etika-milosr%C4%91a-i-toksikomanija<br />
(20.2.2013, 22:38), str. 20-21;<br />
Nevenka Krstić, Mustafa ibn Muhammad<br />
Al-Aqhisari (Pruščanin): Rasprava o kafi, duvanu<br />
i pićima, Prilozi za orijentalnu filologiju,<br />
20-21/1974, str. 71-107.<br />
10. Omer Nakičević, Muhaddis Mustafa<br />
Pruščak, Anali Gazi Husrev-begove bilblioteke,<br />
11-12/1985, str. 7-14.<br />
11. Esad Zgodić, Mustafa Pruščak. Teorija<br />
rata, etika milosrđa i toksikomanija, prema<br />
silabusu prof. Esada Zgodića 2009, http://<br />
www.scribd.com/doc/66202212/14/MUS-<br />
TAFA-PRU%C5%A0%C4%8CAK-Teorija-rata-etika-milosr%C4%91a-i-toksikomanija<br />
(20.2.2013, 22:38), str. 20; Nijaz<br />
Šukrić, Etika milosrđa ili Traktat o samilosti i<br />
sažaljenju spram živih stvorenja od h. Mustafe<br />
sina Muhammeda Pruščaka (?-1169/1756),<br />
Zbornik radova Islamskog teološkog fakulteta<br />
u Sarajevu, 1987, sv. 2, str. 155-204; Hazim<br />
Šabanović, Književnost Muslimana BiH<br />
na orijentalnim jezicima, str. 475-476.<br />
12. Muharem Omerdić, Traktat o vrlinama<br />
džemata hadži-Mustafe Pruščaka,<br />
Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 13-<br />
14/1987, str. 68-84.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
63
No comment<br />
Lopovi u Srbiji ukrali zgradu!<br />
Za dvije godine lopovi su srušili i odnijeli<br />
objekte šabačkog Autosaobraćajnog<br />
preduzeća “Sedmi juli”.<br />
Na mjestu zgrada koje su se prostirale<br />
na oko četiri hektara, sada su samo ruševine.<br />
Policija je privela 70 osoba koje<br />
su čak i preko dana rušili i odnosili<br />
objekte, ali niko nije zadržan u zatvoru.<br />
Avaz, 30. april 2013.<br />
Srbijanac u mjesec dana<br />
2.000 puta nazvao, vrijeđao<br />
i prijetio policiji<br />
Četrdesetosmogodišnjak inicijala<br />
D.N. iz Jagodine priveden je zbog vrijeđanja<br />
i prijetnji upućenih službenim<br />
licima, a u toku prošlog mjeseca oko<br />
dvije hiljade puta ili dnevno u prosjeku<br />
64 puta zvao je, vrijeđao, psovao, a<br />
u nekim slučajevima i prijetio policiji.<br />
Oslobođenje, 20. april 2013.<br />
Dovešću vehabije da ti<br />
siluju ženu i djecu<br />
Kako je Mate Šimić prijetio komesaru<br />
MUP-a ZHK: Skinuću glavu tebi, ženi<br />
djeci. Silovat ću ti ženu, dovešću vehabije<br />
da to urade a ti ćeš sve to gledati.<br />
Oslobođenje, 21. april 2013.<br />
Kakanj: Muž ženu udario<br />
autom pa je zaklao na ulici!<br />
A. M iz Kaknja počinio je stravičan<br />
zločin, usmrtivši brutalno, pred očima<br />
više svjedoka, svoju suprugu. A. M.,<br />
koji se nakon gubitka posla u jednoj<br />
zaštitarskoj agenciji zaposlio kao prodavač<br />
u trgovini mješovite robe u rodnom<br />
selu Dumanac, nesrećnu ženu je,<br />
dok se pješačkom stazom kretala prema<br />
gradu, u pokušaju da je ubije, udario<br />
vozilom. Nakon što je Nasiha, koja<br />
je sa Amelom bila šest godina u braku,<br />
preživjela njegov prvi napad, krvoločni<br />
Marušić parkirao je golf, izašao, a onda<br />
na zaprepaštenje iznenađenih prolaznika<br />
potegao nož kojim je zaklao majku<br />
svoga petogodišnjeg djeteta! Zločin se<br />
dogodio u Ulici 311. brigade, na ulazu<br />
u grad, nedaleko od autobuske stanice.<br />
Nezavisne novine 23. april 2013.<br />
Gradonačelnik Vranja u<br />
