Projekt Kuæa tartufa
Buzetski list, svibanj 2009., broj 5, godina II - Grad Buzet
Buzetski list, svibanj 2009., broj 5, godina II - Grad Buzet
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ISSN 1846-7776<br />
Svibanj 2009.<br />
Broj 5 Godina II.<br />
Besplatni primjerak<br />
Sustav bežiène<br />
internet zone<br />
Sport:<br />
Rukometna groznica<br />
Pod ladonjom:<br />
Klaudio Marinac<br />
Posjet iseljenicima<br />
Buzeštine u<br />
Argentini i Èileu<br />
<strong>Projekt</strong>: <strong>Kuæa</strong> <strong>tartufa</strong>
2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA<br />
4 PROJEKTI: Komunalna infrastruktura u ovoj godini ........<br />
6 PROJEKTI: Sustav beziène Internet zone<br />
7 SUBVENCIJE: Olakšani troškovi školovanja<br />
8 MJESNI ODBOR: Krušvari<br />
9 OBRTNICI: Graðevinska djelatnost (I. dio)<br />
10 GOSPODARSTVO: Automatic servis<br />
12 HUMANOST: David Krušvar na putu oporavka ...............<br />
13 POD LADONJOM: Klaudio Marinac<br />
16 USKRS: Blagdan koji slavi život<br />
17 ZDRAVA HRANA: Jaje<br />
18 FOTO VIJESTI<br />
20 BAŠTINA: Posjet iseljenicima Buzeštine<br />
22 FOTO VIJESTI<br />
23 TRADICIJA: Buzetski karneval ............................<br />
...........<br />
26 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Kovaè iz Marèi Briga ....<br />
28 TURISTIÈKE STRANICE: <strong>Kuæa</strong> <strong>tartufa</strong><br />
30 KULTURA: Knjižnica<br />
32 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Krkuž<br />
34 ZSUGB: Rukometni idoli u Buzetu<br />
35 SPORT: Izbor sportaša 2008. godine<br />
36 SPORT: Rukometna èarolija .........................................<br />
38 SPORT: Tri desetljeæa boæara «Roèko polje»<br />
39 SPORTSKE VIJESTI<br />
40 OBRAZOVANJE: «Grdelini» na izložbi u Pazinu<br />
41 OBRAZOVANJE: Srednjoškolci na predstave u Rijeku<br />
42 OBRAZOVANJE: <strong>Projekt</strong> »Dinosauri« .............................<br />
44 ÆIÆSKI LIST: Obnovljena zgrada Opæine Lanišæe<br />
45 ISTARSKA KUHINJA: Nedeva<br />
46 POLJOPRIVREDA: Rasadnik »BIOEM« ...........................<br />
48 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Alergije<br />
49 VETERINARSKI SAVJET: Ehinokokoza<br />
50 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Maksimiljan Cerovac<br />
51 LEGENDA: Sovinjski drveni top .....................................<br />
52 VJENÈANI<br />
53 ROÐENI<br />
54 INFO<br />
SUDIONICI AKCIJE UREÐENJA BUM-A<br />
IMPRESSUM:<br />
Buzetski list,<br />
revijalno-informativni magazin,<br />
godina II.,<br />
Broj 5,<br />
Svibanj 2009.<br />
Izlazi 3 puta godišnje<br />
IZDAVAÈ:<br />
Grad Buzet,<br />
II. Istarske brigade 11, Buzet<br />
ZA IZDAVAÈA: Valter Flego<br />
GLAVNI UREDNIK:<br />
Ana Pisak<br />
POMOÆNIK UREDNIKA:<br />
Siniša Žuliæ<br />
SURADNICI:<br />
Nenad Šæulac, Ana Perniæ,<br />
Nada Prodan Mrakoviæ,<br />
Mila Nežiæ, Mario Sirotiæ,<br />
Marija Èrnac, Elvis Èerneka,<br />
Kristina Greblo, Saša Arsiæ,<br />
Mia Žudiæ, Dejan Hren,<br />
