GDJE JE PRAVA CRKVA?

GDJE JE PRAVA CRKVA?
Mr. Herbert W. Armstrong
Isus Hristos je rekao, "Podignu}u moju crkvu". On nije reka "Crkve", "Sekte", On
je rekao da vrata pakla ne}e je nadvladati. Negdje ta orginalna prava Crkva postoji
dans. Ali gdje? Koja? [ta je Crkva? Za{to jena? Ovde je otkrivena prava istina.
Kakva su to sva povodom crkve pitanja-koja se vas ti~u? Gdje je orginalna prava
Crkva koju je Isus Hristos osnovao-jednu koju `ivi Isus Hristos vodi jo{ danas? Ovo
je pitanje koje je mene mu~ilo, u 1926, i u po~etku 1927. Odrastao sam, kao mnogi
od na{ih ~itaoca, u jednoj po{tovanoj od starih Protestanskih naziva. Od djetinjstva
sam vo|en u Nedjeljnu {kolu i crkvu, Re~eno mi je da sam "spa{n" da podpuno
imam "pravo po ~lanstvu poroda" u crkvi. Nisam mnogo znao u {ta moja Crkva
vjeruje-sje}am se da se nisam mnogo ni brinuo o tome.
Ali oko 18 godina starosti izgubio sam podpuno interesovanje, i rijatk sam odlazio
poslije toga. Po zavr{etku {kole po~eo sam raditi kao oglasiva~ u novinama. Bio sam
ambiciozan. Tra`io Sam polo`aj. Radio sam te{ko, u~ia sam mnogo da bi pobolj{ao
svoju sposobnost, gonio sam sebe bezumorno preme tom `eljnom polozaju. Onda,
poslije op{te nacionalne dipresije koja je bile izvan moje kontrole uni{tila mi je dva
puta moju struku koju sam zapo~eo, bio sam prinu|en zbog gnjeva u jedno
neprekidno prou~avanje Biblije po prvi put u mom `ivotu. [ta se Biblije ticalo,
stalno sam govorio, "ja ne mogu da razumijem Bibliju".
Neobi~no-stalno sam tra`io razumjevanje-ali o drugim stvarima. Biblija mi je
izgledala suvi{e suoparna, tupa, mrtva knjiga koju niko ne mo`e razumjeti.
Predpostavljao sam, svakako, da su sve crkve stekle sva svoja vjerovanja, nauku i
obi~aje kroz Bibliju-ali onda, nisam imao interesovanja za religiju.
Ali na pokon, u ranom dolasku 1926, bio sam izazvan! Bio sam dvostruko
izazvan! Moja `ena izabrala je "vjerski fanatizam" to jest, izgledalo je meni
fanatizam: One je govorila kako je na{la u Bibliji-ali ja sam znao mnogo dobro da je
nemogu}e, po{to je to jedno vjerovanje i izvr{enje sasvim opre~no crkvama. "sve ove
crkve ne mogu biti pogre{ne", rekao sam. "One imaju svoju nauku iz Biblije i taj
fanatizam je opre~an onome {ta vas u~e".
"Dobro, mo`da oni u~e opre~no Bibliji, onda", nastojala je moja `ena, "to sam ja
na{la u Bibliji"!
Rasprava nije uspjela. Ona je rekla da ako ja njoj mogu da poka`em gdje Biblija
u~i druk~ije, ona }e onda odustati, ali ne druk~ije. U isto vrijeme snaja me je
izazvala povodom teorije evelucije.
Ja nikad nisam u~io evoluciju u {koli ili gimnaziji. Ona je rekla da sam prosto
tup ako ne vjerujem u evoluciju! Ovo je duboko ubolo moj ponos! Ja tupan? Kakva
uvreda!
"Dobro", odgovorio sam, "Ja }u prou~iti evoluciju u detalje, i ako si neta~na, kao
{ta znam da jesi, ja }u ti dokazati, i nagna}u te da proguta{ te svoje rije~i".
DOKAZ DA BOG POSTOJI
Stalno sam vjerovao u Boga-i ako sam malo znao o njemu, nikada se nisam
brinuo o “vjeri”.
Svakako, nikada nisam ni ulazio u dubinu pitanja da bi dokazao da Bog postoji, i
da li je evolucija istinita. Manjina nikad nije. Uzeo sam Boga olako, ali sam smatrao
ipak da je evolucija la na teorija.
Skorom svi koji vjeruju u Boga ili evoluciju prihvatili su svoje vjerovanje bez dokaza!
Ali to za mene nije vi e bilo dovoljno! To je postalo skorom -dan-i-no prou avanje
Biblije, i u-dubljinu istra ivanje kroz knjige evolucije, geologije, paleontologije,
biologije, fizike. Bid sam udubljen u
zapise Darvina (Darwin), Hekela (Haeckel), Hakslia (Huxley), Vogta (Vogt),
amberlina (Cha mberlin). Istra ivao sam i radioaktivnost. Koja potvr uje da nije
1

ilo u pro loj vje nosti materije, ve stvaranje. Prou avao sam stvaranje u Prvoj
Knjigi Mojsijevoj. To je bilo est mjeseci neumorno istra ivanje, koje je zahtjevalo
u enje ak do 1 i1i 2 asa u jutro. Ali na kraju sam dokazao postojanje Boga, i
nepogre ivo nadahnu e Biblije; i tako sam pobio teoriju evolucije, i prisilio sam
snaju da "proguta svoje rije i"!
Ali u raspravi sa mojom enom, izgubio sam! Ona je bila u pravu, a ja sam bio
kriv. To je bila najve a pilula koju sam ikad progutao. Vidi , to samo ne zna i
prizhati da sam kriv. To je suvi e
te ko za ljudski um i ponos. Ali sad sam uvidio kako sam pogre an bio, ne samo
to sam vjerovao kroz predpostavku, ve to sam radio i to sam bio. Smatrao
sam da sam prili no bio dobar! Ljudski um tako stalno misli. Nau io sam da
ljudska priroda je prosto lo a i nevaljala.
Odmah sam po eo razmi ljati, "Ako ja prihvatim Biblisku nauku, i po nem
ivjeti po njoj-ako priznam Hrista, preokrenem se, ivim Hri anskim ivotom,
to e moje biv e profesionalno dru tvo i drugovi da ka u"? U mom umu, zna ilo
je napustiti ih sviju-za uvjek!
To zna i preokret! I to je ne to to ne vjerujem da se dogodilo u stvari, i
podpunosti, bez unutra nje borbe. To se nije desilo samnom u mom slu aju. To
zna i predati se! To zna i odustati od svega onoga to je moje srce elelo-moju
ivotnu namjeru. To zna i napustiti put mog sada njeg ivota-jedan podpuni
zaokretaj. U stvari to zna i odbaciti moga krivog boga, i ako nisam vidio to
tako tada. To zna i bezuslovnu kapitulaciju Bogu. To zna i uzeti moj ivot i dati
ga Bogu! Na kraju tako sam i u inio!
Ali sada sam se suo io sa novim zahtjevom! U ovom napetom u enju, doznao
sam da "sve ove crkve" mogu pogresiti. Prona ao sam, nadalje po to sam znao u
kakvoj sam crkvi odgojen i vjerovao, to je sve- bilo opre no Bibliji.
GDJE JE PRAVA CRKVA?
Sad dolazi pitanje, gdje je prava Crkva-jedna koju je Isus Hristos osnovao-onu
koju on vodi danas-jedna koja vr i njegovu du nost-jedna koju je on rekao da je
ne e nikad napustiti i zaboraviti. Bio sam mnogo razo aran! To je bila skorom
ozljeda za est mjeseci.
Kad sam pro itao Rimljanima 6:23, zagledao sam se u taj zapis moje Biblije u
okiranom, nevjerojatnom nevjerovanju: Ono kaze, "Jer je plata za grijeh smrt; a
dar Bo i je ivot vje ni u Isusu Hristu Gospodu na em". Stalno sam vjerovao da
plata koju zaradimo za grijeh jeste ba suprotno smrti. U en sam da kad mi
dobijemo platu za grijeh jeste vje ni ivot-u paklenom ognju! Ovaj stih nam govori
da je vje ni ivot ne to to samo mo emo primiti kao dar od Boga.
