kliknite ovdje - Grad Buzet
kliknite ovdje - Grad Buzet
kliknite ovdje - Grad Buzet
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ISSN 1846-7776<br />
Rujan 2009.<br />
Broj 6 Godina II.<br />
Besplatni primjerak<br />
Prva kušaonica vina<br />
na Buzeštini<br />
Predsjednik Mesiæ<br />
posjetio <strong>Buzet</strong><br />
Trio <strong>Buzet</strong><br />
prvak Europe<br />
BookPark – knjižnica<br />
na otvorenom<br />
Dobrovoljno<br />
darivanje krvi
Fontana danas...<br />
i nekad<br />
Uvodna rijeè<br />
Drage Buzeæanke<br />
i Buzeæani<br />
S krajem ljeta približava se Subotina. Zato vam najprije<br />
èestitam Dan našeg grada, uz želju da dane proslave svi<br />
provedemo u ugodnom i radosnom druženju s obitelji,<br />
prijateljima i svojim gostima.<br />
Ušli smo u drugi dio godine i gledajuæi nakratko unatrag,<br />
možemo istaæi da smo uspješno ostvarili veæinu planiranih<br />
projekata. Dovršeno je mnogo investicija i manjih zahvata<br />
kojima smo podigli komunalni i društveni standard.<br />
Nažalost, zadnjih nas je mjeseci zabrinula uznapredovala<br />
ekonomska kriza, koja se odražava i na naš život, na svakog<br />
graðanina, na svaku tvrtku, ali i na ostvarivanje proraèunskih<br />
sredstava. Redovito pratimo situaciju i prilagoðavamo se<br />
problemima s kojima se susreæemo, tako da u ovom trenutku<br />
redovito poslovanje <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a nije upitno.<br />
Pri nedavno donesenim izmjenama proraèuna naroèito smo<br />
vodili raèuna da se u ovom trenutku ne umanjuju proraèunska<br />
izdvajanja za predškolsku djecu, stipendije uèenicima i<br />
studentima, dotacije udrugama i sportskim klubovima, potpore<br />
za starije i nemoæne osobe, te socijalno najosjetljivije skupine<br />
naših sugraðana. Iako još uvijek nije moguæe predvidjeti konaène<br />
uèinke i duljinu trajanja nepovoljne ekonomske situacije, sve<br />
æemo uèiniti da održimo uspješno poslovanje grada i zadržimo<br />
steèeni društveni, komunalni i ini standard na Buzeštini, bez<br />
dodatnih obveza i optereæenja svih graðana.<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 2<br />
Kao što svi znamo, projekcije sljedeæeg a i kasnijih proraèuna<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a u znaèajnoj mjeri ovise o razvoju dogaðaja vezano<br />
za status brdsko-planinskog podruèja. Ova je tema od izuzetne<br />
važnosti za život na Buzeštini u vremenima koja dolaze, stoga<br />
vam u ovom broju ukratko predstavljamo uèinke koje takav<br />
status ima na naš grad te mjerama koje poduzimamo kako bismo<br />
zadržali steèene uvjete za ubrzani razvoj.<br />
U nepovoljnim okolnostima važno je pronaæi najbolji naèin<br />
da se održi ravnoteža želja, potreba i moguænosti. Vjerujemo da<br />
smo u tome uspjeli i da æemo i nadalje imati dovoljno snage i<br />
mirnoæe da bismo tu ravnotežu održali i nastavili ravnomjeran<br />
razvoj Buzeštine. Stoga smo pripremili niz novih projekata i<br />
programa koje želimo realizirati u godinama koje dolaze.<br />
Zbog svega toga, oèekujem nastavak dobre suradnje sa svim<br />
partnerima i svim strukturama društva. Isto tako, ulagat æemo<br />
maksimalni napor da zadržimo uvjete kojima bismo nadogradili<br />
realizirane i pokrenuli nove investicije i projekte s ciljem<br />
poboljšanja kvalitete života naših sugraðana. Kao i uvijek, vrata<br />
gradonaèelnika, kao i zamjenika gradonaèelnika, otvorena su za<br />
svakoga.<br />
Veliki problem i teške životne okolnosti pomažu<br />
nam da pružimo najviše od sebe.<br />
mr. sc. Valter Flego<br />
gradonaèelnik <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a
2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA<br />
4 BRDSKO PLANINSKI STATUS<br />
6 GRADSKO VIJEÆE GRADA BUZETA<br />
7 SUBVENCIJE: Natjeèaj za stipendije .......................................<br />
8 MJESNI ODBOR: Roè<br />
9 OBRTNICI: Graðevinska djelatnost (II. dio)<br />
10 GOSPODARSTVO: Prva kušaonica vina na Buzeštini .....<br />
12 VIJESTI<br />
13 POD LADONJOM: Ivan Èeh<br />
14 GLAZBENA BAŠTINA: Limena glazba «Sokol» <strong>Buzet</strong> .....<br />
16 MATURANTI I GODIŠNJICE ŠKOLE<br />
18 HUMANOST: Dobrovoljno darivanje krvi<br />
20 VIJESTI<br />
22 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Proizvodnja sira na Hribu<br />
24 TURISTIÈKE STRANICE: Sajam cvijeæa i info punkt u Roèu<br />
26 KULTURA: BookPark<br />
28 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Sv. Ulderik ...............................<br />
30 VIJESTI<br />
32 SPORT: Trio <strong>Buzet</strong> šampion Europe<br />
34 SPORT: Svjetski kup parajedrenja<br />
35 SPORTSKE VIJESTI<br />
37 OBRAZOVANJE: Djeca u prometu ................................<br />
38 OBRAZOVANJE: Generacija osmaša 2008./2009.<br />
40 BUZETSKE UMJETNIÈKE NADE ..................................<br />
41 VATROGASNA VJEŽBA<br />
42 ZDRAVA HRANA: Tikvice<br />
43 ISTARSKA KUHINJA: Kruh<br />
44 POLJOPRIVREDA: Udomaæene sorte maslina na Buzeštini ......<br />
.<br />
46 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Reuma<br />
47 VETERINARSKI SAVJET: Dirofilarija<br />
48 BUZETSKE ÆAKULE: Kako je <strong>Buzet</strong> dobio ime?<br />
49 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Matijo Prodan - Fabeta<br />
50 ÆIÆSKI LIST: 65. obljetnica paljenja Kraških sela<br />
51 ROÐENI<br />
52 VJENÈANI<br />
54 INFO<br />
MALI GRDELINI U SOVINJAKU<br />
.<br />
IMPRESSUM:<br />
<strong>Buzet</strong>ski list,<br />
revijalno-informativni magazin,<br />
godina II.,<br />
broj 6,<br />
rujan 2009.<br />
izlazi 3 puta godišnje<br />
IZDAVAÈ:<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong>,<br />
II. Istarske brigade 11, <strong>Buzet</strong><br />
ZA IZDAVAÈA: Valter Flego<br />
GLAVNI UREDNIK:<br />
Ana Pisak<br />
POMOÆNIK UREDNIKA:<br />
Siniša Žuliæ<br />
SURADNICI<br />
Nenad Šæulac, Ana Perniæ,<br />
Jasmina Èerneka,<br />
Nada Prodan Mrakoviæ,<br />
Marija Èrnac, Elvis Èerneka,<br />
Kristina Greblo, Saša Arsiæ,<br />
Zdravko Miholiæ, Ivan Prodan,<br />
Josip Šipuš, Velimir Božiæ,<br />
Darko Matkoviæ, Dejan Hren,<br />
Foto Festival, Foto Mirko.<br />
GRAFIÈKA UREDNICA:<br />
Sanja Vivoda Benac<br />
TISAK:<br />
Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb<br />
NAKLADA: 2.800 primjeraka<br />
KONTAKT:<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong><br />
(Za <strong>Buzet</strong>ski list)<br />
II. istarske brigade 11, 52420 <strong>Buzet</strong><br />
e-mail: buzetski-list@net.hr<br />
ISSN 1846-7776<br />
NASLOVNICA:<br />
Stari grad <strong>Buzet</strong><br />
(Snimila: Ana Pisak)<br />
3<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
STATUS BRDSKO-PLANINSKOG PODRUÈJA<br />
Uèinci na <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong><br />
Državna strategija šteti Buzeštini<br />
Èelni ljudi <strong>Grad</strong>a nisu èekali prekriženih ruku, veæ su prvi pozvali na dogovor predstavnike brojnih<br />
gradova i opæina, županija i državnih službi s ciljem zajednièke inicijative za preispitivanje<br />
Strategije prema kojoj bi svi oni izgubili prava brdsko-planinskog podruèja<br />
Pripremio: Nenad ŠÆULAC<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 4
Zbog potrebe da se<br />
uravnoteži razvoj pojedinih<br />
dijelova države Sabor je 2002.<br />
godine donio Zakon o brdskoplaninskom<br />
podruèju. Tim<br />
Zakonom odreðeno je da se<br />
brdsko-planinska podruèja<br />
utvrðuju kao podruèja od<br />
interesa i pod posebnom<br />
zaštitom Republike Hrvatske<br />
radi poticanja demografske<br />
obnove, naseljavanja,<br />
stvaranja preduvjeta da se<br />
prirodni i ini gospodarski<br />
resursi što kvalitetnije koriste<br />
za gospodarski razvoj tih<br />
podruèja i Republike Hrvatske<br />
u cjelini, uz podizanje razine<br />
ekološke zaštite prirodnih<br />
bogatstava i životnog prostora,<br />
te kvalitetnije i ravnomjernije<br />
rješavanje socijalnih prilika i<br />
gospodarskog rasta i razvoja.<br />
Prema Zakonu, brdskoplaninskim<br />
podruèjem smatra<br />
se podruèje èija nadmorska<br />
visina, nagib, ekspozicija,<br />
efektivna plodnost, klimatske i<br />
druge prirodne osobitosti<br />
predstavljaju otežane uvjete<br />
za život i rad stanovnika. Na<br />
temelju tih uvjeta, <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong><br />
je od 1. srpnja 2003. stekao<br />
status brdsko-planinskog<br />
podruèja, èime su priznati<br />
otežani uvjeti razvoja i<br />
omoguæen dodatni poticaj<br />
bržem razvoju Buzeštine.<br />
Porezne olakšice<br />
Poticajne mjere koje je<br />
moguæe ostvariti tim Zakonom<br />
obuhvaæaju jako široko<br />
podruèje. Kao što znamo,<br />
svakome od nas koji živimo na<br />
tom podruèju umanjuje se<br />
porezna osnovica na temelju<br />
koje se plaæa porez. Trgovaèka<br />
društva i obrti, na temelju<br />
odreðenih uvjeta, djelomice<br />
se, ili potpuno, oslobaðaju<br />
plaæanja poreza na dobit,<br />
odnosno dohodak. Isto tako,<br />
posebnom poreznom<br />
politikom potièu se ulaganja u<br />
zemljište, stanove, graðevine,<br />
odnosno poljoprivrednu<br />
djelatnost. Uz to, status<br />
brdsko-planinskog podruèja<br />
donosi i druge olakšice<br />
stanovništvu i pravnim<br />
osobama koje na tom<br />
podruèju imaju sjedište.<br />
Prava iz sustava brdskoplaninskog<br />
podruèja donijela<br />
su <strong>Grad</strong>u <strong>Buzet</strong>u i njegovim<br />
graðanima, tvrtkama,<br />
obrtnicima i<br />
poljoprivrednicima<br />
mnogostruku korist. Vidljivo je<br />
da je na taj naèin<br />
potpomognut snažni<br />
koncentrirani razvoj Buzeštine<br />
u posljednjih šest godina, jer je<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> ta sredstva<br />
namjenski ulagao u cijelu<br />
Buzeštinu, od izgradnje<br />
mnogih kapitalnih objekata<br />
komunalne infrastrukture do<br />
širokog programa socijalnih<br />
potpora za najosjetljivije<br />
skupine naših sugraðana.<br />
Neosporno je da je komunalni,<br />
društveni, socijalni i ini<br />
standard života u ovom kraju<br />
osjetno porastao u ovom<br />
desetljeæu.<br />
Gube li se steèena prava?<br />
No, posljednjih mjeseci<br />
prijeti nam znaèajno<br />
usporavanje ovog procesa<br />
snažnog razvoja. Naime, iako<br />
se sve politièke stranke u<br />
Hrvatskoj deklaratorno zalažu<br />
za decentralizaciju sredstava i<br />
autonomnost lokalne<br />
samouprave, u stvarnosti se<br />
najèešæe takav stav ne<br />
odražava i dogradnjom<br />
politièkog i poreznog sustava u<br />
tom smjeru. Tako je<br />
Ministarstvo regionalnog<br />
razvoja, šumarstva i vodnog<br />
gospodarstva u prosincu<br />
2008. godine predstavilo<br />
radnu verziju Strategije<br />
regionalnog razvoja Hrvatske,<br />
sukladno kojoj <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> više<br />
ne bi ostvarivao prava iz<br />
sadašnjeg statusa brdskoplaninskog<br />
podruèja.<br />
Novi kriteriji, pad standarda<br />
Strategija mijenja kriterije<br />
na naèin da odluènim postaje<br />
indeks razvijenosti kao<br />
temeljni pokazatelj stupnja<br />
razvijenosti jedinica, a koji<br />
oznaèava ponderirani prosjek<br />
pet osnovnih socioekonomskih<br />
pokazatelja: neto<br />
dohodaka po stanovniku,<br />
stope nezaposlenosti, izvornih<br />
prihoda po stanovniku<br />
lokalnih odnosno županijskih<br />
jedinica, dinamike broja<br />
stanovnika i razine<br />
obrazovanosti. <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> ne<br />
ispunjava te kriterije te bi, kao i<br />
mnogi drugi gradovi i opæine,<br />
izgubio sadašnji status.<br />
Kada Strategija bude<br />
dovršena, na temelju nje æe se<br />
izraditi zakon i Sabor æe<br />
donijeti oba akta. Prema<br />
programu Vlade, Strategija i<br />
pripadajuæi zakon trebali bi<br />
stupiti na snagu veæ 1. sijeènja<br />
2010. godine. Ukoliko se to<br />
dogodi, <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> bi pretrpio<br />
izrazito teške posljedice, jer bi<br />
tako bili prinuðeni zaustaviti<br />
zapoèete projekte, usporili bi<br />
se rast i razvoj, otežalo bi se<br />
zadržavanje postojeæeg<br />
standarda života, u pitanje bi<br />
se dovelo ispunjavanje<br />
mnogih dugoroènih obveza<br />
(zaposleni su novi odgajatelji u<br />
djeèjem vrtiæu, realizacija<br />
programa pomoæi u kuæi<br />
starijim osobama, program<br />
produženog boravka u<br />
osnovnoj školi, nove<br />
financijske obveze u Domu za<br />
starije i nemoæne osobe u<br />
<strong>Buzet</strong>u itd.), odrazilo bi se na<br />
primanja graðana (puno manji<br />
povrat poreza) i poslovanje<br />
tvrtki (niža dobit, otežano<br />
ulaganje), ali bi moglo<br />
proizvesti i druge jednako<br />
teške uèinke na život na ovom<br />
prostoru.<br />
Prvi upozorili na nelogiènost<br />
Iz tih razloga, èelni ljudi<br />
<strong>Grad</strong>a predvoðeni<br />
gradonaèelnikom bez<br />
odlaganja su zapoèeli<br />
argumentirane razgovore s<br />
predstavnicima brojnih<br />
gradova i opæina, županija i<br />
državnih službi s ciljem<br />
stvaranja zajednièke<br />
inicijative za preispitivanje<br />
postavki same Strategije. U<br />
fazi dorade nacrta Strategije,<br />
prvi i jedini od svih jedinica<br />
lokalne samouprave u<br />
Hrvatskoj uputili smo<br />
primjedbe prema resornom<br />
ministarstvu i upozorili na<br />
nedosljednosti same<br />
Strategije.<br />
Uspostavljeno je mnoštvo<br />
intenzivnih kontakata s èelnim<br />
ljudima Ministarstva, i to<br />
poglavito Uprave za integrirani<br />
regionalni razvoj unutar istog<br />
Ministarstva kao izravnog<br />
kreatora prijedloga Strategije,<br />
ali i èelnicima mnogih gradova<br />
koji su dosad imali status<br />
brdsko-planinskog podruèja,<br />
te èelnicima triju županija koje<br />
najviše gube novom<br />
Strategijom, s obzirom da bi<br />
jednaki negativni uèinci<br />
obuhvatili mnogo šire<br />
podruèje od samog <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Buzet</strong>a.<br />
Ujedno je zatražena<br />
podrška Udruge gradova, èije<br />
je predsjedništvo zakljuèkom<br />
dalo punu politièku podršku<br />
ovoj inicijativi, te uputilo<br />
Ministarstvu svoje oèitovanje<br />
na prijedlog Strategije i<br />
Prijedlog zakona o<br />
regionalnom razvoju koji æe<br />
proizaæi iz odrednica Strategije.<br />
Isto tako, ne smijemo<br />
zanemariti da je tim<br />
nastojanjima punu podršku<br />
pružio Predsjednik Republike<br />
Hrvatske Stjepan Mesiæ.<br />
<strong>Grad</strong> bez zaduženja<br />
Iako u ovom trenutku nije<br />
moguæe reæi hoæe li naša<br />
inicijativa za oèuvanje statusa<br />
brdsko-planinskog podruèja ili<br />
drugog statusa sliènih<br />
fiskalnih uèinaka na <strong>Grad</strong><br />
<strong>Buzet</strong> uspjeti, uèinili smo i èinit<br />
æemo gotovo sve što je u našoj<br />
moæi da održimo trenutni<br />
status. Zbog toga <strong>Grad</strong>, u<br />
suradnji s drugim gradovima i<br />
županijama, održava stalne<br />
kontakte s Vladom,<br />
ministarstvima i udrugama<br />
gradova i opæina u želji da<br />
ostvarimo ovaj iznimno važan<br />
cilj.<br />
Iako smo svjesni<br />
nepovoljnih ekonomskih<br />
vremena i potrebe<br />
konsolidacije državnog<br />
proraèuna, moramo nastaviti<br />
uvjeravati voditelje državne<br />
politike u naše jake argumente<br />
kako ne bi donijeli odluku koju<br />
smatramo ishitrenom i<br />
nedovoljno pripremljenom, a<br />
kojom bi se usporio ili èak<br />
zaustavio razvoj mnogih<br />
gradova i opæina u Hrvatskoj.<br />
Uz <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong>, sadašnjim<br />
prijedlogom Strategije teške<br />
posljedice osjetili bi i drugi<br />
istarski, primorsko-goranski i<br />
zagorski gradovi i opæine, kao i<br />
te tri županije. Za razliku od<br />
<strong>Buzet</strong>a koji nije ulazio u kredite<br />
i javno-privatna partnerstva,<br />
mnogi gradovi i opæine jesu, pa<br />
im u tom sluèaju prijeti ozbiljna<br />
moguænost blokade i<br />
nemoguænost servisiranja<br />
dugoroènih obveza preuzetih<br />
upravo u svrhu razvoja.<br />
Sumnjamo da se Strategijom<br />
želi postiæi takav scenarij.<br />
Sreæom, za <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> ne<br />
postoji takva opasnost zbog<br />
stabilnog sustava<br />
funkcioniranja, ali jasno je da<br />
moramo kontinuirano raditi<br />
kako bismo nadležne uvjerili<br />
da ne donosi zakon koji æe se<br />
izravno oštetiti naše graðane.<br />
5<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
LOKALNI IZBORI<br />
<strong>Grad</strong>onaèelnik Flego,<br />
dogradonaèelnik Žuliæ<br />
Na izborima za <strong>Grad</strong>sko<br />
vijeæe i po prvi puta<br />
neposrednim izborima za<br />
gradonaèelnika, održanim<br />
17. svibnja, <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> je<br />
dobio novu vlast. Za<br />
gradonaèelnika je veæ u<br />
prvom krugu, s rekordnih<br />
85 posto glasova, ponovo<br />
izabran Valter Flego, dok je<br />
mandat dogradonaèelnika<br />
u naredne èetiri godine<br />
povjeren Siniši Žuliæu.<br />
Novi sastav <strong>Grad</strong>skog<br />
vijeæa<br />
Pripremila: Ana PISAK<br />
Na izbore je izašlo 3216<br />
glasaèa, odnosno 59,9<br />
posto upisanih biraèa.<br />
Glasalo se na 16 biraèkih<br />
mjesta. Sukladno<br />
izbornim rezultatima, 5.<br />
lipnja u vijeænici Narodnog<br />
doma konstituirano je i<br />
<strong>Grad</strong>sko vijeæe <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Buzet</strong>a, kojeg èini 13<br />
Na proteklim lokalnim izborima dosadašnji buzetski<br />
gradonaèelnik dobio je rekordno povjerenje biraèa<br />
vijeænika.<br />
Za predsjednika je<br />
jednoglasno izabran Dario<br />
Krivièiæ (SDP), dok je sa<br />
trinaest glasova «za»<br />
funkcija dopredsjednika<br />
povjerena Micheli<br />
Blagoniæ (IDS) i Damiru<br />
Sirotiæu (IDS). Vijeænièki<br />
mandat su još dobili: Aleš<br />
Nežiæ (IDS), Branko<br />
Majcan (IDS), Darko<br />
Kranjèiæ (HNS), Drago<br />
Klariæ (IDS), Ðino Piuti<br />
(nezavisni), Igor Božiæ<br />
(IDS), Ines Jerman (IDS),<br />
Jadranka Vivoda (IDS),<br />
Sandro Drašèiæ<br />
(nezavisni) i Sanja Krulèiæ<br />
(IDS).<br />
DARIO KRIVIÈIÆ<br />
MICHELA<br />
BLAGONIÆ<br />
DAMIR SIROTIÆ<br />
ALEŠ NEŽIÆ<br />
BRANKO MAJCAN<br />
VALTER FLEGO<br />
DARKO KRANJÈIÆ<br />
DRAGO<br />
KLARIÆ<br />
ÐINO PIUTI<br />
IGOR BOŽIÆ<br />
INES JERMAN<br />
SINIŠA ŽULIÆ<br />
JADRANKA VIVODA SANDRO DRAŠÈIÆ SANJA KRULÈIÆ<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 6
NATJEÈAJ<br />
Stipendije za školsku 2009./2010. godinu<br />
Glavni kriteriji ocjene i primanja<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> æe srednjoškolcima dodijeliti 18, a studentima 30 stipendija. Rok podnošenja zamolbi za<br />
uèenike je 15. rujna, a za studente 15. studeni<br />
Pripremila: Ana PISAK<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong>, kako zbog<br />
potreba za obrazovanjem<br />
kadrova tako i potpore i<br />
poticanja na daljnje<br />
školovanje uèenika i<br />
studenata koji su tijekom<br />
dosadašnjeg školovanja<br />
ostvarili dobre rezultate, a<br />
slabijeg su socijalnoimovinskog<br />
stanja, dodjeljuje<br />
stipendije za predstojeæu<br />
školsku odnosno akademsku<br />
godinu.<br />
Tako æe se u školskoj<br />
2009./2010. godini dodijeliti<br />
ukupno 18 stipendija za<br />
nastavak školovanja u<br />
srednjim školama. Od toga, tri<br />
stipendije pripast æe<br />
uèenicima koji pohaðaju<br />
Srednju školu <strong>Buzet</strong> (dva<br />
gimnazijska i jedno strukovno<br />
odjeljenje), osam polaznicima<br />
èetverogodišnjih tehnièkih<br />
usmjerenja, te trogodišnjih<br />
industrijskih i obrtnièkih<br />
zanimanja (prioritetnim æe se<br />
smatrati industrijska i<br />
obrtnièka zanimanja metalske<br />
struke). Za gimnazijska<br />
usmjerenja, umjetnièke škole i<br />
ostala èetverogodišnja<br />
usmjerenja dodijelit æe se<br />
sedam stipendija.<br />
Prednost novim zanimanjima<br />
<strong>Grad</strong> æe, takoðer, dodijeliti<br />
30 stipendija za nastavak<br />
školovanja na višim i visokim<br />
školama i fakultetima i to za<br />
zanimanja prirodnih i<br />
tehnièkih znanosti 15<br />
stipendija, koliko i za<br />
zanimanja društvenih i<br />
humanistièkih znanosti.<br />
Prilikom utvrðivanja prava na<br />
dodjelu studentskih stipendija<br />
prednost æe imati ona<br />
zanimanja koja do sada nisu<br />
bila stipendirana od strane<br />
stipenditora.<br />
«Socijalne» stipendije<br />
Osim redovnih stipendija<br />
dodijeliti æe se još njih deset,<br />
od kojih pet za uèenike<br />
srednjih škola i pet za studente<br />
koji se školuju na višim i<br />
visokim školama i fakultetima<br />
prema posebnom socijalnom<br />
kriteriju. Pravo na ostvarivanje<br />
ove stipendije po socijalnom<br />
kriteriju imaju uèenici i<br />
studenti koji se školuju izvan<br />
<strong>Buzet</strong>a a koji po èlanu uže<br />
obitelji koju èine roditelji i<br />
djeca imaju prihode manje od<br />
dvije tisuæe kuna mjeseèno.<br />
Što priložiti?<br />
Uz zamolbe se prilaže:<br />
životopis, uvjerenje o prebivalištu,<br />
preslika domovnice, preslika<br />
zadnje svjedodžbe ili indeksa uz<br />
predoèenje izvornika, preslika<br />
isprave ili dokumentacije o<br />
sudjelovanju na natjecanjima s<br />
postignutim rezultatima,<br />
uvjerenje o redovitom upisu u<br />
školu ili na fakultet, izjava da<br />
molitelj ne prima stipendiju po<br />
drugoj osnovi, uvjerenje o upisu u<br />
školu ili na fakultet za ostale<br />
èlanove domaæinstva koji se<br />
redovno školuju izvan ili u mjestu<br />
prebivališta.<br />
Uz zamolbe za stipendiju po<br />
socijalnom kriteriju osim<br />
navedene dokumentacije prilaže<br />
se i uvjerenje o primanjima<br />
roditelja koji su u radnom odnosu<br />
(prosjek za posljednja tri mjeseca),<br />
ili potvrda Zavoda za zapošljavanje<br />
(ukoliko je netko od roditelja<br />
nezaposlen) ili potvrda Centra za<br />
socijalnu skrb o ostvarivanju prava<br />
(ukoliko ostvaruju neko od prava<br />
sukladno Zakonu o socijalnoj<br />
skrbi), ili potvrda mirovinskoinvalidskog<br />
osiguranja.<br />
Dokumentacija ne smije biti<br />
starija od 30 dana.<br />
Rokovi za zamolbe<br />
Zamolbe za dodjelu<br />
stipendije podnose se na<br />
propisanom obrascu koji<br />
izdaje Upravni odjel za<br />
samoupravu, upravu i<br />
društvene djelatnosti <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Buzet</strong>a u vremenu:<br />
za uèenike: od 1. kolovoza do<br />
15. rujna 2009. godine<br />
za studente: od 1. rujna do 15.<br />
listopada 2009. godine.<br />
Obrazac se nalazi i na internet<br />
stranici <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a<br />
7<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE<br />
Roè<br />
Kanalizacija najvažniji<br />
projekt<br />
Ana PISAK<br />
Uz velike projekte kao što su novo boæalište, djeèje<br />
igralište i gradnja kanalizacije, MO Roè se brine i o<br />
dobroj komunikaciji s miještanima<br />
VALDI GLAVIÆ<br />
<strong>Grad</strong>nja kanalizacijske mreže za<br />
naselje Roè za što je veæ Istarski<br />
vodozaštitni sustav izradio glavnu<br />
dokumentacij<br />
u i za što je veæ<br />
dobivena<br />
graðevinska<br />
dozvola,<br />
najvažniji je<br />
projekt koji æe<br />
se na podruèju<br />
Mjesnog<br />
odbora Roè<br />
RASPRAVA O URBANISTIÈKOM PLANU p o è e t i<br />
realizirati veæ<br />
krajem ove ili poèetkom iduæe godine,<br />
rekao je Valdi Glaviæ, predsjednik Mjesnog<br />
odbora Roè na èijem podruèju živi 891<br />
stanovnik odnosno 325 domaæinstava koji<br />
prebivaju u 18 naselja. Dodaje kako je<br />
izraðen i projekt za kanalizacijsku mrežu u<br />
Roèkom Polju te je u srpnju poslan zahtjev<br />
za njegovu potvrdu.<br />
Popravljene ceste<br />
- Poèetkom godine vijeæe Mjesnog<br />
odbora Roè održalo je informativne<br />
sastanke s graðanima Humštine i Roštine<br />
kako bi dobili osnovne informacije o<br />
godišnjem planu te povratnu informaciju<br />
koje aktivnosti su prioritetne u pojedinom<br />
naselju. Sukladno odreðenim prioritetima<br />
naselje Durièiæi je dobilo asfalt, dok je<br />
saniran dio županijske ceste prema Humu<br />
na dionici Grgurinèiæi – Forèiæi.<br />
U naselju Brnobiæi saniran je potporni<br />
zid kojemu je prijetilo urušavanje. Prema<br />
ŽUC-u i Parku smo uputili prijedlog za<br />