Danilo Cerovac, Nikolina Gržiniæ<br />
Darko Matkoviæ, Foto Festival<br />
GRAFIÈKA UREDNICA:<br />
Sanja Vivoda Benac<br />
TISAK:<br />
Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb<br />
NAKLADA: 2.750 primjeraka<br />
KONTAKT:<br />
Grad Buzet<br />
(Za Buzetski list)<br />
II. istarske brigade 11, 52420 Buzet<br />
e-mail: buzetski-list@net.hr<br />
ISSN 1846-7776<br />
NASLOVNICA:<br />
Rijeèica u Mlinima<br />
(Snimio: Darko Matkoviæ)<br />
3<br />
Buzetski list
PROJEKTI<br />
Komunalna infrastruktura u ovoj godini<br />
Nova rasvjeta, ureðenje ulica,<br />
popravak cesta…<br />
U 19 naselja ove se godine obnavlja javna rasvjeta, ureðuju se prostorije devet mjesnih odbora,<br />
popravljaju gradske ulice i nerazvrstane ceste, a Roèani æe dobiti boæalište<br />
Piše:Nenad ŠÆULAC<br />
Svakog proljeæa Grad<br />
Buzet nastavlja s radovima na<br />
poboljšanju i širenju mreže<br />
komunalne infrastrukture.<br />
Sredstvima iz proraèuna<br />
Grada za 2009. godinu,<br />
Upravni odjel za gospodarenje<br />
prostorom predvidio je radove<br />
na gradnji, održavanju i<br />
rekonstrukciji javne rasvjete,<br />
gradnji i ureðenju gradskih<br />
ulica, izgradnji ureðaja za<br />
odvodnju i proèišæavanje<br />
otpadnih voda, gradnji i<br />
održavanju javnih površina i<br />
èišæenju zelenih površina,<br />
gradnji vodovodnih ogranaka,<br />
obilježavanju naselja,<br />
održavanju groblja, te<br />
održavanju, sanaciji i<br />
rekonstrukciji nerazvrstanih<br />
cesta.<br />
Javna rasvjeta<br />
Zbog velike površine i<br />
raštrkanih naselja, Buzet ima<br />
vrlo široku i zahtjevnu mrežu<br />
javne rasvjete koja se svake<br />
godine dodatno širi i<br />
nadograðuje. U 2009. godini<br />
Grad planira u javnu rasvjetu<br />
investirati ukupno 700 tisuæa<br />
kuna.<br />
S obzirom da se sljedeæih<br />
godina može oèekivati dodatni<br />
rast cijene elektriène energije,<br />
pokrenut je projekt ispitivanja i<br />
U 2009. GODINI U JAVNU RASVJETU INVESTIRATI ÆE SE 700.000 KUNA<br />
ugradnje štedne javne<br />
rasvjete. Uz to, Grad je<br />
pristupio Energetskoj povelji,<br />
projektu kojim se ispituje<br />
štednja u korištenju energije<br />
na podruèju cijele Hrvatske.<br />
Nadalje, ugovoreni su<br />
radovi na rekonstrukciji javne<br />
rasvjete i zamjeni dotrajalih<br />
rasvjetnih tijela na èak 19<br />
lokacija: Valice, Sovinjska<br />
Brda, Srgobani, Penièiæi,<br />
Krušvari, Kosoriga, Kapetani,<br />
Gornja i Donja Nugla, Èiritež i<br />
Puški, Brnozi i Pigini, Lokvice,<br />
Zabrda, Mali Mlun, Poèekaji,<br />
Cunjci i Sušiæi, Rumeni,<br />
Sovinjsko Polje, Kajini, te<br />
rekonstrukcije ormara javne<br />
rasvjete na trafostanicama<br />
Stari Grad, Naselje Gorièica i<br />
Roè. Uz to, planirana je<br />
gradnja i rekonstrukcija javne<br />
rasvjete u Buzetu, na<br />
parkiralištu izmeðu sportske<br />
dvorane i osnovne škole, u<br />
Ulici II. istarske brigade i Trgu<br />
Fontana. Svi predviðeni radovi<br />