Ali NE! Svakako ne! Mi ve imamo vje ni ivot-tako sam bar mislijo-mi smo
besmrtne du e! Shvatio sam da mnogi teolozi tuma e taj stih-to jest, oni stavljaju
druk ije tuma enje u njega. Oni mjenjaju zna aj tih rije i da ih prilagode svome
vjerovanju umjesto da dozvale Bo ijim Rije ima da im promjenu vjerovanje u
skladu sa Bo ijom istinom. Oni proizvode novi zna aj rije i smrt. Oni ozna avaju
smrt kao zna aj- "odvajanje od Boga".
Razmotri ovaj stih ponove. Na jednu ruku, za grijeh, mi umiremo. Na drugu
ruku, opre no toj kazni jeste vje ni ivot. Sada, to je prosto jasno, ako vje ni
ivot je prava opre nost smrti, onda, smrt ne ma e zna iti vje ni ivot!
To je bio ok da u mnogim-ako ne u ve ini-predavanje Isusa Hrista u Novom
Zavjetu Crkve sada u e sasvim opre no, i slijede opre ne obi aje i poslove. To je
bilo zbunjeno. Moja glava se vrtjala.
Ali tu je to, eto na prnstom jeziku. Pro itao sam da du a mo e umrijeti! "Koja
du a zgrije i ona e i poginuti": (Jezek.18:4,20). Bilo je va no da se istakne dva
puta. Onda su moje zapanjuju e o i pro itale, u Otkrivenju 16:3, "I svaka du a
iva, umrije u moru". To nam ka e da du e mogu umrijeti. Onda sam vidi gdje
Isus ka e da se du a ma e uni titi! Ali, "…nego se bojte onoga koji mo e i du u i
tijelo poguoiti u paklu (gehena)" (Mat 10:28).
2

To je po elo izoledati da su crkve neta ne, poslije svega! Ali zar Isus Hristos nije
osnovao svoju crkvu? Svakako da jeste, i prona ao sam gdje je On rekao da vrata
paklena ne e je pobjediti -nemo e da se uni ti! Prona ao sam gdje je Isus Hristos
rekao da je ne e nikad napustiti i ostaviti-gdje e on stalno biti "u sredini" nje.
Prona ao sam da je On glava Crkve! Isus Hristos vaskrsnuo je iz mrtvije. On je
stalno iv.
Onda gdje je ta Crkva koju On uva, upravlja, i upotrebljava? Bio sam smeten.
Ali sam produ io sa istra ivanjem. Produ io sam sa naukom. Prona ao sam ovo
otkri e nova-meni-istinu mnogo za aranu i zainteresovanu te nju u mome ivotu.
To je bilo kao da sam na ao grudu zlata-sad bogat-samo ovo je bilo duhovno
bogastvo. Ali nisam doznao gdje, i koja, je samo jedna prava Crkva koju je Hristos
osnovao za prili no dugo vremena. Doznao sam da je Isus izabrao svoje u enike,
koji su postali temelj Crkve, da su se odvojili od ovoga svijeta i "ostali odvojeni" (2
Kori. 6:17-18). Tako er Isus je rekao Bogu svome Ocu da se On ak ne moli za svi
jet (Jov. 17:9). U Mateju 24:1-3, On je govorio o kraju ovoga vijeke. Prona ao sam
da rije i zapisane u Bibliji ka u "ovaj vra i svijet".
U dolaze em vremenu shvatio sam da kroz svijet, specialno ovaj 20-ti vijek,
postignut je veliki napredak, i jo je uvjek pro e en skroz na skroz sa neopisljivim
zlom. I to zlo se umno ava. Za to ovo ovakvo udnovato zlo?
Nisam shvatio namjeru Crkve-razlog za to ju je Hristos i osnovao-dokle god
nisam nau io istinu samog stvaranja svijeta.
KO I
TA JE BOG?
Trebao sam nau iti, prvo, ne samo dokaz da li Bag postoji, nego ko, i ta je Bog.
Mnoge Crkve tradicionalnog Hri anstva vjeruju da je Bog trojstvo-Bog u tri osobe.
Judejska vjera vjeruje da je Bog jedan-jedna osoba. Neki vjeruju do je Bog
jednostavno "Na elo"-ili dobro ne to u svakom ivom bi u.
Ali ja sam prona ao da Bog otkriva sebe kroz Bibliju. U Jovanu 1:1-5, mi itamo
o "Rije i". Stih 14 ka e do je Rije pretvorila se u tijelo i pastao Isus Hristos. Rije
je bila sa Bogom, i Rije je bila Bog. Koko to me e biti? To je recimo kao, aka je bio
Jovan, i Jovan je bio so Smitom, i Jovan je bi Smit. Jovan mo e biti Smitov sin, i
Smit je familije ime-prezime.
Nau io sam da u Prvoj Knjigi Mojsijevoj 1:1 je otkriveno do je Bog stvorio Nebo i
zemlju. Ali Mojsija je zapisao te rije i. I Engleska rije "Bog" prevedena sa
Jevrejskog ELOHIM kako je to Mojsija zapisao. Elohim je rije mnn ine-vi e nego
jedna osoba. U stihu 25-om, ista glove, Elohim je rakao: "Da na inimo ovjeka po
svom obli ju, kao to smo mi". Rije Bog, onda, je ime familije. Bo ije familije. I
krave su stvorene po vrstama njihovijem (stih 25) ali ovjek je stvoren po Bo ijem
obli ju.
U Novom Zavjetu mi u imo da je Bn iji Duh u nama svjedo i na emu duhu do
smo mi duhovno za eti sinovi Bo i. Isus je sin Bo i, i Crkva treba da se uda za
njega (Mat. 25:1-13; Otk. 19:7). Onda Bog je u stvari familija,. kroz koju, kroz
Hrista, mi se mo emo roditi. U Rimljanima 8:29, zapisano je da je Isus bio
prvoro eni me u mnogom bra om. On je ro en pravi Bog "sa vaskrsenjem iz
mrtvih" (Rim 1:4).
Po to je prvi ovjek, Adam, bio obli ja Bozijeg, da 1i je mogu e do bi i on bio
Bog?
TO JE
OVJEK?
Bog je sastavljen od Duha-On je duh (Jov. 4:24). Ali ovjek je napravljen od
praha zemaljskoga (2. Moj. 2:7). I Bog dunu mu u nos duh ivota i ovjek (prah)
posta du a-prah zema ljski postala je du a. ovjek je dobio privremeni boravak,
odr an u ivotu sa disanjem vazduha, i cirkulacijom krvi-i stalno snabdjeven
hranom i vodom iz zemlje. Ali Bog nam je prikazan kao besmrtan-imaju i sam po
sebi prio eni ivot.
3

ak vidimo da je Bog ponudio Adamu vje ni ivot, kroz. "Drvo ivota" u vrtu
Edemskom. Ali Bo ija nije bila namjera da dade ovaj nasljedni besmrtni ivot
ovjeku osim i dok ovjek ne primi isti sveti, pravedni duhovni prefektni karakter
Boga. I ovo je ovjek trebao sam da izabere-ina e to ne bi bio pravedan karakter.
Drugo specijalno simboli no drvo bilo je "poznanje dobra i zla". Bog je rekao Adamu
da ne jede sa tog drveta, jer e umrijeti. To je bila stoga drvo smrti. Ali drvo ivota
tako er je bilo drvo znanja-to jest, duhovnog znanja kao dato od Boga. Kada je
Adam izabrao drvo smrti, on je uzeo na sebe znanje dobra i zla.