proširenje ceste prema Nugli radi bolje<br />
preglednosti. Sanirano je ugibalište na<br />
državnoj cesti D 44 u Èiritežu. Prošle su<br />
godine sanirane društvene prostorije u<br />
Roèkom Polju, gdje je obnovljen sanitarni<br />
èvor, postavljena je nova rasvjeta, te<br />
vanjska i unutarnja stolarija. Potrebna je i<br />
rekonstrukcija zgrade Doma kulture u<br />
Roèu s obzirom da krov prokišnjava, rekao<br />
je Valdi Glaviæ.<br />
Ureðenje parkinga<br />
Predsjednik Mjesnog odbora<br />
naglašava kako se osjeæa potreba za<br />
velikim kontejnerima za krupni otpad.<br />
Takoðer, mještani bi voljeli da se stari parni<br />
stroj na podruèju Vaške uredi u izložbene<br />
svrhe.<br />
– <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> æe sufinancirat smještaj<br />
petero djece u vrtiæu u Lupoglavu. Uskoro<br />
æe uslijedit obnova spomenika NOB-a u<br />
Nugli gdje je nedavno asfaltiran podij za<br />
održavanje puèke fešte. Parkiralište<br />
groblja u Roèu je asfaltirano, pa oèekujemo<br />
da æe biti i ono kod mjesnog groblja u Humu,<br />
prvenstveno radi mnogobrojnih izletnièkih<br />
autobusa koji<br />
posjeæuju glagoljašku<br />
utvrdu.<br />
Udruga Hum i ove<br />
je godine kandidirala<br />
na natjeèaj<br />
Ministarstva kulture<br />
projekt dovršetka sanacije humskih zidina,<br />
podsjetio je na neke od važnijih aktivnosti<br />
Valdi Glaviæ.<br />
NENAD<br />
Otkrio je<br />
RATOŠA<br />
kako je u planu izrada<br />
protupožarnih putova na podruèju<br />
Humskog Krasa gdje je zabilježen najveæi<br />
broj požara na podruèju <strong>Buzet</strong>a.<br />
Otvoreno novo boæalište<br />
Zamjenik gradonaèelnika <strong>Buzet</strong>a Siniša<br />
Žuliæ, predsjednik Mjesnog odbora Roè Valdi<br />
Glaviæ i veleèasni Dalibor Pilepiæ simboliènim<br />
bacanjem boæe krajem kolovoza i službeno su<br />
otvorili novoizgraðeno boæalište, smješteno iza<br />
Doma kulture. Time je zaokružena jedna<br />
polivalentna cjelina jer se u sklopu novog<br />
objekta nalazi i novoureðeno djeèje igralište<br />
namijenjeno najmlaðim mještanima Roèa koji<br />
æe, uz veæ postojeæe nogometno igralište, služiti<br />
za potrebe šireg kruga žitelja toga kraja.<br />
– Dovršetkom izgradnje boæališta Roè je<br />
dobio jedan lijep centar i to ne samo za sport i<br />
rekreaciju veæ i za društvene djelatnosti, rekao<br />
je Siniša Žuliæ istièuæi kako je rijeè o zasigurno<br />
najljepšem sportskom i rekreacijskom centru<br />
na Buzeštini.<br />
VALDI GLAVIÆ, DALIBOR PILEPIÆ I SINIŠA ŽULIÆ<br />
ÈLANOVI UDRUGE «HUM»<br />
DOM KULTURE U ROÈU<br />
DIJELOVI PARNOG STROJA<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 8
UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET<br />
Graðevinska djelatnost – drugi dio<br />
Predstavljamo graðevinare koji se bave završnim radovima i one koji raspolažu graðevinskom<br />
mehanizacijom<br />
Pripremila: Ana PISAK<br />
U ovom broju <strong>Buzet</strong>skog lista donosimo drugi<br />
dio popisa graðevinara.<br />
OSTALI ZAVRŠNI RADOVI:<br />
Aliæ Ejub - GRAÐEVINARSTVO AE (ostali graðevinski<br />
radovi rušenje grað. objekata i zemljani radovi,<br />
fasadni radovi, èišæenje svih vrsta objekata)<br />
Mob. 091 7281 -121<br />
Brkiæ Franjo – GRAÐEVINSKI OBRT «BRKIÆ»<br />
(ostali završni radovi) Mob. 091 544 5285<br />
Bobiæ Franko - GRAÐEVINSKI OBRT «BOBIÆ»<br />
(ostali završni radovi)<br />
Æuriæ Zdravko – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «V-GRAD»<br />
tel. 052/ 669 215<br />
Gržiniæ Zvezdan – OBRT ZA GRAÐEVINSKE RADOVE<br />
«GRŽINIÆ»<br />
Fejziæ Mirdas – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «FEJZIÆ»<br />
Hodžiæ Æazo i Hodžiæ Elvis – ZAJEDNIÈKI OBRT<br />
«H-GIPS» (ostali završni radovi)<br />
Mob. 091 206 3233<br />
Vivoda Alen – OBRT GRAÐEVINSKIH I ZEMLJANIH<br />
RADOVA «VIKOL-KOP» (rušenje graðevinskih<br />
objekata i zemljani radovi)<br />
Tel. 052/ 662-595, Mob. 091 502 6846<br />
Zubin Mirko – OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE U<br />
GRAÐEVINARSTVU «MI-KOP» (rušenje<br />
graðevinskih objekata i zemljani radovi)<br />
Mob. 091 796 7755<br />
GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJA<br />
Blaževiæ Ecijo – OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH<br />
RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I<br />
PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM - AUTOPRIJEVOZNIK<br />
(mini bager i kombinirka) Mob. 091 528 3036<br />
Mikac Neven - OBRT ZA GRAÐEVINARSTVO<br />
Mob. 098 428 366<br />
Mikac Miran - IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM<br />
MEHANIZACIJOM (dva bagera kombinirka)<br />
Mob. 091 206 0401<br />
Majer Roberto – AUTOPRIJEVOZNIŠTVO I RADOVI<br />
GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM «DIEMMERRE<br />
EUROPA TRANSPORTI» (kombinirka)<br />
Mob. 091 515 6106<br />
Majer Karlo - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA<br />
GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PRIJEVOZ TERETA<br />
CESTOM (tegljaèi sa specijalnim prikolicama za<br />
rasuti i paletizirani teret, bager prilagoðen za<br />
rad na moèvarnom terenu) Mob. 091 482 4455<br />
Majcan Neven – GRAÐEVINSKI OBRT «NEM»<br />
Mob. 098 951 7272<br />
Matijašiæ Elio – OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA U<br />
GRAÐEVINARSTVU «GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJA» ,<br />
Mob. 091 598 4238<br />
Medica Dušan - ZEMLJANI RADOVI GRAÐEVINSKOM<br />
MEHANIZACIJOM, Mob. 091 666 2740<br />
Jašareviæ Adil – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE «AM»<br />
Krulèiæ Gordana – OBRT ZA TRGOVINU NA MALO I<br />
OSTALE ZAVRŠNE GRAÐEVINSKE RADOVE «KRUNA»<br />
Mob. 091 191 2385<br />
Mustafoski Nezir - OBRT ZA ZAVRŠNE GRAÐEVINSKE<br />
RADOVE (ostali završni radovi)<br />
Majcan Marino – OBRT ZA ZAVRŠNE RADOVE<br />
«MAJCAN»<br />
Paviæ Igor – GRAÐEVINSKI OBRT «I. P. GRAD»<br />
(završni graðevinski radovi i zemljani radovi)<br />
Mob. 091 568 5511<br />
Pisak Marin – OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE «MATIAS»<br />
(pripremni radovi na gradilištu)<br />
Rubiæ Edina – ZAVRŠNI RADOVI NA GRADITELJSTVU<br />
«BLIC» (ostali završni radovi, rušenje objekata,<br />
pjeskarenje i fugiranje starih kuæa)<br />
Mob. 098 294-380<br />
Staraj Miro – OBRT GRAÐEVINSKIH USLUGA «MIKOL»<br />
(ostali završni radovi, rušenje graðevinskih<br />
objekata i zemljani radovi) Mob. 095 807 2686<br />
Tomišiæ Matija – OBRT ZA ODRŽAVANJE I<br />
PROIZVODNJU «ICE COOL»<br />
(ostali završni graðevinski radovi)<br />
Zugan Emil - OBRT ZA VAÐENJE KAMENA I ZAVRŠNI<br />
RADOVI, Mob. 091 552 5011<br />
Èerneka Sergio – OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA<br />
GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PROIZVODNJA<br />
ULJA «TORKOP»(kombinirka) Tel. 052/ 663 058<br />
Drašèiæ Radovan - OBRT ZA JAVNI PRIJEVOZ, RADOVE<br />
GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I TRGOVINU<br />
Mob. 098 933 4413<br />
Flego Antun - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM-<br />
AUTOPRIJEVOZNIK I ZEMLJANI RADOVI<br />
(bageri, labudica za prijevoz strojeva)<br />
Mob.098 434 818<br />
Flego Vedran –GRAÐEVINARSTVO, ODRŽAVANJE<br />
STROJEVA I METALNA STOLARIJA«VEMA-KOP»<br />
Mob. 0911662 613, fax. 052/ 662-613<br />
Golojka Branko – OBRT ZA UGOSTITELJSTVO,<br />
PRIJEVOZ I ZEMLJANE RADOVE «VOLTE» (kombinirka)<br />
Mob. 098 420 126<br />
Jakac Emil - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM I<br />
GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJA<br />
Mob. 091 151 6872<br />
Jermaniš Robi - OBRT ZA GRAÐEVINARSTVO, USLUGE I<br />
TRGOVINU «JEROCOP» (kombinirka)<br />
Tel. 091 695 0611<br />
Krbavèiæ Mladen - PRIJEVOZ CESTOM I IZVOÐENJE<br />
ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM<br />
MEHANIZACIJOM (bager gusjenièar, bager toèkaš,<br />
sitna mehanizacija) Mob. 098 369 998<br />
Popis obrtnika preuzet s www.uobuzet.hr<br />
Marinac Rino - GRAÐEVINSKI RADOVI I CESTOVNI<br />
PRIJEVOZ ROBE «RIMA» (bager, kombinirka,<br />
kompresor, mješalica za beton)<br />
Mob. 098 424 179<br />
Pavletiæ Franko – OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA<br />
GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM «G. M. FRANKO»<br />
(mješalica na stroju za beton, kombinirka, kiper<br />
2t) Mob. 091750 2595<br />
Prodan Miro - OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH<br />
RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM (dva<br />
utovarivaèa) Mob. 098 577 283<br />
Ratoša Majda - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA<br />
GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM (bageri i<br />
rovokopaè) Tel. 052/ 663-313<br />
Šæulac Ljubo - OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE I<br />
POLJOPRIVREDU (tri utovarivaèa gusjenièara)<br />
Mob. 098 304 435<br />
Vivoda Vili - OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA<br />
GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I JAVNI PRIJEVOZ<br />
Mob. 098 435 614<br />
Vivoda Giani - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA I<br />
POPRAVAK GRAÐEVINSKE MEHANIZACIJE<br />
Mob. 098 294-386<br />
Vivoda Elvis – OBRT ZA GRAÐEVINSKU MEHANIZACIJU,<br />
ELEKTROINSTALACIJE I AUTOMATIZACIJU «GEA»<br />
Mob. 091 166 4220<br />
9<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
Piše: Jasmina ÈERNEKA<br />
Foto: Darko MATKOVIÆ<br />
GOSPODARSTVO<br />
Prva kušaonica vina na Buzeštini<br />
Poduzetni vinari iz Medveja<br />
Novoureðeni prostor može ugostiti pedesetak ljudi. Pored dobre kapljice, vrijedni domaæini ponudit<br />
æe vas i rakijom te ukusnim domaæim pršutom i sirom<br />
U malom selu Medveje na<br />
podruèju Vrhuštine, gdje se<br />
njeguje višestoljetna obiteljska<br />
tradicija bavljenja vinarstvom,<br />
svoju buduænost gradi i obitelj<br />
Sirotiæ koja svakodnevno sve<br />
dublje utiskuje svoj trag u<br />
svijetu vinarstva malim, ali vrlo<br />
znaèajnim, koracima uspjeha.<br />
Upornim radom i primjenom<br />
steèenih iskustava, od<br />
suvremene obrade, pravilnog<br />
gnojenja, zrenja i kvalitetne<br />
prerade grožða do kontrolirane<br />
fermentacije, postižu odliène<br />
rezultate te su tako postali<br />
renomirana vinarska obitelj.<br />
<strong>Buzet</strong>ski list<br />
Spoj hrane i piæa<br />
Gotovo nedirnuta priroda<br />
koja ih okružuje, sljubljena<br />
10<br />
odlièna vina, rakije i domaæa<br />
istarska hrana, te gostoljubivi i<br />
dragi domaæini, mama Nevia,<br />
tata Dario i sin Dario, posjet<br />
vinoljupca uèiniti æe<br />
nezaboravnim, pa za sve one<br />
koji na jednom mjestu žele<br />
saznati ponešto o njihovom<br />
radu, sjesti i kušati njihova vina,<br />
rakije i fini domaæi sir i pršut,<br />
obitelj Sirotiæ je posljednjeg<br />
dana svibnja ove godine otvorila<br />
kušaonicu vina, prvu na<br />
podruèju Buzeštine.<br />
Ljubav i puno rada<br />
Zasad velike zarade od vina<br />
nema, kaže mlaði Dario Sirotiæ,<br />
a jedino što je ih je prije osam<br />
godina potaklo da se ozbiljnije<br />
poènu baviti vinarstvom bila je<br />
MLAÐI DARIO SIROTIÆ<br />
velika ljubav prema vinu. Ženski<br />
dio obitelji, gospoða Nevia<br />
Sirotiæ naglasila je kako se osim<br />
ljubavi u vinograd i vino treba<br />
uložiti puno zajednièkog<br />
marljivog rada i truda.<br />
Obitelj Sirotiæ uz kvalitetu i<br />
prepoznatljivost sorti, unatoè<br />
velikoj konkurenciji na tržištu,<br />
nema problema s plasmanom<br />
svojih proizvoda a kako bi<br />
dosegli još bolje rezultate uložili<br />
su trud i u struèno obrazovanje.<br />
Tako su tijekom 2005. u Poreèu<br />
završili teèaj za vinarstvo i<br />
vinare. Povremeni su uèesnici<br />
raznih struènih predavanja.<br />
Devet tisuæa trsova<br />
Od davnih vremena, kada<br />
su Sirotiæi proizvodili samo<br />
sedam hektolitara godišnje,<br />
proizvodnja je , uz proširenje<br />
nasada i suvremenu opremu,<br />
narasla na sadašnjih dvjesto<br />
hektolitara. Danas imaju oko<br />
devet tisuæa trsova na tri<br />
hektara nasada, a želja im je,<br />
kaže mlaði Sirotiæ, poveæati ih za<br />
bar još dva hektara. Problem je<br />
u zemljištu, parcele su male, pa<br />
je dosta teško doæi do veæe<br />
površine na jednom mjestu.<br />
Šampionski teran<br />
- Od kvalitetnih vina<br />
proizvodimo malvaziju, teran i<br />
chardonnay. Zatim imamo<br />
muškat i merlot, a od domaæih<br />
rakija bisku, medenicu i<br />
lozovaèu. Za naše smo<br />
proizvode primili, odnosno<br />
osvojili, mnoge nagrade i<br />
priznanja na lokalnim<br />
sajmovima. Od veæih i važnijih<br />
sajmova na meðunarodnom<br />
sajmu vina Vinistri u Poreèu<br />
osvojili smo srebrne medalje<br />
svih sorti, a teran nam je ove<br />
godine proglašen šampionom.<br />
Na fešti istarske malvazije u<br />
Brtonigli osvojili smo srebrnu<br />
medalju, a 2005. godine naša je<br />
biska na Vinistri osvojila zlatnu<br />
medalju, pohvalio nam se mlaði<br />
Dario Sirotiæ.<br />
Što je kušaonica?<br />
Vinari iz Medveja otkivaju<br />
što je zapravo znaèi kušaonica<br />
vina.<br />
- Kušaonica vina je ugodan<br />
prostor u kojem se posjetiocima<br />
i kupcima omoguæuje kušanje<br />
naših vina i rakija, naravno uz<br />
obilje domaæeg sira i istarskog<br />
pršuta. Svakako, nezaobilazan<br />
je i razgovor o vinima i rakijama,<br />
vinogradima, grožðu, preradi, te<br />
drugim temama vezanim za ovo<br />
podruèje. U prostoru kušaonice<br />
možemo primiti oko pedeset<br />
ljudi. Rezervacije su uvijek<br />
poželjne jer se tada puno lakše<br />
pripremiti, ali nisu obavezne -<br />
pojašnjava mlaði Dario Sirotiæ.<br />
Ideju dali gosti<br />
- Uvijek kad su nas gosti<br />
posjeæivali govorili bi kako bi<br />
željeli negdje sjesti, kušati sve<br />
naše proizvode, razgovarati i<br />
saznati bar nešto o vinu, pa su<br />
nas upravo takvi razgovori,<br />
odnosno preporuke gostiju,<br />
potakli da otvorimo kušaonicu<br />
vina kako bi udovoljili željama<br />
gostiju. Rijeè je o dosta velikoj<br />
investiciji. Kod izgradnje<br />
kušaonice vina korišten je<br />
županijski kredit, manjim<br />
sredstvima pomogao nam je<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong>, a veæim su dijelom<br />
bila vlastita sredstva, isprièao<br />
nam je mlaði Dario.<br />
Obitelj Sirotiæ je povezana s<br />
turistièkim zajednicama na<br />
podruèju Istre i šire koje ih<br />
promoviraju, èesto ljudi èuju za<br />
njih i od drugih ljudi koji su ih veæ<br />
posjetili a ima i onih koji ih sami<br />
otkriju putujuæi podruèjem<br />
Vrhuštine.
SUPRUŽNICI NEVIA I DARIO SIROTIÆ<br />
Obiteljski posao star 200 godina<br />
Od davnih vremena vrijedni Medvejci, kao i<br />
gotovo svi mještani Vrhuštine, bavili su se<br />
vinogradarstvom i vinarstvom. Tako se i moja<br />
obitelj veæ više od 200 godina bavi ovom<br />
djelatnošæu i svoja znanja i iskustva ostavlja u<br />
nasljeðe buduæim generacijama. Sjeæam se<br />
kako se nekad vino proizvodilo bez današnje<br />
opreme, bilo ga je malo, ali bilo je izvrsno. Tada<br />
je tržište bilo vrlo skromno i jednostavno, vino<br />
se prodavalo u <strong>Buzet</strong>, u Podrum.<br />
Danas je tržište zahtjevnije, treba ponuditi<br />
bogati asortiman i visoku kvalitetu i stalno se<br />
dokazivati, a uz tehnološku disciplinu,<br />
odgovornost i ažurnost u vinogradu i podrumu<br />
put je kojim svake godine iznova postižemo sve<br />
bolje rezultate naših vina i rakija. Najstariji<br />
vinograd kojeg posjedujemo datira još iz 1945.<br />
godine i još uvijek svake godine daje najslaðe<br />
grožðe, rekao je stariji Dario Sirotiæ.<br />
11 <strong>Buzet</strong>ski list
VIJESTI<br />
Predsjednik Mesiæ posjetio <strong>Buzet</strong><br />
Predsjednik Republike Hrvatske<br />
Stjepan Mesiæ 28. kolovoza posjetio je<br />
<strong>Buzet</strong>sku pivovaru (BUP) i Istarski<br />
vodovod u <strong>Buzet</strong>u. Nakon obilaženja<br />
punionice piva Favorit razgledao je i<br />
proizvodni te distribucijski centar<br />
Istarskog vodovoda. Tom je prilikom<br />
izrazio zadovoljstvo rasprostranjenošæu<br />
vodoopskrbnog sustava.<br />
- Rijetko gdje u svijetu ima 99 posto<br />
stanovništva spojenog na vodovodnu<br />
mrežu, kao što je sluèaj na podruèju<br />
Istarskog vodovoda <strong>Buzet</strong>. Zahvaljujuæi<br />
dobrom menadžmentu i<br />
pravovremenom ulaganju Istra ne<br />
oskudijeva vodom iako se nalazi na kršu,<br />
rekao je predsjednik Mesiæ. (ap)<br />
PREDSJEDNIK MESIÆ U BUZETSKOJ PIVOVARI<br />
PREDSJEDNIK MESIÆ U ISTARSKOM VODOVODU<br />
PREDSJEDNIK MESIÆ S GRADSKIM VIJEÆNICIMA<br />
Priznanje<br />
obrtnicima<br />
Udruženje obrtnika <strong>Buzet</strong> poèetkom<br />
lipnja je u domu u Sv. Duhu proslavilo 37.<br />
godišnjicu rada. Bila je to prigoda da<br />
predsjednica UOB Loredana Krbavèiæ<br />
obrtnicima podijeli priznanja za višegodišnji<br />
rad. Tako je priznanje za trideset godina rada<br />
pripalo Ivanu<br />
Akrapoviæu i<br />
Mariu Bužanu, a<br />
za 25 godina<br />
obavljanja<br />
obrtnièke<br />
djelatnosti<br />
M i l e n k u<br />
Bolterstainu,<br />
Nadiji Jakac,<br />
Franku Pavletiæu,<br />
Ivanki Šverko,<br />
Viliju Vivodi i<br />
Marinu Ivanèiæu.<br />
(ap)<br />
12<br />
NAGRAÐENI OBRTNICI
POD LADONJOM<br />
IVAN S UÈITELJICAMA<br />
GORDANOM I GABRIELOM<br />
Petnaest mu je godina tek,<br />
a veæ se proslavio na raznim<br />
natjecanjima. Uèitelji ga<br />
nazivaju fenomenom. Najdraži<br />
su mu predmeti matematika i<br />
fizika. Brojkama barata bez<br />
ikakvog problema. Hobi su mu<br />
nogomet, vožnja biciklom te<br />
igranje igrica na raèunalu. Ima<br />
kuænog ljubimca maèka Mikija.<br />
Najdraže jelo mu je ananas, a<br />
piæe sok od ananasa.<br />
Od muzike voli slušati domaæi<br />
pop, dok mu je najljepši film<br />
«Dan nezavisnosti». Rodni kraj,<br />
Osliæe, obožava jer u selu živi<br />
mirnim životom, u prirodi i bez<br />
gradskih gužvi. Pruži li mu se<br />
Ivan Èeh<br />
Ivanovih 27 medalja<br />
Mali fenomen, kako ga uèitelji nazivaju, sudjelovao je na èak 33 natjecanja.<br />
Najveæi uspjeh je postigao u matematici osvojivši dvije godine za redom 3.<br />
državnu nagradu<br />
Ana PISAK<br />
moguænost otputovat æe u<br />
Afriku, kontinent koji ga<br />
fascinira krajolikom. Nekada<br />
se u buduænosti vidio kao<br />
uèitelj. Meðutim, predomislio<br />
se pa sada viziju o svojoj<br />
profesiji još uvijek nema.<br />
Poèeo u 4. razredu<br />
Rijeè je Ivanu Èehu,<br />
donedavnom uèeniku Osnovne<br />
škole «Vazmoslav Gržalja» i<br />
buduæem buzetskom<br />
gimnazijalcu. Tinejdžer bistra<br />
uma prvi se puta natjecao u<br />
znanju iz matematike još u 4.<br />
razredu osnovne škole. Do<br />
sada je svoje znanje «odmjerio»<br />
na èak 33 natjecanja školskog,<br />
opæinskog, županijskog,<br />
regionalnog i državnog nivoa.<br />
Najveæi uspjeh je postigao u<br />
matematici osvojivši dvije<br />
godine za redom 3. državnu<br />
nagradu. Visoka 3. mjesta<br />
zauzeo je i na državnim<br />
natjecanjima iz fizike te<br />
Klokanu bez granica.<br />
Èisti odlikaš<br />
Ivan Èeh je za svog<br />
osnovnoškolskog obrazovanja<br />
bio odlièan uèenik što<br />
potvrðuje i prosjek ocjena od<br />
5,0. Otkrio nam je kako dnevno<br />
provodi sat vremena uèeæi. To<br />
mu je, kaže, dovoljno da utvrdi<br />
novo gradivo i to ne ono koje je<br />
uèio u školi jer mu nastavni<br />
program uðe u glavu sam po<br />
sebi. Ivanove bivše mentorice<br />
iz matematike i fizike, Gordana<br />
Božiæ i Gabriela Isakagiæ, za<br />
strastvenog ðaka imaju samo<br />
rijeèi pohvale. – Kad bi mi<br />
netko mogao ispuniti neku<br />
želju, ne bi poželio ništa jer mi<br />
se sviða tako kako je, kazao je<br />
Ivan Èeh, koji svoj obiteljski<br />
dom u Osliæima dijeli s mamom<br />
Mirom, ocem Emilom, sestrom<br />
Ninom i bakom Josipom.<br />
Ivanovi uspjesi<br />
RAZRED NATJECANJE<br />
RANG OSVOJENO MJESTO<br />
4. razred Matematika Opæinsko 3. mjesto<br />
4. razred Klokan bez granica Školsko 1. mjesto<br />
5. razred Matematika Opæinsko 1. mjesto<br />
5. razred Matematika Županijsko 1. mjesto<br />
5. razred Matematika Regionalno 1. mjesto<br />
5. razred Geografija Opæinsko 1. mjesto<br />
5. razred Geografija Županijsko -<br />
5. razred Eko kviz - ekipno Opæinsko 1. mjesto<br />
5. razred Eko kviz - ekipno Županijsko 3. mjesto<br />
6. razred Matematika Opæinsko 1. mjesto<br />
6. razred Matematika Županijsko 3. mjesto<br />
6. razred Matematika Regionalno -<br />
6. razred Klokan bez granica Državno 1. mjesto<br />
7. razred Matematika Opæinsko 1. mjesto<br />
7. razred Matematika Županijsko 1. mjesto<br />
7. razred Matematika Državno 3. nagrada<br />
7. razred Kemija Opæinsko -<br />
7. razred Geografija Opæinsko -<br />
7. razred Eko kviz - ekipno Opæinsko 1. mjesto<br />
7. razred Eko kviz - ekipno Županijsko 2. mjesto<br />
8. razred Matematika Opæinsko 1. mjesto<br />
8. razred Matematika Županijsko 1. mjesto<br />
8. razred Matematika Državno 3. nagrada<br />
8. razred Klokan bez granica Školsko 1. mjesto<br />
8. razred Festival matematike - ekipno<br />
2. mjesto<br />
8. razred Fizika Opæinsko 1. mjesto<br />
8. razred Fizika Županijsko 1. mjesto<br />
8. razred Fizika Državno 3. nagrada<br />
8. razred Kemija Opæinsko 1. mjesto<br />
8. razred Kemija Županijsko -<br />
8. razred Biologija Opæinsko 1. mjesto<br />
8. razred Biologija Županijsko -<br />
8. razred Eko kviz - ekipno Opæinski 2. mjesto<br />
13<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
GLAZBENA BAŠTINA<br />
Limena glazba «Sokol» <strong>Buzet</strong><br />
„Limeni“ ne znaju za krizu<br />
Dok su drugi slièni orkestri u krizi, voditelj buzetskih glazbenika istièe kako je<br />
limena glazba ove godine pojaèana i pomlaðena sa èak petnaest novih<br />
èlanova te sada broji 36 sviraèa<br />
Ana PISAK<br />
Sjever Istre mjesto je<br />
poznato po mnogobrojnim,<br />
najèešæe samoukim<br />
glazbenicima. Tradiciju<br />
sviranja potvrðuje i èinjenica<br />
da je prva hrvatska limena<br />
glazba u Istri osnovana baš u<br />
<strong>Buzet</strong>u i to prije više od<br />
stoljeæa, daleke 1905. godine.<br />
Prvi dirigent limene glazbe<br />
«Sokol» <strong>Buzet</strong> je Ferdo Majcen<br />
iz Škednja kod Trsta, za èijeg je<br />
djelovanja nabavljeno èak 24<br />
instrumenta.<br />
Usponi i padovi<br />
Limena glazba prvi se puta<br />
publici predstavila 1906.<br />
godine u dvorani Društvenog<br />
doma u Sv. Martinu. Unatoè<br />
pokušajima oslabljena<br />
društva u vrijeme Drugog<br />
svjetskog rata, ona 1946.<br />
godine uspijeva opstati i to kao<br />
jedina aktivna glazba u Istri,<br />
kada i nastupa na doèeku<br />
Josipa Broza Tita<br />
u Opatiji. U<br />
narednim<br />
godinama<br />
glazba<br />
doživljava niz uspona i padova.<br />
Najveæa kriza nastupa<br />
1976. godine, da bi tri godine<br />
kasnije glazba ponovo<br />
doživjela svoj procvat. Godine<br />
1983. buzetska limena glazba<br />
zbratimljuje se s limenom<br />
glazbom „Lovro Ježek“ iz<br />
Marije Bistrice, a 2005.<br />
godine prigodnom<br />
sveèanošæu obilježava stotu<br />
godišnjicu djelovanja. U<br />
jednom stoljeæu djelovanja<br />
triput je ugostila Susrete<br />
limenih glazbi Istre i to 1985.,<br />
2000. i 2005. godine.<br />
Triput više nastupa<br />
Danas sekciju limene<br />
glazbe glazbenog društva<br />
«Sokol» <strong>Buzet</strong> vodi mladi i<br />
ambiciozni sviraè trube Bojan<br />
Krota. Ljubav prema muzici i<br />
nadasve kolegama iz društva<br />
možda je najbolje opisao u<br />
reèenici: „Šoldi nemamo ali se<br />
družimo i zezamo, a vrijeme<br />
koje provodimo zajedno je<br />
nezaboravno!“<br />
Voditelj buzetskih glazbenika<br />
istièe kako je limena glazba<br />
ove godine pojaèana i<br />
pomlaðena sa èak petnaest<br />
novih èlanova te sada broji 36<br />
sviraèa.<br />
– Sva pridošla mladež u<br />
limenoj glazbi je prisutna veæ<br />
nekoliko godina, meðutim tek<br />
se ove godine afirmirala i<br />
aktivno poèela sudjelovati na<br />
nastupima. Ove smo godine<br />
odradili više nastupa od<br />
proteklih tri godine zajedno.<br />
Do rujna bilježimo dvanaest<br />
nastupa, pretežno na<br />
Buzeštini, u sklopu<br />
tradicionalnih puèkih fešta,<br />
rekao je Krota. Dodaje kako su<br />
nastupali i na Raspjevanoj<br />