Rusiji ukrao konjak!<br />
Zoran Antić zdipio konjak sa svečanog<br />
prijema, ali mu je flaša iskliznula ispod<br />
sakoa i razbila se u paramparčad.<br />
Kurir, 26. april 2013.<br />
Svjedočenje j prostitutke<br />
iz Žepča: Inspektoru CJB<br />
Banjaluka, morala plaćati<br />
dnevni reket kako je ne bi tukao<br />
Adisa Šišić, prostitutka iz Žepča, izjavila<br />
je u banjalučkom Osnovnom sudu<br />
da je Ognjenu Kosu, inspektoru CJB<br />
Banjaluka, morala plaćati dnevni reket<br />
kako je ne bi tukao. Šišićeva je u<br />
šokantnom svjedočenju ispričala da je<br />
Kosu tako plaćala 100 KM dnevno i<br />
ako ne bi imala novac, dobila bi batine.<br />
Poskok.info, 25. april 2013.<br />
Nastavniku - dileru čupali nokte,<br />
pa ga ubili hicem u potiljak<br />
Srećka Ćirića (49), nastavnika fizičkog i karate<br />
instruktora, koji je ubijen u Ulici Rahele<br />
Ferari u Padinskoj Skeli, ubice su prije zločina<br />
mučile. Ćirićevo tijelo su prekjuče u šumi<br />
pronašle komšije u blizini kuće u kojoj je<br />
živio, a policija je po dolasku ustanovila da<br />
je ubijen hicem u potiljak. Na lijevoj šaci bili<br />
su vidljivi tragovi krvi, a kasnije je utvrđeno<br />
da su mu napadači iščupali nokte. Zato se i<br />
pretpostavlja p da je ubica prethodno mučio<br />
Ćirića, a potom ispalio hitac u njega.<br />
Blic, 25. april 2013.<br />
Saudijac umro u 120.<br />
godini, ima 98-godišnjeg<br />
sina i 446 potomaka<br />
Vremešni šeik Awad je umro u svojoj kući<br />
u selu Al Badadha, a prije smrti nije imao<br />
nikakvih zdravstvenih problema. Vođa<br />
plemena je bio gotovo cijeli svoj život.<br />
Iza sebe je ostavio 24 sina i kćerke koje<br />
je dobio sa različitim ženama, uključujući<br />
i najstarijeg sina kojem je 98 godina,<br />
kao i najmlađeg sina koji ima 22 godine.<br />
Njegov najstariji unuk ima 65 godina.<br />
Klix, 24. april 2013.<br />
Padao crijep a nigdje<br />
daška vjetra<br />
Nevjerovatan događaj zbio se u selu<br />
Gornji Kamengrad kod Sanskog Mosta<br />
kada je u toku sunčanog i lijepog dana na<br />
neobjašnjiv način popadao crijep s pomoćne<br />
zgrade vlasnika Ibrahima Krupića.<br />
Uništeno je više od 100 crepova!<br />
Avaz, 28. april 2013.<br />
Krao pršute i dijelio siromašnima<br />
Franko Pincan, sitni lopov i varalica,<br />
“očarao” je mještane sela Bašići kod<br />
Pazina jer je po Istri mjesecima krao<br />
pršute, motorne testere i gorivo i dijelio<br />
ih svojim susjedima.<br />
Jutarnji list, 28. april 2013.<br />
Bilbija nam je psovao<br />
balijsku majku, u Banja<br />
Luci kao da je još rat<br />
Gostujući u show biz emisiji NTV Hayat<br />
Eldin Adilović iznio je teške i oštre kritike<br />
na račun nekadašnjeg kapitena mlade<br />
reprezentacije Bosne i Hercegovine<br />
Nemanje Bilbije. “Naš igrač, reprezentativac,<br />
koji nosi grb Bosne i Hercegovine<br />
Nemanja Bilbija psuje igračima balijsku<br />
majku na terenu, ružno je gledati utakmicu<br />
kada igramo u Banja Luci, sami povici<br />
sa tribina tipa ‘balije’, ‘turci’, ‘ubij, zakolji<br />
da balija ne postoji’ upućeni nama igračima<br />
su u više navrata prošli nekažnjeno od<br />
strane saveza i nadležnih institucija”.<br />
SN, 29. april 2013.<br />
Trojica mladića izudarali<br />
vozača u Sarajevu, htjeli<br />