Dozvoli mi do razjasnim sa ovim ciljem da i drugi zapisi otkrivaju da je Bog
stvorio ovjeka sa ljudskim duhom. Jova, 32:8 ka e, "Ali je duh u ljudima" a stih
18 ka e ovaj duh u ovjeku prisiljava ga-predla e, varni a, pogani. 1. Kor. 2:11
ka e, "Jer ko od ljudi zna to je u ovjeku osim duha ovje ijeg koji je u njemu”.
ovjek se sav tvar-ne duh. Du a je tvar iz zemlje. Ali tu ima duh u toj du i, ipak
samo ljudska du a. Ova du a dava silu intelegencije ljudskom mozgu. Da
razjasnim malo bolje na ovom mjestu, skora nje prou avanje mozga pokazalo je da
je ljudski mozak sli an mozgu ivatinja. Ali ivotinjski mozak radi po instiktu, ne
mo e misliti, razmi ljati, planirati, izmi ljati kao to ovjek mo e. ivotinjski
mozak na zna to je dobro a to je zlo-ne mo e da u iva muziku, umjetnost i
literaturu. Ljudska du a dodava du evnost ovje ijem mozgu.
Onda, za to, je Bog stavio ljudski duh u ljude, a ne u ivotinje? Odgovor je jedna
dalekose na istina! Ljudski duh u ovjeku jeste jedna vrijednost ljudskog
ivota-po to je to jedini na in sa kojim ivo bi e mo e biti ujedinjeno s Bogom.
Po pokajanju i vjeri onih pozvanih od Boga mogu biti za eti od Boga, biti ro eni
kao djeca Bo ija-isti Bog-dio Bo ije familije. Bo i sveti Duh mo e tako ujediniti se
sa ljudskim duhom.
Tako, kao u Rimljanima 8:16, Bo i duh svjedo i na emu duhu da smo djeca
Bo ija-sada za eti od Boga i biti ro eni na vaskrseniju kao duhovna bi a. Kako je
Bog poslije i otkrijo u ovoj napetoj umno-otvorenoj nauki njegovih rije i, ljudska
Familija, otpo eta sa Adamom bila je, potencialno, Bo ija familija kroz koju je Bog
imao namjeru da se prerodi. I ljudski preporo aj jeste prava vrsta Bo ijeg svetog
preporo aja. Ali objava ovog znanja bilo je previ e duboko za gre ne i
Sotonu-zavedenu razumnost da obuhvati-izuzev onih koje Bog pozove i oni koji su
od njega za eti kroz njegov Duh sveti. Ova ogromna istina vodi u razumjevanje
za to e nam Crkva, i koja je jedna prava Crkva Bo ija: Sad da se vratimo u vrt
Edemski i osnivanje ovoga svijeta.
STVARANJE SVIJETA
Prvo ivo bi e, ovjek Adam, zaveden je od svoje ene Eve na neposlu nost
Bogu, i odbacio je drvo ivota. To Drvo ivota bilo bi ga ujedinilo sa Bogom. Ali po
njegovoj odluci, Bog je zatvorio drvo ivota od Adama i njegove familije-sve dok Bog
nije poslao Isusa Hrista, drugog Adama, da omogu i ujedinjenje ljudi s Bogom. U
stvari namjera Crkve Bo ije jeste da ujedini ljudesa Bogom.
Vjeruju i Sotoni.. On je rekao da ona ne e umrijeti-da je ona besmrtna du a.
Ona je to povjerovala, i njena djeca vjeruju u to la od tada. Adam se pridru io
njenoj odluki svojevoljnoo-znanja dobra i zla, ra e nago Bogom-odkrivenog
znanja-slu aju i ljudski duh ra e nego primiti i biti vo en sa Bo im svetim
Duhom.
Razjasniti drugim na inom, oni su bili ukra eni od Sotone, i slijedili su put
ivota, znanja i razumjevanja kradice ra e nego njihovog mogu eg Oca, koga nisu
poslu ali. Ali-Bo ija namjera ostaje: Bog e odkupiti svoju mogu u Familiju. Ali
od tada ljudska familija u Adamu je izabrala put grijeha i po to je grijeh donio na
njih patnju, brigu, tugu i smrt, Bog je zatvorio drvo ivota, da oni nisu u stanju
ste i vje ni ivot kroz bol, patnju, mizeriju i nevolju. Vje ni ivot bi, kroz Hrista,
bio omogu en za sve one koji bi izabrali pravi izbor, kroz drugog Ada ma.
Tako, bilo je onda odre eno, na tom osnivanju ovog sada njeg ljudskog svijeta i
civilizacije (Otk 13:8), da Hristos, "Jagnje Bo ije", treba da do e i da se rtvuje da
4

otkupi izgubljene. Na istom osnivanju ovog svijeta koji je odpo eo sa Adamom, bilo
je odre eno da "I kao to je ljudima odre eno jednom da umru, a po tom sud"
(Jeer. 9:27). Ali kako ovjek mo e biti osu en kad on umre?
Ovo je opisano u 1. Korin anima 15:22-24, "Jer ako po Adamu svi umiru, tako
e mo po Hristu svi o ivjeti"-u vaskrsnu u. Ovo je pisano u Otkrivenju 20:11-12
kao veliki bijeli prestol. "Knjiga ivota" je otvorena na sudu. Oni prona eni krivima,
kao svi to su, u i e da Hristos drugi Adam je do ao i platio za njihovu smrt
umjesto njih. I onda ako se pokaju, drvo ivota bite im otvoreno. Oni e biti za eti
i onda se roditi kao sinovi Bo i, obra eni u Bo iju familiju. Ipak, u me uvremenu
svi umiru i ostaju mrtvi do vaskrsenja.
DRUGI ADAM
U Bo ijem dospjelom vremenu, nekih 4.000 godina poslije Adamovog grijeha i
osnivanja ovoga svijeta, Bog je poslao svoga sina, Isusa, ro enog od Marije, za etog
od Baga. On je do ao kao drugi Adam. Ne kao prvi Adam,on je izabrao drvo ivota.
Isus se rodio od svetog Duha Bo ijeg. On je bio ispunjen, bez mjere, Bo im
Duhom. On je imao najbli u vezu sa Bogom koju je prvi Adam odbacio. On je bio
za et i ljudski ro en od Boga. On je rekao "Ja dr im zapovjesti Oca mojega" (Jov
15:10), koje je prvi Adam odbacio i izabrao umjesto svoje vlastito ljudsko dobro, kao
i zlo. Tako je Isus izabrao drvo ivota. Isus je rekao, "sazida u crkvu svoju" (Mat.
16:18). Ovo je prvo mjesto u Bibliji gdje je rije Crkva upotrebljena. Ako odgo
vorimo na pitanje navedenih u ovoj bro uri, "Gdje je pravaCrkva"? mi moramo
ovdje stati- i upitati, to je Crkva? ta je Isus ozidao? Za to je potrebna Crkva? Je
li to jedna crkva koju je Isus pdigao -ili mnoge? Jeli Crkva podjeljena u mnoge
dominacije, sekte i djelove? Ili, je to samo jedna orginalna prava Crkva koju je Isus
podignuo?
ZA
TO CRKVA?
Novi Zavjet u Bibliji orginalno je napisan na Grckom jeziku. Engleska rije Crkva
prevedena je sa orginalne Gr ke rije i Eklesia. to zna i "pozvani jedni". Gr ka
rije zna i "pozvani" da se dru e zajedno, specialno kao vjerski okup. To ne zna i
gra evina strmih krovova, sa iljkom uprtim u nebo, i sa krstom na Fasadi.
Simboli no Crkva je uspore ena kao doma instvo (ili familija) Bo ija (Efez
2:19-21) i gra evina koja raste zajedno u sveti Hram u koji e Hristos do i po
povratku na zemlju kao Kralj kraljeva,
vladaju i svim narodima svijeta. Ali za to Crkva? Za to pozivati svoje lanove iz
ovog svijeta?
To je odgovor sa drugim pitanjima. to je lose sa ovim svijetom?
Osnovano je na lo em temelju. Ono je pro e eno od kraja na kraj sa zlom,
prouzrokuju i iva bi a da pate, mu e se i umiru. U tradicionalnom Hri anstvu
izgleda da tamo ima neki pojam da je Bog stvorio Adama podpuno besmrtnog
duhovno bi e-da je Sotona do ao i pokvario ovo prefektno duhovno mehanizovano
bi e-i, da je Hri anstvo Bo iji poku aj da okrpi tetu, i napravi ovjeka dobra
kao to je bio Adam prije nego to ga je Sotona iskvario. To je podpuna la i nema
nikakve veze sa Biblijom.