Buzeštini, na Danu antifašista<br />
te su, veæ tradicionalno,<br />
budnicom zapoèeli<br />
prvomajsko<br />
slavlje.<br />
Ljeto bez odmora<br />
Jedna smo od rijetkih<br />
limenih glazbi u Hrvatskoj koja<br />
se zadnjih godina uzdigla. U<br />
našoj je zemlji, posebice u Istri<br />
i Primorsko-goranskoj županiji<br />
tendencija opadanja broja<br />
èlanova glazbenika, što kod<br />
nas nije sluèaj. Èak štoviše, na<br />
ovogodišnjem susretu limenih<br />
glazbi u Kastvu bili smo jedna<br />
od najbrojnijih skupina,<br />
ponosno istièe Krota.<br />
Iako su glazbenici<br />
proteklih godina u vrijeme<br />
ljetnih mjesec pauzirali, ove su<br />
godine probe imali tijekom<br />
svih mjeseci. Za porast broja<br />
èlanova zaslužan je i dirigent<br />
«Sokolaša», mladi profesor<br />
glazbene<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 14<br />
LIMENA GLAZBA «SOKOL» BUZET 2009. GODINE NA RAÈIÈKOM BRIJEGU
Kulture Manuel Èerneka. On je,<br />
kroz svoj uèiteljski rad u<br />
buzetskoj osnovnoj školi<br />
animirao osnovnoškolce i<br />
praktièki im instrumente<br />
stavio u ruke.<br />
– Raditi kao dirigent<br />
limene glazbe najsjevernijeg<br />
grada u Istri ugodno je i<br />
zabavno, te nadasve<br />
dinamièno, rekao je Èerneka<br />
koji je svoj radni staž na toj<br />
funkciji zapoèeo 2005. godine.<br />
Veteran Dario<br />
Idealan primjer<br />
dugogodišnje tradicije<br />
sviranja u kotlini<br />
podno Æiæarije je<br />
52-godišnji Dario<br />
Drašèiæ iz Korenike,<br />
koji veæ punih 38<br />
godina neprekidno<br />
svira u buzetskoj<br />
limenoj glazbi.<br />
– Još malo<br />
pa æu u penziju,<br />
našalio se Drašèiæ.<br />
Iako nije najstariji<br />
glazbenik, on je<br />
èlan s najdužim<br />
radnim stažem.<br />
Inaèe, svira trombon a najdraži<br />
nastup mu je bio onaj s Eliom<br />
Piskom u Areni, devedesetih<br />
godina prošloga stoljeæa.<br />
– U gotovo èetiri desetljeæa<br />
sviranja doživio sam sve i<br />
svašta. Puno je lijepih<br />
trenutaka i nastupa iza mene.<br />
Ono što me toliko godina drži u<br />
društvu jest prije svega ljubav<br />
za glazbu, isprièao nam je<br />
Dario. On i dan danas pamti<br />
dane kada su svirali na<br />
sprovodima u Saležu. Naime u<br />
Tom bi ih selu jedan<br />
dobrostojeæi mještanin nakon<br />
svakog sviranja na sahrani<br />
poèastio hranom i piæem iz<br />
èega se obièno razvila fešta.<br />
Leana najmlaða<br />
Èlan s dužom poviješæu u<br />
limenoj glazbi je i 43-godišnji<br />
Mlunci udahnuli novi život<br />
Godine 1977. mladi<br />
Velog Mluna daju inicijativu<br />
starim mlunskim<br />
glazbenicima Jakovu<br />
Cerovcu, Josipu Cerovcu,<br />
Karlu Vivodi i Milji Jakcu za<br />
obnavljanje limene glazbe.<br />
Tako je limena glazba, nakon<br />
dvogodišnje pauze 1978.<br />
ponovno zaživjela. Probe su<br />
se održavale na Velom<br />
Mlunu, a prvi nastup Mlunci<br />
bilježe 1979. godine kada su<br />
u vrijeme karnevala svirali<br />
na Vrhu, Sv. Donatu,<br />
Alen Èerneka. On je jedan od<br />
onih glazbenika koji se 1978.<br />
godine prikljuèio mlunskoj<br />
omladini zahvaljujuæi kojoj je<br />
limena glazba ponovno<br />
aktivirana. Najstariji aktivni<br />
èlan limene glazbe je sviraè<br />
èinela Viliam Vivoda, dok je<br />
najmlaða buzetska glazbenica<br />
11-godišnja sviraèica na<br />
klarinetu Leana Vratoviæ.<br />
Penièiæima, Marincima,<br />
Mostu, Sv. Martinu i na<br />
Fontani.<br />
Mluncima su se ubrzo<br />
pridružili glazbenici iz<br />
Štrpeda, Sv. Martina i<br />
<strong>Buzet</strong>a. Kada je glazba bila u<br />
punom sastavu, brojila je 60-<br />
ak sviraèa, prisjeæa se 77-<br />
godišnji Danilo Cerovac, prvi<br />
predsjednik Upravnog<br />
odbora limene glazbe, sviraè<br />
trube i jedan od<br />
najzaslužnijih za ponovno<br />
pokretanje i razvijanje iste.<br />
LIMENA GLAZBA «SOKOL» BUZET 1980. GODINE PRILIKOM OBILJEŽAVANJA 75. GODIŠNJICE POSTOJANJA<br />
15<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
MATURANTI I GODIŠNJICE ŠKOLE<br />
Srednja škola <strong>Buzet</strong><br />
Obrazovni program: Opæa gimnazija<br />
Razrednica: Jasminka Miletiæ<br />
Uèenici: Danijel Baltiæ, Mirjan Flego, Kristina<br />
Grbac, Deana Jurada, Irena Kaligari, Zoran<br />
Kaštela, Denia Krivièiæ, Doris Ladavac, Mia<br />
Lukiæ, Martina Marinac, Renato Mik, Nikola<br />
Nemarnik, Ana-Marija Pavletiæ, Tijana Petohleb,<br />
Tihana Poropat, Sanja Rabak, Ivana Rašpoliæ,<br />
Mel Totman, Sandi Vukoviæ, Darija Zornada.<br />
Srednja škola <strong>Buzet</strong><br />
Obrazovni program: automehanièar, strojobravar,<br />
elektromehanièar<br />
Razrednica: Milena Salkanoviæ<br />
Uèenici: automehanièari – Dražen Bolterstein,<br />
Nenad Hrvatin, Marko Križman, Danijel Udovièiæ;<br />
strojobravar – Valentin Flego, Marko Zonta;<br />
elektronehanièar – Ivan Bakša, Aleks Bartoliæ,<br />
Danijel Flego, Kristian Groziæ, Damir Hodžiæ, Marin<br />
Kranèiæ, Patrik Krivièiæ, Deni Krt, Teo Prodan,<br />
Kristijan Sirotiæ, Sanjin Sirotiæ, Alen Šegon, Denis<br />
Štefaniæ, Dejan Vitas.<br />
15. godišnjica<br />
FOTO: DARKO MATKOVIÆ
PŠ Livade<br />
<br />
10. godišnjica<br />
FOTO: DARKO MATKOVIÆ<br />
35. godišnjica<br />
47. godišnjica PŠ Vrh<br />
20. godišnjica<br />
25. godišnjica<br />
FOTO: DARKO MATKOVIÆ
HUMANOST NA DJELU<br />
Dobrovoljno darivanje krvi<br />
Primjer humanosti<br />
<strong>Buzet</strong>ski Crveni križ veæ dugi niz godina, prema broju prikupljenih doza krvi,<br />
a u odnosu na broj stanovnika, zauzima vodeæe mjesto na ljestvici u<br />
Istarskoj županiji, te visoko 11. mjesto u Republici Hrvatskoj<br />
Ana PISAK<br />
Foto: Arhiva HCK GD <strong>Buzet</strong>, Ana PISAK<br />
Šezdesetih godina<br />
Buzeštinom su prvi puta<br />
osvanuli oglasi o akciji<br />
dobrovoljnog darivanja krvi.<br />
Pomislio sam - idem pa što<br />
bude, bude! Veæ nakon prvog<br />
darivanja uoèio sam kako mi<br />
ništa ne smeta, èak štoviše,<br />
bio sam ispunjen osjeæajem<br />
zadovoljstva što sam nekom<br />
možda spasio život, kaže 75-<br />
godišnji Anteo Jakac iz<br />
Štrpeda.<br />
- Na poèetku, odziv ljudi<br />
nije bio velik. Neki su se plašili.<br />
Drugi su, vidjevši iglu, okretali<br />
oèima, prisjeæa se prvih akcija<br />
prikupljanja dragocjene<br />
tekuæine u kotlini podno<br />
Æiæarije 69-godišnji Silvio<br />
Brgodac iz Svetog Ivana. Krv<br />
se tih godina prikupljala u<br />
staroj ambulanti. Silvio je<br />
svoju prvu dozu krvi dao veæ<br />
1958. ili 1959. godine u<br />
Motovunu i to „na prijevaru“,<br />
jer tada još nije imao<br />
navršenih osamnaest<br />
godina.<br />
života poklonili više od sto<br />
doza, za što su im priznanje<br />
uruèili <strong>Grad</strong>sko društvo<br />
Crvenog križa <strong>Buzet</strong> i<br />
gradonaèelnik Josip Flego<br />
odnosno Valter Flego.<br />
Priznanje za dobroèinstvo im<br />
je stiglo i iz samog državnog<br />
vrha. Anteo je odlikovanje<br />
predsjednika Republike<br />
Hrvatske Stjepana Mesiæa<br />
primio 2008. godine, a<br />
prošloga proljeæa Pantovèak je<br />
s istom poèašæu posjetio i<br />
Silvio.<br />
Ponosni na svoj èin<br />
- Krv bih davao i dan danas.<br />
Meðutim, starosna dob mi to<br />
više ne dopušta, kaže Anteo,<br />
koji inaèe ima krvnu grupu B+.<br />
On i Silvio, èija je krvna grupa<br />
0+, na akcije su se odazivali<br />
èetiri puta godišnje.<br />
– U poèetku smo davali<br />
dva i pol decilitra krvi, a zatim<br />
èetiri. Èin je to koji koristi<br />
zdravlju, daje ti osjeæaj «da si<br />
lakši» i poletniji, mišljenja je<br />
Silvio, ponosan i sretan jer,<br />
kaže, time nije ništa izgubio<br />
veæ samo dobio.<br />
– Priznanje koje smo<br />
primili jest znak, potvrda, da<br />
smo pomogli drugima. Jer, dali<br />
smo dio svog tijela drugima, a<br />
da ih pritom nismo ni<br />
poznavali, niti smo ih ikad<br />
upoznali, istièe Anteo.<br />
Buzeæani u vrhu<br />
Upravo je velik senzibilitet i<br />
odaziv Buzeæana na akcije<br />
darivanja tekuæine koja život<br />
znaèi ono na što je najviše<br />
ponosna <strong>Grad</strong>ska organizacija<br />
Crvenog križa <strong>Buzet</strong>.<br />
- <strong>Buzet</strong>ski Crveni križ veæ<br />
dugi niz godina, prema broju<br />
prikupljenih doza krvi, a u<br />
odnosu na broj stanovnika,<br />
zauzima vodeæe mjesto na<br />
ljestvici u Istarskoj županiji, te<br />
visoko 11. mjesto u Republici<br />
Hrvatskoj. Godišnje<br />
organiziramo šest akcija<br />
prikupljanja te dragocjene<br />
tekuæine. U 2008. godini<br />
prikupili smo 424 doza krvi<br />
što je u odnosu na 2007.<br />
godinu poveæanje od 3,16<br />
posto. Posebno veseli<br />
èinjenica da se akcijama<br />
odaziva veliki broj mladih ljudi,<br />
istièe ravnatelj CK <strong>Buzet</strong> Damir<br />
Polanc.<br />
Dodaje kako na podruèju<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a u posljednjih pet<br />
godina djeluju 354 aktivna<br />
dobrovoljna darivatelja krvi.<br />
– U prosjeku rast broja<br />
novih, odnosno mladih,<br />
davatelja iznosi èetiri posto, pa<br />
s ponosom možemo<br />
konstatirati tendenciju stalnog<br />
rasta darivatelja, naglašava<br />
ravnatelj Polanc.<br />
Odlikovao ih Mesiæ<br />
Anteo i Silvio u<br />
svom naumu da<br />
pomažu drugima<br />
ustrajali su sve do 65.<br />
godine života, dobi do<br />
koje je dopušteno<br />
davanje krvi. Za svog su<br />
DAMIR POLANC<br />
BR. PLANIRANIH AKCIJA<br />
BR. OSTVARENIH AKCIJA<br />
BR. AKTIVNIH DARIVATELJA<br />
U ZADNJIH 5 GODINA<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 18<br />
6<br />
6<br />
PLANIRANI BR.<br />
PRISTUPILO<br />
PRVI PUTA<br />
SPOL<br />
ODBIJENO<br />
DALO KRV<br />
DARIVATELJA<br />
AKCIJAMA<br />
DALO KRV<br />
M<br />
2007<br />
2008<br />
354<br />
354<br />
2007<br />
2008<br />
370<br />
390<br />
2007<br />
2008<br />
2007<br />
2008<br />
2007<br />
2008<br />
24<br />
37<br />
346<br />
353<br />
11<br />
15<br />
Ž 66<br />
66<br />
90<br />
101<br />
25<br />
30<br />
65<br />
71 6<br />
9<br />
345 UKUPNO 420 420 460 491 49 67 411 424 17<br />
24<br />
ANTEO JAKAC
«Solidarnost na djelu»<br />
<strong>Buzet</strong>sko Društvo je<br />
poznato i po veæ<br />
tradicionalnom provoðenju<br />
akcije «Solidarnost na djelu».<br />
Rijeè je o akciji u koju je<br />
ukljuèeno više od 70 osoba.<br />
Damir Polanc kaže kako<br />
najveæi «teret» akcije snose<br />
upravo mladi ljudi.<br />
– Djeca su obilazila<br />
domaæinstva i pritom<br />
prikupljala novac buduæi da za<br />
odjeæu i obuæu ne<br />
posjedujemo odgovarajuæe<br />
skladište. U akciju su ukljuèeni<br />
i polaznici Podruène škole<br />
Livade, a u njoj je u 2008.<br />
godini prikupljeno 22.289<br />
kuna. Polovica tog iznosa<br />
uplaæena je na žiro raèun<br />
malog Davida Krušvara, a<br />
drugom su polovicom kupljeni<br />
božiæni paketi za osobe<br />
Redoslijed uspješnosti DCK<br />
u 2008. godini prema broju<br />
davanja krvi na 100 stanovnika<br />
1. Krapina 9,16<br />
2. Topusko 9,09<br />
3. Èabar 8,49<br />
4. Našice 8,19<br />
5. Ludbreg 7,64<br />
6. Braè 7,59<br />
7. Daruvar 7,53<br />
8. Kutina 7,49<br />
9. Ivaniæ <strong>Grad</strong> 7,12<br />
10. <strong>Buzet</strong> 6,62<br />
slabijeg materijalnog stanja.<br />
Tako je podijeljeno 65 paketa,<br />
na podruèju <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a,<br />
opæine Lanišæe te na podruèju<br />
Livada. Prema prikupljenim<br />
sredstvima, a u odnosu na broj<br />
stanovnika, meðu prvima<br />
smo u Hrvatskoj, rekao je<br />
Damir Polanc.<br />
IZVIJEŠÆE O OSTVARENJU PLANA PRIKUPLJANJA KRVI OD DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI U 2008. g PO DRUŠTVIMA CRVENOG KRIŽA<br />
ŽUPANIJA<br />
ISTARSKA<br />
BUJE<br />
BUZET<br />
LABIN<br />
PAZIN<br />
POREÈ<br />
PULA<br />
ROVINJ<br />
UKUPNO<br />
BROJ<br />
STANOVNIKA<br />
svibanj/2001. g.<br />
25681<br />
6406<br />
24082<br />
18596<br />
25960<br />
84717<br />
20275<br />
205717<br />
OSTVARENO<br />
(doza krvi)<br />
u 2007. g.<br />
659<br />
411<br />
690<br />
734<br />
775<br />
2482<br />
397<br />
6148<br />
PLAN<br />
(doza krvi)<br />
za 2008. g.<br />
800<br />
375<br />
800<br />
675<br />
800<br />
2650<br />
500<br />
6600<br />
OSTVARENO<br />
(doza krvi)<br />
u 2008. g.<br />
675<br />
424<br />
765<br />
719<br />
793<br />
2397<br />
421<br />
6194<br />
OSTVARENI BROJ<br />
(doza krvi)<br />
na 100 stanovnika<br />
u 2008. g.<br />
2,63<br />
6,62<br />
3,18<br />
3,87<br />
3,05<br />
2,83<br />
2,08<br />
3,01<br />
PLAN<br />
(doza krvi)<br />
za 2009. g.<br />
800<br />
375<br />
800<br />
675<br />
800<br />
2700<br />
500<br />
6650<br />
SILVIO BRGODAC<br />
19<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
VIJESTI<br />
Tri stoljeæa na<br />
razglednicama<br />
"<strong>Buzet</strong>ska prièa o starim<br />
razglednicama" naziv je knjige<br />
autora Ede Merliæa,<br />
predstavljene u svibnju u<br />
buzetskom Narodnom domu.<br />
Nova publikacija je nastala kao<br />
rezultat upornog<br />
traganja za<br />
povijesnim<br />
dogaðajima<br />
rodne Buzeštine,<br />
iako sam autor<br />
veæ 40 godina<br />
živi u Pazinu.<br />
Vrijednost knjige<br />
èini 185 starih<br />
razglednica<br />
<strong>Buzet</strong>a i<br />
Buzeštine,<br />
rasporeðenih na 174 stranice,<br />
popraæenih opisom sjevera Istre.<br />
Najstarija razglednica datira iz<br />
davne 1889. godine, a najviše<br />
razglednica prikazuje panoramu<br />
starog grada <strong>Buzet</strong>a i Fontane,<br />
gdje je bio smješten i najstariji<br />
hotel u Istri i Primorju. (ap)<br />
Kroz Istru za<br />
zdrav život<br />
U cilju boljeg poimanja<br />
osoba s invaliditetom kao<br />
ravnopravnih èlanova<br />
zajednice te poticanja<br />
Istrana, posebice mladih, na<br />
veæu brigu za svoje zdravlje i<br />
zdraviji naèin života, prvenstveno<br />
kroz sport i rekreaciju, Gracijano<br />
Turèinoviæ, predsjednik Društva<br />
tjelesnih invalida Pazin,<br />
paraplegièar i hrvatski<br />
paraolimpijac na hand-bikeu<br />
poèetkom je lipnja odvozio<br />
maraton pod nazivom «123<br />
kilometra za zdrav život».<br />
Ruta kojom je Gracijano<br />
kretao prolazila je i <strong>Buzet</strong>om, pa su<br />
tako maratonsku ekipu na<br />
igralištu ispred srednje škole<br />
doèekali gradonaèelnik <strong>Buzet</strong>a<br />
Valter Flego, dogradonaèelnik<br />
Siniša Žuliæ, referentica za<br />
društvene djelatnosti Zlata<br />
Obilježen<br />
završetak<br />
nastave<br />
...Kraj još jedne<br />
nastavne godine<br />
uèenici Podruène<br />
škole Livade<br />
obilježili su, kako su<br />
ga nazvali,<br />
sportskim danom<br />
provedenim u<br />
Istarskim toplicama. Osnovnoškolci u društvu svojih<br />
vršnjaka iz Oprtlja umjesto u školskim klupama<br />
lipanjski su dan proveli natjeèuæi se u odbojci,<br />
nogometu, ping-pongu, mini golfu, plivanju, štafeti s<br />
èašama, skakanju u vreæama i granièaru. Najboljim<br />
sportašima naèelnik Oprtlja Aleksander Krt podijelio<br />
je vrijedne nagrade.<br />
Polaznici Podruène škole «Vazmoslav Gržalja»<br />
Vrh poèetak ljetnih praznika su obilježili priredbom<br />
na kojoj su mnogobrojnim gostima recitacijama i<br />
plesom predstavili dio onoga što su nauèili proteklih<br />
mjeseci. (ap)<br />
Markežiæ, predsjednik Društva<br />
tjelesnih invalida <strong>Buzet</strong> Mladen<br />
Jurada i dvije skupine Djeèjeg<br />
vrtiæa «Grdelin» kojima nije<br />
nedostajalo pitanja poput onih<br />
kako Gracijano upravlja samo<br />
rukama, odakle mu snaga da<br />
prevali tako dug put te kako<br />
usmjerava svoj bicikl. (ap)<br />
Knjiga o prvoborcima<br />
»Prvoborci Istre - organizatori<br />
narodnog ustanka u Istri 1941.« naslov je<br />
treæe knjige autora Danila Cerovca.<br />
Predstavljanju knjige u vijeænici Narodnog<br />
doma krajem kolovoza prisustvovali su i<br />
preživjeli prvoborci Ernest Arbanas, koji živi<br />
u Trstu, te Petar Radoševiæ i Antun Prodan,<br />
obojica iz Pule. Tom prigodom o nastanku<br />
knjige govorio je autor, dok je prvoborce<br />
predstavila Kristina Pavletiæ-Prodan. Na<br />
uloženom trudu i upornosti da objelodani<br />
dostupne èinjenice, autoru su zahvalili<br />
Radoševiæ i Arbanas te buzetski<br />
gradonaèelnik Valter Flego. Recenzent dr.<br />
Nevio Šetiæ, ustvrdio je da predstavljena<br />
knjiga baca novo svjetlo na<br />
narodnooslobodilaèki pokret u Istri i<br />
pridonosi<br />
istinskom<br />
prikazivanju<br />
borbe za<br />
nacionalno<br />
osloboðenje<br />
od fašistièke<br />
okupacije.<br />
(jš)<br />
Vatrogasci testiraju inovacije<br />
Podruèna vatrogasna zajednica<br />
koja objedinjuje Javnu vatrogasnu<br />
postrojbu i DVD <strong>Buzet</strong> i Æiæarija jedna<br />
je od najinovativnijih i najbolje<br />
opremljenih vatrogasnih zajednica u<br />
Hrvatskoj, rekao je županijski<br />
vatrogasni zapovjednik Dino<br />
Kozlevac na skupštini PVZ-a i DVD-a<br />
<strong>Buzet</strong>, održanoj krajem svibnja u<br />
prostorima Vatrogasnog doma.<br />
Predsjednik PVZ-a Ðino Piuti otkrio<br />
je i kako æe <strong>Buzet</strong> ponovno biti<br />
mjesto testiranja nove generacije<br />
softvera za protupožarni sustav<br />
video nadzora.<br />
- Prošle smo godine imali 124<br />
intervencije, od toga deset na<br />
gašenju požara graðevina, 15 na<br />
otvorenim prostorima te 99 raznih<br />
tehnièkih intervencija, poput<br />
spašavanja ljudi u prometnim<br />
nezgodama ili pak paraglajdera. Iz<br />
navedenog da se zakljuèiti kako<br />
raste broj tehnièkih intervencija kod<br />
prometnih nezgoda i to veæinom na<br />
potezu državne ceste <strong>Buzet</strong> -<br />
Lupoglav i <strong>Buzet</strong> - Požane, rekao je<br />
zapovjednik JVP Damir Fabijanèiæ,<br />
dok je zapovjednik<br />
DVD-a Denis Prodan<br />
pohvalio èlanice<br />
ženskog odjeljenja<br />
kao i vatrogasnu<br />
mladež jer, kako je<br />
rekao, upravo su<br />
najmlaði garancija da<br />
æe s njima<br />
dobrovoljno<br />
vatrogastvo u <strong>Buzet</strong>u<br />
živjeti i dalje. (ap)<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 20
Novi uspjesi klape Pinguentum<br />
Ovog je ljeta klapa Pinguentum<br />
ponovo boravila u Dalmaciji i vratila<br />
se s novim nagradama. Na Festivalu<br />
dalmatinskih klapa u Omišu klapa je<br />
osvojila 45,9 bodova i<br />
zauzela visoko 6. mjesto.<br />
Ujedno postaje i prva<br />
istarska muška klapa<br />
koja se dvije godine<br />
zaredom kvalificirala u<br />
finale omiškog festivala.<br />
Pravo iznenaðenje<br />
dogodilo se 1. kolovoza,<br />
na 30. susretu<br />
dalmatinskih klapa u<br />
Skradinu gdje je klapa<br />
Pinguentum osvojila<br />
«Slovenci i Hrvati – prijatelji kroz<br />
povijest», autora Darka Šarca, naziv<br />
je izložbe karikatura koja je u lipnju<br />
otvorena u holu Narodnog doma.<br />
– Rijeè je politièkoj karikaturi, o<br />
karikaturi koja ima meðunarodnu<br />
dimenziju, o temi koja je više nego<br />
aktualna danas, u vrijeme kada su<br />
na visokoj politièkoj razini odnosi<br />
izmeðu dvije države, najblaže<br />
reèeno, lagano zategnuti, istakla je<br />
tom prilikom Mirjana Pavletiæ,<br />
ravnateljica Puèkog otvorenog<br />
uèilišta «Augustin Vivoda».<br />
Dan antifašistièke borbe<br />
Prošlo je 68 godina od kada<br />
su, u tada okupiranoj Europi,<br />
hrvatske napredne snage<br />
na sveopæi teror i nasilje,<br />
osobito na prostoru<br />
takozvane Nezavisne<br />
države Hrvatske, poèele s<br />
borbenim djelovanjima.<br />
Narodnooslobodilaèki<br />
pokret u takvim uvjetima<br />
pokazao je pravo lice hrvatskog<br />
naroda, te nas je, svojim razvojem<br />
i ukljuèivanjem pretežnog dijela<br />
naroda na antifašistièku stranu,<br />
svrstao u koaliciju zemalja<br />
pobjednica u Drugom svjetskom<br />
ratu, kazao je 22. lipnja naveèer u<br />
Sv. Duhu Edo Jerman, predsjednik<br />
Udruge antifašista <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a,<br />
a u povodu Dana antifašistièke<br />
borbe naroda Hrvatske. Jerman je,<br />
prvu nagradu struènog<br />
ocjenjivaèkog suda za najbolju<br />
izvedbu izvornog napjeva. Èestitke<br />
Pinguentumu! (ape)<br />
Humor povezao Hrvate i Slovence<br />
- Ovo je još jedan naèin da iz<br />
malog <strong>Buzet</strong>a poruèimo kako imamo<br />
izvrsne odnose s našim susjedima,<br />
kazao je gradonaèelnik <strong>Buzet</strong>a<br />
Valter Flego vjerujuæi da æe uz<br />
granicu i dalje vladati tolerancija,<br />
suživot i suradnja koja je dva naroda<br />
održala na ovim prostorima.<br />
O potrebi njegovanja hrvatskoslovenskih<br />
odnosa govorio je i Božo<br />
Dimnik, poèasni konzul RH u<br />
Sloveniji i predsjednik Društva<br />
slovensko-hrvaškega prijateljstva u<br />
Ljubljani. (ap)<br />
takoðer, naglasio kako je Brgudac<br />
simbol Istre zato što je upravo u<br />
tom selu 1942. godine osnovana<br />
prva oružana formacija na<br />
poluotoku, a sve s ciljem poèetka<br />
rušenja 25-godišnjeg fašistièkog<br />
režima i sjedinjenja Istre s<br />
domovinom Hrvatskom.<br />
Prigodnim govorima skupu su<br />
se još obratili saborski zastupnik<br />
Damir Kajin i gradonaèelnik<br />
<strong>Buzet</strong>a Valter Flego. (ap)<br />
I mi smo dio zajednice<br />
U sklopu projekta «I mi smo<br />
dio zajednice», koji je zaživio u<br />
srpnju, desetak invalida s<br />
podruèja <strong>Buzet</strong>a i Æiæarije, u dobi<br />
od 21 do 60 godina starosti,<br />
svakog ponedjeljka sudjeluje u<br />
likovnim, glazbenim i kreativnim<br />
radionicama u prostoriji Dnevnog<br />
boravka programa pomoæi u kuæi u<br />
sklopu Doma za starije i nemoæne<br />
osobe na Gorièici.<br />
- Osobe s posebnim<br />
potrebama imaju punu<br />
zdravstvenu skrb pa smo im uz to<br />
željeli ponuditi primjerene<br />
aktivnosti koje æe doprinijeti<br />
njihovoj psihofizièkoj socijalnoj<br />
Zbirka Miroslava Sinèiæa<br />
Najnovijom zbirkom pjesama<br />
„Vrisci i poljupci“ Miroslav Sinèiæ je<br />
dosegao sam vrh svoga<br />
pjesnièkog stvaralaštva,<br />
svrstavši se ovim lirskim<br />
opusom meðu najznaèajnije<br />
predstavnike suvremenog<br />
hrvatskog pjesništva,<br />
istaknuto je krajem svibnja<br />
u Zavièajnom muzeju u<br />
<strong>Buzet</strong>u prilikom<br />
predstavljanja nove knjige<br />
Buzeæanina Miroslava Sinèiæa.<br />
Nakladnik zbirke je buzetsko<br />
Puèko otvoreno uèilište „Augustin<br />
Vivoda“, urednik knjige je Vladimir<br />
Perniæ,grafièki urednik David Iviæ,<br />
a recenzent Daniel Naèinoviæ.<br />
Knjiga je opremljena s<br />
25ilustracija u boji akademskog<br />
Zeleni srednjoškolci<br />
Podizanjem zelene zastave Srednja<br />
škola <strong>Buzet</strong> u lipnju je po drugi puta obnovila<br />
status meðunarodne eko – škole. Pravo na<br />
podizanje ugledne zastave škola je prvi puta<br />
dobila 2005. godine kada se pridružila<br />
velikoj eko – obitelji koju danas u svijetu èini<br />
preko 3500 škola. Aktivnosti ekološki<br />
osviještenih srednjoškolaca odnose se na<br />
vodu, koja je ujedno i tema programa pod<br />
vodstvom koordinatora profesora Bože<br />
Tolušiæa. U program su još ukljuèeni<br />
djelatnici škole, predstavnici roditelja,<br />
lokalna uprava i radne organizacije poput<br />
Istarskog vodovoda i Parka. Metodologija<br />
provedbe planiranih ciljeva ukljuèuje i<br />
obnavljanje statusa eko – škole nakon dvije<br />
godine, a prva obnova statusa obilježena je<br />
u travnju 2007. godine. (ap)<br />
rehabilitaciji i komunikaciji s<br />
okolinom jer su oni pretežno u<br />
okruženju svojih roditelja i svog<br />
doma. Indirektni ciljevi projekta<br />
jesu da se roditelji i skrbnici<br />
rasterete jednom tjedno kako bi<br />
imali malo vremena za sebe ili za<br />
obavljanje poslova koje inaèe ne<br />
mogu zbog kontinuirane brige o<br />
svojoj djeci, istièe Sanja Rupena<br />
koja zajedno s Gorankom Èrnac<br />
vodi projekt. Korisnicima projekta<br />
je osiguran prijevoz do njihovih<br />
kuæa, a u svemu sudjeluje pet<br />
volontera. Projekt financira<br />
Istarska županija, a sufinancira<br />
<strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> i Opæina Lanišæe. (ap)<br />
slikara Zlatka Sirotiæa iz Zagreba.<br />
U sklopu predstavljanja knjige<br />
uprilièena je i izložba ilustracija<br />
Zlatka Sirotiæa. Uz katalog<br />
ilustracija, knjiga sadrži i nosaè<br />