voziti trolejbus!<br />
Tri nepoznate osobe napale su jučer vozača<br />
trolejbusa Š.S. (56 godina) koji je vozio na<br />
liniji 107 Dobrinja-Jezero. Vozač je prilikom<br />
polaska sa okretnice Jezero uočio da<br />
tri osobe trče prema trolejbusu te ih je sačekao<br />
i primio u vozilo, smatrajući da su<br />
putnici. Nepoznate osobe su odmah po<br />
ulasku u vozilo vozača počeli verbalno i fizički<br />
maltretirati. Govorili su mu da izađe<br />
iz vozila kako bi oni vozili te ga pesnicama<br />
udarali u predjelu glave i grudnog koša sve<br />
dok vozač nije izgubio svijest.<br />
Depo, 29. april 2013.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
64
Nauka<br />
Politika štednje šteti zdravlju<br />
Politika strogih mjera štednje<br />
ima razarajući učinak na<br />
zdravlje ljudi u Europi i Sjevernoj<br />
Americi, povećava stope samoubistava,<br />
depresiju, pospješuje zarazne<br />
bolesti te sužava pristup lijekovima<br />
i medicinskoj skrbi, pokazuje novo<br />
istraživanje. Istraživači upozoravaju<br />
na više od 10.000 samoubistava<br />
i do milion slučajeva depresije koju<br />
prate mjere štednje širom Europe i<br />
Sjeverne Amerike.<br />
Pripremio: Saladin Kovačević<br />
Roditelji daju djeci<br />
pogrešne lijekove<br />
Prema istraživanju, brojni roditelji<br />
daju djeci mlađoj od četiri<br />
godine lijekove protiv kašlja ili prehlade<br />
koje djeca ne bi smjela koristiti,<br />
a oko 25 posto roditelja daje im<br />
lijekove za smirivanje nenormalnog<br />
nakupljanja krvi u organima i tkivima.<br />
Upotreba lijekova protiv kašlja<br />
i prehlade može kod djece izazvati<br />
mamurluk, sporo i plitko disanje,<br />
alergijske reakcije, halucinacije, zatvor<br />
crijeva, grčeve...<br />
Poboljšajte pamćenje stiskanjem šaka<br />
Pamćenje se jednostavno može<br />
poboljšati stiskanjem šaka, tvrde<br />
američki psiholozi. Stisnuta desna<br />
šaka na 90 sekundi pomaže u formiranju<br />
memorije, a isti pokret lijevom<br />
šakom pomaže u njezinu prizivanju,<br />
kažu naučnici. Oni tvrde da stiskanje<br />
šaka aktivira posebne regije u mozgu<br />
koje su povezane s procesuiranjem<br />
pamćenja. U procesu pamćenja koriste<br />
se obje moždane regije, lijeva za<br />
pohranu informacije, a desna za njezino<br />
aktiviranje.<br />
Bogat izvor korisnih<br />
sastojaka u borbi protiv<br />
bolesti<br />
J<br />
agoda, pored lijepog izgleda<br />
i odličnog ukusa, može se<br />
pohvaliti čitavim nizom hranljivih<br />
sastojaka. Plod jagode je izvor<br />
sastojaka koji omogućuju pravilan<br />
rast i razvoj djece i koji ubrzavaju<br />
oporavak od bolesti. Mnoga istraživanja<br />
upućuju na to da su ovi<br />
aromatični plodovi izvor korisnih<br />
sastojaka u borbi protiv raka, kardiovaskularnih<br />
bolesti, slabljenja<br />
imunološkog sistema i neuroloških<br />
poremećaja.<br />
Jezgro Zemlje znatno toplije nego što se smatralo<br />
Novi eksperiment pokazao je<br />
da je jezgro Zemlje toplije<br />
nego što se smatralo posljednjih 20<br />
godina. Novije tehnike su omogućile<br />
stručnjacima da odrede da je temperatura<br />
Zemljine jezgre 6.000 stepeni<br />
Celzijusa, što je za oko 1.000 stepeni<br />
toplije nego što se ranije smatralo.<br />
3. maj - 23. džumade-l-uhra<br />
65