Pokazano je da je Bog stvori ovjeka smrtnog, sa samo jednim privremenim
ivotinjskim opstankom ive i od udisanja vazduha, cirkulacije krvi, i besprestano
snabdjevanje vodom i hranom sa zemlje. ovjek je odbacio drvo znanja, koje je za
badava njemu ponu eno. ovjek nikada nije stekao besmrtni sam po sebi ivot.
Umjesto ovjek se ukrcao na put ivota koji proizvodi bol, patnju, brigu, nevolju,
smetnju i smrt. Civilizacija ovog organizovanog dru tva podignuta je na takvom
temelju. Upore ujem ovu civilizaciju sa gra evinom, ozidanu od lo eg materijala,
na trulom raspadljivom temelju.
5

Bog ne poku ava okrpiti ovaj raspadljivu i trulu gra evinu koju mi zovemo
civilizacija. Bog je poslao svog jednorodnoga sina Isusa Hrista, kao drugog Adama,
da otpo ne novu, podpuno razli itu novog sastava civilizaciju.
SVIJET DR
AN ZAROBLJEN
Dozvoli da to opi em jo jednom druk ijim na inom. Bog ka e, "Da na inimo
(Bog i Rije ) ovjeka po svojemu obli ju, kao to smo mi". Bog je stvorio ovjeka
po svojemu obli ju, kao to je on stvorio stoku po njihovoj vrsti. Ali Bog je stvorio
ovjeka iz praha zemaljskog I. Mojs. 2:7) sa privremenim opstankom udi u i
vazduh. Bog je rekao tome smrtniku u koliko bude gre io za siguro e umrijeti.
ovjek nikad nije bio niti je besmrtna du a, ve privremena postoje a du a. Ali
on je mogao postati dijete Bo ije. Da je Adam uzeo drvo ivota on bi bio primijo
vje ni ivot usa en u njega od Boga. Bo iji Duh bi se bio uselio u njega,
pomje ao se sa ljudskim duhom, udru uju i ga sa Bogom kao Bo ijeg
sina-stvarni clan Bo ije familije.
Stoga je Adam i njegova djeca bill su mogu a djeca Bo ija. Onda je do ao
Sotona, i kroz mater Evu zaveo je Adama koji je dozvolio da bude ukraden. Sotona
je ukrao Bo iju mogu u djecu. Ali sa njihovom namjerom neposlu nosti Bogu,
odbaciv i Bo iju ponudu sinov tva i krenuv i putem Sotone, ovjek ne samo da
je izabrao put ivota i na in civilizacije kradljivca, on je navukao na sebe i svoju
familiju kaznu za grijeh-smrt! Razmisli to ovo zna i!
ovjeku je dozvoljeno da donese svoju vlastitu odluku-ili ivot vje ni slu aju i
Boga, i uzimaju i drvo ivota-ili, smrt sa neposlu no u i uzimaju i drvo smrti.
Adam nije poslu ao.
Bog nije mogao ukinuti kaznu kad je on kazao da e kazna slijditi neposlu nost.
Onda to je Bog uradio? Kako e Bog ak jo spasiti svoju mogu u djecu od
kradljivca ne sa nagodbom njegova zakona i ukidanjem kazne. Ve , sa proglasom
na istoj osnovi od rije i da e On poslati svog jednorodnog sina, Isusa Hrista, da
ivi bezgre no i onda, po to nije navukao na sebe kaznu smrti, Isus e platiti za
ljudske grijehe-smrt-umjesto ovjeka. Onda, zatim, Bog je tako er objavio na svom
osnivanju zemlje da, kao u Adamu to e sva iva bi a umrijeti, po to sva iva
bi a grije e-tako u Hristu, isto svi e o ivjeti na vaskrsenju iz mrtvijeh, poslije
pla anja njihove kazne pla ene za njih od Isusa Hrista.
Stoga ljudska nada je kroz vaskrsenje iz mrtvih i dug u stvari Isus je platio za
njihovu smrtnu kaznu umjesto njih. Ali-ovo je va no!
Bog nije mogao da ponovo otvori drvo ivota ljudima u op enito sve dok Isus nije
do ao i platio smrtnu kaznu za narod-za sve one koji zgrije i e. Bog nije poslao
Isusa da plati kaznu sve do oko 4.000 godina sada skorom 2.000 godina. U
me uvremenu, bilioni ljudi ivjeli su i umrli. Tako Bo i plan (Bo i Vrhovni Plan)
za izvr enje svoje namjere za svoj preporo aj kroz ljude, trebao je da otpo ne sa
Hristom, drugim Adamom. Bog je dozvolio da ovaj svijet bude osnovan od Adama.
On je odpo eo isto osnivanje Bo ijeg svijeta kraz Hrista, drugog Adama, On je to
zapo eo kroz jednog ovjeka-Isusa. Isus je rekao da e podignuti crkvu. Crkva je
za eti po etak Bo ije nove civilizacije.
Isto kao to je Bog bio postavo svoju vlast na zemlji kroz Heruvima koga mi
zovemo Lucifer, koga je Bog stavio na prestolje zemlje, tako Bo ija nova civilizacija
bi e vlast Bozija ponovo uspostavljena na zemlji kroz Hrista i Crkvu.Tako Bog je
zapo eo novu civilizaciju-ili vlast-kroz Hrista, sa-12 apostola koje je Isus izabrao,
pozvanih i izabranih iz generacije onda ive, u prvom vijeku A.D.
Ali Crkva je trebala da odpo ne kao mala pa da raste. One je otpo ela sa 12
apostola, i sa 120 du a kr tenih na Duhovdan A.D. 31, na dan kada je Crkva
osnovana. Isus je rekao, "Podignu u Crkvu svoju" (Matej 16:18) i u Efez 2:21,
Crkva se naziva gra evinom-u stvari duhovni Hram Bo i. One ima temelj (stih 20).
Njen temelj je Isus Hristos, skupa sa apostolima i prorocima (Efez. 2:19-22).
Sad razmotri ovu nauku Isusovu: "Svaki dakle koji slu a ove moje rije i i
izvr uje ih, kaza u da je kao mudar ovjek koji sazida ku u svoju na kamenu. I
6

udari ki a, i do o e poplave, i dunu e vjetrovi, i ona ne pade; jer bje e nazidana
na.kamenu, I svaki koji, slu a ove rije i moje i ne izvr uje ih, on e biti kao
ovjek lud koji sazida ku u svoju na pijesku. I udari e ki e, do o e poplave i
dunu e vjetrovi i udari e ku u onu, i pade, i satr se stra no" (Mat. 7:24-27). Isus
je govorio o Crkvi, ozidano na temelju Hristovom, (i ta stijena bje e Hristos" I. Kor.
10:4). Tako er ovaj svijet je podignut na "pijesku" Sotone avola i sotonski put
eznje, samovolje, udnje, trke i borbe-put koji je Adam izabrao-put na kome je
ovaj svijet podignut. Isus se vratio nazat k osnivanju svijeta i Crkve, i on ih je
povezao kao gra evnu.
Gra evina koja je svijet njeno dru tvo i civilizacija-njeni obi aji, sistemi, uprava
i put jeste visoka gradnja, kako je spomenuto ranije, pro e ena je skroz na skroz
sa lo eg kvaliteta materijala i konstrukcije. I Bog e dozvoliti da ta gra evina (svijet
ozidan na ljudskom konceptu dobra i zla) padne-i veliki pad stoga e se dogoditi!
Bog ka e, "Ako Gospod ne e graditi doma, uzalud se mu e koji ga grade" (Psalm
127:1). Sotona, a ne Bog, podigao je ovu ku u. Isus nije do ao da popravlja
pogre no ozidanu ku u koja je ovaj
svijet. On ne poku ava da sa uva konstrukciju podignutu od sotone. Umjesto, Isus
ka e: "Izi ite izme u njih i odvojte se (II. Kori. 6:17,19). Isus je izabrao apostole da
budu dio, sa njim, temelj vje ne nove gra evine-novi svijet podpuno.