zvuka na kojem pjesnik èita svoje<br />
stihove, te razgovor autora i<br />
urednika zbirke. Knjiga je tiskana<br />
u nakladi od 400 primjeraka. (ap)<br />
21<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
ISTRA KAKVAJE NEKAD BILA<br />
Tradicija u obitelji Katarinèiæ<br />
Sirevi none Albine<br />
Proces pravljena sira nauèila sam od mame. Èim sam se rodila<br />
poèela me uèit kako ga pravit, a u djetinjstvu, umjesto da idem u<br />
školu, pasla sam ovce po okolnim brdima, prièa nona Albina.<br />
Ana PISAK<br />
Bezbrižno šetanje životinja<br />
selom prizor je što ga je danas<br />
gotovo nemoguæe vidjeti.<br />
Dvorište prepuno domaæih<br />
životinja, kokoši, koza, ovaca i<br />
nekadašnjeg glavnog<br />
prijevoznog sredstva tovara,<br />
daleka je prošlost. Zelene<br />
površine ispred kuæa zamijenio<br />
je asfalt, a ne daj bože da koza<br />
brsti obližnje grmlje!<br />
U selu Hrib, smještenom<br />
samo kakvih petstotinjak<br />
metara od slovenske granice,<br />
situacija je sasvim drukèija.<br />
Obitelj Katarinèiæ i dan danas<br />
njeguje višestoljetnu tradiciju<br />
istarskog sela. Iz njinih se štala<br />
i danas èuje muk krava, ponos<br />
su im mladi telci, dok su ispod<br />
starih drvenih greda i ovoga<br />
ljeta lastavice pronašle svoj<br />
dom. Dolazak gostiju budnim<br />
okom promatraju psi u<br />
dvorištu, a iz hladovine se<br />
javlja magarac, èisto da da do<br />
znanja kako i on èini dio malog<br />
životinjskog carstva. Na<br />
obližnjoj livadi, na veliko<br />
iznenaðenje svih sluèajnih<br />
prolaznik, pasu istarski podolci<br />
od koji je jedan, na nedavno<br />
održanoj smotri u Višnjanu,<br />
osvojio bronèanu medalju.<br />
Svinjsko sirilo<br />
No pravi razlog<br />
našeg posjeta<br />
pograniènom selu<br />
jest želja da saznamo<br />
kako se nekada<br />
pravio sir. Èari<br />
obiteljskog zanata,<br />
nekad prisutnog u<br />
svakom domaæinstvu,<br />
otkrila nam je 79-<br />
godišnja Albina<br />
Katarinèiæ, koja je, s<br />
obzirom na osmo<br />
desetljeæe života,<br />
proizvodnju domaæeg<br />
sira prepustila<br />
nevjesti Edi.<br />
- Mlijeko se nekada<br />
nije kiselilo sirilom.<br />
Toga nije postojalo.<br />
Zato smo u vrijeme<br />
kolinja svinjski èmar<br />
dobro oèistili, posolili,<br />
a zatim ga objesili pod grede<br />
da se suši sve do maja<br />
mjeseca kada smo od istog<br />
svakoga dana odrezali<br />
komadiæ i stavili ga moèiti oko<br />
sat vremena u vodu. Tekuæina<br />
u kojoj se moèio èmar, sirišæe,<br />
služila bi nam za kiseljenje<br />
mlijeka. U vrijeme moje<br />
mladosti sirila nije bilo uopæe<br />
za kupiti u trgovinama, prisjeæa<br />
se nona Albina. Dodaje kako je<br />
rijeè o prirodnom postupku<br />
zgušnjavanja mlijeka.<br />
Tajna majskog okusa<br />
- Sir smo pravili svakoga<br />
dana. Nakon što smo pomuzli<br />
krave, dok je mlijeko još bilo<br />
mlako, posolili smo ga i u njega<br />
dodali sirišæe. Lagano krutu<br />
tekuæinu stavili bismo kuhati<br />
sve do onog momenta dok je<br />
ljudska ruka mogla podnijeti<br />
temperaturu u loncu. Mlijeko<br />
se ne smije previše zakuhati<br />
jer se onda ono ne zgusne.<br />
Skruæeno mlijeko padne na<br />
dno lonca pa se od njega<br />
oblikuje sir, pojašnjava nona<br />
Albina.<br />
Kaže kako je njena obitelj<br />
godišnje potrošila tri-èetiri<br />
svinjska èmara za pravljenje<br />
sira. Dnevno je pravila oko<br />
kilogram mlijeènog proizvoda<br />
koji se sušio relativno brzo, jer<br />
je kolut bio malen.<br />
- E, koji put se mlijeko i<br />
prolilo pa od sira toga dana ni<br />
bilo ništa! Proces pravljena<br />
sira nauèila sam od mame.<br />
Èim sam se rodila poèela me<br />
uèit kako ga pravit, a u<br />
djetinjstvu, umjesto da idem u<br />
školu, pasla sam ovce po<br />
okolnim brdima, prièa nona<br />
Albina te nastavlja:<br />
- Oduvijek se govorilo da je<br />
maj najbolji mjesec za<br />
pravljenje sira. Razlog je što<br />
tada ima najviše ispaše, a i<br />
nema velikih vruæina. Ljeti se<br />
sir ne može praviti jer bi se<br />
napuhnuo i puknuo, pa<br />
pokvario. Temperatura ne<br />
smije biti veæa od 15 Celzijevih<br />
stupnjeva. Kad sam bila mlada,<br />
dok se još nisam udala i živjela<br />
na Saležu, imali smo i do 40<br />
ovaca. Proizvodnja sira je za<br />
mnoge generacije bila i glavni<br />
izvor prihoda. Ja sam sir<br />
prodavala u Kopru na tržnici<br />
Tamo bih, odlazila jednom<br />
mjeseèno kad sam nakupila<br />
od dvadeset do trideset sireva.<br />
Dio puta bih propješaèila, a dio<br />
se vozila autobusom. Sve<br />
sireve sam uspjela prodati u<br />
jednom danu. Ljudi su ih tražili<br />
kao zlato jer su znali su da su<br />
domaæi i kvalitetniji od onih iz<br />
trgovina, rekla je nona Albina.<br />
Kao parmezan<br />
Obièaj pravljenja sira u<br />
obitelji Katarinèiæ naslijedila je<br />
nevjesta Eda. Ona i dan danas<br />
pravi sir od domaæeg kravljeg<br />
mlijeka ali, kako kaže, na<br />
moderan naèin te samo za<br />
vlastite potrebe, prijatelje i<br />
rodbinu. Nekadašnji svinjski<br />
èmar zamijenila je sa sirilom iz<br />
trgovine.<br />
- Razlika izmeðu onog<br />
starog sira i sadašnjeg, kaže<br />
Eda, vjerojatno postoji.<br />
Nekada su krave stalno bile na<br />
ispaši. Hranile su se svježom<br />
travom. Livade se stalno kosilo,<br />
trava je stalno rasla iznova.<br />
Danas su pašnjaci zapušteni.<br />
Kvalitetnog sijena i ispaše sve<br />
je manje, zakljuèuje Eda.<br />
- Zbog toga je i mlijeko bilo<br />
kvalitetnije. Krave su sada<br />
stalno u štali. Za razliku od<br />
nekada kada se uopæe nije<br />
znalo za koncentratom, sada<br />
se životinje hrane i njime, prièa<br />
Eda. Dodaje kako je ovèje<br />
mlijeko puno bolje za praviti sir,<br />
jer je gušæe od kravljeg mlijeka.<br />
– Ovèji sir je više pikantan,<br />
kao da je parmezan,<br />
nasmiješila se nona Albina.<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 22
NONA ALBINA I NEVJESTA EDA<br />
23<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
TURISTIÈKE STRANICE<br />
Samanj ud rož<br />
Prvi sajam<br />
cvijeæa<br />
Pripremila: Nada PRODAN MRAKOVIÆ<br />
Foto: Dejan HREN<br />
Turistièka zajednica <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a<br />
veæ deset godina organizira akcije koje<br />
imaju za cilj motivirati stanovništvo<br />
<strong>Buzet</strong>a i okolice na održavanje svojih<br />
okuænica, balkona i poslovnogospodarskih<br />
objekata i na taj naèin<br />
doprinijeti ugodnijem boravku i življenju<br />
kako samih graðana tako i gostiju,<br />
turista, koji posjeæuju naše podruèje. U<br />
tom duhu i s istim ciljem pokrenula je ove<br />
godine novu akciju, manifestaciju<br />
„Samanj ud rož“, koja je održana 25.<br />
travnja na Mašimovoj škuji.<br />
Na prvom sajmu cvijeæa predstavilo<br />
se trinaest izlagaèa iz cijele Istre sa<br />
sadnicama cvijeæa, jedna tvrtka s<br />
mehanizacijom i jedna za održavanje<br />
vrtova, okuænica i okoliša iz <strong>Buzet</strong>a. U<br />
manifestaciju su se ukljuèili i Osnovna<br />
škola „Vazmoslav Gržalja“ i Djeèji vrtiæ<br />
„Grdelin“, sa svojom ponudom cvijeæa,<br />
zaèina, cvjetnih aranžmana, slika i<br />
drugih djeèjih radova.<br />
Uoèi samog sajma, na Trgu Fontana<br />
Turistièka zajednica <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a<br />
besplatno je podijelila 400 sadnica<br />
raznog cvijeæa.<br />
„Samanj ud rož“ bio je dobro<br />
posjeæen, izlagaèi su imali veliki izbor<br />
sadnica, a zanimanje kupaca je bilo<br />
toliko da su neki prodavaèi morali više<br />
puta dopremati novo cvijeæe.<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 22 25
Info punkt<br />
Mjesto susreta<br />
posjetitelja Roèa<br />
U samom središtu Roèa,<br />
kod crkve Sv. Bartola na trgu u<br />
gradskoj loði (gradskom<br />
prostoru) smješten je info<br />
punkt Turistièke zajednice<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a, nezaobilazno<br />
mjesto za sve one koji<br />
posjeæuju Roè i okolicu te žele<br />
više informacija o tom<br />
podruèju. Od svibnja ove<br />
godine na inicijativu <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Buzet</strong>a i njegove Turistièke<br />
zajednice, a u suradnji s<br />
Katedrom Èakavskog sabora<br />
Roè (na èiji poticaj je prije<br />
devet godina izraðena preša),<br />
info punkt je obogaæen<br />
replikom Gutenbergove preše,<br />
prvog tiskarskog stroja.<br />
Osim pružanja informacija<br />
o Buzeštini, ljubazne<br />
informatorice na punktu u<br />
Roèkom polju posjetioce nude<br />
i nekom od domaæih rakija te<br />
keksima, a turistima za<br />
razgledanje otvaraju i crkve:<br />
Sv. Antuna Opata s jednim od<br />
najpoznatijih glagoljskih<br />
grafita Roèkim glagoljskim<br />
abecedarijom iz 12. stoljeæa,<br />
romanièke kapelice Sv. Roka s<br />
freskama i glagoljskim<br />
grafitima iz 14. i 15. stoljeæa te<br />
pokazuju na koji naèin radi<br />
replika Gutenbergove preše.<br />
Stoga je Turistièka zajednica<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a ove godine<br />
odluèila kandidirati info punkt<br />
Roè za Zeleni cvijet u<br />
pojedinaènim kategorijama,<br />
pa je tijekom srpnja<br />
povjerenstvo Glavnog ureda<br />
Hrvatske turistièke zajednice<br />
obišlo i ocijenilo infopunkt u<br />
Roèu. Rezultati se oèekuju<br />
krajem rujna. (npm)<br />
Ruska televizija u Humu<br />
U sklopu boravka u Hrvatskoj od 5. do 14.<br />
lipnja, ruska nacionalna televizija TV Kanala<br />
„Russia“ sa troèlanom ekipom snimala je<br />
reportažu o Hrvatskoj. Meðu zanimljivijim<br />
mjestima i dogaðajima na podruèju Lijepe<br />
Naše našao se i Hum, najmanji grad na<br />
svijetu i tradicionalna manifestacija „biranje<br />
župana na leto dan“.<br />
Novinar TV ekipe Nikolay Tabashnikol<br />
bio je impresioniran glagoljaškom utvrdom i<br />
ugoðajem kojeg je tamo zatekao, malim<br />
brojem ljudi (21 duša) koji žive a neki i rade<br />
unutar višestoljetnih zidina. Posebno ga je<br />
zanimalo kakav je položaj žena u drevnom<br />
gradiæu obzirom na tradiciju biranja župana<br />
koja ne ukljuèuje žene veæ samo muškarce.<br />
Sugovornici su mu bili simpatièna Deni<br />
Fabijanèiæ i sada veæ bivši župan Serðo<br />
Èinko. Nikolay Tabashnikol kušao je i bisku,<br />
nazdravivši s novoizabranim županom<br />
Frankom Blagoniæem, koja ga je posebno<br />
oduševila. (npm)<br />
23 25<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
KULTURA<br />
BookPark<br />
Knjižnica u gostima<br />
Cilj je bio knjižnicu približiti djeci iz udaljenijih krajeva, te<br />
najmanjim èlanovima koji su puzeæi po prekrivaèu "èitali", a<br />
ponekad i žvakali plastiène, gumene i plišane slikovnice<br />
namijenjene bebama<br />
Piše: Ana PERNIÆ<br />
Fotografije: arhiva POU "A. Vivoda" <strong>Buzet</strong><br />
Narodna knjižnica <strong>Buzet</strong><br />
osim same posudbe<br />
knjižniène graðe svojim<br />
trenutnim i potencijalnim<br />
korisnicima nudi cijeli niz<br />
aktivnosti kao što su<br />
promocije novih izdanja,<br />
tematske izložbe,<br />
obilježavanja znaèajnih<br />
datuma, predstavljanje autora<br />
i sl. Vrlo velik dio korisnika, èak<br />
50 posto, èine djeca i mladi do<br />
18. godine.<br />
Oni su i najèešæi posjetitelji<br />
knjižnice i velik dio svog<br />
slobodnog vremena provode<br />
istražujuæi enciklopedije i<br />
priruènike za djecu, èitajuæi<br />
djela lijepe književnosti i<br />
stripove ili zabavljajuæi se<br />
društvenim i kompjuterskim<br />
igrama, crtanjem i pisanjem.<br />
Za njih je osmišljen i niz<br />
radionica kao što su Prièom na<br />
prièu, Vremenski stroj –<br />
ISTRAživanje i istra(U)ŽIVANJE,<br />
Ljeto u knjižnici, knjig@teen...<br />
Upravo u toj djeci, kojoj je<br />
knjižnica gotovo pa drugi dom,<br />
pronalazi se inspiracija, nove<br />
ideje te za njih smišljaju nove<br />
aktivnosti.<br />
Zabava na kuænom pragu<br />
Ali što je s djecom koja su<br />
udaljena po nekoliko<br />
kilometara od <strong>Buzet</strong>a, s<br />
djecom koja žive u Roèu, Vrhu,<br />
Sovinjaku...ili s djecom koja su<br />
premala da bi samostalno<br />
dolazila u knjižnicu? U<br />
današnje vrijeme teško je<br />
oèekivati da æe roditelji imati<br />
dovoljno vremena kako bi sa<br />
svojim mališanima dulje<br />
boravili u knjižnici ili<br />
prisustvovali aktivnostima<br />
koje ona nudi, a djeca vole i<br />
žele èitati. Cilj knjižnice bio je<br />
prvenstveno toj djeci pružiti<br />
knjižnièni ugoðaj u njihovom<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 26
neposrednom okruženju. Tako<br />
se samaod sebe nametnula<br />
ideja putujuæe knjižnice,<br />
knjižnice na otvorenom, na<br />
djeèjim igralištima i u<br />
parkovima diljem Buzeštine.<br />
Projektu je nadjenuto ime<br />
BookPark – knjižnica na<br />
otvorenom. U BookParku su<br />
djeci ponuðene igre, lutkarske<br />
predstave, èitanje prièa, a s<br />
knjižnicom je putovao i<br />
"èarobni kovèeg" prepun<br />
slikovnica, koje su djeca listala<br />
i èitala. Za tu je svrhu sašiven i<br />
ogroman šareni prekrivaè<br />
kako bi se s knjigama<br />
nesmetano mogli valjati, ležati,<br />
èitati u položajima koji nam<br />
najviše odgovaraju, ili<br />
jednostavno zadrijemati.<br />
Jedino je važno bilo osjeæati se<br />
ugodno.<br />
A kad bi se željeli odmoriti<br />
od knjiga bile su tu ljuljaèke,<br />
tobogani, raznorazne<br />
penjalice, vrtuljci, lopte,<br />
igraèke...pravi spoj zabave,<br />
edukacije, igre i uèenja.<br />
Radionice-igraonice<br />
osmišljene su kao jednosatna<br />
ili višesatna druženja (ovisno o<br />
interesu djece) i ponekad se<br />
gotovo moralo potjerati djecu<br />
jer se veæ spuštala noæ i bilo je<br />
vrijeme da odu svojim kuæama.<br />
Ukljuèili su se svi!<br />
Vesela je karavana<br />
parkove poèela obilaziti 14.<br />
travnja i svaki je utorak, sve do<br />
30. lipnja putovala<br />
Buzeštinom. Bila je na djeèjim<br />
igralištima u Sportu,<br />
Franeèiæima, Starom gradu,<br />
naselju A. Vivode, Sjevernoj<br />
ulici, parku kraj buzetske<br />
osnovne škole, u Roèu, Vrhu,<br />
Sovinjaku, Štrpedu, Sv.<br />
Martinu i Sv. Ivanu.<br />
BookParkom je prošlo više od<br />
stotinu djece. Èitanju knjiga<br />
pridružili su se i roditelji,<br />
djedovi i bake, a na BookParku<br />
u Štrpedu svojim je malim<br />
sumještanima prièe o<br />
Grubzonu èitao buzetski<br />
gradonaèelnik mr. sc. Valter<br />
Flego koji je s oduševljenjem<br />
podržao projekt knjižnice.<br />
Projekt nikako ne bi<br />
mogao biti ostvariv bez<br />
predstavnika mjesnih odbora<br />
u èijim se parkovima boravilo,<br />
koji su lijepili plakate, dijelili<br />
letke, okupljali djecu, ureðivali<br />
parkove i igrališta, a neki su<br />
sudionike radionica poèastili i<br />
sokovima i kolaèiæima.<br />
Potrebno je spomenuti i<br />
vrijedne volonterke Sanju<br />
Perniæ, Milu Nežiæ i Dijanu<br />
Kolakoviæ koje sušivale i<br />
izraðivale lutke, glumile,<br />
fotografirale i èitale prièe, bile<br />
su prava podrška i pomoæ u<br />
svakom trenutku.<br />
BookPark «prešao» granicu<br />
BookPark je, na naše<br />
iznenaðenje, privukao i veliku<br />
pozornost medija. Èlanci i<br />
reportaže izašli su u Glasu<br />
Istre, Veèernjem listu, Radio<br />
Puli, Radio Istri, Radio Zoni i<br />
Nezavisnoj istarskoj televiziji.<br />
A u rujnu, u slovenskom<br />
Novom Mestu, na<br />
meðunarodnom znanstvenom<br />
skupu "Knjižnica – igrašèe<br />
znanja in zabave: splošne<br />
knjižnice – žarišèa neskonène<br />
kreativnosti" projekt BookPark<br />
biti æe predstavljen kao primjer<br />
dobre prakse.<br />
Knjige približene djeci<br />
Buduæi da je prvi krug<br />
BookParka iza gradske<br />
knjižnice, može se zakljuèiti da<br />
su inicijatori ovog maštovitog<br />
naèina približavanja<br />
knjižniènog materijala<br />
najmlaðima jako zadovoljni<br />
postignutim. Ostvareni su<br />
ciljevi, knjižnica je približena<br />
djeci iz udaljenijih krajeva, a<br />
približena je i onoj najmanjoj<br />
koja su puzeæi po prekrivaèu<br />
"èitala", a ponekad i žvakala<br />
plastiène, gumene i plišane<br />
slikovnice namijenjene<br />
bebama. Poveæao se i broj<br />
èlanova knjižnice, što posebno<br />
raduje sve one koji su<br />
sudjelovali u projektu.<br />
I iduæe godine na travi<br />
Ovim se projektom otvorila<br />
vrata knjižnice, izašlo se meðu<br />
djecu i roditelje i na<br />
neposredan ih se naèin<br />
pozvalo da posjete knjižnicu,<br />
zavole ju i da im odlazak po<br />
knjigu, film ili igru postane<br />
zabavna i draga navika.<br />
Skupilo se tako dovoljno<br />
motiva, pozitivne energije i<br />
novih ideja i s BookParkom<br />
prepunim novih prièa, novih<br />
slikovnica, novih igara i<br />
lutkarskih predstava<br />
nastavlja se i iduæeg proljeæa,<br />
a možda i ranije.<br />
27<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI<br />
Sveti Ulderik<br />
Dom bogatih i slavnih obitelji<br />
Polovica sela koja èine podruèje Sv. Ulderika, mjesta u kojima su nekad živjeli poznati i bogati<br />
Buzeæani, danas je posve napuštena, a u preostalih pet živi tek pedesetak stanovnika<br />
Ana PISAK<br />
Popeo se visoko u brdo, a ipak se nalazi<br />
podno vrha. Stari grad <strong>Buzet</strong>, èini se, stoji mu na<br />
dlanu. Rijeè je o Sv. Ulderiku, podruèju koje je<br />
cijeli niz stoljeæa mamilo i udomljivalo bogate<br />
obitelji i poznate Buzeæane, a koje u svom<br />
okrilju drži sela Most, Maruškiæe, Bužan,<br />
Škrbinu, Jagodiæe, Dobrovicu (Vrbance),<br />
Rošovo, Podrebar i Petohlebe, te Drašèiæe, selo<br />
koje je nestalo prije dvjestotinjak godina.<br />
Svetac bez «krova nad glavom»<br />
Kraj je dobio naziv po Sv. Ulderiku, biskupu<br />
iz Augsburga (Njemaèka), u èiju je èast na<br />
Mostu bila izgraðena crkvica, srušena<br />
poèetkom 19. stoljeæa. Dokaz o njenom<br />
postojanju skriven je u katastarskim knjigama<br />
iz 1820. godine, u kojima je ona i ucrtana.<br />
Nakon toga kipiæ sveca biva premješten na<br />
Piske, nedaleko od Podrebra. Meðutim, odron<br />
zemlje i velike bujice 1931. godine ruše<br />
kapelicu pa se svetac ponovo vraæa na Most.<br />
Kapelica se tu ponovi ruši prilikom proširenja<br />
ceste za tvornicu Cimos da bi 1994. godine Sv.<br />
Ulderik dobio novi «krov nad glavom».<br />
Najstarija i najmlaði<br />
Najstarija stanovnica Sv.<br />
Ulderika je Milka (Emilija)<br />
Markežiæ, roðena 14. veljaèe<br />
1924. godine. Rodom je iz Cunja,<br />
živi na Mostu. Najmlaði stanovnici<br />
su Nikola Vivoda iz Podrebra,<br />
roðen 1. travnja 2008. godine,<br />
èetverogodišnja Ana Flego iz<br />
Dobrovic te Lorenzo Nežiæ iz<br />
Maruškiæi, roðen 2005. godine.<br />
Maruškiæi centar rasplodnih bikova<br />
Iz Mosta put nas vodi do sela Maruškiæi,<br />
selo poznato po jednoj od deset najbogatijih<br />
obitelji Buzeštine, Nežiæ. Ta je familija 1939.<br />
godine brojila 24 èlana, dok je nadimak<br />
«Maruškiæi» dobila po jednoj ženi iz obitelji koju<br />
su zvali «Maruška».<br />
– Obitelj je posjedovala pedesetak hektara<br />
zemlje. Bavila se i stoèarstvom. Dvadesetih<br />
godina prošloga stoljeæa, za vrijeme vladavine<br />
Italije, u selo su došli neki Talijani tražeæi<br />
autohtono istarsko blago za rasplod ili, kako su<br />
ih oni zvali, «raca pura». Moj je pokojni nono iz<br />
štale izvukao prvog, drugog, treæeg pa èetvrtog<br />
vola i tad su Talijani poviknuli: «To je ono što mi<br />
tražimo!». Tako je štala pokojnog djeda postala<br />
stanica za rasplod bikova odnosno «Stazione di<br />
monta taurina confermata».<br />
Ljudi iz cijele Buzeštine, Roèkog Polja,<br />
Sovišæine pa sve do Livada morali su kod nas<br />
dovoditi krave na osjemenjivanje. Talijani su<br />
nonetu htjeli napraviti novu štalu, ali on za nju<br />
nije želio nanka èut. Raðe bi se ubio nego pustio<br />
napravit novu štalu pa su tako Talijani odustali i<br />
NIKOLA VIVODA<br />
ANA FLEGO<br />
modernu staju izgradili na Velom Mlunu,<br />
prisjeæa se 84-godišnji Umberto Nežiæ iz<br />
Maruškiæi, èiji je nono Giovanni sa šest<br />
èistokrvnih boškarina iz Željeznièke stanice<br />
dovukao tri crkvena zvona do Malih vrata u<br />
<strong>Buzet</strong>u.<br />
Prvi imali vodu u kuæi<br />
Zanimljivo je da je obitelj Nežiæ veæ<br />
poèetkom 20. stoljeæa izgradila rezervoar vode<br />
na izvoru Primožovo, 500 metara iznad sela, te<br />
pomoæu željeznih cijevi vodu dovela u kuæu i<br />
štalu. Cijevi se i dan danas nalaze u zemlji, a iz<br />
kuæe Nežiæevih vire špine. Meðutim, voda kroz<br />
njih više ne protjeèe. Struja je u Maruškiæe<br />
stigla èetrdesetih godina prošloga stoljeæa,<br />
voda 1985. godine, asfalt i telefon 1990.<br />
godine.<br />
– Stupove za struju su postavili sami<br />
mještani. Izolatore su «nabavili» kada se<br />
mijenjao dalekovod od <strong>Buzet</strong>a prema Istarskim<br />
toplicama. Mještani bi noæu, kriomice, odlazili<br />
po njih, otkrivaju žitelji Maruškiæa Umberto,<br />
Nela, Anðela i Marino, svi Nežiæ.<br />
– Vikendom je u selu bilo oko pet stotina<br />
vojnika koji su radili na dovoðenju vode u selo.<br />
Sjeæam se da smo cijele noæi za njih pekli<br />
kolaèe. Uvijek smo vodili raèuna da svaki roènik<br />
dobije barem jedan kolaè. U tome su nam<br />
pomogle i žene iz <strong>Buzet</strong>a jer je nas u selu bilo<br />
malo. Vojnici su spavali u šatorima. Sve livade<br />
su ih bile pune. Špagama bi se spuštali niz<br />
padine iznad Maruškiæi kako bi minirali<br />
strmoviti teren i doveli vodu iz Bržendi. Kada je<br />
voda potekla priredili smo veliku feštu, stol<br />
prepun jela i piæa, dugaèak više od èetrdeset<br />
metara.<br />
Stazu smo napravili sami. Svaki slobodni<br />
trenutak proveli smo škarpivajuæi put od Mosta<br />
prema gore. Stariji su znali govoriti: «U<br />
Maruškiæe neæe nikad doæi kamion!», prièaju<br />
najstariji potomci obitelji Nežiæ.<br />
Bužan i Škribina sela bez duša<br />
NELA, ANÐELA, UMBERTO I MARINO NEŽIÆ<br />
LORENZO NEŽIÆ<br />
Iznad Maruškiæi smjestilo se selo Bužan.<br />
Danas ga èini ruševna, i grajom obrasla, kuæa te<br />
štala. Ime je dobilo po trgovcu koji je tu obitavao,<br />
Antoniu Bužanu, rodom iz Èrnice, a koji je živio u<br />
<strong>Buzet</strong>u. Antonio, po nadimku Maturlo,<br />
zamijenio je kuæu u <strong>Buzet</strong>u za imanje iznad<br />
Maruškiæi. Dvadesetih godina 19. stoljeæa seli u<br />
Trst èime selo ostaje bez duša.<br />
U neposrednoj blizini Bužana nalazi se još<br />
jedno pusto selo Škrbina. Rijeè je o<br />
nekadašnjem imanju vlasnika iz Trsta,<br />
Giovanniju Sambucchiju, u narodu<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 28
PETOHLEBI<br />
Kronièar iz Maruškiæa<br />
ŠKRBINA<br />
MATIJA NEŽIÆ<br />
Povijest sela na podruèju<br />
Sv. Ulderika, kao i burnu<br />
prošlost ljudi koji su tu obitavali,<br />
otkrio nam je Matija Nežiæ,<br />
stanovnik sela Maruškiæi, jedan<br />
od potomaka ugledne buzetske<br />
obitelji. Upravo zahvaljujuæi<br />
njegovom velikom entuzijazmu<br />
u istraživanju prošlosti kraja u<br />
kojemu živi, došli smo do<br />
vrijednih informacija o<br />
mnogima malo poznatom<br />
mjestu na Buzeštini.<br />
MARUŠKIÆI<br />
ROŠOVO<br />
JAGODIÆI<br />
zapamæenom po tome što je rezidenciju kupio<br />
1828. godine, zatim je preuredio za svoju tešku<br />
bolesnu ženu Adelaide iz Pariza, koja je<br />
bolovala od kroniènog hepatitisa, a koja je<br />
umrla 1839. godine u èetvrtom desetljeæu<br />
života. Škrbinu èini jedna kuæa, koja je stilom<br />
izgradnje i ureðenosti uveliko odskakala od<br />
ostalih objekata iz toga vremena. Radi se o<br />
ogromnoj zgradi s velikim prozorima, visokim<br />
stropovima, vrhunski ureðenim okolišem,<br />
klupicama, bunarom, lokvom, poploèanim<br />
putovima.<br />
Nakon Adelaidine smrti, imanje kupuje<br />
obitelj Klariæ, koja u selu živi sve do 1971.<br />
Polovica sela pusta<br />
Sela Sv. Ulderika i trenutni broj stanovnika:<br />
Bužan .................................................. 0<br />
Dobrovica (Vrbanci) ........................... 6<br />
Drašèiæ ............................................... 0<br />
Jagodiæi .............................................. 2<br />
Maruškiæi ........................................... 18<br />
Most ................................................... 15<br />
Petohlebi ............................................ 0<br />
Podrebar ............................................ 11<br />
Rošovo ................................................ 0<br />
Škrbina ............................................... 0<br />
godine. U narednim godinama selo rapidno<br />
propada.<br />
Djela Pauletiæa po cijeloj Istri<br />
Poslije dva «mrtva» sela stižemo i do<br />
Jagodiæi. Tu živi samo jedna obitelj. Put dalje<br />
vodi u Dobrovicu, mjesto koje je ime dobilo po<br />
tamošnjoj istoimenoj padini. To je selo nastalo<br />
poèetkom 19. stoljeæa kada se tu naseljavaju<br />
dva brata Pauletiæ-Vrbanci iz Roštine. Oni su se<br />
bavili zanatstvom, graðevinom i vinarstvom.<br />
Potomak jednog, od dva spomenuta, brata bio<br />
je Giovanni Maria Pavletiæ (Žamariæ). On se<br />
školovao za arhitekta. Imao je kamenolom na<br />
imanju iznad Dobrovice. Projektirao je zvonike<br />
na Vrhu, u Bermu, Lindaru, i Trvižu. Izradio je<br />
fontane na trgovima u Draguæu i Lindaru.<br />
Žamariæeva unuka Emilia udala se za<br />
potomka obitelji Bužan iz Bužani Natalea<br />
Nadalina Bužana, po zanimanju postolara.<br />
Natale je, kako bi doveo struju iz Jagodiæi do<br />
Dubrovice, prodao pet kvintali krušaka, pse<br />
gonièe i prase. Kao jedina obitelj u selu, sve do<br />
preseljenja obitelji Flego iz danas pustog sela<br />
Rošovo nakon što im je zbog udara groma<br />
izgorjela kuæa, Pauletiæevi su koristili vodu iz<br />
dva ureðena i poploèana izvora, smještena s<br />
lijeve i desne strane kuæe. Uz njih se nalazio i<br />
kameni stol i klupice.<br />
Na kraju puta Podrebar i Petohlebi<br />
Osim puta za Maruškiæe, iz Mosta u brdo<br />
vodi još jedna staza. Njome se dolazi u<br />
Podrebar, selo s jedanaest kuænih brojeva i tri<br />
obitelji. Ime je dobilo po brdu iznad sela koje se<br />
zove Rebar. Od Mirele Flego, stanovnice<br />
Podrebra, saznajemo kako su mještani 1952.<br />
godine pobirali odbaèenu žicu s dalekovoda<br />
<strong>Buzet</strong> – Istarske toplice, tovarima je dovozili u<br />
selo, a zatim i spojili na dalekovod na Minjeri.<br />
Od 1972. godine domaæinstva su spojena na<br />
dalekovod iz Sv. Donata.<br />
– Na vodovodni ogranak prikljuèeni smo od<br />
2000. godine. Prije smo se vodom opskrbljivali<br />
s obližnjeg izvora Potok, kaptiranog 1922.<br />
godine. Kada bi on presušio, odlazili bismo po<br />
vodu na izvor Stajice, kazala je Mirela. Ona se i<br />
dan danas sjeæa dogaðaja kad su seljaci<br />
kravama odvezli masline u toklariju. Pri<br />
povratku, životinje su otišle piti u lokvu<br />
nedaleko od sela. Pale su u nju i ugušile se.<br />
Stotinjak metara dalje od Podrebra nalazi<br />
se i selo Petohlebi. Posljednji stanovnici iselili<br />
su se prije 40-ak godina. Opstala je samo jedna<br />
kuæa koja služi kao vikendica i jedna ruševna<br />
zgrada.<br />
29<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
VIJESTI<br />
Ljetni koncerti<br />
<strong>Buzet</strong>sko kulturno ljeto 2009, u organizaciji Puèkog otvorenog uèilišta<br />
«Augustin Vivoda» i ove je godine obogatilo kulturnu ponudu najsjevernijeg grada<br />
u Istri. Tako je, izmeðu ostalog, u srpnju ugostilo jazz koncert pod nazivom<br />
"Summer Jazz Night"<br />
na kojem su se<br />
predstaviti jazz<br />
glazbenici iz Zagreba<br />
"Bastions of Jazz<br />
Quartet", kojeg èine<br />
Luka Mediæ na<br />
elektriènoj gitari,<br />
Zvonimir Šestak na<br />
kontrabasu, Matej<br />
Deronjiæ na klaviru i<br />
Borko Rupena na<br />
bubnjevima. Borko je,<br />
inaèe, samouki<br />
bubnjar i jazz<br />
entuzijast iz <strong>Buzet</strong>a<br />
koji sada živi u<br />
Zagrebu.<br />
U sklopu kulturnog ljeta u Lapidariju Zavièajnog<br />
muzeja održan je i koncert «Sax i Glas» iz ciklusa<br />
«Vesna – glazbene mladice» na kojemu su se<br />
predstavile dvije djevojke: saksofonistica Jovana Joka<br />
iz Pule i mezzosopranistica Lora Pavletiæ iz <strong>Buzet</strong>a.<br />
Prvaci u igrama<br />
Sa prvog Prvenstva u društvenim<br />
igrama, održanom u knjižnici Marka<br />
Maruliæa u Splitu poèetkom srpnja<br />
buzetski osnovnoškolci, pod vodstvom<br />
knjižnièarke Ane Perniæ, vratili su se<br />
okiæeni medaljama. Roberta Šverko prvakinja je Hrvatske u igri «Rijeè na rijeè»,<br />
Arian Bašiæ je osvojio srebro u igri «Monopoly» dok je Matea Posedel oko vrata<br />
ponosno stavila bronèanu medalju osvojenu u igri «Pogodi tko». Osim 36 finalista<br />
koji su snage odmjerili u dalmatinskom gradu, ove je godine u natjecanje bilo<br />
ukljuèeno više od 1500 uèenika iz cijele Hrvatske. (ap)<br />
Fešta na Gorièici<br />
Mjesni odbor <strong>Buzet</strong> poèetkom<br />
srpnja po prvi je puta organizirao<br />
«Feštu Sv. Ane na Gorièici». Tom se<br />
prigodom osim biciklijade i zabavnog<br />
programa održao i gastro show na<br />
kojemu su se saborski zastupnik<br />
Damir Kajin, gradonaèelnici <strong>Buzet</strong>a i<br />
Pazina Valter Flego i Renato Krulièiæ,<br />
naèelnik Graèišæa Ivan Mijandrušiæ te<br />
zamjenik buzetskog gradonaèelnika<br />
Siniša Žuliæ natjecali u spravljanju jaja<br />
na oko sa svježim crnim tartufima.<br />
Manifestacija je bila humanitarnog<br />
karaktera, a prikupljanja sredstva<br />
poslužit æe za obnovu crkvice Sv. Ane<br />
na Gorièici.<br />
Vrijedne domaæice priredile su i<br />
izložbu kolaèa, dok su korisnici Doma<br />
za starije i nemoæne osobe na<br />
Gorièici predstavili rukotvorine<br />
koje su sami izradili. (ap)<br />
Uspjesi osnovaca<br />
Uèenike Osnovne škole<br />
«Vazmoslav Gržalja» <strong>Buzet</strong> te<br />
podruènih škola Vrh, Roè i Livade,<br />
koji su sudjelovali na raznim<br />
županijskim i državnim<br />
natjecanjima, te njihove mentore,<br />
primili su u lipnju u vijeænici<br />
Narodnog doma gradonaèelnik<br />
Valter Flego i dogradonaèelnik<br />
Siniša Žuliæ.<br />
Prvi èovjek <strong>Buzet</strong>a rekao je kako<br />
ga posebno veseli to što se broj<br />
uèenika sudionika na natjecanjima<br />
iz godine u godinu poveæava.<br />
Bošnjaèki festival<br />
<strong>Buzet</strong> je u lipnju, drugu godinu<br />
za redom, ugostio Festival<br />
bošnjaèke kulture. U prepunoj<br />
kinodvorani Narodnog doma<br />
predstavili su se KUD «Bosna» iz<br />
Zagreba, KUD Županije istarske<br />
«Bosna» iz Pule te folklorno<br />
društvo «<strong>Buzet</strong>ski biseri». Tom su<br />
prilikom gradonaèelnik <strong>Buzet</strong>a<br />
Valter Flego i<br />
predstavnik<br />
bošnjaèke<br />
nacionalne manjine<br />
<strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a<br />
M u h a m e d<br />
Muratagiæ potpisali<br />
ugovor kojim <strong>Grad</strong><br />
daje buzetskom<br />
ogranku Bošnjaka<br />
na korištenje<br />
novoureðene<br />
prostorije u Starom<br />
gradu.<br />
U sklopu manifestacije<br />
prireðeno je i gastro nadmetanje u<br />
pripremanju tradicionalnih<br />
bošnjaèkih jela. Predstavilo se 25<br />
izlagaèa s 84 jela, a natjecalo se<br />
Seminar za voditelje<br />
– Materijalna sredstva koja je<br />
<strong>Grad</strong> investirao u obnovu i<br />
nadogradnju školske zgrade te u<br />
razne programe su opravdana, jer<br />
ulaganje u znanje je najvažnije,<br />
kazao je Flego i podijelio uèenicima<br />
prigodne poklone.<br />
Zadovoljstvo postignutim uspjesima<br />
buzetskih osnovaca izrazila je i<br />
ravnateljica škole Mirjana Blaževiæ,<br />
uz napomenu da svi oni koji su stigli<br />
do županijskih natjecanja su i<br />
pobjednici. (ap)<br />
njih 18.<br />
U kategoriji kuhanih jela pobjedu<br />
je odnijela Rabija Mešiæ ispred<br />
Tatjane Muratagiæ i Zlate<br />
Mušedinoviæ. Najbolji burek prave<br />
Namka Hodžiæ, Senija Èizmiæ i<br />
Rabija Mesiæ, dok najbolju pitu<br />
spremaju Namka Hodžiæ, Halida<br />
Maèkoviæ i Tatjana Muratagiæ. U<br />
kategoriji slastica prvo mjesto je<br />
pripalo Tatjani Muratagiæ, drugo<br />
mjesto Ðulzadi Fejziæ, a treæe Zlati<br />
Mušedinoviæ. Ukupna pobjednica<br />
je Tatjana Muratagiæ. (ap)<br />
Folklorna skupina «<strong>Buzet</strong>ski biseri» u suradnji s Osnovnom školom «Cazin<br />
1» iz Cazina je krajem kolovoza organizirala prvi ciklus seminara za izobrazbu<br />
voditelja bošnjaèkih narodnih igara i plesova.<br />
– Želja je osposobit što više ljudi<br />
koji æe u buduænosti biti sposobni<br />
održavati teèajeve bošnjaèke<br />
koreografije ili voditi bošnjaèka<br />
folklorna društva, a sve s ciljem da<br />
povuèemo mlade s ulice pružajuæi im<br />
neki novi zabavni sadržaj, rekao je<br />
predsjednik Bošnjaèke zajednice<br />
Istarske županije Ogranak <strong>Buzet</strong><br />
Muhamed Muratagiæ. Seminar<br />
završava u lipnju 2010. godine kada<br />
æe Istra po prvi puta dobiti voditelje<br />
bošnjaèkih igara i plesova. (ap)<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 30
Teèaj trbušnih plesova<br />
Sredinom rujna u <strong>Buzet</strong>u æe startati još jedna, treæa sezona u nizu teèaja<br />
trbušnih plesova. Prošlosezonskih petnaest polaznica, pod vodstvom<br />
profesionalne instruktorice<br />
Dine Dehni iz Rijeke, više stilova<br />
trbušnih plesova uvježbavalo je<br />
u Društvenom domu u Sv.<br />
Martinu i to jednom tjedno po<br />
dva sata.<br />
Lili Lea Rušnjak istièe<br />
kako æe nova sezona ovisiti o<br />
broju zainteresiranih. Prijaviti<br />
se mogu i oni koji nisu do sada<br />
pohaðali teèaj. Naime, oni koji<br />
tek startaju teèaj æe zapoèeti s<br />
osnovama za razliku od «starih»<br />
polaznika koji æe nadograðivati<br />
veæ steèeno znanje. (ap)<br />
Prvomajski grah<br />
U želji da cijeli grad ponovno bude<br />
na okupu i zajedno slavi, vodstvo<br />
Mjesnog odbora Stari grad <strong>Buzet</strong> je u<br />
povodu Praznika rada organiziralo na<br />
Baštionu prigodno druženje. Uz kapljicu<br />
dobrog vina i èašu buzetskog piva,<br />
mještanima ali i sluèajnim turistima<br />
nudili su grah i kolaèe što su ih<br />
pripremile vrijedne domaæice iz Starog grada. (ap)<br />
Sovinjska vina i ulja<br />
U sklopu obilježavanja blagdana Sv. Jurja u Sovinjaku je u srpnju održana deseta izložba vina,<br />
rakija i maslinovog ulja. Smotra je ove godine okupila tridesetak vinara Sovinjštine s ukupno 51<br />
uzorkom vina, 18 rakija i 11<br />
uzoraka maslinovog ulja. Prvo<br />
mjesto u kategoriji bijelih vina je<br />
osvojio Lino Èerneka, drugo<br />
Gracijano Pisak, a treæe Željko<br />
Sirotiæ, dok su u kategoriji crnih<br />
vina medalje za prva tri mjesta<br />
redom podijeljena Mariu Vivodi,<br />
Karlu Majeru i Kristijanu Krtu.<br />
Mario Vivoda, Dario Sirotiæ i<br />
Milan Ivanèiæ prave najbolju<br />
rakiju, dok je najbolje<br />
ocijenjeno maslinovo ulje<br />
Antona Vivode, Valtera Jermana<br />
i Josipa Sirotiæa. (ap)<br />
Obnovljena škola<br />
Prigodom puèke fešte u<br />
Raèièkom Brijegu, poèetkom<br />
kolovoza, otvorene su renovirane<br />
prostorije bivše podruène škole.<br />
– Ispred zgrade stojimo s velikim<br />
oduševljenjem jer nam predstavlja<br />
novi život. Nekada je našim<br />
noniæima i nonama ova zgrada<br />
znaèila školovanje. Kroz nju su<br />
prolazile generacije i generacije<br />
školaraca, izmjenjivale su se<br />
uèiteljice, ljudi i vremena su se<br />
mijenjali ali je ova zgrada uvijek<br />
imala isto znaèenje. Obrazovanje.<br />
Nakon desetljeæa i pol propadanja,<br />
konaèno je oživljena. Na inicijativu<br />
mještana svih okolnih sela s<br />
podruèja Mjesnog odbora<br />
Krušvari, ureðen je ulaz, prostorija<br />
knjižnice i manje uèionice, te<br />
sanitarni èvor. Novoureðene<br />
prostorije su višenamjenske, a<br />
meðu mnogima koji æe ih koristiti<br />
je i boæarski klub Krušvari, kazala<br />
je u svom obraæanju brojnim<br />
mještanima koji su se okupili<br />
ispred stare škole Ines Gržiniæ.<br />
Èast da otvori renoviranu školu<br />
pripala je Raèièanu Karlu Kontiæu,<br />
koji je i sam bio polaznik ove škole,<br />
a svojom je susretljivošæu i vedrom<br />
naravi uvijek omiljen meðu<br />
sumještanima. (ap)<br />
Uredili šetnicu<br />
Stanovnici Starog grada<br />
<strong>Buzet</strong>a zasukali su rukave, uzeli<br />
alat u ruke i u dobrom<br />
raspoloženju oèistili staru i<br />
zapuštenu šetnicu podno drevnih<br />
zidina. U pomoæ im je priskoèilo i<br />
gradsko komunalno poduzeæe<br />
«Park», dok æe mjesna Turistièka<br />
zajednica šetnicu dodatno<br />
obogatiti novim klupama i<br />
koševima za smeæe. Upravo<br />
zahvaljujuæi volonterskom radu,<br />
stanari višestoljetne utvrde su na<br />
nedavno održanom javnom<br />
natjeèaju za graðanske inicijative,<br />
s projektom "Šetnica Starog grada<br />
<strong>Buzet</strong>a", dobili 15 tisuæa kuna za<br />
nastavak ureðenja šetnice. (ap)<br />
Franko Blagoniæ<br />
novi župan<br />
Hum je u lipnju ponovo birao svog<br />
«župana na letu dan», a županska<br />
palica, simbol vlasti i moæi, ovoga je<br />
puta otišla u ruke Franka Blagoniæa iz<br />
Huma. Tako je odluèilo veæina od 12<br />
sudaca koji su gradskoj loði drevne<br />
glagoljaške utvrde urezom kosiriæa na<br />
rabošu dali svoj glas za novog voditelja<br />
humskog komuna. A kako obièno biva<br />
nakon izbora u najmanjem gradu na<br />
svijetu, uslijedilo je slavlje. Novi je<br />
župan mnogobrojne goste ponudio<br />
domaæim vinom i sirom. U sklopu<br />
prikazivanja povijesne tradicije održan<br />
je èetvrti susret sviraèa vijulini i<br />
srodnih glazbala iz sastava gunjci «Z<br />
vijulini sopu muškardini». Program je<br />
vodio Vladimir Perniæ, a predstavilo se<br />
tridesetak glazbenika. (ap)<br />
31<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
NAJVEÆI USPJEH BUZETSKOG SPORTA<br />
<strong>Buzet</strong>ski boæari prvaci Europe<br />
Triov put do europskog naslova<br />
U desetljeæe i pol mali, nekad gradsko-opæinski ligaš izrastao je u ne samo najbolji klub u Hrvatskoj,<br />
veæ se ove godine prvi put popeo na sam vrh Europe<br />
Siniša ŽULIÆ<br />
Neizmjernu radost svim<br />
ljubiteljima buzetskog sporta<br />
donijeli su boæari Trio <strong>Buzet</strong>a<br />
poèetkom lipnja, nakon što su<br />
u francuskom Saint Mauriceu<br />
osvojili naslov klupskog<br />
boæarskog prvaka Europe.<br />
Europski pehar koji je<br />
Bojan Novak, kapetan Trio<br />
<strong>Buzet</strong>a, te nedjelje 7. lipnja<br />
visoko podigao u zrak na<br />
glavnom gradskom trgu,<br />
oznaèio je ujedno uspješan<br />
završetak najvažnije misije<br />
jednog sportskog projekta èiji<br />
su se temelji poèeli graditi prije<br />
petnaestak godina. Jer, u<br />
desetljeæe i pol mali, nekad<br />
gradsko-opæinski ligaš<br />
izrastao je u ne samo najbolji<br />
klub u Hrvatskoj veæ se ove<br />
godine prvi put popeo na sam<br />
vrh Europe.<br />
Nadmoæni u parovima<br />
U finalu Kupa Europe Trio<br />
<strong>Buzet</strong> svladao je slovenski<br />
Krim rezultatom 14:8 i time<br />
postigao najveæi uspjeh<br />
buzetskog sporta i istarskog<br />
boæanja. Rezultat od europske<br />
važnosti prije buzetskih<br />
boæara uspio je ostvariti samo<br />
zagrebaèki kolektiv Zrinjevac, i<br />
to 1997. godine.<br />
Pobjeda u Saint Mauriceu<br />
Buzeæanima se nasmiješila<br />
nakon isteka vremena drugog<br />
brzinskog izbijanja u kojemu je<br />
Aleš Borènik svladao svog<br />
prošlogodišnjeg suigraèa i<br />
time svom klubu donio<br />
presudnu pobjedu, ukupno 12<br />
bodova, èime su<br />
«vodoinstalateri» i prije<br />
završene serije igara riješili<br />
pitanje pobjednika u finalu<br />
Kupa Europe protiv<br />
slovenskog Krima.<br />
U prvom dijelu sa tri uvjerljive<br />
pobjede boæari Trio <strong>Buzet</strong>a,<br />
dali su naslutiti kako spremaju<br />
najveæi rezultat buzetskog<br />
sporta. U parovima su Ante<br />
Papak i Luka Žure s uvjerljivih<br />
13:3 slavili nadPremruom i<br />
Žvokeljom, da bi rezultat<br />
popravili Bojan Novak,<br />
Gianfranco Santoro i Marko<br />
Beakoviæ pobijedivši<br />
slovensku trojku rezultatom<br />
13:5.<br />
Najbolji brzinci<br />
Treæu pobjedu u prvoj seriji<br />
sa izvrsnih 53 pogotka<br />
zabilježili su Aleš Borènik i<br />
Roland Marèelja u štafetnom<br />
izbijanju, iako su Slovenci sa<br />
49 pogoðenih boæa tijekom<br />
svih pet minuta "puhali za vrat"<br />
dan ranije boljim Buzeæanima.<br />
U disciplini preciznog izbijanja<br />
rezultat je bio polovièno<br />
uspješan. Santoro je sa<br />
izvrsnih 30 pogodaka slavio<br />
nad Mozinom, dok je Marko<br />
Beakoviæ poražen od Premrua,<br />
u disciplini u kojoj ove sezone<br />
još nije izgubio.<br />
Oèekivana potvrda<br />
naslova Europskog prvaka<br />
stigla je u disciplini brzinskog<br />
izbijanja gdje su Ante Papak i<br />
Aleš Borènik potvrdili kako Trio<br />
<strong>Buzet</strong> ima možda i najbolje<br />
brzince na svijetu u ovome<br />
trenutku. Nakon osvajanja<br />
presudnog boda za pobjedu,<br />
buzetski su se boæari u<br />
Zlatna ekipa<br />
U borbi za naslov<br />
prvaka Europe<br />
momèad Trio <strong>Buzet</strong><br />
èinili su: Bojan Novak<br />
(kapetan), Marko<br />
Beakoviæ, Aleš Borènik,<br />
Elvis Èerneka, Alen<br />
Guštin, Marino<br />
Križmaniæ, Roland<br />
Marèelja, Ante Papak,<br />
Gianfracno Santoro,<br />
Luka Žure, Dinko<br />
Beakoviæ (trener i<br />
igraè) i Dario Flego<br />
(voditelj), a velika<br />
zasluga ide i<br />
Pavliæevim najbiližim<br />
suradnicima Branku<br />
Ratoši i Denisu Ponišu.<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 32
posljednjem<br />
d i j e l u<br />
klasiènih<br />
disciplina<br />
malo opustili i<br />
dozvolili<br />
Slovencima da<br />
poraz svedu<br />
n a<br />
podnošljivih<br />
14:8. Za razliku od<br />
polufinalnog susreta protiv<br />
Talijana, u kojem se o<br />
pobjedniku odluèivalo na<br />
samom kraju, utakmica protiv<br />
slovenskih prvaka prošla je u<br />
puno manjoj neizvjesnosti.<br />
Velièanstven doèek<br />
Europska kruna bio je i<br />
više nego dobar razlog za<br />
velièanstven doèek zlatnih<br />
boæara u gradu èije su i ime<br />
proslavili diljem cijelog Starog<br />
kontinenta. Podizanje pehara<br />
klupskog boæarskog prvaka<br />
Europe, kojeg je kapetan ekipe<br />
Bojan Novak visoko vinuo u<br />
zrak na sveèanosti na Trgu<br />
Fontana, samo dan nakon<br />
pobjede u Francuskoj, a koju je<br />
priredio <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong>, povijesni<br />
je trenutak koji æe ostat<br />
zabilježen kao najveæi sportski<br />
rezultat kojeg je neki buzetski,<br />
ali i istarski kolektiv, ostvario.<br />
Naslov najboljeg u Europi<br />
apsolutna je zasluga svih<br />
ovogodišnjih igraèa Trija <strong>Buzet</strong>,<br />
te njihovih trenera Dinka<br />
Beakoviæa i voditelja momèadi<br />
Darija Flege. Trio <strong>Buzet</strong> je<br />
jednostavno u ovom trenutku<br />
Momèad s najviše igraèa<br />
svjetske klase u svojim<br />
redovima u cijeloj Europi i<br />
posljedica toga je morao biti<br />
naslov prvaka Europe. I ne<br />
samo toga, veæ i pravilnog<br />
odabira, slaganja i voðenja<br />
momèadi jer èesto u boæanju<br />
pojedinaèna kvaliteta ne znaèi<br />
ujedno i klupski uspjeh.<br />
Sjajni pojedinci<br />
U tom poslu najveæa je<br />
zasluga svakako najveæeg<br />
imena hrvatskog boæanja svih<br />
vremena, Dinka Beakoviæa.<br />
Njegov je prošlogodišnji<br />
povratak u klub sigurno u<br />
velikoj mjeri utjecao na<br />
ponovno osvajanje titule<br />
državnog prvaka, kao i<br />
ovogodišnjeg osvajanja<br />
europskog naslova. Dokaz<br />
kvalitete buzetskog sastava<br />
oèituje se i u èinjenici da<br />
buzetski sastav popunjavaju i<br />
trojica stalnih i nekoliko<br />
povremenih èlanova najboljih<br />
reprezentativnih vrsta<br />
Hrvatske i Slovenije, od kojih<br />
su posljednje velike uspjehe<br />
zabilježili Gianfranco Santoro,<br />
koji je na osmim Svjetskim<br />
igrama neolimpijskih sportova<br />
održanih u Kaohsiungu na<br />
Tajvanu od 16. do 28. srpnja u<br />
dresu Hrvatske osvojio zlatnu<br />
medalju u preciznom izbijanju,<br />
te Aleš Borènik koji je<br />
najsjajniju medalju osvojio u<br />
brzinskom izbijanju u dresu<br />
slovenske reprezentacije.<br />
33<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
SPORT<br />
Svjetsko prvenstvo u parajedrenju – <strong>Buzet</strong> 2009.<br />
Vladari nebeskih visina<br />
Na natjecanju, koje se po prvi puta održavalo u Hrvatskoj, je sudjelovalo 128 pilota iz èak 32 zemlje<br />
Ana PISAK<br />
Vjetar je puhnuo u<br />
vjetruljku podignuvši je tako<br />
visoko u zrak. Bio je to znak da<br />
Svjetsko prvenstvo u<br />
parajedrenju – <strong>Buzet</strong> 2009.<br />
može poèeti! Sa uzletišta<br />
Raspadalica na Æiæariji u zrak<br />
se vinulo èak 128 najboljih<br />
pilota iz 32 svjetske zemlje,<br />
èime su se Hrvatska i<br />
organizator, Klub slobodnog<br />
letenja «Tiæi» iz <strong>Buzet</strong>a, po prvi<br />
puta upisali na veliku svjetsku<br />
kartu zemalja u kojima se<br />
održalo ovo prestižno<br />
natjecanje.<br />
Sveèano otvorenje<br />
U suradnji s Turistièkom<br />
zajednicom <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a<br />
natjecanje je službeno<br />
zapoèelo u veèernjim satima<br />
11. srpnja, ceremonijom<br />
sveèanog otvaranja na trgu<br />
ispred hotela «Fontana».<br />
Pilotima su dobrodošlicu<br />
poželjeli predsjednik KLS<br />
«Tiæi» Daniel Petar Klariæ i<br />
gradonaèelnik <strong>Buzet</strong>a Valter<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 34<br />
Flego. Veèer je dodatno<br />
obogaæena nastupom klape<br />
»Boškarin« te prezentacijom<br />
domaæih autohtonih proizvoda<br />
Buzeštine.<br />
ORGANIZATORI SVIJETSKOG PRVENSTVA U BUZETU<br />
Svjetski delegati zadovoljni<br />
Veæ iduæeg jutra, lagani<br />
povjetarac i sunèan dan<br />
omoguæili su natjecateljima da<br />
zajedre buzetskom kotlinom.<br />
Lijepo vrijeme je pratilo pilote<br />
tijekom cijelog tjedna<br />
održavanja manifestacije. U<br />
šest dana vladari nebeskih<br />
visina odradili su šest<br />
disciplina što je, uz odliènu<br />
organizaciju domaæina, bilo<br />
dovoljno da delegati<br />
Paragliding World Cup<br />
Association zadovoljni odu iz<br />
grada kojemu je želja<br />
postati centar<br />
ekstremnih<br />
sportova.<br />
Pobijedio Bugarin<br />
A Svjetski kup u<br />
paraglidingu <strong>Buzet</strong><br />
2009., posljednje<br />
natjecanje prije<br />
Super finala, dugo<br />
æe pamtiti Bugarin<br />
Yassen Savov.<br />
Osim što je odnio pobjedu u<br />
<strong>Buzet</strong>u, postao je i prvak<br />
Europe. U ženskoj konkurenciji<br />
prva je bila Èehinja Renata<br />
Kuhnova, dok je najuspješnija<br />
nacija natjecanja Francuska.<br />
Od hrvatskih pilota<br />
najbolje se plasirao Damir<br />
Habek na 20. mjesto, dok je<br />
Marko Hrgetiæ bio 46., Damir<br />
Biondiæ 63., Zoran Boškoviæ<br />
83., Karlo Bonaèiæ 86.,<br />
Antoni Buljan 118.,<br />
Saša Leskovar 125.<br />
te Siniša Pintar 127.<br />
Zmajari na obroncima Æiæarije<br />
U organizaciji opatijskog<br />
kluba Homo volans od 27.<br />
srpnja do 1. kolovoza na<br />
Raspadalici se održavalo 9.<br />
Hrvatsko otvoreno prvenstvo u<br />
slobodnom letenju zmajem.<br />
Na petodnevnom natjecanju<br />
sudjelovala su 34 pilota iz<br />
Hrvatske, Slovenije, Èeške,<br />
Slovaèke, Italije i Njemaèke.<br />
Piloti su prolazili kontrolne<br />
I hrvatsko<br />
prvenstvo<br />
Samo dva dana<br />
nakon završetka<br />
Svjetskog prvenstva<br />
u parajedrenju<br />
Raspadalica je<br />
ugostila Hrvatsko<br />
otvoreno prvenstvo u<br />
slobodnom preletu<br />
parajedrilicom.<br />
Organizatori su<br />
ovoga puta bili<br />
Parajedrilièarski<br />
klub Zagreb i Letaèki<br />
klub Zaprešiæ dok je<br />
KLS Tiæi iz <strong>Buzet</strong>a bio<br />
suorganizator.<br />
Umijeæe upravljanja<br />
u visinama iskazalo<br />
je osamdesetak<br />
pilota. Od Hrvata,<br />
nebom iznad Istre<br />
najbolje su vladali<br />
Marko Hrgetiæ i<br />
Sonja Papeš.<br />
Natjecanje je<br />
zatvoreno 26. srpnja<br />
u Roèu.<br />
toèke u Oprtlju, Bermu,<br />
Motovunu, na Vrhu i drugdje,<br />
dok im je fiksni cilj bio u<br />
Boljunskom Polju. Dnevno su<br />
preletjeli od 70 do 130<br />
kilometara, a prosjeèno su se<br />
kretali brzinom od 30<br />
kilometara na sat. Novi državni<br />
prvak je Davor Bokun, drugi je<br />
Nikola Musulin a treæi Alen<br />
Miloševiæ.