DOLAZE
A-NOVA A
CIVILIZACIJA
Kakvo je Isusovo jevan elje-njegova poruka? to je on u io? Ne o sebi i samo o
sebi-ve o carstvu Bo ijem-koje je ro ena familija Bo ija, koja e vladati svim
nacijama sa upravom Bo ijom, kad se Hristos vrati i Sotona ukloni.
Biti ro en, ljudski, svaki od nas prije treba da bude za et plodom ljudskog
ivota koji dolazi od tijela naseg ljudskog oca. To oplodi ljudsko sjeme na e majke.
Ali sa za e em mi smo samo stvoreni-ne jo ro eni. Mi smo zametljaj. Poslije
nekih etiri mjeseca to naraste dovoljno koje se zove medecinski fetus. I onda
po ne da raste fizi ki dokle ne bude gotovo za poro aj.
Ovaj proces ljudskog ra anja jeste skorom ista vrsta po etka duhovnog Bo ijeg
ra anja. Svako ivo bi e mo e se nazvati analogijom, sjeme. Biti ro en od Boga,
sveto sjeme koje je sveti Duh Bo i, od te iste osobe-treba da u e u nas, da nas
za ne. Mi smo onda za eti-sveti plod. Mi smo za eti sa na om duhrovnom
majkom Crkvom Bo ijom. Crkva je "Gornji Jerusalim, je mati svima nama" (Gal.
4:26). Onda se mi hranimo duhovno kroz majku, Crkvu, sa duhovnom hranom
Rije i Bo ijom. Ali mi smo samo za eti-nismo ro eni sve dok ne narastemo u
blagodati i u poznanju Gospoda na ega i spasa Isusa
Hrista" (II. Petr: 3:18). O ovome je mnogo op irnije pisno u na oj besplatnoj
bro uri, to ti misli ... Roditi se opet?
Isus je razjasnio fariseju Nikodinu (Jov. 3:3-6), da u i u carstvo Bo ije on se treba
roditi ponove. Roditi se od Boga. I ta je Bog? Bilo je ovdje ve razja njeno da je
Bog jedna sveta familija. Ali, kao Tvorac Svemira, Bog je tako er vladar nad svim
svojim djelom. Bog vlada sa upravom. Sva vlast je osnovana na temeljnom zakonu.
Zakon je zakonik pravila uprave-reguli e srodstvo izmedju pojedinaca ili grupe.
Bo i zakon jeste Bo i put ivota, a taj put jeste ljubav. To je izvorna ljubav prema i
u odnosu prema drugima. Za vladanje ljudkog ivota, jests 1jubav prema Bogu, i
ljubav prema ovjeku.
To je osnova za duhovni karakter Boga. Kakvo je bilo Isusovo jevan elje? Rije
jevan elje zna i "dobra vijest". Isusovo jevan elje bila je dobra vijest o dolasku
carstva Bo ijega-i carstvo Bo ije je familija upravitelj nad zemljom i svemirom.
Besplatna bro ura " to je pravo jevandjelje"? razja njava zabunu predmeta. Pi i
za to kopiju danas.
DVOJNOST U ZAPISIMA
7

Sada jo jednom, da razumijemo dvojstveni odnos povodom prvog ovjeka
Adama, i Isusa Hrista drugog Adama.
Prvi Adam bio je ivo bi e-smrtan. Ali drvo ivota, zabadava ponu eno njemu,
simbolizuje popustljivost dozvole bo anstvenog Boga- ivota da se useli u njega. On
bi primijo bo anski ivot od Boga. On bi bio primijo um Bo i od Bo ijeg Duha
useliv i se u njega i povezao bi ga sa njegovim ljudskim umom. On bi imao tu usku
povezanost Oca-i-sina srodstvo sa Bogom. Ali Adam je odlu io da "ide sam" umjesto
da primi posinstvo od Boga, prihva aju i njegovu ponudu da se uklju i u njegov
ivot, stavljaju i u njega i proizvod uma Bo ijega, on je uzeo na sebe sopstveno
znanje od dobra i zla.
Drvo ivota dovelo bi Adama u bliskost Otac-i-sin srodstvo s Bogom. Isus, drugi
Adam, imao je tu usku povezanost s Bogom. On je do ao da pozove gre nike da
izi u iz grijeha ovog grije nog svijeta, i da ih ujedini s Bogom, kao to je to mogao
da u ini prvi Adam i njegova familija. Isus je do ao da izmiri pozvane sa Bogom.
Isus je propovjedao jevan elje o carstvu Bo ijemu-upravljaju a, vladaju a
familija Bo ija. Ne da krpi pogre nu trulu gra evinu koju je rasirila familija prvog
Adama. Ve pozvati svoju crkvu, pro iriti Bo iju familiju, iz ove gra evine koja je
ovaj svijet, i ujediniti ih s Bogom.
BOG OVOGA SVIJETA
All ovaj svijet je Sotonski svijet. 0n je bog ovoga svijeta (II. Kor. 4:3-4). Sotona je
poku ao ubiti Isusa dok je bio dijete. Poku ao je poraziti Hrista kroz veliko
isku enje, kada je Isus bio oko 30 godina star. On je pobio ve inu apostola. On je
poku ao uni titi Bo iju Crkvu na samom po etku. Ali ona je ozidana na stijeni, "i
stijena bje e Hristos" (I. Kor. 10:4). Crkva je otpo ela jako dobro usprkos
sotonskom nastojanju da je ometa. Isus je rekao da je paklena vrata ne mogu
nadvladati. Ki e mogu do i, poplave, i vjetrovi da duvaju sa hurikanskom silom, ali
e Crkva izdr ati.
Sotona eli da je uni ti. Za to? Zato to je ovo Sotonski svijet. On sjedi na
prijestolu ovoga svijeta (Isai. 14:13). I Crkva Bo ija ispuni e svu zemlju poslije kad
se Sotona ukloni. Hristos, glava Crkve, uze e prijesto od Sotone i vlada e kao
svjetski vladar.
Onda, kad Sotona nije mogao da spre i irenje Crkve i njeno osnivanje i
veli anstveni pokret, ta je on onda uradio? On je zaveo neke ljude da nastoje da
uni te Crkvu iz nutra. Postoji izreka, "Ako ih ne ma e pobjediti, ujedini se s
njima". On je naveo neke u Crkvi da se okrenu prema la nom i krivotvorenom
jevan elju.
U Galatima 1:6-7, itamo da je Crkva u Galatima po la "drugim jevan eljem".
Oni su po eli vjerovati onima koji su im propovjedali "drugog Hrista" (II. Kori. 11:4).
Ovi la ni poslanici pretvaraju se u apostole Hristove a u stvari su poslanici Sotone
(stih 13-15).
Tako, od la ne bra e u Crkvi, Sotona je uspio na pokon da zavede ak veliku
koli inu u Crkvi. On je uspio da pretvori ovu ve inu u rastu u pogre nu i la nu
crkvu. Za vrijeme prvih nekolko mjeseci prave Crkve Bo ije, opozicija u Judeji bili
su idovi. Mnogi Jevreji su odbili da priznaju da je Isus bio obe ani Mesija-Bog u
ljudskom tijelu. Ali 12-ca apostola bili su svjedoci Isusovom Mesijanstvu. Oni su bili
skupa sa njim tri i po godine prije raspe a, i etrdeset dana poslije vaskrsnu a.
Mnogi, iako samo manjina Jevreja, vjerovali su i krstili se u Duhu Bo ijem u Crkvi.
Crkva, za vrijeme prvih nekoliko godina, sa injavali su je ve inom Jevreji.