SPORTSKE VIJESTI<br />
AUTOSLALOM<br />
Pobjednik Sanjin Prodan<br />
Prijeteæi crni oblaci koji su se<br />
na Dan državnosti nadvili nad<br />
Svetim Ivanom nisu sprijeèili 44<br />
vozaèa da odmjere snagu na<br />
utrci autoslaloma «Memorijal<br />
Mladen Žuliæ». Najtrofejniji<br />
vozaèi lipanjskog natjecanja i<br />
ove su godine bili èlanovi Auto<br />
kluba «<strong>Buzet</strong> Autosport», ujedno<br />
i kluba organizatora utrke.<br />
U konkurenciji od 44 vozaèa<br />
iz Istarske i Primorsko-goranske<br />
županije zlatno postolje je<br />
pripalo Sanjinu Prodanu (<strong>Buzet</strong><br />
Autosport). Sa samo 41 bodom<br />
zaostatka drugo mjesto je<br />
osvojio mladi Lupoglavèanin<br />
Nino Andrejeviæ, takoðer èlan AK<br />
«<strong>Buzet</strong> Autosporta». U<br />
uzbudljivoj, i do samoga kraja<br />
JUBILEJI<br />
Tri desetljeæa „Istra Aluminija“<br />
Trideseta godišnjica<br />
Boæarskog kluba «Roèko Polje»,<br />
od 2003. godine «Istra Aluminij»,<br />
bila je povod sveèanoj sjednici<br />
održanoj u sklopu obilježavanja<br />
tradicionalne puèke fešte<br />
Rokove u Roèkom Polju. Tom je<br />
prigodom predstavljena<br />
neizvjesnoj utrci, iznenaðenje<br />
dana svakako je priredio mladi<br />
rijeèki automobilist Sanjin Bleèiæ<br />
(ASK Kastavac, peugeot 205),<br />
kojemu je pripalo treæe mjesto<br />
ukupnog poretka.<br />
Utrka se bodovala za<br />
Prvenstvo Regije Zapad. Staza je<br />
ove godine u odnosu na<br />
prošlogodišnju znaèajno<br />
izmijenjena, vozilo se u<br />
suprotnom smjeru što je dalo<br />
dodatnu draž. Time su vozaèi<br />
dobili adekvatne „bokseve“ i<br />
predstartni prostor. Najveæa<br />
atraktivnost zasigurno je bila<br />
šikana od guma gdje su<br />
sudionici manifestacije imali<br />
najbrži prolaz. (ap)<br />
monografija kluba "30. godina<br />
boæarskog kluba iz Roèkog<br />
Polja", autora Siniše Žuliæa.<br />
U povodu obljetnice kluba,<br />
za dugogodišnji i izuzetan<br />
doprinos na razvitku i oèuvanju<br />
boæarskog sporta u Roèkom<br />
Polju zahvalnice su primili Denis<br />
BICIKLIZAM<br />
Rekordan broj spustaša<br />
Biciklistièki klub «<strong>Buzet</strong>» i<br />
ove je godine od 22. do 24.<br />
svibnja, drugi put za redom, bio<br />
domaæin Kupa Hrvatske u<br />
biciklistièkom spustu. Novost<br />
svibanjskog natjecanja je i<br />
bodovanje utrke za slovenski DH<br />
Pokal, a ono što æe<br />
organizatorima svakako ostati u<br />
sjeæanju jest rekordan broj<br />
prijava, njih èak 222 iz Hrvatske,<br />
Slovenije, Italije, Austrije,<br />
Švicarske i BiH. Rekord je<br />
oboren i sa sedam prijava<br />
nježnijeg spola.<br />
– Broj prijava te razlièite<br />
zemlje iz kojih vozaèi dolaze<br />
dokaz je da je manifestacija<br />
prepoznata i van okvira<br />
Hrvatske, rekao je direktor utrke<br />
Dragan Kranjèiæ iz BK «<strong>Buzet</strong>».<br />
Jedna od najekstremnijih i<br />
najatraktivnijih disciplina u<br />
brdskom biciklizmu, sliènom<br />
alpskom skijanju kada se<br />
natjecatelji pojedinaèno i pri<br />
Muzica, Franko Krbavac, Franko<br />
Bernobiæ, Miloš Glaviæ, Uroš<br />
Nemarnik, Mario Rabak, Opæina<br />
Lupoglav, Renato Pavletiæ i Nela<br />
Žuliæ, dok su priznanja uruèena<br />
Èedomiru Žuliæu, Franku Cotiæu i<br />
<strong>Grad</strong>u <strong>Buzet</strong>u. Priznanja za<br />
veliki jubilej klub je tom<br />
prigodom primio<br />
od predstavnika<br />
Hrvatskog<br />
boæarskog<br />
s a v e z a ,<br />
Istarskog<br />
boæarskog<br />
saveza i<br />
Zajednice<br />
boæarskih<br />
klubova <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Buzet</strong>a.<br />
FOTO: DARKO MATKOVIÆ<br />
velikoj brzini spuštaju niz padinu,<br />
održavala se na veæ daleko<br />
poznatoj stazi Škrbina, dugaèkoj<br />
1,55 km, visinske razlike 274<br />
metara. Superiornost su<br />
pokazali slovenski vozaèi kod<br />
kojih je taj sport daleko ranije<br />
zaživio nego što je to sluèaj u<br />
Hrvatskoj. Tako je prvo mjesto<br />
pripalo Slovencu Nejcu Rutaru.<br />
Od domaæih vozaèa velik uspjeh<br />
je postigao Denis Šæulac iz BK<br />
<strong>Buzet</strong>. On se plasirao na peto<br />
mjesto ukupnog poretka Kupa<br />
Hrvatske i èetvrto mjesto u<br />
kategoriji elite. Zapažen rezultat<br />
je postigao i Denisov kolega<br />
Patrik Vidoviæ, osvojivši 1.<br />
mjesto u kategoriji master za PH.<br />
Od buzetskih vozaèa Škrbinom<br />
su se još spuštali Saša Tajè,<br />
Aleks Blagoniæ i Matia Agapito,<br />
dok su boje <strong>Buzet</strong>a branili<br />
Rovinježi Ljudevit Slokoviæ i Igor<br />
Milatoviæ. (ap)<br />
Obilježavajuæi 30. obljetnicu<br />
postojanja kluba, boæari "Istra<br />
Aluminija" na svojem su<br />
tradicionalnom meðunarodnom<br />
boæarskom turniru priredili<br />
jedan od najkvalitetnijih<br />
natjecanja klupskih parova.<br />
Meðu 32 ekipe na turniru koji je<br />
održan na boæalištima u<br />
Roèkom Polju, Roèu, Selcima i<br />
Štrpedu pobjedu je odnio par<br />
"Trio <strong>Buzet</strong>a" Roland Marèelja i<br />
Elvis Èerneka, koji je u finalnom<br />
susretu za nijansu bio bolji od<br />
rijeèke "Brajde", dok je u borbi za<br />
treæe mjesto viceprvak Europe<br />
"Krim" iz Ljubljane bio bolji od<br />
domaæina "Istra Aluminija".<br />
(ap, sž)<br />
35<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
SPORTSKE VIJESTI<br />
SENIORI, KADETI I JUNIORI<br />
Žetva boæarskih medalja<br />
David Grbac, boæar «Istra Aluminija» iz<br />
Roèkog Polja, osvojio je tri medalje na<br />
Prvenstvu Hrvatske za juniore, održanom u<br />
kolovozu u Splitu. Nakon što je prvog dana<br />
natjecanja osvojio naslov juniorskog<br />
viceprvaka Hrvatske u bližanju i izbijanju u<br />
krug, dva dana kasnije plasirao se na<br />
èetvrto mjesto u pojedinaèno-klasièno,<br />
èime se okitio bronèanom medaljom. Treæa<br />
medalja stigla je posljednjeg dana<br />
natjecanja, kada je Grbac osvojio treæe<br />
mjesto u disciplini brzinsko. Osim Grpca, u<br />
Splitu su se još natjecali Manuel Brnabiæ<br />
(BK Istra Aluminij), Dino Jermaniš i Luka<br />
Sirotiæ (BK Brda) te Patrik Krivièiæ i Tedi<br />
Groziæ (BK Osliæi). <strong>Buzet</strong>ske boæare je vodio<br />
Rino Brnobiæ.<br />
Tjedan dana prije u Dubrovniku se<br />
održalo Prvenstvo Hrvatske u boæanju za<br />
kadete do 14 godina. <strong>Buzet</strong> su predstavljali<br />
mladi Luka Sirotiæ i Valentino Jerman iz BK<br />
«Brda». U disciplini bližanja i izbijanja u krug<br />
Luka Sirotiæ je osvojio treæe<br />
mjesto, dok je u disciplinama<br />
pojedinaèno-klasièno i precizno<br />
izbijanje zauzeo èetvrto mjesto,<br />
zbog èega mu je takoðer pripala<br />
bronèana medalja, jer po<br />
propozicijama Hrvatskog<br />
boæarskog saveza oba poražena<br />
polufinalista dobivaju<br />
bronce.<br />
Zlatnom medaljom u<br />
disciplini preciznog<br />
izbijanja na 8. Svjetskim<br />
igrama neolimpijskih<br />
sportova održanih u<br />
Kaohsiungu na Tajvanu od<br />
16. do 28. srpnja okitio se i<br />
Gianfranco Santoro, igraè<br />
Trio <strong>Buzet</strong>a i hrvatski<br />
reprezentativac. Bio je to i<br />
više nego dobar razlog da<br />
gradonaèelnik <strong>Buzet</strong>a<br />
KADETI<br />
Valter Flego i njegov<br />
zamjenik Siniša Žuliæ prime<br />
vrsne boæare Davida Grpca i<br />
Gianfranca Santora.<br />
Prijemu je nazoèio i Milan<br />
Pavliæ direktor hrvatske<br />
reprezentacije i predsjednik<br />
BK «Trio <strong>Buzet</strong>». (ap)<br />
BICIKLIZAM<br />
Hrvatin nastupio na SP<br />
Buzeæanin Aleš Hrvatin jedan je<br />
od pet Hrvata koji su krajem<br />
kolovoza predstavljali svoju zemlju<br />
na utrci svjetskog prvenstva u XC<br />
MTB Marathonu u Grazu. Prema<br />
mišljenju sudionika rijeè je<br />
najzahtjevnijem natjecanje u šest<br />
godina održavanja manifestacije u<br />
Austriji. Za naslov svjetskog prvaka<br />
na stazi dužine 103,9 kilometara s<br />
JUNIORI<br />
visinskom razlikom od 3818 metara<br />
borilo se 140 muških i 50-ak ženskih<br />
takmièara iz 30-ak zemalja. Aleš<br />
Hrvatin je zauzeo 103. mjesto.<br />
– Na utrci je bilo fenomenalno i<br />
jedva èekam da odem i na slijedeæe<br />
natjecanje. Naravno, ako me<br />
izbornik hrvatske reprezentacije<br />
ponovno pozove. Zadovoljan sam<br />
rezultatom jer uzmemo li u obzir sve<br />
pehove (grèeve u nogama,<br />
probušena guma…) moram biti<br />
sretan što sam uopæe završio utrku.<br />
Na samom startu zatekao nas je<br />
uspon od 28 posto, dok primjerice,<br />
jedan od veæih uspona u Istri, onaj<br />
na Uèku, iznosi 18 posto, rekao je<br />
Aleš Hrvatin dodajuæi kako ga je<br />
iskustvo iz Austrije potaklo da se još<br />
aktivnije bavi biciklizmom. (ap)<br />
NOGOMET<br />
<strong>Buzet</strong>ski juniori prvaci 1. županijske lige<br />
Pod vodstvom mladog i<br />
ambicioznog trenera Dragana<br />
Nežiæa, juniorska momèad<br />
nogometnog kluba "<strong>Buzet</strong>" po<br />
prvi se puta u svojoj povijesti<br />
okitila naslovom prvaka Prve<br />
županijske nogometne lige, što<br />
je najveæi uspjeh u 34 godine<br />
postojanja kluba. U 22<br />
odigrana kola, mladi Buzeæani<br />
osvojili su 51 bod te ostvarili 16<br />
pobjeda, 3 poraza i isto toliko<br />
neriješenih rezultata što im je<br />
bilo dostatno da za dva boda<br />
budu ispred prvog pratitelja<br />
Ližnjana. Jedna od<br />
zanimljivosti prošlosezonskih<br />
igara ove ekipe jest da su sva tri<br />
poraza zabilježili na svom<br />
travnjaku iako su i u tim<br />
susretima mogli obilato<br />
napuniti mreže svojih<br />
suparnika, dok su preostala tri<br />
remija odigrali na strani gdje<br />
cijele sezone nisu bili poraženi.<br />
Ono što sigurno veseli i ovom<br />
uspjehu pridaje još veæi znaèaj<br />
je to što kompletna momèad u<br />
juniorskoj konkurenciji može<br />
igrati i nadolazeæe sezone, a<br />
neki još i duže. Jedan od njih je i<br />
petnaestogodišnji Alen Aliæ koji<br />
je sa 17 postignutih golova bio<br />
prvi strijelac momèadi, no<br />
uzmemo li u obzir njegove<br />
kvalitete i ogroman potencijal<br />
koji posjeduje, iluzorno je<br />
oèekivati da æe svoj juniorski<br />
staž u klubu odraditi u cijelosti.<br />
Za Aliæa su se veæ interesirali<br />
trenneri mlaðih kategorija<br />
renomiranih hrvatskih klubova,<br />
meðu kojima su i Dinamo te<br />
Rijeka. (vb)<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 36
Sigurnost djece u prometu<br />
Prometna škola u vrtiæu<br />
Prometnici djeci drže predavanja, zajedno gledaju filmove o prometu, te<br />
nauèeno primjenjuju na važnim prometnim prijelazima u gradu<br />
Marija ÈRNAC<br />
OBRAZOVANJE<br />
Polaznici Djeèjeg vrtiæa<br />
«Grdelin» su i tijekom ove<br />
pedagoške godine sa<br />
svojim odgajateljicama<br />
provodili niz aktivnosti,<br />
igara i šetnji kako bi stekli<br />
pravilne navike u kretanju<br />
ulicama i bili sigurni u<br />
prometu.<br />
U prometnom odgoju<br />
djeci i odgajateljicama<br />
pomoæ pružaju<br />
policajci Policijske<br />
postaje <strong>Buzet</strong>, s<br />
kojima vrtiæ<br />
uspješno suraðuje.<br />
Prometnici djeci<br />
drže predavanja,<br />
zajedno gledaju<br />
filmove o prometu,<br />
te nauèeno<br />
primjenjuju na<br />
važnim prometnicama u<br />
gradu, kao što su raskršæa i<br />
oznaèeni pješaèki prijelazi.<br />
Ove su godine od 6. do<br />
10. travnja sve starije<br />
skupine bile po jedan dan u<br />
šetnji gradom u pratnji<br />
prometnog policajca, te su<br />
u raznim prigodama<br />
provjeravali steèeno znanje<br />
o sigurnosti u prometu.<br />
Akvarij i izlet brodom<br />
Djeèji vrtiæ «Grdelin» organizirao je<br />
u svibnju izlet za djecu i roditelje u<br />
Rovinj, Mini Croatiu i<br />
Limski kanal. Na<br />
tom jednodnevnom<br />
putovanju bile su<br />
s k u p i n e<br />
«Bubamare»,<br />
«Tratinèice», «Paèiæi»<br />
i «Sloniæi».<br />
Djeca su u<br />
pratnji roditelja i<br />
odgajateljica prvo<br />
posjetila Mini<br />
Croatiu pored<br />
Rovinja, gdje se<br />
nalaze umanjene<br />
graðevine i<br />
znamenitosti<br />
Hrvatske. Najzanimljivije<br />
su im bile graðevine,<br />
morska obala i,<br />
razumljivo, Istra i<br />
<strong>Buzet</strong>.<br />
Mališani su<br />
posjetili i akvarij<br />
grada Rovinja.<br />
Upoznali su se sa<br />
stanovnicima mora<br />
koji su u tim velikim<br />
prozirnim bazenima<br />
našli svoj «drugi dom». Nakon<br />
šetnje i posjeta crkvi Sv.<br />
Eufemije, uputili su se do luke<br />
gdje ih je èekao brod za<br />
vožnju do Limskog kanala<br />
odakle su autobusom, u<br />
veselom raspoloženju, stigli<br />
svojim kuæama u kasnim<br />
popodnevnim satima.<br />
37<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
OBRAZOVANJE<br />
8. a<br />
Razrednica: Snježana Brozolo<br />
Uèenici: Filip Brnobiæ, Alan Deliæ, Ivan Flego, Maja Ivanèiæ,<br />
Daniel Jakac, Sanda Jerman, Karla Krbavèiæ, Teodora Kusiæ,<br />
Emina Lihiæ, Nikolas Mandaleniæ, Stefan Matejèiæ, Marin Merliæ,<br />
Rea Morankiæ, Erik Mujiæ, Nenad Nemarnik, Alma Poèekaj,<br />
Nives Ratoša, Luka Sirotiæ, Moreno Sirotiæ, Sendi Škrinjar,<br />
Sanja Ugrin, Linda Uran, Petra Vižintin, Patrick Zornada, Ivana<br />
Zugan, Korina Zugan, Sanja Zugan.<br />
PŠ Roè<br />
Razrednica: Ljubica Periæ<br />
Uèenici: Ana Baf, Matea Benèiæ, Manuel Brnobiæ, Lara Butariæ,<br />
Katja Grabar, Samanta Grbac, Kristina Martinoviæ, Martina<br />
Muzica, Nina Perèiæ, Leo Perniæ, Brigita Šverko, Laura Šverko.<br />
PŠ Livade<br />
Razrednica: Gabriela Isakagiæ<br />
Uèenici: Alen Covacci, Laetitia Fakin, Marino Raiè.<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 38
PŠ Vrh<br />
Razrednik: Tadija Letica<br />
Uèenici: Martina Agapito, Michele Agapito, Melisa<br />
Fabijanèiæ, David Šæulac, Valentina Šæulac.<br />
8. b<br />
Razrednica: Dolores Èerneka<br />
Uèenici: Josip Basaneže, David Blaževiæ, Mateo Brenko, Marko<br />
Cerovac, Ivan Èeh, Lana Drašèiæ, Luka Fabijanèiæ, Laura Filipliæ, Haris<br />
Hodžiæ, Ana Jurada, Elena Jurada, Andrej Kranèiæ, Arian Krivièiæ,<br />
Samanta Matkoviæ, Antonio Ošo, Larisa Perniæ, Lea Petohleb, Samir<br />
Pobriæ, Klaudia Poropat, Patricia Poropat, Ana Marija Prodan, Matej<br />
Prodan, Paulo Simiæ, Kristina Sirotiæ, Leo Sirotiæ, Tihana Šegon,<br />
Valentina Vidoviæ, Karmen Vivoda, Roni Vižintin.<br />
500 osnovaca u projektu »Zdrav život«<br />
Dan Planeta Zemlje, 22.<br />
travnja, bio je idealna<br />
prilika da od uèenika<br />
matiène škole «Vazmoslav<br />
Gržalja» <strong>Buzet</strong>, Podruènih<br />
škola Vrh, Roè i Livade te<br />
Podruènog odjeljenja<br />
Lanišæe roditelji, nonice i<br />
noniæi, te mnogobrojni gosti<br />
nauèe kako živjeti zdravo.<br />
Naime, toga je dana 500-<br />
tinjak mališana<br />
prezentiralo što su sve<br />
uradili i èime su se bavili<br />
tijekom prošle nastavne<br />
godine, a vezano za projekt<br />
«Zdrav život», èija je<br />
koordinatorica bila<br />
uèiteljica Gabriela Isakagiæ.<br />
Tako se toga dana na<br />
mnogobrojnim štandovima<br />
u holu novoobnovljene<br />
školske zgrade moglo naæi<br />
razno povræe i voæe, domaæi<br />
proizvodi, ljekovito bilje.<br />
Izraðene lutke od<br />
kaširanog papira<br />
predoèavale su kako su se<br />
hranile velike civilizacije te<br />
naši preci. Osnovnoškolci<br />
su izradili i «Vodiè kroz zdrav<br />
život» u obliku<br />
prehrambene piramide i<br />
knjižicu o raznim<br />
namirnicama, pravili su<br />
kruh, voænu salatu, mijesili<br />
fuže, pekli palaèinke,<br />
kroštule i tortu.<br />
Prikupili su oni i recepte<br />
karakteristiène za buzetski<br />
kraj te od njih napravili<br />
kuharicu. Dio uèenika bavio<br />
se temom «Èovjek – to sam<br />
ja» pa su tako izradili<br />
individualne mape o<br />
ljudskom tijelu, odnosno<br />
organizmu. Osim što su<br />
prouèavali ljudsko tijelo,<br />
osnovnoškolci su nauèili<br />
poremeæaje u prehrani, a<br />
istraživali su i samoniklo<br />
ljekovito bilje od kojih su<br />
izdali knjigu s receptima za<br />
pripravke.<br />
Uèenici su upozorili i na<br />
štetne aditive u<br />
namirnicama te su se bavili<br />
temom «Ovisnost» pri èemu<br />
su istražili kolika je<br />
prisutnost pušenja,<br />
ispijanja alkohola i<br />
uzimanja droga meðu<br />
vršnjacima. U projekt su bili<br />
ukljuèeni svi uèitelji,<br />
struène službe,<br />
knjižnièarka i ravnateljica.<br />
(ap)<br />
39<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
BUZETSKE UMJETNIÈKE NADE<br />
17. mala akademija glagoljaša »Juri Žakan«<br />
Stvarali na glagoljici<br />
Iako zbog štednje i recesije u radu male akademije nisu sudjelovali svi koji su<br />
željeli, ove je godine u program prvi put uvrštena i grafièka radionica<br />
Dok su tijekom lipnja istarske gradove<br />
stoljeæima unatrag vraæali amerièki režiseri<br />
filmova, drevni Roè u doba prvih poèetaka<br />
najstarijeg hrvatskog pisma vratili su<br />
sudionici 17. male akademija glagoljaša «Juri<br />
Žakan».<br />
Ovogodišnje izdanje okupilo je 35<br />
uèenika, polaznika 6. razreda osnovnih<br />
škola diljem cijele Hrvatske, a èast da se<br />
barem što se tièe stila pisanja stoljeæima<br />
unatrag vrate dobili su i Buzeæani Danica Baf,<br />
Ivana Karliæ, Alessia Stelko i Lea Medica.<br />
U tjedan dana trajanja akademije<br />
Žakniæi su putem grafièke, likovnokeramièke,<br />
povijesne, novinarske i literarne<br />
radionice pokazati što su sve nauèili i izradili<br />
u èast neobiènom i zaboravljenom naèinu<br />
pisanja.<br />
- Interes škola kao i njihovih uèenika da<br />
budu sudionici Male glagoljske akademije<br />
bio je jako velik. Meðutim, recesija je uèinila<br />
svoje. Tako su neke škole same odustale,<br />
dok smo troje uèitelja i dvanaest uèenika bili<br />
prisiljeni odbiti jer nam je Ministarstvo<br />
znanja, obrazovanja i sporta znatno srezalo<br />
donaciju, kazala je koordinatorica MGA<br />
Karmen Kevereski-Nikoviæ.<br />
No, kao što to obièno biva, u svakom zlu<br />
naðe se i neèeg dobrog pa je akademija ove<br />
godine bogatija za još jednu radionicu, onu<br />
grafièku o kojoj se veæ godinama prièa.<br />
Novosti ima još.<br />
– Istarska županija i <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> osigurali<br />
su materijalna sredstva za dovršavanje<br />
ureðenja prostora u zadnjem djelu zgrade<br />
koju koristi MGA, otkrila je Kevereski-Nikoviæ.<br />
Prostor æe služiti za izložbu radova malih<br />
Žakniæa. (ap)<br />
12. županijski djeèji festival »Mali veliki mikrofon«<br />
„Mikrofon“ Eli Mijatoviæ iz Buja<br />
Prva nagrada publike otišla je u ruke «rokerici» Lei Medica i njenom bendu «Blackout» iz <strong>Buzet</strong>a. Drugo mjesto<br />
po izboru publike osvojila je Petra Ošo, a treæe Lana Konèareviæ, takoðer iz <strong>Buzet</strong>a<br />
Suzama radosnicama završen je 12.<br />
županijski djeèji festival «Mali veliki<br />
mikrofon», održan pokraj lipnja u Sportskoj<br />
dvorani u <strong>Buzet</strong>u. Prema struènom<br />
ocjenjivaèkom sudu pobjednica je Ela<br />
Mijatoviæ iz Buja s izvedbom pjesme «Rijeka<br />
bez imena». Drugo mjesto žiri je dodijelio<br />
Moniki Jakšiæ iz Pule, dok se bronèanom<br />
nagradom okitila Lana Konèareviæ iz <strong>Buzet</strong>a.<br />
Nagrade publike domaæima<br />
U jakoj konkurenciji 46 izvoðaèa<br />
osnovnoškolskog uzrasta iz cijele Istre, koji<br />
su se natjecali u polufinalnoj i finalnoj veèeri<br />
festivala, prva nagrada publike otišla je u<br />
ruke «rokerici» Lei Medica i njenom bandu<br />
«Blackout» iz <strong>Buzet</strong>a, koji su svoj imidž i<br />
scenski nastup prilagodili pjesmi «Motori». S<br />
nešto manje glasova, drugo mjesto publike<br />
je osvojila Petra Ošo, a treæe Lana<br />
Konèareviæ, takoðer iz <strong>Buzet</strong>a.<br />
Petra Rušnjak najsimpatiènija<br />
Nagradu za pjevaèa do 10 godina i za<br />
najbolju interpretaciju odnijela je Mirta<br />
Krsnik iz Pazina, dok je nagrada za najbolji<br />
scenski nastup otišla u ruke Petri Kovaèeviæ<br />
s otoka Paga. Petra Rušnjak iz <strong>Buzet</strong>a<br />
najsimpatiènija je izvoðaèica na festivalu, a<br />
nagrada organizatora je pripala Gianluci<br />
Draguzet iz Kuiæi.<br />
Gosti Houdek i plesaèi<br />
Organizator festivala je<br />
Udruga Mali veliki Mikrofon na<br />
èelu s njenim predsjednikom<br />
Alanom Poropatom, uz podršku<br />
suorganizatora Puèkog<br />
otvorenog uèilišta „Augustin<br />
Vivoda“ te pokrovitelja <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Buzet</strong>a i Istarske županije. Djeèji<br />
festival dodatno je obogatio gost<br />
veèeri Jaques Houdek, plesne grupe iz<br />
<strong>Buzet</strong>a i Rovinja te mladi istarski pjevaèi koji<br />
su se proslavili na domaæim i meðunarodnim<br />
festivalima.<br />
Festival su vodili Nikolina Konèareviæ i<br />
Alan Poropat, dok je profesorica likovne<br />
kulture podruène škole Roè Živa Kutnjak<br />
zaslužna za dojmljivu scenografiju. Festival<br />
je otvorio gradonaèelnik <strong>Buzet</strong>a Valter Flego.<br />
(ap)<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 40
PROTUPOŽARNA ZAŠTITA<br />
Vježba vatrogasaca i djelatnika HEP-a<br />
<strong>Buzet</strong>ski vatrogasci bez greške<br />
Taktièko pokaznim vježbama simulirana je eksplozija trafostanice, požar drugog kata zgrade i<br />
evakuacija ljudi, te gašenje automobila u plamenu, dok su edukativne vježbe bile namijenjene<br />
vatrogasnoj mladeži uzrasta od 8 do 16 godina<br />
Ana PISAK<br />
Iz elektroenergetskog<br />
postrojenja širio se dim. Ljudi<br />
su ostali zarobljeni na krovu<br />
višekatnice. Vatra je<br />
munjevitom brzinom gutala<br />
automobil, plinska boca<br />
prijetila eksplozijom.<br />
Iako su te opasnosti<br />
inscenirane, sastavni su dio<br />
vatrogasne svakodnevice, a<br />
što uèiniti kada panika i strah<br />
nadvladaju razum pokazali su<br />
svibnju, mjesecu zaštite od<br />
požara, buzetski vatrogasci<br />
objedinjeni u Podruènu<br />
vatrogasnu zajednicu te<br />
djelatnici buzetskog Pogona<br />
Elektroistre tijekom<br />
zajednièke taktièko-pokazne<br />
vježbe, održane u Sv. Ivanu.<br />
Odlièno pripremljeni<br />
Rijeè je o stvarnim<br />
situacijama koje se<br />
svakodnevno mogu desiti a u<br />
kojima lako doðe do gušenja i<br />
ozljeðivanja ljudi, kazao je<br />
Damir Fabijanèiæ, zapovjednik<br />
Javne vatrogasne postrojbe<br />
<strong>Buzet</strong>. Ðino Piuti, predsjednik<br />
PVZ-a, ujedno direktor<br />
buzetskog Pogona Elektroistre,<br />
izrazio je zadovoljstvo viðenim,<br />
odnosno spremnošæu i<br />
umješnošæu aktera vježbi, a<br />
kojima su pokazali da su<br />
spremni pravovremeno i<br />
djelotvorno reagirati u kriznim<br />
situacijama.<br />
Djeca oduševljena<br />
Taktièko-pokaznim<br />
vježbama simulirana je<br />
eksplozija trafostanice, požar<br />
drugog kata zgrade i<br />
evakuacija ljudi, te gašenje<br />
automobila u plamenu.<br />
Edukativne vježbe su bile<br />
namijenjene vatrogasnoj<br />
mladeži uzrasta od 8 do 16<br />
godina. Oni su se u prvom<br />
djelu natjecali, dok su drugi<br />
dio iskoristili za prikazivanje<br />
naèina gašenjapožara<br />
pomoæu vatrogasnog aparata.<br />
U vježbi je sudjelovalo 70-<br />
ak osoba, djelatnika HEP-a,<br />
vatrogasaca Javne vatrogasne<br />
postrojbe, DVD-a, Vatrogasne<br />
mladeži i Hitne medicinske<br />
pomoæi. Pokazno spašavanje<br />
ljudi, imovine i borbu s vatrom<br />
kao i gašenje plamena iz<br />
plinske boce impulsnom<br />
puškom, promatrali su niži<br />
razredi Osnovne škole<br />
«Vazmoslav Gržalja» i<br />
najstarija grupa Djeèjeg vrtiæa<br />
«Grdelin», gradonaèelnik<br />
<strong>Buzet</strong>a Valter Flego, županijski<br />
vatrogasni zapovjednik Dino<br />
Kozlevac te predstavnici<br />
Vatrogasne zajednice <strong>Grad</strong>a<br />
Vukovara.<br />
41<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
ZDRAVA HRANA<br />
Osim što imaju malo kalorija,<br />
svega 16 na 100 grama, te<br />
dovoljno vitamina i minerala,<br />
tikvice povoljno djeluju na<br />
smanjene masnoæa u krvi te<br />
povišenog krvnog tlaka<br />
Kristina GREBLO<br />
Tikvice, povræe meksièkog podrijetla,<br />
zajedno s dinjama i krastavcima, svrstavaju<br />
se u porodicu Cucurbitacea. Èovjek za tu<br />
namirnicu zna veæ desecima tisuæa godina te<br />
ju je veæ tada uvrstio u svoju prehranu, èija je<br />
široka primjena ostala sve do danas.<br />
U našem podneblju tikvice se najèešæe<br />
koriste u duguljastom i cilindriènom obliku,<br />
zelene boje i tanke naborane kože, mekanog<br />
i blijedo zelenkastog mesa. Prijatan okus,<br />
tikvice èine idealnom ljetnom namirnicom.<br />
Iako se mogu nabaviti tijekom cijele<br />
godine, najukusnije su u sezoni, a sezona im<br />
se proteže od svibnja do srpnja. Osim<br />
samoga ploda jestivi su i cvjetovi tikvica koji<br />
se obièno pripremaju u francuskoj i<br />
talijanskoj kuhinji.<br />
Izvor zdravlja<br />
Spektar hranjivih tvari koje osiguravaju<br />
tikvice poprilièno je impresivan. Energetska<br />
vrijednost 100 grama sirovih tikvica s korom<br />
iznosi 16 kcal / 69 kJ; što je vrijednost<br />
otprilike jedne kockice èokolade.<br />
Tikvice su dobar izvor mangana i<br />
vitamina C te magnezija, vitamina A, kalija,<br />
prehrambenih vlakna, folne kiseline, fosfora,<br />
bakra i vitamina B2. Taj se bogat sastav gubi<br />
prilikom prekuhavanja te se preporuèuje,<br />
kraæe kuhanje i lagano pirjanje.<br />
Ne gulite koru!<br />
Koju tikvicu kupiti?<br />
- izaberite one sa sjajnom i neošteæenom korom<br />
- one èija težina odgovara njihovoj velièini<br />
- ne pretvrde kore, jer je tada rijeè o prezrelom povræu<br />
koje ima tvrde sjemenke i vlaknasti središnji dio<br />
U raznim dijetama, èesto se spominje<br />
kao idealno povræe zbog visokog udjela vode<br />
te bogatom sastavu dijetalnih vlakna, kojih u<br />
najveæim koncentracijama ima u kori. Osim<br />
što kora sadrži vlakna sadrži i ostale vitamine<br />
i minerale te bi upravo to trebao biti razlog<br />
više da u pripremi jela izostavimo guljenje.<br />
Dijetalna vlakna vežu na sebe razne<br />
štetne tvari te ih izluèuju iz organizma,<br />
smanjuju povišene masnoæe u krvi te štite<br />
srèano-krvožilni sustav. U smanjenu<br />
kolesterola važnu ulogu imaju i antioksidanti,<br />
vitamin C i betakaroten, kojih takoðer ima u<br />
tikvicama. Smanjujuæi kolesterol, djeluju i na<br />
usporavanje pojave ateroskleroze.<br />
Prema laboratorijskim istraživanjima,<br />
fitonutrijenti prisutni u soku tikvica imaju<br />
antikancerogena svojstva jer sprjeèavaju<br />