Onda je Bog poslao Petra (Djela 10,11), kod neznabo ca Kornilije da otvori
spasenje
Neznabo cima. Bog je podigao apostola Paula da povade veliku Neznabo a ku
sluzbu propovjedanja. Neki od Jevreja koji su bili tadaj obra eni poku ali su da
zavedu neke Mojsijeve obrede, i obrezanje nad obra enim Neznabo cima. Oni su
htjeli “jo vi e zakona”. Pavle i apostoli suprostavili su se tame i ispravili su taj
problem kroz Duh sveti (Djela 15). Onda neznabo a ki la ni lanovi donjeli su
8

problem "nama zakona". Oni tvrde da je zakon ukinut-s Hristom je pribijen na krst.
Oni propovjedaju la nog Isusa koga oni zastupaju da je ukinuo svoga Oca
zapovjesti.
Take je bilo, prije A.D. 50. (Crkva je osnovana A.D. 30) o tra kontraverzija se
pajavila da li da se jevan elje propovjeda o Hristu ili jevan elje od Hrista. Uskoro
zavjesa je spu tena preko istoriskih zapisa Crkve. Pokazuju injenice da jaka
saradnja i sustavno nastojanje bilo je ura eno da uni ti istoriske zapise crkvenih
doga aja za slede ih stotinu godina. To je bilo "Izgubljeno stolje e" u istoriji Crkve.
Kada se zavjesa istorije opet podigla oko A.D. 150, otkriveno je da Crkva zove
sebe "Hri ani", ali jedna podpuna i razli ita od one koju je Hristos osnovao kroz
apostole A.D. 31.
CARSTVO NIJE CRKVA
Isusovo jevan elje bilo je "dobra vijest o carstvu Bo ijemu" -Uprava Bo ija u
rukama ro ene Bo ije Familije. Crkva koju je Isus osnovao uvela je Boga Oca u
sopstveni ivot vjerenika. Ucenici, za vrijeme Isusova sluzbovanja, bili su s njim
koje bio doslovno Bog u ljudskom tijelu. Poslije Duhovdana, kada je Crkva bila
osnovana, oni koji su se krstili u Crkvu sa Duhom suetijem bili su tako er u
personalnom dodiru i vezi sa Bogom i sa Hristom (vidi I. Jova. 1:3). Bog, i Hristos,
kroz Duh sveti, bili su u istom ivotu obra enih.
Ali, kako veliki dio istaknutih Hri ana su se odmetnuli, oni samo dr e
jevan elje o Hristu. Oni su okrenuli milost u dozvolu za neposlu nost kao i Adam
to je tako uradio. Oni u e da budu dobri-ali to je same tjelesno, ljudsko dobro.
Njihov ljudski duh nije ujedinjen sa Duhom Bo im-njihov um nije ujedinjen sa
Bo im. Oni dolaze i slu e Hristu. Ali Isus je kazao u Marku 7:7-8, "uzaludo me
po tuju, jer ostavi e zapovjesti Bo ije, a odr avaju obi aje ljudske". Zaista,
danes, ova izopa ena religija prozv a1a je sebe "Tradicionalno Hri anstvo".
Oni su odpo eli zidati gra evine koje oni zovu "crkve"-sa strmim krovovima i
oka enim krstovima na fasadi zgrade. Oni su kona no podigli masovne ukra ene
katedrale, Oni slu e obliku i ceremoniji u tim katedralama-vjeruju i u "drugog
Isusa", kao pagani vjeruju i u idole od kamena, a1i bez personalnog dodira sa
Bogom Ocem. Danas, tradicionalno Hri anstvo ini po tovanje Isusu, ali u e
najmanje ili ni ta o personalnom dodiru sa Bogom.
Jedna kardinalna ta ka razlike jedne prave Crkve od mnogih istaknutih sekta i
opredeljenika jeste ova: zavedene crkve ovoga svijeta stavljaju sredi te na Isusa, ali
ponekad skorom odbacuju Boga Oca. Bog je postao nerealan-misterija nerealnost.
Oni nisu nau ili da je Hristos do ao da otkrije Oca-da je Isus do ao da nas izmiri
sa Ocem-da je to Otac od koga nas je odsjekao na grijeh-da Hristova prolivena krv
sama po sebi ne "spa ava nas"-dava nam spas i ivot vje ni. Nego, (vidi Rim. 5:10)
smrt Isusova izmiriva nas sa Bogom i mi smo spa eni (dat vje ni ivot) sa
Isusovim vaskrsenjem, omogu ava dar Boga Oca kroz vaskrsenje iz mrtvih. Isusovo
vaskrenje omogu ava na e vaskrsenje, po to je on bio "prvoro eni" (sa
vaskrsenjem) me u mnogom bra om" (Rim.8:29).
Prava Crkva ima Hrista na pravom mjestu-kao posrednika izme u nas i Boga
Oca-kao personalnog spasitelja s desne strane Boga Oca u raju kao glava Crkve-kao
dolaze i Kralj i vladar pod Bogom Ocem.
Isus, kao drugi Adam, do ao je dolje da pozove od Boga "izme u njih" iz ovog
svijeta i ak iz falsifikovanog "tradicionalnog Hri anstva", i da odpo nu podpuno
Novi Svijet-novu civilizaciju.
Tako, Sotona je uspio u falsifikovanju Crkve Bo ije koju je Hristos, drugi Adam,
osnovao. Ali vrata pakla nisu je savladala.
Istina, na ovu gra evinu sazidanu na Stijeni, vjetrovi su duvali, poplave su
nailazile, opozicija je radila-di protiv nje. Ipak prava Crkva u opiranju da pre ivi
kroz vjekove proganjanja i opresije, izgubila je zna ajnu istinu. Ali se odr ala
vrsto na pravom imenu Baga Oca, ija Crkva i jeste.
9

Dr ala se vrsto Bo ijeg Duhovnog zakona, Deset Zapovjesti. Dr ala je vrsto
stvari svete Bogu-sveta Subota, pla aju i Bo i desetak. Zbog ovoga bila je i
proganjana. Ali prebrodila je nevreme.
PO
EO SAM NALAZITI N
ODGOVOR
Opisao sam u po etku ove bro ure, moju pro lost i preokretaj. U tih orginalnih
est mjeseci u-dubljini u enja i istra ivanja povodom Bo ijeg zakona, do ao sam
me u grupu bra e od to Crkve. Oni su ve inom bili ba tovani u Vilamet Vali
Oregon (Williamette Valley Oregon) na
sjeverozapadu Amerike. Oni su bili ponizni, Bogo-bojazni narod eljni da urade sve
mogu e da bi slu ili velikom Bogu.
Ali, pitao sam se, da li su oni u stvari mogli biti ti jedni iz prave Crkve Bo ije
osnovane od Isusa Hrista? Oni su broj ano bili mali, bez velike naobrazbe. Ipak oni
su bili samo jedna Crkva koju sam mogao na i koja je dr ala rije Bo iju i njegove
Zapovjesti. Oni su dr ali vjerno stvari svete Bagu-njegovu Subotu i pla ali njihov
desetak. Oni su dr ali pravo biblisko ime, "Crkva Bo ija". Ni jedna druga Crkva na
zemlji nije dr ala ova tri sto erna osnovna vjerovanja i izvr ivanja. Oni su bili
pokorni i iskreni tako da su bilit spremni rtvovari svoje ivote za ovu osnovnu
istinu.
Ali za to me je Bog doveo u dodir sa ovim narodom? Malo sam shvatio taj razlog,
u to vrijeme.
U ovom momentu moram se vratiti unazat i kazati dodatak injenice koje su se
dogodile u mom vlastitom ivotu.
Kako sam ve naveo u po etku ove bro ura da sam bio oko 26 godina na
trgova kom polju bro ura i novina. Ja nisam znao onda, ali kasniji doga aj ima
dokaz da je Bog pripremao mene kroz ova iskustva za stvarni poziv koji e se
dogoditi kasnije.
Bio sam o enjen u 25 godini starosti nedjelju ili dvije poslije enidbe, moja ena
iskusila je vi enje, ili jedan mnogo neobi no ubjedljiv san, koji me je tada zastidio.
Ja nisam bio "religiozan”. Moj cijeli um i srce bili su u mom zanimanju, ive i tada
u ikagu (Chicago Illinois) Ilinois. U njenom snu-vi enju moja ena je vidjela
an ela gdje se spusta s neba, na jednu prometnu raskrsnicu ikaga, privla e i
stotinama ljudi. An eo je do ao direktno kod moje ene i mene dok smo stajali na
raskrsnici. On nas je zagrlio, govore i Drugi dolazak Hristov nije daleko, i Bog ima
du nost za vas da obavite. Kada je moja ena ispri ala san-vi enje ja sam nekako
bio uznemiren, po to sam vidio da je to li no njoj izgledala stvarnost-jo sam bio
osramo en i moje su misli bile samo kako da to to prije zaboravim. Ako je to
stvarno bio poziv od Boga, kao Jona ja sam elio da pobjegnem od toga.
"Za to", rekao sam "ne ode i ispovjedi se sve teniku u crkvi na uglu, i ako u
stvari ne to zna i on e ti mo da kazati"? Vi e o tome nisam razmi ljao, ali
kasnije Bog je uzeo moju struku od mene, onda opet kasnije uspostavljenu istu
struku na Pacifiku, sjeverozapadno, pojavio se ovaj izazov da otpo nem neumorno
prou avanje Biblije.
Vjerski fanatici (meni) koji su zaokupirali moju enu sa brigom sedmog-dana
Subotom. Meni je to izgledalo fanatizam. Ali kako sam ve naveo u po etku ove
bro ure, trebao sam "progutati vranu". U naj napetijem u enju u mom ivotu,
podbacio sam da doka em mojoj eni da je pogre na. Ovo duboko u enje i
istra ivanje dokazalo mi je nepogre ivo postojanje Boga, i apsalutni autoritet
Biblije kao direktna nadahnuta rije Bo ija.
Decenijama sam produ io dubokim prou avanjem i istra ivanjem od odkri a
lavirinta bibliskog znanja i razumjevanja koje je bilo izgubljeno. U agoniji poraza
imaju i dva uspje na zanimanja is u pana ispod mojih nogu, i Biblijski izazov,
Bog me je omek ao na polo aj podpunog pokorenja, gdje sam bin eljan da
priznam da sam gre io- eljan da se pokorim podpuno njemu, i eljan da vjerujem
to on prosto ka e u svojim Rije ima, bez obzira na nepopularnost takvog
vjerovanja.
10

USPOSTAVLJANJE ISTINE
Tako ivi Bog odpo eo je uspostavljati kroz mene mnogu istinu bibliskog znanja
i razumjevanja koje je bilo izgubljeno kroz vjekove.
Sada bilo je jasno otkriveno meni kako se pogre no Hri anstvo podiglo za prva
tri vijeka od Hri anske podjele. Sotona vode i ljudske vjerske vo e da objave
jevan elje po njihovom o Hristu, zamjenuv i ga za jevan elje od Hrista-Isusovo
jevandjelje o carstvu Bo ijem. Ovo pogre no Hri anstvo postalo je velika crkva i
jeste opisana u Otkrivenju 17. i svagdje u Bibliji, imenovane kao: "Vavilon veliki,
mati kurvama I Mrzost zemaljska".
Ona i njene erke crkve pri aju o Hristu, esto stavljaju i malo va nosti za
Boga Oca.Isusova cijela slu ba bila je da izmiri one pozvane, sa Bogom Ocem. Tu je
sumo jedan zakonodavaoc-Bog Otac. Grijeh je prestup protiv Boga. Pokajanje je
prema Bogu, a vjera je prema Hristu. Isus je do ao da nas izmiri sa Ocem-ne da ga
zamjene.
To je zna ajno da, poslije kada me je Bog pritisnuo dolje i omek ao, dozrio sam
za predaju njemu, On je u inio da budem tako odlu no izazvan na kardinalsku
ta ku njegova zakona-njegove upra
ve-njegovo prvenstvo iznad svega drugoga, njegova vlast nad na im ivotom. Od
svih to aka Bo ijeg zakona, Subota je jedna opitna zapovjest. Istaknuti, iskreni
Hri ani slobodno e priznati mi ne treba da imamo druge bogove pored jednog
svemogu eg i pravog Boga. Oni e priznati da se mi ne trebamo klanjati idolima, ili
pominjati Bo ije ime uzalud. Oni priznaju zapovjest da treba po tovati Oca i Mater,
zabranu ubistva, preljube, kra e, la i. Oni ak ka u da je ovih devet zapovjesti
prenjeto u Novi Zavjet.
Jednu zapovjest koju su odbacili i odbili da odr avaju jeste po tovati Boga sa
odr avanjem njegove Subote svetom. Bog je u inio taj dan svetim, i rekao nam da
ga dr imo svetim. Jedna ena rekla mi je jednom prilikom da je ula da je Subota
moj dan, i da se nada da to nije istina. Rekao sam, "Ne, Subota nije moj dan.
Nedjelja je moj dan"."Oh, kako se radujem kad to ujem" izjavila je ona.
"Ali ti dobro ne razumije " produ io sam. "Nedjelja je moj dan, i Ponedjeljak,
Utorak, Sreda, etvrtak i Petak. Ali Subota nije moj dan-to je Bo i dan".
U mom napetom, dubokom, iscrpnom u enju i istra ivanju da bi dokazao da je
Nedjelja Hri anska Subota, nisam ostavio kamen ne prevrnut. Pa ljivo sam
pregledao svaku knjigu, lanke ili zapise koje sam mogao na i koji su raspravljali o
Suboti i poku aju uvodjenja Nedjelje. Pregledao sam vjerske ensiklopedije,
pregledao pa ljivo Jevrejske i Gr ke rije i u prikladnim bibliskim zapisima; itao
sam bibliske komentare i leksikone. Provjerio sam Istoriju.
PR0BNA ZAPOVJEST!
Ali svi argumenti protiv Bo ije Subote i odobrenje Nedjelje za odr avanje
pokazalo je samo to-argumenti koji ne mogu odr ati vodu-argumenti isto
pogre ni i esto puta nepo teni.
Prona ao sam u istoriskim zapisima da je bila o tra i estoka kontraverzija
povodom ovog istog pitanja direktno i indirektno za vrijeme prva tri stolje a Crkve.
Postoji istoriski kvartodeciman kontraversija (Quartodeciman Controversy)
izme u u enika apostola Jovana i njihove opozicije oko Pashe-Uskrs rasprave.
Cijelo pitanje bilo je rje eno u ovoj la noj crkvi zvanoj "Vavilon Veliki" u Nicene
zboru, sazvan od Rimskog Imperatora Konstantina A.D. 325. On je bio Imperator, a
ne crkvenjak. Onda, u Sinodu u Laodiceji (Synod of Laodicea), A.D. 365 bio je
progla en jedan od crkvenih naj uvenijih kanona: "Hri ani ne smiju Judizovati
11

sa odmorom u Subotu, i moraju da rade na taj dan, pa e, po tovati Gospoda dan.
Ako bi i jedan se na ao da Judizuje, neka bude proklet u Hristu".
Ovo je bila istovrijedno smrtnoj kazni po to la na crkva, kao simboli na " ena"
koja ja i na "Zvijeri" iz Otkrivenja 17, jednostavno je proglasila ovaj oglas, i civilna
vlast izvr ivala je kaznu, obi no smrt. Tako, kao u proro anstvu Otkrivenja 13:15,
Crkva li no nije ubijala prave svetce, ve je "prouzrokovala" da budu ubijeni.
Prostor mi ne dozvoljava, u ovom sada njem pisanju, da bi dao op irno i
podpuno obje njenje biblijskog zna aja od velike va nosti o odr avanju Bo ije
Subote. Na a besplatna bro ura, Koji dan je Hri anska Subota? da e vam
mnogo detaljnije razja njenje.
Ukratko, ipak, ovdje su naki zna ajni i va ni zapisi:
Na kraju to se zove "Stvarala ka Sedmica" slede i detalji su odkriveni: "I svr i
Bog do sedmog
dana djela svoja, koja u ini: i po inu u sedmi dan od svih djela svoji, koja u ini. I
blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan po inu od svijeh djela svojih,
koja u ini" (I. Mojs. 2:2-3). Bog nije bio umoran ili izmu en. Ve je dao primjer
ovje anstvu, i stavio je svoje vlastito prisustvo u taj dan. Ovo on nikada nije
u inio povodom Nedjelje ili bilo koga drugog dana.