mutaciju stanica. Ekstrakti tikvica, smanjuju<br />
simptome benigne hipertrofije prostate a u<br />
kombinaciji s drugim povræem taj se uèinak i<br />
poveæava.Uz to, magnezij i kalij iz tikvica<br />
djeluje povoljno na visoki krvi tlak.<br />
42
ISTARSKA KUHINJA<br />
Sastojci:<br />
1,5 kilograma brašna<br />
1 žlica srednje velièine<br />
šeæera<br />
1 žlica srednje velièine<br />
soli<br />
1 žlica ulja ili masti<br />
5 dag kvasca<br />
Najstariji recept naših domaæica<br />
Miris toplog kruha<br />
Nekada su djevojèice kruh poèele mijesiti<br />
veæ u desetoj godini života èim bi imale<br />
dovoljno snage za taj posao<br />
Ana PISAK<br />
Postupak pripreme:<br />
U zdjelicu se stavi oko dva<br />
decilitara mlake vode. U nju se<br />
doda kvasac, sol i šeæer. Vodu<br />
se ostavi desetak minuti kako<br />
bi se sastojci rastopili, a<br />
kvasac digao na površinu. U<br />
meðuvremenu, na dasku se<br />
stavi brašno usred kojeg se<br />
napravi rupa kružnog oblika<br />
kako bi se u nju mogla uliti<br />
voda s kvascem, a da pritom<br />
tekuæina ne iscuri s daske.<br />
Brašno i dodanu smjesu mijesi<br />
se rukama dvadesetak minuta,<br />
sve dok se u njoj ne pojave<br />
«balonèiæi zraka» . Što ima više<br />
«balonèiæa», to æe kruh biti<br />
prhkiji.<br />
Dobro izmiješeno brašno i<br />
vodu ostavi se kvasiti<br />
dvadesetak minuta. Nakon<br />
toga se premijesi, razdvoji na<br />
komade od kojih se naprave<br />
štruce ili hljeb. On se potom<br />
stavi na pleh namazan uljem ili<br />
mašæu, kako kruh ne bi zagorio<br />
ili se primio za podlogu. Na<br />
pola sata ga se prekrije krpom<br />
da «mu bude toplije» i da se<br />
više digne. Zatim se stavlja u<br />
peænicu, na temperaturu od<br />
140 do 160 Celzijevih<br />
stupnjeva, gdje se peèe oko sat<br />
vremena.<br />
Bez pleha na šamot<br />
Nekada se kruh nije<br />
kupovao. Mijesio se iskljuèivo<br />
doma i to svakog jutra.<br />
Djevojke bi se tog posla<br />
latile veæ u jedanaestojdvanaestoj<br />
godini života, èim bi<br />
imale dovoljno snage da<br />
mijese. Obitelji su imale mnogo<br />
èlanova, pa im je dnevno<br />
trebalo i puno kruha. Stariji su<br />
obièno odlazili u kampanju pa<br />
je priprema kruha bio zadatak<br />
najmlaðih, prièa 71-godišnja<br />
Melanija Klariæ iz Franeèiæa, a<br />
iz èije se peænice i dan danas<br />
širi miris domaæeg kruha.<br />
– Posao je to kojeg sam<br />
nauèila od pokojne mame<br />
Marijane i to veæ u desetoj<br />
godini života. Nijemci su nam<br />
1944. godine zapalili kuæu u<br />
Penièiæima pa smo tako ostali i<br />
bez ognjišta. Dvije godine smo<br />
živjeli kod none Marije u Sv.<br />
Ivanu. Ona je uvijek pekla kruh<br />
na ognjištu. U to vrijeme nije<br />
bilo pleha pa se kruh stavljao<br />
direktno na topli šamot.<br />
Prekrilo ga se èrepnjom i žarom.<br />
Bitno je bilo dobro pomesti,<br />
oèistiti od pepela šamot na koji<br />
se polagao kruh. U to se<br />
vrijeme šeæer vrlo rijetko<br />
stavljao u smjesu. Obièno su to<br />
èinile samo imuæne obitelji jer<br />
tek su si rijetki mogli priuštiti<br />
žlièicu umjetnog zaslaðivaèa.<br />
Križ obavezan<br />
Nakon što smo odselili od<br />
bake i djeda Josipa, kupili smo<br />
drveni štednjak i u njemu<br />
desetljeæima pekli kruh. Svaki<br />
put kad se brašno položilo na<br />
dasku napravilo bi se križ. Isti<br />
se postupak ponovio i kad se<br />
smjesu stavilo kvasit. Dok se<br />
kruh pekao, kuæom se širio<br />
neodoljiv miris jer kruh vinja na<br />
largo. Mi djeca, s<br />
nestrpljenjem smo išèekivali<br />
koricu kruha. Štimali smo se<br />
kad je on bio svjež jer sve dok<br />
se ne bi pojeo do zadnje korice<br />
ne bi se mijesilo drugog,<br />
isprièala nam je Melanija<br />
Kalriæ dok se iz njene peænice<br />
širio primamljiv miris upravo<br />
peèenog kruha.<br />
– Kad bi ovaj kruh mogao<br />
vinjat u <strong>Buzet</strong>skom listu, veæ<br />
nego jedan bi se æepav za<br />
glava! - zakljuèila je naš<br />
razgovor vitalna starica.<br />
43<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
POLJOPRIVREDA<br />
Udomaæene sorte maslina na Buzeštini<br />
Starinske sorte osvajaju medalje<br />
Era poticaja i masovna nabava sadnica dovele su do toga da se odnos novih i starih sorti poèeo<br />
znaèajno mijenjati. Iako je bez sumnje rijeè o kvalitetnim novim sortama , upravo su one na neki naèin<br />
ugrozile lokalnu posebnost<br />
Piše: Zdravko MIHOLIÆ, dipl. ing. agr<br />
Posljednjih<br />
15-tak godina<br />
Buzeština doživljava<br />
veliku ekspanziju u<br />
sadnji i obnovi<br />
maslina. Sa 15<br />
tisuæa stabala,<br />
sredinom 90-tih godina prošlog stoljeæa,<br />
brojka se popela na sadašnjih oko 30<br />
tisuæa. Struktura proizvoðaèa takoðer je<br />
doživjela promjene.<br />
Naime, veæim proizvoðaèima<br />
smatrani su, ne tako davno, oni koji su<br />
imali oko 100 maslina. Danas veæ nije<br />
malen broj onih koji imaju preko 1000<br />
stabala dok se oni sa stotinjak stabala<br />
svrstavaju tek meðu prosjeène. Trend<br />
napretka pratile su i uljare. Na podruèju<br />
Buzeštine za sad rade dvije, na kojima se<br />
svake godine mogu primijetiti odreðeni<br />
pomaci u tehnologiji prerade, odnosno u<br />
brzini i kvaliteti usluge.<br />
Ugrožene tipiène sorte<br />
Paralelno s tim promjenama dogaðale<br />
su se one vezana uz sortnu sliku<br />
maslinarstva Buzeštine. Prije ere poticaja<br />
bile su zastupljene, uglavnom, odavno<br />
udomaæene ili, kako neki vole reæi,<br />
autohtone sorte uz tek poneke nasade s<br />
talijanskim sortama (leccino i<br />
pendolino...).<br />
Istarska bjelica i oblica takoðer su se<br />
mogle naæi u maslinicima ali u znatno<br />
manjem broju od èrnice, starinske bilice i<br />
karbone. Upravo era poticaja i masovna<br />
nabava sadnica dovele su do toga da se<br />
odnos novih i starih sorti poèeo znaèajno<br />
mijenjati. Iako je, bez sumnje, rijeè o<br />
kvalitetnim sortama koje su doprinijele<br />
napretku maslinarstva ovog kraja, upravo<br />
su one, na neki naèin ugrozile njegovu<br />
lokalnu posebnost. Naime, poèela se<br />
nazirati situacija gdje bi izbor sorti i ulja s<br />
vremenom mogao postati identièan bilo<br />
kojem podruèju sjevera Italije.<br />
Starinsko nije «divlje»<br />
No takvim kretanjima nije lako<br />
ponuditi alternativu rijeèima odnosno<br />
savjetima (izuzev vezanima uz obnovu<br />
starih maslinika), jer što preporuèiti kad<br />
proizvoðaè maslina, ni uz najbolju volju, ni<br />
u jednom rasadniku ne može pronaæi<br />
sadnice „starinskih“maslina.<br />
A tko æe danas užurbanom<br />
poljoprivredniku 21. stoljeæa preporuèiti<br />
da ide u razmnožavanje na tradicionalni<br />
naèin „od panja“ i da prvi rod èeka pet i<br />
više godina, te da ne ostvari poticaj? Uz to<br />
pomalo je obeshrabrujuæe bilo, za ikakav<br />
pokušaj utjecanja na promjenu<br />
razmišljanja, èuti neke iskusne maslinare<br />
gdje stare sorte nazivaju, ne zlonamjerno<br />
nego više iz obièaja, „divljima“ a nove<br />
„pitomima.“<br />
Buža vratila slavu<br />
Promjenu u razmišljanju ipak su<br />
potakla dogaðanja na jugu Istre. Naime,<br />
tamošnji maslinari primijetili su da ulja<br />
njihovih starih sorti na izložbama i<br />
ocjenjivanjima ni malo ne zaostaju za<br />
onima od tzv. novih sorti. Naroèito se u<br />
tome isticala sorta buža. Slijedila je<br />
pokusna proizvodnja sadnica, ove i nekih<br />
manje poznatih sorti, što je i kod<br />
proizvoðaèa pobudilo velik interes. Ulja od<br />
buže u meðuvremenu su dospjela na<br />
meðunarodne sajmove i izložbe, te svojom<br />
kvalitetom izazvala pažnju struènjaka i<br />
proizvoðaèa iz razvijenih maslinarskih<br />
zemalja.<br />
Nedostaje sadni materijal<br />
Može li se to ponoviti u središnjoj Istri s<br />
ovdašnjim udomaæenim sortama? Prvo u<br />
što se sumnjalo kod starih sorti bilo je<br />
pitanje redovite i zadovoljavajuæe rodnosti.<br />
No pokazalo se (upravo razumnim<br />
uvoðenjem talijanskih sorti) da dobrim<br />
izborom oprašivaèa te kvalitetnim<br />
održavanjem nasada, stare sorte mogu<br />
„oživjeti“ i potpuno zadovoljiti zahtjevu<br />
rodnosti.<br />
Kvaliteta ulja koja se može s njima<br />
dobiti bila je manje upitna ali je<br />
suvremena tehnologija berbe i prerade i<br />
tu dovela do novih saznanja u svezi<br />
potencijala starih sorti. Neki entuzijasti<br />
potrudili su se proizvesti èisto ulje<br />
pojedinih autohtonih sorti i poslati ih na<br />
najprestižnije hrvatske izložbe ulja.<br />
Rezultati su bili iznenaðujuæi i ohrabrujuæi.<br />
Medalje, meðu kojima nerijetko one<br />
najveæeg sjaja, bile su poticaj da se<br />
maslinari i dalje bave nasadima i uljima<br />
autohtonih sorti. Znanstvena istraživanja<br />
provedena od strane Instituta za<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 44
poljoprivredu i turizam u Poreèu,<br />
Agronomskog fakulteta u Zagrebu te<br />
Medicinskog fakulteta u Rijeci dala su<br />
znanstvenu utemeljenost razmišljanjima<br />
o razvijanju „branda“ od lokalnih sorti.<br />
Interes se proširio kod proizvoðaèa,<br />
meðutim, ostao je neriješen problem<br />
matiènih stabala starih sorti, odnosno<br />
proizvodnja dovoljnih kolièina<br />
deklariranog sadnog materijala.<br />
Tri udomaæene sorte<br />
Tri su, veæ spomenute sorte, raširene<br />
cijelim podruèjem Buzeštine. Od Saleža,<br />
preko Mluna, pa do Podrebra i nadalje do<br />
podruèja Sovinjaka, Senja, Šæulci i<br />
Marèenegle preko Juradi i Krušvari pa do<br />
podruèja Huma, Kortine Bernobiæi i Buraja<br />
nalazimo te iste sorte koje su na ovom<br />
podruèju opstale kroz stoljeæa. Prošle su<br />
preko njih zime poput one katastrofalne iz<br />
1929. i razne druge nedaæe (požari,<br />
zapuštanje...). No opstale su usprkos<br />
svemu i predstavljaju simbol opstojnosti<br />
na ovom prostoru. Rijeè je o èrnici,<br />
domaæoj bilici i karboni.<br />
Uz ove tri , postoje još neke sporadièno<br />
zastupljene „starinske“ sorte na Buzeštini.<br />
No kad bi se samo ove tri uklopile u novim<br />
nasadima s novim kvalitetnim sortama,<br />
postigao bi se velik pomak. Kao prvo<br />
oèuvao bi se kvalitetan, udomaæen<br />
genetski materijal pred „najezdom“ onog<br />
unesenog sa strane. Kao drugo, ove bi<br />
sorte u ravnopravnim uvjetima uzgoja<br />
pokazale svoj puni potencijal rodnosti.<br />
Ono što nije upitno jest kvaliteta ulja koja<br />
se s njima može postiæi, što je osnovni<br />
preduvjet za proizvod koji se želi plasirati<br />
kao „brand“ nekog podruèja.<br />
Èrnica<br />
Najviše je ima od svih<br />
udomaæenih sorti. Stablo je<br />
srednje bujno do bujno, s<br />
dosta položenim rastom<br />
grana. Takav rast omoguæuje<br />
relativno lako oblikovanje<br />
uzgojnog oblika a time i<br />
jednostavniju rezidbu i<br />
berbu. List je srednje velik,<br />
nešto svjetlije boje. Srednje<br />
je osjetljiv na bolest paunovo<br />
oko. Izmeðu tri opisane<br />
sorte zapaženo je da je<br />
èrnica najotpornija prema<br />
niskim temperaturama.<br />
Plod je, ovisno o<br />
rodnosti, nešto sitniji do<br />
srednje krupan, okruglasto<br />
izdužen s ponekad<br />
izraženim „pupèiæem“ na<br />
vrhu ploda. Ovisno o stupnju<br />
zrelosti osnovna zelena<br />
boja prekriva se najprije<br />
tamno crvenom a zatim i<br />
potpuno tamnom bojom. U<br />
isto vrijeme na stablu<br />
možemo naæi i neobojene i<br />
crvenkasto obojene i<br />
Domaæa bilica<br />
Manje je zastupljena u<br />
starijim nasadima od èrnice,<br />
ali zapaženo je da tamo gdje<br />
su stabla ovih sorti blizu<br />
jedna drugih obje masline<br />
dobro raðaju što ukazuje na<br />
njihovu dobru<br />
kompatibilnost u cvatnji.<br />
Stablo je srednje bujno i<br />
tipièno uspravnog rasta<br />
grana. Izrazito je zahtjevno<br />
pri formiranju, koliko toliko,<br />
prihvatljivog uzgojnog oblika<br />
krošnje.<br />
Listovi su sitni i ponekad<br />
spiralno uvijeni po èemu je<br />
specifièna u odnosu na<br />
druge ovdašnje „starinske“<br />
sorte. Dosta je osjetljiva na<br />
niske zimske temperature.<br />
Plodovi su najèešæe sitni,<br />
pomalo nesimetrièno tj.<br />
srpasto duguljasti s,<br />
ponekad izraženim,<br />
„pupèiæem“ i nitastim<br />
završetkom na vrhu. Plod<br />
dozrijeva nešto iza èrnice ali<br />
se uglavnom zajedno beru. U<br />
p o t p u n o<br />
potamnjele<br />
plodove, što<br />
ukazuje na<br />
neujednaèeno<br />
dozrijevanje.<br />
Bojiti se poèinje<br />
najèešæe od vrha<br />
ploda. Obilježje<br />
ploda su i jasno izražene<br />
lenticele koje su dosta gusto<br />
rasporeðene po kožici i daju<br />
dodatnu privlaènost ovoj<br />
maslini.<br />
Cvatnju obièno poèinje<br />
meðu prvima i prestiže sorte<br />
leccino i pendolino. Ako u<br />
blizini ima odgovarajuæeg<br />
oprašivaèa i ako su ostali<br />
uvjeti pogodni, dobro i<br />
redovito zameæe plodove i<br />
daje dobar rod. Nekad se s<br />
berbom ove sorte poèinjalo<br />
tek krajem 11. mjeseca dok<br />
je to sada najèešæe poèetak<br />
studenog. Randman ulja koji<br />
se s ovom sortom postiže<br />
najèešæe se kreæe oko 12<br />
to vrijeme veæim<br />
je dijelom kožica<br />
zelene boje, dok<br />
se kasnije<br />
prekriva tamnom<br />
bojom s raznih<br />
strana ploda ali<br />
najèešæe to<br />
poèinje sa strane<br />
vrha ploda.<br />
Lenticele su na plodu<br />
Domaæe bilice slabo uoèljive.<br />
Kad dobro rode sitni<br />
plodovi su izrazito gusto<br />
rasporeðeni po rodnoj<br />
granèici i opæenito po stablu,<br />
te neki proizvoðaèi s pravom<br />
kažu da ih ima „kao riže“.<br />
Zahtjevna je i pri berbi , što<br />
radi samog uspravnog<br />
stabla, što radi sitnoæe ploda<br />
i njegovog dosta teškog<br />
odvajanja od granèice. To se<br />
može smatrati jednim od<br />
glavnih razloga manje<br />
zastupljenosti ove sorte. Ulje<br />
je ove sorte pikantnije i vrlo<br />
kvalitetno (dobro se uklapa s<br />
posto. U uvjetima<br />
laboratorija Instituta u<br />
Poreèu izdvajano je i preko<br />
15 posto. Ulje ove masline<br />
izuzetno je ukusno, slatko s<br />
izraženom aromom i<br />
mirisima (rajèica...). Manje<br />
je pikantno te se dugoroèno<br />
odlièan rezultat postiže<br />
miješanjem ulja ove sorte s<br />
onim istarske bjelice i<br />
domaæe bilice, koje su<br />
izraženo pikantne. Ove je<br />
godine s uljem dobivenim od<br />
ove sorte i sorte karbona<br />
proizvoðaè iz Draguæa, na<br />
najveæem sajmu maslinovog<br />
ulja u Splitu osvojio Zlatnu<br />
medalju.<br />
Èrnicom). Plodovi postižu<br />
veæi randman od èrnice. U<br />
laboratorijskim uvjetima<br />
izdvaja se iz ploda i preko 20<br />
posto ulja. Ovu sortu nikako<br />
ne bi trebalo u potpunosti<br />
zapustiti. Trebalo bi naæi što<br />
jednostavniju metodu<br />
njenog formiranja što bi<br />
uvelike promijenilo njezin<br />
položaj u oèima proizvoðaèa.<br />
Svakako se preporuèuje kao<br />
sorta koja æe u moguæim<br />
novijim nasadima pratiti<br />
èrnicu u udjelu od oko 10<br />
posto.<br />
Karbona<br />
Takoðer u manjem postotku<br />
zastupljena u starijim nasadima<br />
maslina na Buzeštini. Ponegdje<br />
svoj opstanak duguje samo<br />
izraženo tamno zelenim<br />
krošnjama koje daju sliku<br />
zdravlja i snage njenog stabla.<br />
Radi toga su ljudi upravo s nje<br />
skidali granèice prigodom<br />
tradicionalnih vjerskih praznika.<br />
Stablo ove sorte je bujno i<br />
podatno za formiranje krošnje.<br />
Na Buzeštini se uglavnom<br />
susreæu stabla koja<br />
nezadovoljavajuæe raðaju.<br />
Istovremeno na podruèju<br />
Draguæa ova sorta je<br />
zastupljena jednako, ako ne i<br />
više od Èrnice i raða redovito i<br />
vrlo dobro. List je, kako je veæ<br />
spomenuto, izrazito tamnozelen<br />
i krupan. Po njemu je sorta<br />
vjerojatno i dobila ime. Kao<br />
sorta spada meðu dosta<br />
osjetljive na hladnoæu plod je<br />
srednje krupan duguljast i<br />
simetrièan.<br />
Na temeljnoj zelenoj boji<br />
lenticele su srednje uoèljive.<br />
Bojiti se poèinje obièno od<br />
strane peteljke i do zriobe veæi<br />
dio ploda poprima tamnu boju.<br />
Na vrhu ploda èesto se može<br />
naæi nitasti završetak. Bere se<br />
uglavnom kad i èrnica.<br />
Randman ulja u plodu približan<br />
je onom u èrnice. Ulje im je<br />
takoðer slièno, slatkasto i<br />
ukusno, s time da je karbona<br />
nešto pikantnija. Zaslužuje<br />
visoku ocjenu. Èisto ulje od ove<br />
sorte dobilo je Zlatnu medalju<br />
na ocjenjivanju održanom 2008.<br />
u sklopu poljoprivrednog sajma<br />
u Poreèu.<br />
45<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
LIJEÈNIK SAVJETUJE<br />
Reuma<br />
Novi lijekovi za bolne<br />
zglobove<br />
Piše: dr. Elvis Èerneka<br />
Najznaèajnije su upalne reumatske bolesti,<br />
osobito najèešæi meðu njima je reumatoidni<br />
artritis, slijede ih artroze i giht<br />
Reumatizam je naziv za<br />
razlièite bolesti i tegobe u<br />
organima za kretanje (kostima,<br />
zglobovima, mišiæima).<br />
Reumatske bolesti pogaðaju<br />
pretežno osobe srednje i<br />
starije životne dobi. U Europi ta<br />
vrsta bolesti pogaða oko 40<br />
posto, a u svijetu oko 10 posto<br />
stanovnika. Meðu vodeæim su<br />
razlozima posjeta lijeèniku u<br />
visoko industrijaliziranim<br />
zemljama. Karakteristièna bol i<br />
ogranièenje pokreta u<br />
zahvaæenom dijelu kostura<br />
simptomi su zajednièki svim<br />
reumatskim bolestima. Novije<br />
spoznaje o procesu nastanka<br />
bolesti potièu interes za što<br />
raniju dijagnozu i primjenu<br />
terapije u ranom stadiju bolesti.<br />
Izrazita bol u zglobovima<br />
Meðu reumatskim<br />
bolestima najznaèajnije su<br />
upalne reumatske bolesti,<br />
osobito najèešæi meðu njima<br />
reumatoidni artritis, slijede ih<br />
artroze i giht. Kod upalnih<br />
reumatskih bolesti osnovni je<br />
proces upala, koja se razvija u<br />
tkivu i u krvnim žilama posvuda<br />
u tijelu, najizrazitija je<br />
zglobovima. Reumatoidni<br />
artritis najèešæe poèinje<br />
postupno uz poremeæaj opæeg<br />
stanja zdravlja. Potom se javlja<br />
"jutarnja zakoèenost" u<br />
zglobovima, pri buðenju, prsti<br />
ruku (ali i nogu ili, pak, bilo koji<br />
drugi zglob) su kruti i potrebno<br />
je neko vrijeme da se razgibaju.<br />
Zatim su cijeloga dana gibljivi,<br />
ali se isti osjeæaj ponavlja<br />
svakoga jutra. Nakon nekog<br />
vremena bolesnik poèinje<br />
osjeæati bol u zglobovima,<br />
najprije blagu, a potom sve<br />
izrazitiju, èak i kad miruje, što<br />
mu noæu remeti san.<br />
Naposljetku se javlja prva<br />
vidljiva promjena - otekline<br />
zglobova, obièno u malim<br />
zglobovima prstiju (katkad i u<br />
nožnim prstima). Otekline su<br />
uvijek "simetriène", tj. na<br />
istovrsnom zglobu obiju ruku ili<br />
obiju nogu. Upala može<br />
zahvatiti sve zglobove, koji se<br />
izoblièuju. Na primjer, prsti<br />
ruku svijaju se i skreæu u stranu,<br />
prednji se dio stopala proširi, a<br />
palac se podvije pod ostale<br />
prste. Dolazi i do upalnih<br />
promjena u krvnim žilama kože,<br />
a uvijek se razvija i popratna<br />
slabokrvnost (anemija).<br />
Istrošena hrskavica<br />
Reumatoidni artritis<br />
obièno napreduje "u<br />
mahovima". Izmjenjuju se<br />
razdoblja posebno snažnim<br />
simptomima i razdoblja kad se<br />
stanje donekle smiri. No<br />
promjene u zglobovima ostaju i<br />
svakim se mahom pogoršavaju,<br />
pa postupno nastaju<br />
deformacije i invalidnost.<br />
Kod artroza bit je u propadanju<br />
hrskavice i mogu se razviti u<br />
bilo kojem zglobu, ali su<br />
najèešæe u šaci, kuku i koljenu.<br />
U hrskavici nastaju sitne<br />
pukotine, koje postaju sve<br />
dublje, pa pojedini komadiæi<br />
hrskavice poènu i otpadati s<br />
kosti, dok naposljetku ne<br />
propadne sva, pa se dodiruju<br />
dvije ogoljele kosti. Tada zglob<br />
više nije pokretljiv, niti se može<br />
opteretiti. Takve promjene<br />
smanjuju gibljivost zgloba, a<br />
katkad i èitave ruke ili noge,<br />
premda obièno nije toliko<br />
izražena kao kod upalnih<br />
reumatskih bolest.<br />
Giht je nasljedna bolest, a<br />
posljedica je prekomjerne<br />
proizvodnje mokraæne kiseline,<br />
pa dolazi do dugotrajnog<br />
odlaganja soli mokraæne<br />
kiseline u hrskavicu i oko nje. U<br />
aktivnoj fazi izaziva snažnu bol,<br />
oteèenost, crvenilo, toplinu i<br />
slabu pokretljivost zahvaæenog<br />
zgloba (èesto stopala). Može se<br />
uspješno lijeèiti lijekovima koji<br />
snizuju razinu mokraæne<br />
kiseline.<br />
Vježbe protiv bolova<br />
Lijeèenje treba zapoèeti<br />
što je prije moguæe! Lijeèenje<br />
bolesnika s reumatskim<br />
bolestima zahtijeva<br />
multidisciplinarni pristup, a<br />
ukljuèuje jedan ili više lijekova,<br />
fizikalnu terapiju, medicinsku<br />
gimnastiku. U temeljnom<br />
lijeèenju primjenjuju se lijekovi<br />
kojima se razvoj bolesti može<br />
usporiti. Za suzbijanje boli i<br />
upale koriste se i takozvani<br />
"antireumatici", koje obièno<br />
treba uzimati dugo vremena.<br />
No osmišljena je nova, vrlo<br />
uèinkovita grupa lijekova – tzv.<br />
biološki lijekovi. Biološki<br />
lijekovi blokiraju èimbenik TNFa<br />
koji je najznaèajniji<br />
stimulator upale u<br />
zglobovima i<br />
z g l o b n i m<br />
ovojnicama. Treba<br />
izbjegavati<br />
prekomjeran zamor,<br />
ali medicinska<br />
gimnastika<br />
p o m a ž e<br />
održavanju<br />
pokretljivosti<br />
zglobova i jaèini<br />
mišiæa. Osobama s<br />
reumatskim<br />
bolestima<br />
preporuèuju se<br />
lagane do<br />
umjerene vježbe<br />
30 minuta na dan,<br />
te aerobne vježbe<br />
20 minuta dva do<br />
tri puta tjedno.<br />
U poèetku se svaka vježba<br />
može ponoviti dva-tri puta, a<br />
zatim se postupno poveæava<br />
broj ponavljanja. Dob ne<br />
predstavlja nikakvu prepreku<br />
za vježbanje. Istraživanja<br />
pokazuju da 65-godišnjaci i<br />
stariji veæ nakon nekoliko<br />
tjedana vježbanja mogu<br />
znatno poboljšati snagu i<br />
izdržljivost te poveæati gipkost,<br />
a znaèajniji rezultati mogu se<br />
oèekivati nakon dva mjeseca.<br />
Rašireno je mišljenje da æe se<br />
kod osoba koje se redovito<br />
bave napornim tjelesnim<br />
aktivnostima, s godinama<br />
razviti artroza. No istraživanja<br />
pokazuju drugaèije. Imali su<br />
zdravije srce i bolju cirkulaciju,<br />
manju tjelesnu težinu, i uzimali<br />
su manje lijekova. Kad je<br />
bolest veæ uznapredovala i<br />
traje godinama, možda æe<br />
trebati veæi kirurški zahvat.<br />
Ošteæeni se zglob može<br />
zamijeniti umjetnim (kuk,<br />
koljeno).
VETERINARSKI SAVJET<br />
Dirofilarija<br />
Nametnik koji ometa krvotok<br />
Vrsta dirofilarija repens u ljudi je lokalizirana u koži u vidu èvoriæa, i to najèešæe na oènim kapcima,<br />
oko nosnica te na leðima. Najvažnija vrsta je dirofilarija immitis, èiji odrasli stadij parazitira u srcu i<br />
pluænoj arteriji, uglavnom pasa.<br />
Piše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med.<br />
Pregled pasa<br />
U svrhu otkrivanja<br />
zaraženih pasa na<br />
podruèju <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a<br />
provest æe se akcija<br />
vaðenja krvi u cilju<br />
utvrðenja što realnije slike<br />
o zaraženosti podruèja tom<br />
opakom bolešæu. Akcija je<br />
predviðena za kraj<br />
kolovoza.<br />
Vrste iz roda dirofilarija su konèasti<br />
nematoidi (gliste) koji parazitiraju u pasa,<br />
maèaka, drugih mesojeda, te ponekad u<br />
èovjeka. Najvažnija vrsta je dirofilarija<br />
immitis, èiji odrasli stadij parazitira u srcu i<br />
pluænoj arteriji, uglavnom pasa.<br />
Dirofilarija repens je manje znaèajna a<br />
parazitira u potkožnom tkivu. Dirofilarija je<br />
parazit toplijih krajeva pa je tako nalazimo<br />
u zemljama Sredozemlja. Naroèito je<br />
raširena u Italiji, a takoðer je ustanovljena<br />
na podruèju Istre odnosno <strong>Buzet</strong>a.<br />
Komarac prenosi bolest<br />
Odrasla ženka d. immitis duga je do<br />
31 centimetar, a d. repens do 17<br />
centimetara, dok su mužjaci upola kraæi.<br />
Ženke tih nametnika polažu lièinke tj.<br />
mikrofilarije koje se nalaze u krvi. Ženke<br />
komaraca sišuæi krv unesu u sebe i<br />
mikrofilarije, koje se potom za dva tjedna<br />
razviju u invazijski stadij, pa tako prilikom<br />
sljedeæeg krvnog obroka komaraca taj<br />
stadij se prenese u narednog nositelja.<br />
Te invazijske larve pritom migriraju u<br />
potkožno tkivo gdje se nastavlja njihov<br />
razvoj u slijedeæih šest mjeseci. Tek tada<br />
mladi nametnici migriraju u venski<br />
krvotok kojim dospijevaju u srce. Prema<br />
tome, izvor invazije za životinje i èovjeka su<br />
zaraženi mesojedi, prije svega psi, koji u<br />
krvi i potkožju imaju mikorfilarije<br />
dostupne komarcima.<br />
Najèešæa meta psi<br />
Promjene uzrokuju odrasli nametnici.<br />
Manji broj d. immitis u pasa ne uzrokuje<br />
klinièke simptome, dok kod jaèih invazija<br />
nastaju smetnje zbog poremeæaja u<br />
cirkulaciji. Odrasli paraziti nalaze su u<br />
šupljinama desne pretkomore i komore<br />
srca pa tako može doæi i do upalnih<br />
procesa na samome srcu. Èovjek je<br />
atipièni nosilac za obje vrste dirofilarija, a<br />
promjene se mogu naæi shodno o vrsti<br />
uzroènika, na pluæima ili u koži.<br />
Veæina sluèajeva pluæne lokalizacije d.<br />
immitis protjeèe bez klinièkih znakova,<br />
dok je u klinièkim sluèajevima prisutan<br />
dugotrajni kašalj, krvavi ispljuvak, te<br />
groznica. Vrsta d. repens u ljudi je<br />
lokalizirana u koži u vidu èvoriæa, i to<br />
najèešæe na oènim kapcima, oko nosnica<br />
te na leðima. Tako se pluæna dirofilarioza<br />
otkriva najèešæe rendgenski, a potkožna<br />
nakon kirurškog otklanjanja èvoriæa. U<br />
pasa se dijagnoza temelji na simptomima<br />
disfunkcije srèano krvožilnog sustava, te<br />
nalazu mikrofilarije u cirkulaciji.<br />
Bitna preventiva<br />
Lijeèenje je zaraženih pasa složeno i<br />
provodi se ili pomoæu lijekova ili kirurški.<br />
Težište u suzbijanju te bolesti treba<br />
usmjeriti na profilaksu tj. na sprjeèavanje<br />
prijenosa bolesti sa zaraženih komaraca<br />
na psa, te na uništavanje mikrofilarija u<br />
pozitivnih pasa. Takoðer je od velike<br />
važnosti dezinsekcija podruèja na kojima<br />
su prisutni komarci.<br />
U svrhu zaštite od komaraca, na<br />
tržištu je nekoliko preparata èije se<br />
djelovanje temelji na odbijanju komarca<br />
od pasa tj. repelentnom uèinku, ili na<br />
uništavanju veæ postojeæih mikrofilarija u<br />
krvotoku<br />
(ampule).