Adam je odbacio Bo ije drvo ivota, Bo i zakon, i Bo iju vlast nad njim. Ne
postoje dokazi da je Adamova familija odr avala Subotu za prvih 2.000 godina. Ali
kada je Bog pozvao djecu Izrailja iz Egipta (zna ajno kao poziva Crkve iz ovog
svijeta)-Bog je otkrio Izrailju svoju Subotu.
U II. Knjigi Mojsijevoj 16, djeca Izrailja po ela su se aliti da e pomrijeti od
gladi. Bog je rekao da e im slati hranu sa Neba, u obliku mane, "da ih ispita ho e
li hoditi u mom zakonu ili ne". Ovo se odnosilo na poslu nost ili grijeh. Na esti
dan Bog im je slao dupli obrok mane, ali Bog im neije slao na sedmi dan. I Mojsija je
rekao na esti dan, "Sutra je Subota, odmor svet Gospodu...". Onda u Subotu
Mojsija im je naredio, "Danas je Subota Gospodnja, danes ne ete na i u polju.
est dana e te kupiti, a sedmi je dan Subota, tada ne e biti" (mane) (stih 23-26).
Na sedmi dan neki su poku ali i oti li da nakupe mane. I Bog je rekao "Dokle e
te se protiviti zapovjestima mojim i zakonima mojim"? Ovo je bilo da je Bog sa
udom sa Neba pokazao svome narodu koji je bio prvi dan Subote. Istorija kao i
Jevreska tradicija pokazuje da taj dan sedmice nikad se nije uzmjesao od tad do
danas.
U II. Knjigi Mojsijevoj 31:12-18, itamo da je Bag napravio Subotu vje nom
uredbom izme u njega i njegova naroda. To je bilo obilje je sa kojim e Bog znati
da je to njegov narod, po to odr avanje Subote oni ga slu aju na inom kako drugi
ne. To ih ozna ava kao njegov narod. Po to ni jedan drugi narod osim naroda
Bo ijega je ikada dr ao Bo iju Subotu. To ozna ava Boga, po to stvaranje
potvr uje Boga. Za est dana on je stvorio ivot na zemlji, a na sedmi dan on se
odmorio i napravio taj dan svetim vremenom-sveto Bogu!
U 56-oj glavi Isaije ima proro anstvo za na e sada nje vrijeme, po tivaju i
Subotu. "A tu ine (neznabo ce) koji pristanu uz Gospoda da mu slu e i da ljube
ime Gospodnje, da mu budu sluge. Koji god dr i Subotu da je ne oskrvni i dr e
zavjet moju. Njih u dovesti na svetu goru svoju, i razveseli u ih u domu svojem
milostivnom" (Isaija 56:6-7).
U Marku 2:28, isus je izjavio: “Dakle je gospodar sin ovje iji i od Subote”.
Onda, Subota je prvi dan Gospodnji-ne Nedjelja. Subota je, kako je izjavljeno gore
jeste jedna oprobna zapovjest-jedan ak koji se isti e Hri aninom, odbija da
slu a. U 1. Jovana 2:4, mi itamo: “Onaj koji govori, vjerujem u njega, a zapovjesti
njegove ne dr i, la ov je i u njemu istine nema”.
Grijeh je bezakonje prestup Bo ijeg zakona (1 Jova. 3:4) Orginalna Crkva Bo ija,
pod apostolima, dr ala je Subotu. Apostol Pavle propovjedao je neznabo cima
Subotom za punu godinu i est mjeseci, kada je oti ao od Jevreja k neznabo cima
(Djela 18:4-11).
Kao to je Subota obilje je Bo ijeg naroda (Jevreji, neynabo ci ili bilo koja
druga rasa), tako je Nedjelja obilje je koje ozna ava autoritet la nog Hri anstva-
12

“Vavilon veliki, majka kurvama”-po to Nedjelja nema nikakvog drugog autoriteta.
Zamjenom paganske Nedjelje da falsifikuje Bo iju Subotu jeste jednan glavni trik
Sotone u zavo enju svih naroda, krivotvorenje Bo ije istine kao i Crkve.
Jedno izgovaranje upotrebljeno od “tradicionalnog Hri anstva” za odr avanje
Nedjelje jeste pogre no vjerovanje da je Isus vaskrsnuo iz mrtvije Nedjeljom. Ali u
stvari injenica je da se vaskrsnu e nije dogodilo u Nedjelju ve u Subotu kasno
poslije podne. Za dokaz ove la ne tradicije, pro itaj na u besplatnu bro uru,
Vaskrsnu e nije bilo u Nedjelju. Onda pro itaj ovu istinu i svojoj vlastitoj Bibliji.
Isus ka e: “…zaludo me po tuju u e i naukama zapovjestima ljudskim. Jer
ostavi e zapovjesti Bo ije, a dr e obi aje ljudske… dobro ukidate zapovjest Bo iju
da svoj obi aj sa uvate” (Marko 7:7-9). Ovo je jedan klju koji odklju ava vrata
poznavanju od jedne prave orginalne Crkve Bo ije, osnovane od Hrista, koja
produ uje da izdr ava napade Sotone kroz godine i vjekove. Alo to nije samo jedan
znak obilje ja.
PRAVO IME
Isus se molio za svoju Crkvu: “…O e sveti! Sa uvaj ih u ime svoje, one koje si mi
dao, da budu jednako kao i mi. Dok sam bio s njima na svijetu, uvao sam ih u ime
tvoje... a sad idem k tebi... ja im dadoh rije tvoju, i svijet omrznu na njih, jer nisu
od svijeta, kao ni ja to nisam od svijeta. Ne molim te da ih uzme sa svijeta, nego
da ih sa uva od zla. Od svijeta nisu, kao ni ja to nisam od svijeta. Osveti ih
istinom svojom: eije je tvoja istina” (Jovan 17:11-17).
Isus je rekao njegova prava Crkvba treba da se dr i u ime njegovog Oca-Boga.
Dvanajest puta u Novom Zavjetu spominje se ime ove prave istinite Crkve a to jeste
Crkva Bo ija! To je Bo ija Crkva, i Isus Hristos je njen uvar, uzdr itelj,
upravitelj!
U pet zapisa u kojima pravo ime Crkve se spominje, cjelokupno tijelo Hristovo-
Crkva u cjelini –je ozna ena. Tako kad se govori o cjelokupnoj Crkvi, uklju uju i
sve njene pojedine lanove na zemlji, ime je Crkva Bo ija. Odje je tih pet primjera:
1.) Djela Apostolska 20:28; opomena starijem jeste “pasite Crkvu Gospoda i Boga”.
2.) 1. Korincanima 10:32; "Ne budite na sablazan, ni Jevrejima, ni Grcima, ni Crkvi
Bo ijoj".
3.) 11:22, ".. ili ne marite za Crkvu Bo iju, i sramotite one koji nemaju?"
4.) 15:9, Pavle pi e: "Jer... gonih Crkvu Bo iju".
5.) Galatima 1:13, Ova re enica ponavlja ovu gore ve navedenu- "jer gonih Crkvu
Bo iju".
Gdje je jedan naro ito lokalni zbor spomenut, prava Crkva je nazvana "Crkva
Bo ija", esto
sa mjestom nalazi ta. Evo jo etiri zapisa:
6.) "Crkvi Bo ijoj koja je u Korintu". I. Korin. 1:2.
7.) II. Korincanima 1:1, Crkvi Bo ijoj koja je u Korintu.
8.) I. Timoteju 3:5: u govoru o lokalnim starje inama u lokalnim skupovima, Pavle
je pisao Timoteju. "A ako ne umiju svojim domom upravljati, kako e se mo i
starati za Crkvu Bo iju"?
9.) 3:15, ".., da zna kako treba ivjeti u domu Bo ijemu, koji je Crkva Boga
ivoga".
EVO OVO JE CRKVA BOGA IVOGA.
13