BUZETSKE ÆAKULE<br />
Kako je grad <strong>Buzet</strong> dobio ime?<br />
Bos djeèak<br />
s izvora na Koreniki<br />
<strong>Grad</strong>om je harala kolera, a djeèakova baka, želeæi spasiti unuka i<br />
sebe od smrtonosne bolesti, sklonište je pronašla u rupi pod<br />
današnjim Baštijonom<br />
Jasmina ÈERNEKA<br />
Danas se vrlo malo zna o narodnim<br />
predajama na podruèju Istre, jer rijetki su<br />
bili pojedinci koji su bilježili istarske<br />
mitove i legende, a i ono malo što se<br />
prikupilo ostalo je gotovo nepoznato,<br />
razasuto po starim izdanjima, èasopisima,<br />
zakopano u rukopisima te, nažalost,<br />
dobrim dijelom izgubljeno.<br />
Svaki narod dao svoje ime<br />
Naš grad, nekadašnje naselje<br />
pužastog oblika, postojalo je još u<br />
pretpovijesno doba na brdu iznad plodne<br />
ravnice. U njegovo su podnožje poèeli<br />
stizati razlièiti narodi u vrijeme seoba, a<br />
posljednji su stigli Slaveni i tu ostali.<br />
O nastanku imena našega grada<br />
<strong>Buzet</strong>a zasigurno ste znali, èitali ili èuli.<br />
Naime, Istra je etnièki miješano podruèje<br />
koje je u toku dugih vjekova bilo<br />
podvrgnuto najrazlièitijim utjecajima, pa<br />
je tako i <strong>Buzet</strong>, èije se ime prvi put<br />
spominje 804. godine u Rižanskoj<br />
skupštini, bio pod utjecajem rimske,<br />
bizantske, franaèke, mletaèke i austrijske<br />
vlasti. Razni su utjecaji pridonijeli<br />
razlièitim nazivima našega grada, kao što<br />
su: Pinquentum, Pilsent, Plzet, Blzet,<br />
Pinguente i <strong>Buzet</strong>.<br />
No za jednu drugaèiju prièu o imenu<br />
našega grada možda još niste èuli.<br />
vrijeme odmicalo, pusta su sela ovoga<br />
kraja poèeli naseljavati ljudi s istoènih<br />
strana, pa tako naseliše i to mjesto<br />
koje se još nije zvalo <strong>Buzet</strong>. Iduæi po<br />
vodu na izvor Korenika naiðu oni na<br />
djeèaka koji je bio bos ili kako su<br />
mu ljudi rekli – bus. Djeèak se s<br />
njima teško sporazumijevao, bio<br />
je prestrašen te je svaki puta<br />
pobjegao. Èesto su susretali<br />
djeèaka na izvoru, a kako on nije<br />
imao svoga imena, zvali su ga<br />
Bus, a po njemu i kraj gdje je<br />
djeèak živio u svojoj rupi s bakom.<br />
Od „bus“ nastalo je „buz“ pa se<br />
ubrzo samo mjesto nazvalo –<br />
<strong>Buzet</strong>.<br />
Bakina mudrost spasila unuka<br />
Okolicu i grad <strong>Buzet</strong>, dok se on još nije<br />
tako zvao, u davna vremena poharala je<br />
kolera. Od sveg naroda ostade živa samo<br />
jedna baka sa svojim unukom, djeèakom<br />
od petnaest godina. Kada su njih dvoje<br />
saznali za tu smrtonosnu bolest, sakrili su<br />
se pred njom u jednu rupu pod današnjim<br />
Baštijonom i tu ostali živjeti. Sve oko njih<br />
bilo je prazno, bez živa èovjeka. Kako je<br />
<strong>Buzet</strong>ski list<br />
48
STARE OBITELJI BUZEŠTINE<br />
Matijo Prodan - Fabeta<br />
Sto godina prodanske šterne<br />
Mještani smatraju šternu svojim simbolom a plato oko nje odvajkada je centar sela. Na Pilariji su se<br />
odvijala razna društvena kulturna i sportska zbivanja. Ispred nje mještani su znali sušiti ljetinu, vršiti<br />
pšenicu te piliti trupce za željeznièke pragove.<br />
Ivan PRODAN<br />
Prije toèno sto godina vrijedne<br />
ruke mještana sela Prodani<br />
izgradile su prodansku šternu.<br />
Unatoè tolikim ljetima, buri i kiši,<br />
ona i dan danas ponosno stoji<br />
pokraj ceste, smještena na sredini<br />
sela, na platou kojeg mještani<br />
zovu Pilarija. Neznani svjedok<br />
prošlog vremena je na proèelju<br />
završnog kamena uklesao 1909.<br />
godina, što je dokaz da je<br />
izgraðena za vrijeme vladavine<br />
Austrougarske monarhije. U<br />
katastarskoj mapi objekt je ucrtan<br />
i pripada katastarskoj èestici broj<br />
3992, K.O. Svi Sveti, a vodi se kao<br />
javno dobro.<br />
Bez soli i tvrda<br />
Nije poznato tko je odabrao<br />
lokaciju i zašto baš na tom mjestu.<br />
Pretpostavka je da se na toj<br />
lokaciji spajaju podzemne vode<br />
Prodanskog i Korterskog brijega.<br />
Dubina šterne je preko 20 metara,<br />
trup je izgraðen u obliku kruške,<br />
obložena ja kamenom<br />
pravokutnog oblika gotovo do<br />
vanjskog nivoa terena, iznad<br />
zemlje graðena je obraðenim<br />
kamenom do završnog bloka.<br />
Završni kamen isklesan je iz<br />
jednog komada u obliku kruga. Na<br />
taj kamen položen je metalni<br />
poklopac sastavljen od dva<br />
polukruga, u kamen su vertikalno<br />
uèvršæena tri kvadratna željeza<br />
koja se pri vrhu sužavaju i na kraju<br />
spajaju, što ujedno služi kao nosaè<br />
karukole.<br />
Vidljivih dotoka vode u trup<br />
šterne kao i ispuštanja, nema.<br />
Nivo vode se mijenja ovisno o<br />
Otišla porodica Fabetovih<br />
Matijo Prodan – Fabeta bio je<br />
roðen osamdesetih godina 19.<br />
stoljeæa. Bio je oženjen za Netu, te<br />
je imao kæerke Mariju, Milku,<br />
Èelestinu, Anicu, Bepu i sinove<br />
Milana, Bepa i Tonija. Živjeli su u<br />
kuæi nasuprot koje je izgraðena<br />
šterna. Fabeta je ubijen u<br />
Dekanima 1944. godine.<br />
Nakon smrti glave obitelji, u<br />
kuæi su ostale samo supruga Neta<br />
i kæerka Marija, jer su ostala djeca<br />
hidrološkim uvjetima. Mještani<br />
pamte i vremena kada je gotovo<br />
bila puna, ali je voda bila jako<br />
mutna. Kvaliteta vode je upitna.<br />
Obièno se kaže da je voda element<br />
bez okusa, boje i mirisa, a za ovu<br />
vodu moglo bi se reæi da ima još<br />
jednu karakteristiku a to je, kako<br />
mještani kažu bez soli, bljutava,<br />
kao da joj nešto nedostaje ili da u<br />
njoj ima još kakav sastojak koji ne<br />
odgovara za piæe. Koristila se za<br />
napajanje stoke, polijevanje bijele<br />
ceste i vrtova. „Tehnika“ vaðenja<br />
vode je bila uobièajena: šiæ,<br />
kadene, karukola i malo force.<br />
Karukola se obièno èuvala u<br />
domaæinstvima.<br />
Voda omela gradnju<br />
Prema sjeæanju najstarijih<br />
stanovnika sela - Dragice Prodan,<br />
roðene 1920. godine, Slavka<br />
Prodana roðenog 1929. godine i<br />
Marije Sinèiæ roðene 1932. godine<br />
- najzaslužniji za izgradnju šterne<br />
je bio Matijo Prodan, po nadimku<br />
Fabeta.<br />
– Jedino je Fabeta bio taj koji<br />
je pristao spuštati se u šternu.<br />
Mještani bi ga na veliku dubinu<br />
spustili u šiæu. Fabeta bi šiæeve<br />
punio zemljom, a mještani bi ih<br />
vukli van, ispraznili i na dno rupe<br />
koja je tek nastajala spustili<br />
kamenje kojim je Matijo oblagao<br />
šternu. Radovi su tekli na turne. U<br />
rabotama su sudjelovala sva<br />
domaæinstv<br />
a, koliko<br />
pamtimo po<br />
prièanju<br />
n a š i h<br />
otišla u<br />
Ameriku<br />
tako da su MATIJO PRODAN FABETA<br />
dvjema<br />
ženama pomoæ pružali mještani.<br />
Na prostranom prvom katu<br />
Fabetove kuæe prireðivale bi se<br />
zabave, a za svaki održani ples<br />
mladiæi su bili dužni odraditi<br />
nekoliko «žrnada». U samom<br />
prizemlju kuæe nalazio se «spaèo»,<br />
neka vrsta današnjeg buffetta.<br />
IVAN PRODAN - MATIJALA, IVAN PRODAN - CANKIÆ, PETAR GOLOJKA<br />
starijih, najviše mještani Niniæ<br />
Prodan – Matiæevi, Lovre Prodan –<br />
Cankiæ, Matijo Prodan – Matiæ,<br />
Anton Prodan – Karbunac i Anton<br />
Prodan – Furt, danas svi pokojni.<br />
Prièalo se i kako se zbog<br />
velikih kiša, dok su još tekli radovi,<br />
naglo digao vodostaj u šterni pa su<br />
posao morali biti prekinuti. Zbog<br />
toga je manja površina gornjeg<br />
dijela šterne ostala neobložena,<br />
pa tako šterna nije nikada bila<br />
puna do vrha jer na spornom dijelu<br />
voda «curi», prièaju Dragica,<br />
Slavko i Marija.<br />
Simbol Prodana<br />
O gradnji šterne, prema<br />
pamæenju mještana, postoji i<br />
pisani dokaz, kamena ploèa na<br />
kojoj je uklesana godina gradnje i<br />
imena ljudi koji su je radili. Fabeta<br />
je tu ploèu ugradio u zid svoje štale,<br />
u kojoj danas živi obitelj Rabak.<br />
Za vrijeme Drugog svjetskog rata,<br />
kada su Nijemci spalili Fabetino<br />
štalu, kamen je popucao, a danas<br />
ga prekriva žbuka zbog èega je<br />
nemoguæe proèitati što je zapravo<br />
autor zapisao.<br />
– Vodu iz šterne mještani nisu<br />
nikad koristili za piæe. Moja<br />
pokojna mama pedesetih je<br />
godina prošloga stoljeæa stavila u<br />
nju kuhati grah za maneštru. Grah<br />
Lanci za šternu<br />
Godine 1948. mještani su<br />
cijeli dan popravljali cestu od<br />
Prodana do Svih Svetih. Za<br />
uzvrat, lokalna nam je vlast<br />
darovala željezne lance,<br />
dugaèke 12 metara pomoæu<br />
kojih smo narednih godina vukli<br />
van vodu iz šterne, prisjeæa se<br />
Marija Sinèiæ.<br />
se kuhao cijelo jutro, a nikako da<br />
zakuha jer je ta voda tvrda i bez<br />
soli. Èak ni žene nisu mogle prati<br />
robu u njoj jer bi se stvrdnula i<br />
postala kao kamen, kaže Slavko.<br />
Vasjani smatraju šternu<br />
svojim simbolom a plato oko nje<br />
odvajkada je centar sela. Na<br />
Pilariji su se odvijala razna<br />
društvena kulturna i sportska<br />
zbivanja. Ispred nje mještani su<br />
znali sušiti ljetinu, vršiti pšenicu te<br />
piliti trupce za željeznièke pragove.<br />
Za blagdane Sv. Svetih<br />
održavale su se plesne zabave.<br />
Ono što je mještanima ostalo<br />
najupeèatljivije je sveèanost<br />
otvaranja lokalnog vodovoda<br />
1958. godine kada je održan<br />
koncert tamburaškog orkestra<br />
pod vodstvom pok. prof. Branka<br />
Jiraseka. Nakon jednog vijeka<br />
postojanja prodanska šterna<br />
zaslužuje obnovu i restauraciju<br />
kao ukras i simbol mjesta, te<br />
uspomena na sve one koji su<br />
sudjelovali u njezinoj gradnji.<br />
49<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
ÆIÆSKI LIST<br />
Obilježena 65. obljetnica paljenja Kraških sela<br />
Vratiti život u opustjela sela<br />
U Danama danas živi tek desetak ljudi, a èetrdesetih godina prošloga stoljeæa selo je brojalo èak 280 duša<br />
Ana PISAK<br />
U povodu 65. godišnjice<br />
spaljivanja šest sela na Æiæariji,<br />
22. kolovoza je veæ<br />
tradicionalno u Danama<br />
održana prigodna sveèanost.<br />
Tom je prilikom Edo Jerman,<br />
predsjednik Udruge<br />
antifašista <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a,<br />
podsjetio na nemile dogaðaje<br />
iz 1944. godine koji su<br />
obilježili povijest spaljenih<br />
sela Vodica, Dana, Trstenika,<br />
Klenovšæaka, Rašpora i Raèje<br />
Vasi.<br />
– Iz tih spaljenih sela<br />
uhapšeno je i odvedeno u<br />
njemaèke logore više od 50<br />
žena, starijih muškaraca i<br />
djevojaka od 16 i 17 godina.<br />
Mnogi se, nažalost, nisu vratili.<br />
Bez krova nad glavom ostalo je<br />
oko 400 obitelji s oko 1800<br />
èlanova. Stanovnici sela Dane<br />
i Vodice bili su protjerani i do<br />
završetka rata morali su živjeti<br />
u susjednim selima koja nisu<br />
bila spaljena. Kras je podnio<br />
ogromne ljudske i materijalne<br />
žrtve. U toku NOR-a poginulo je<br />
ukupno 265 osoba, a samo iz<br />
ovih sela poginulo je i ubijeno<br />
je 118 ljudi. Mnogi su, pak,<br />
otišli trbuhom za kruhom, u<br />
Rijeku, Australiju, Švedsku,<br />
Kanadu, Italiju i druge države,<br />
rekao je Edo Jerman.<br />
Stiže vodovod<br />
O ratnim stradavanjima<br />
koja su bila tragièna za Dane<br />
govorio je i predsjednik sela<br />
Bruno Brajkoviæ. On se u svom<br />
govoru okrenuo i bliskoj<br />
prošlosti podsjetivši pritom što<br />
je sve u zadnjih nekoliko<br />
godina uèinjeno u selu.<br />
- Ureðena je nekadašnja škola,<br />
danas lovaèki dom, kapelica,<br />
spomenik, potok, špina i<br />
groblje. Postavljena je javna<br />
rasvjeta. Održana je ljetna<br />
kino predstava na otvorenom,<br />
a selo dobiva i prikljuèak na<br />
vodovodnu mrežu, rekao je<br />
Bruno Brajkoviæ.<br />
Nerazvijeno podruèje<br />
U ime delegacije <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Buzet</strong>a prisutnima se obratio i<br />
gradonaèelnik Valter Flego<br />
istaknuvši da æe prije nestati<br />
svih nas nego što se duh<br />
antifašizma zatre na sjeveru<br />
Istre.<br />
- Dane i Æiæarija su jednim<br />
djelom obnovljene. To se<br />
napravilo na naèin na koji,<br />
nažalost, danas naša država<br />
ne funkcionira, prvenstveno s<br />
pomoæi ovim krajevima, kroz<br />
raznorazne donacije i<br />
Zakonom o nerazvijenim<br />
podruèjima, otvaranjem i<br />
stipendiranjem industrije i<br />
proizvodnje, svime onime što<br />
se danas gotovo nikako ne radi<br />
od strane naše Vlade,<br />
mišljenja je gradonaèelnik<br />
Flego, dok je naèelnik Opæine<br />
Lanišæe izrazio nezadovoljstvo<br />
što danas u Danama živi tek<br />
pet stanovnika za razliku od<br />
èetrdesetih godina prošloga<br />
stoljeæa kada je u tom mjestu<br />
obitavalo 280 duša.<br />
Nakon prigodnih govora<br />
pedesetak mještana i gostiju u<br />
Lovaèkom se domu okrijepilo<br />
nezaobilaznim grahom.<br />
Proslava obljetnice konferencije AFŽ-a u Rašporu<br />
Udruga antifašista <strong>Grad</strong>a<br />
<strong>Buzet</strong>a u Rašporu je poèetkom<br />
kolovoza prigodnom<br />
sveèanošæu obilježila 65.<br />
obljetnicu prve oblasne<br />
konferencije Antifašistièke<br />
fronte žena za Istru. Prigodom<br />
velike obljetnice Edo Jerman,<br />
predsjednik buzetske Udruge<br />
antifašista, podsjetio je kako<br />
Rašpor nije sluèajno odabran<br />
za konferenciju AFŽ-a, te kako<br />
je samo pet dana nakon<br />
konferencije, toènije 20.<br />
srpnja 1944. za odmazdu selo<br />
spaljeno do temelja.<br />
Sveèanosti je prisustvovalo<br />
više od stotinu posjetitelja<br />
meðu kojima je bilo i nekoliko<br />
sudionica oblasne<br />
konferencije AFŽ-a u Rašporu<br />
1944. godine.<br />
<strong>Buzet</strong>ski list 50
ROÐENJA<br />
<strong>Buzet</strong>ske bebe roðene od 1. sijeènja do 30. lipnja2009. godine<br />
Podaci dobiveni od <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a<br />
Redni<br />
broj<br />
1.<br />
2.<br />
3.<br />
4.<br />
5.<br />
6.<br />
8.<br />
9.<br />
10.<br />
11.<br />
12.<br />
13.<br />
14.<br />
15.<br />
16.<br />
17.<br />
19.<br />
21.<br />
22.<br />
23.<br />
33.<br />
34.<br />
Prvo<br />
dijete<br />
x<br />
x<br />
x<br />
x<br />
x<br />
x<br />
x<br />
x(2)<br />
Datum roðenja<br />
25.5.2009.<br />
25.2.2009.<br />
27.2.2009.<br />
27.3.2009.<br />
30.3.2009.<br />
18. x(2) 1.4.2009.<br />
x<br />
x<br />
x<br />
Više<br />
djece<br />
x(2)<br />
x(3)<br />
x(3)<br />
x(2)<br />
1.1.2009.<br />
3.11.2009.<br />
9.1.2009.<br />
12.1.2009.<br />
22.1.2009.<br />
4.2.2009.<br />
7. x x(4) 7.2.2009.<br />
x<br />
x<br />
x<br />
x<br />
x<br />
x(2)<br />
x(2)<br />
12.2.2009.<br />
16.2.2009.<br />
21.2.2009.<br />
24.2.2009.<br />
24.2.2009.<br />
3.4.2009.<br />
15.4.2009.<br />
16.4.2009.<br />
24.4.2009.<br />
18.6.2009.<br />
22.6.2009.<br />
Ime djeteta Prezime Ime majke Ime oca<br />
Kijara<br />
Kevin<br />
David<br />
Nina<br />
Stefani<br />
Taša<br />
Noa<br />
Gabriel<br />
Antonio<br />
Samuel<br />
Natali<br />
Mateo<br />
Ela<br />
Teo<br />
Lucija<br />
Danijele<br />
Eva<br />
Ela<br />
Nikola<br />
Ema<br />
Reana<br />
Marin<br />
Filip<br />
Mateo<br />
Èerneka<br />
Buždon<br />
Santoro<br />
35. x(2) 23.6.2009. David Viliæ<br />
Tanja Mladen<br />
Flego<br />
Sirotiæ<br />
Krnjus<br />
Tirello<br />
Komar<br />
Brajkoviæ<br />
Medica<br />
Žuliæ<br />
Prodan<br />
Flego<br />
Ratoša<br />
Kajin<br />
Jakac<br />
Šæulac<br />
Drašèiæ<br />
Rupena<br />
Majcan<br />
Petohleb<br />
Lozanèiæ<br />
Bijeliæ<br />
Rehak<br />
Gadžiæ Lucija<br />
Helena<br />
Tijana<br />
Andreja<br />
Kristina<br />
Vodopija Lena<br />
Nevenka<br />
Oriana<br />
Sanja<br />
Ivana<br />
Sanja<br />
Ana<br />
Stella<br />
Ada<br />
Katarina<br />
Tihana<br />
Majcan Edit<br />
Sanja<br />
Josipa<br />
Marija<br />
Elmira<br />
Martina<br />
Petra<br />
Manuela<br />
Damir<br />
Aleš<br />
Milivoj<br />
Slavko<br />
Zoran<br />
Damir<br />
Damir<br />
Damjan<br />
Nenad<br />
Silvo<br />
Alen<br />
Zdenko<br />
Nenad<br />
Marijan<br />
Samuel<br />
Neven<br />
Mladen<br />
20. x<br />
15.4.2009. Ernesto Blaškoviæ Larisa Valter<br />
24.<br />
25.<br />
26.<br />
27.<br />
28.<br />
30.<br />
31.<br />
32.<br />
x<br />
x<br />
4.5.2009.<br />
16.5.2009.<br />
16.5.2009.<br />
24.5.2009.<br />
1.6.2009.<br />
29. x(2) 6.6.2009.<br />
x<br />
x<br />
<strong>Grad</strong> pomaže<br />
x(2)<br />
x(2)<br />
x(2)<br />
x(2)<br />
13.6.2009.<br />
16.6.2009.<br />
17.6.2009.<br />
Any<br />
Hana<br />
Liam<br />
Ivan<br />
Noemi<br />
Patrik<br />
Simona<br />
Edvin<br />
Luka<br />
Radoviæ<br />
Perèiæ<br />
Marmiliæ<br />
Vukoviæ<br />
Petohleb<br />
Ivanèiæ<br />
Krota<br />
Hasanbašiæ<br />
Divjak<br />
Mladenka<br />
Nikolina<br />
Vedrana<br />
Mira<br />
Kristina<br />
Ivana<br />
Leana<br />
Aida<br />
Ticiana<br />
Od 1. sijeènja 2009. godine znos jednokratne pomoæi koju <strong>Grad</strong> <strong>Buzet</strong> dodjeljuje za novoroðenu djecu iznosi:<br />
• za prvo dijete 2.000 kn<br />
• za svako slijedeæe dijete 2.500 kn<br />
• za blizanke, trojke, èetvorke 3.000 kn po djetetu<br />
Za te je svrhe ove godine u proraèunu osigurano 170.00 kuna.<br />
Tomislav<br />
Zoran<br />
Korado<br />
Vedran<br />
Dario<br />
Nebojša<br />
Mario<br />
Dalibor<br />
Marino<br />
Siniša<br />
Sakib<br />
Goran<br />
Albert<br />
Gianfranco<br />
51<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
VJENÈANJA<br />
FOTO FESTIVAL<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Dalia Sepa i Ivica Vladiæ<br />
Dubravka Pezo i Hari Vidoviæ<br />
Ines Pavletiæ i Darko Gržentiæ<br />
FOTO FESTIVAL<br />
Jelena Èrnac i Dorjan Prodan<br />
FOTO MIRKO<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Mirna Divjak i Andi Mošnja<br />
Sabina Èerneka i Dražen Èerneka<br />
Tamara Dobša i Dalibor Klariæ<br />
Magdalena Kuruc
Šaljite nam fotografije!<br />
Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u <strong>Buzet</strong>skom listu pošaljite je na mail buzetski-list@net.hr<br />
Ivana Rumen i Vedran Fonoviæ<br />
DARKO MATKOVIÆ<br />
FOTO FESTIVAL<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
FOTO FESTIVAL<br />
Marijela Mahoviæ i Marin Pisak<br />
Martina Jermaniš i Kristijan Matkoviæ<br />
Rozmeri Stokoviæ i Albert Koraca<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
FOTO FESTIVAL<br />
FOTO FESTIVAL<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Larisa Glaviæ i Mirko Sekovaniæ<br />
i Vedran Majcan<br />
Tatjana Rašpoliæ i Emanuel Majcan<br />
Tjaša Marinac i Denis Sandalj
INFO<br />
Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112<br />
Policija 92<br />
Tel. 533-339<br />
Vatrogasci 93<br />
Tel. 695-060<br />
Hitna medicinska pomoæ 94<br />
Autobusni kolodvor <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 663-285, 663-286 • Fax. 663-287<br />
Carinska uprava RH, <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 662-978 • Fax. 662-976<br />
Carinska uprava, Granièni prijelaz <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 662-038 • Fax: 662-976<br />
Djeèji vrtiæ «Grdelin»<br />
Tel. Fax. 662-614<br />
Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15<br />
Dom za starije i nemoæne osobe<br />
Tel. 725-090 • Fax. 725-099<br />
Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00<br />
Dom zdravlja<br />
Tel. 662-722 (centrala)<br />
Erste & Steiermärkische bank<br />
Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00<br />
subota: 8,00 - 12,00<br />
Kreditni odjel stanovništvo<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00<br />
Fina<br />
Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00<br />
subota: 8,00 - 12,00<br />
<strong>Grad</strong>ska knjižnica<br />
Tel. 662-836<br />
Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30<br />
èetvrtak: 13,00 - 19,00<br />
E-mail: knjiznica@poubuzet.hr<br />
www.poubuzet.hr<br />
Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel)<br />
Tel. 662-808 (centrala)<br />
Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00<br />
èetvrtak - ne radi<br />
HEP, Pogon <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021<br />
Dežurna služba 695-014, 098-366-509<br />
Služba potrošaèa 695-020<br />
Hrvatske šume<br />
Tel. 696-150<br />
Crveni križ<br />
Tel. 662-445<br />
Hrvatski zavod za zapošljavanje<br />
Tel. 662-870 • Fax. 694-081<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,30 - 15,30<br />
E-mail: ibrahim.pehadzic@hzz.hr<br />
www.hzz.hr<br />
HZMO<br />
Tel. 662-830 • Fax. 694-240<br />
Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30<br />
uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30<br />
HZZO<br />
Tel. Fax. 662-843<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 15,00<br />
Benzinska crpka Ina<br />
Tel. Fax. 663-531<br />
Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00<br />
Istarski vodovod<br />
Tel. 602-200 (centrala) • Fax. 602-201<br />
Dojava kvarova 602-260, 098-329-834<br />
Ured potrošaèa 602-207<br />
Poslovna jedinica <strong>Buzet</strong> 602-300<br />
E-mail: istarski.vodovod@ivb.hr<br />
Istarska kreditna banka Umag<br />
Tel. 663-417 • Fax. 663-393<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 17,00<br />
subota: 8,00 - 12,00<br />
E-mail: krediti.buzet@ikb.hr<br />
www.ikb.hr<br />
Javni bilježnik mr. Ante Kravar<br />
Tel. 663-344 • Fax. 694-317<br />
Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00<br />
uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00<br />
srijeda - vanjsko uredovanje<br />
subota - po dogovoru<br />
Komunalno poduzeæe «Park»<br />
Tel. Fax. 662-456<br />
Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00<br />
uto.: 7,00 - 16,00<br />
E-mail: park@pu.t-com.hr<br />
www.park.hr<br />
KUD »Sokol« <strong>Buzet</strong><br />
Mob. 091 891 63 57<br />
E-mail: sanjin.radovic@pu.t-com.hr<br />
Ljekarna<br />
Tel. 662-832<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00<br />
subota: 9,00 - 13,00<br />
Matièni ured <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 695-230<br />
Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30<br />
utorak: 12,00 - 14,30<br />
èetvrtak - nije dan za stranke<br />
Matièni ured Lanišæe<br />
Tel. 661-060<br />
Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30<br />
Benzinska crpka OMV<br />
Tel.fax 663-501<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 6,00 - 24,00<br />
Opæina Lanišæe<br />
Tel. 661-060<br />
Opæinski sud u <strong>Buzet</strong>u<br />
Tel. 662-808 (centrala) • Fax. 662-932<br />
Ured predsjednice 663-330<br />
Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00<br />
Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 662-856<br />
- podruèna škola Lanišæe ...... Tel. 661-036<br />
- podruèna škola Livade ........ Tel. 664-105<br />
- podruèna škola Roè ............ Tel. 666-413<br />
- podruèna škola Vrh ............. Tel. 667-178<br />
OTP banka<br />
Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022<br />
Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00<br />
subota: 8,00 - 12,00<br />
www.otpbanka.hr<br />
Poljoprivredna zadruga Mirna<br />
Tel. 662-294<br />
Pošta <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 662-835<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00<br />
subota: 8,00 - 15,00<br />
Pošta Livade<br />
Tel. 664-135<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00<br />
Pošta Požane<br />
Tel. 669-080<br />
Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00<br />
nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00<br />
Pošta Roè<br />
Tel. 666-411<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00<br />
<strong>Buzet</strong>ski list<br />
54
Prekršajni sud<br />
Tel. 662-528<br />
Profitni centar <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00<br />
Puèko otvoreno uèilište »Augustin Vivoda«<br />
Tel. 662-836<br />
www.poubuzet.hr<br />
Srednja škola <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 662-764<br />
Turistièka zajednica <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a<br />
Tel. Fax. 662-343<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00<br />
(Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00)<br />
E-mail: tzg-buzeta@pu.t-com.hr<br />
www.istria-buzet.com<br />
Udruga »Hum od utvrde do najmanjeg<br />
grada na svijetu«<br />
Tel. 660-003 • Fax. 660-005<br />
www.hum.hr<br />
Udruženje mladih »BUM« <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 663-449<br />
www.bum.hr<br />
Udruženje obrtnika<br />
Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436<br />
Gsm: 091-753-4782<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00<br />
E-mail: uo-buzet@pu.t-com.hr www.uobuzet.hr<br />
Ured za katastar<br />
Tel. Fax. 662-807<br />
Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30<br />
Veterinarska ambulanta<br />
Tel. 662-801<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00<br />
subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00<br />
nedjelja: 8,00 - 10,00<br />
Zavièajni muzej<br />
Tel. 662-792 • Fax. 694-125<br />
E-mail: zavicajnimuzejbuzet@pu.t-com.hr<br />
Željeznièki kolodvor<br />
Tel. 662-899<br />
Župni ured <strong>Buzet</strong><br />
Tel. 662-679, 662-340<br />
Župni ured Lanišæe<br />
Tel. 661-018<br />
Župni ured Roè<br />
Tel. 666-462<br />
Župni ured Vrh<br />
Tel. 667-230<br />
GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726<br />
ponedjeljak: 8,00 - 12,00<br />
utorak: 14,00 - 16,00<br />
srijeda: 8,00 - 12,00<br />
petak: 8,00 - 12,00<br />
POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava <strong>Buzet</strong> ............................................. 725-530<br />
svaki dan: 7,30 -13,00<br />
URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220<br />
ponedjeljak: 7,30 - 14,30<br />
utorak: 12,00 - 14,30<br />
srijeda: 7,30 - 14,30<br />
èetvrtak nije dan za stranke<br />
petak: 7,30 - 14,30<br />
URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224<br />
ponedjeljak: 7,30 - 14,30<br />
utorak: 12,00 - 14,30<br />
srijeda: 7,30 - 14,30<br />
èetvrtak: nije dan za stranke<br />
petak: 7,30 - 14,30<br />
URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226<br />
ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00<br />
URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227<br />
ponedjeljak: 7,30 - 14,30<br />
utorak: 12,00 - 14,30<br />
srijeda: 7,30 - 14,30<br />
èetvrtak: nije dan za stranke<br />
petak: 7,30 - 14,30<br />
URED - DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove .... 695-222<br />
ponedjeljak: 7,30 - 14,30<br />
utorak: 12,00 - 14,30<br />
srijeda: 7,30 - 14,30<br />
èetvrtak: nije dan za stranke<br />
petak: 7,30 - 14,30<br />
UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU<br />
Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju <strong>Buzet</strong> ......................................................................... 695-229<br />
ponedjeljak: 9,00 - 10,00 utorak: 11,00 - 15,30<br />
HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104<br />
ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00<br />
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica <strong>Buzet</strong> ...................................................... 662-523<br />
ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00<br />
URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551<br />
èetvrtak: 9,30 - 11,00<br />
POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci<br />
I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJON<br />
II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET<br />
Tel. 662-726 • Fax. 662-676<br />
E-mail: grad-buzet@pu.htnet.hr • www.buzet.hr<br />
Podruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom<br />
D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske<br />
brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka.<br />
Kontakt - policajac: Mario Kelemen<br />
Telefon: 533-339<br />
I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJON<br />
Podruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka<br />
Starim <strong>Grad</strong>om. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica<br />
Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J.<br />
Rakovca, i dr.<br />
Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ<br />
Telefon: 533-339<br />
55<br />
<strong>Buzet</strong>ski list
DAN GRADA BUZETA »SUBOTINA 2009.«<br />
petak, 11. rujna 2009.<br />
18,00 - Sveèana sjednica <strong>Grad</strong>skog vijeæa <strong>Grad</strong>a <strong>Buzet</strong>a<br />
Narodni dom u <strong>Buzet</strong>u<br />
20,00 - Otvaranje izložbe Roberta Krajcera „Gestualni zapisi“<br />
Zavièajni muzej <strong>Buzet</strong><br />
20,30 - Sveèano otvaranje nove zgrade Parka u Sv. Ivanu<br />
21,00 - Festival alternativne glazbe - Petkotina<br />
subota, 12. rujna 2009.<br />
11,00 - Kazališna predstava za djecu i mlade „Krava Ružica“<br />
Narodni dom<br />
12,00 - Djeèja radionica i zajednièki nastup limenih glazbi GD „Sokol“<br />
<strong>Buzet</strong> i KUD „Istarski željeznièar“ Roè<br />
prostor ispred Narodnog doma<br />
12,30 - Proglašenje nagraðenih u akciji „Margerita 2009.“<br />
prostor ispred Narodnog doma<br />
15,00 - Samanj na Subotina (štandovi) - Trg Fontana<br />
18,00 - „FRITODA“ od 2009 jaja s tartufima<br />
prostor nasuprot Hotela Fontana<br />
20,00 - Glazbeni program „NOÆ OD SUBOTINE“ na Trgu Fontana<br />
nastupaju Azur band, izvoðaèi Velikog malog mikrofona i Vanna<br />
21,00 - Subotina na struju - DJ party - igralište ispred Srednje škole<br />
EUROPSKO PRVENSTVO BRDSKIH AUTO UTRKA 28. BUZETSKI DANI 2009<br />
Subota, 19. rujna 2009. 10.00<br />
14.00<br />
- 13.00 Trening I<br />
- 17.00 Trening II<br />
Nedjelja 20. rujna 2009. 9.00 - 12.30 Vožnja I<br />
13.15 - Sveèano otvaranje utrke<br />
13.30 - 16.00 Vožnja II<br />
18.00 - Sveèana dodjela nagrada
Change language