trebali bi biti dovršeni do<br />
sredine travnja 2009. godine.<br />
Gradske ulice<br />
Buzet se stalno širi, grade<br />
se nove kuæe i nastaju nove<br />
ulice u kojima treba asfaltirati<br />
kolnik, urediti odvodnju<br />
oborinskih voda ili postaviti<br />
prometnu signalizaciju. Tako<br />
æe ove godine biti izgraðen još<br />
jedan odvojak u naselju<br />
Franeèiæi, kolokvijalno nazvan<br />
odvojak Grabar - Nežiæ. Za<br />
predviðene radove,<br />
ukljuèujuæi i zemljane,<br />
provedeno je javno<br />
nadmetanje i odabran<br />
najpovoljniji ponuditelj koji bi<br />
taj posao trebao završiti do<br />
sredine travnja 2009. godine<br />
po ugovorenoj cijeni od<br />
približno 353.000 kuna.<br />
Zatim, u planu je ureðenje<br />
parkirališta iza zgrade Doma<br />
zdravlja u Buzetu, a uz to<br />
predviða se sanacija<br />
ošteæenja na kolniku u Ulici<br />
Augustina Vivode. Iako je taj<br />
kolnik veæ dotrajao i jako je<br />
ošteæen, u ovom trenutku je<br />
moguæa samo sanacija dijela<br />
ulice koji se spaja na glavnu<br />
cestu prema Trgu Fontana.<br />
Potpuna rekonstrukcija i<br />
ureðenje moraju prièekati<br />
rasplet situacije s bivšim<br />
Buzetski list 4
ASFALTIRATI ÆE SE PARKIRALIŠTE IZA DOMA ZDRAVLJA<br />
poslovnim prostorom<br />
„Autotransa“, kada æe se moæi<br />
planirati nova prometna<br />
regulacija i u skladu s njom<br />
rekonstruirati cijeli kolnik u<br />
ulici.<br />
Ureðenje domova<br />
Društveni domovi su<br />
središte društvenog života u<br />
ruralnim naseljima i sjedišta<br />
mjesnih odbora. Mnogi su,<br />
nažalost, u lošem stanju i<br />
nužno ih je rekonstruirati i<br />
urediti. Postupno se ureðuju<br />
prostorije svih društvenih<br />
domova. Tako su prošle godine<br />
izvršeni svi planirani zahvati<br />
na prostorijama mjesnih<br />
domova. Ove æe godine Grad<br />
uložiti ukupno 700.000 kuna<br />
u ureðenje prostorija<br />
društvenih domova.<br />
U planu su: sanacija krovišta i<br />
fasade doma u Sv. Martinu (do<br />
sredine ožujka 2009. godine),<br />
nastavak ureðenja prostorija<br />
MO Sovinjak, dovršetak<br />
unutrašnjeg ureðenja prostora<br />
MO Vrh te prostora MO Buzet -<br />
Stari Grad, izgradnja<br />
sanitarnog èvora doma u<br />
Prodanima, ureðenje<br />
društvene prostorije u<br />
prizemlju doma u Sv. Donatu,<br />
ureðenje unutrašnjosti doma<br />
u Sv. Ivanu, sanacija krovišta<br />
doma u Mlinima, dovršetak<br />
izgradnje doma u Sv. Duhu, te<br />
drugi zahvati.<br />
iznjedrila mnoštvo novih<br />
sportskih klubova. U tu svrhu,<br />
IZGRADNJA BOÆALIŠTA U ROÈU<br />
uleknuæa i drugih ošteæenja na<br />
nerazvrstanim cestama na<br />
cijelom buzetskom podruèju,<br />
ukupne površine 1.400<br />
èetvornih metara.<br />
SANACIJA KROVA<br />
DRUŠTVENOG DOMA U MLINIMA<br />
Roèanima boæalište<br />
Iznimno razvijena kultura<br />
amaterskog sporta na<br />
Buzeštini, proteklih je godina<br />
5<br />
Buzetski list
PROJEKTI<br />
Sustav bežiène Internet zone<br />
Besplatni Internet za Buzeæane!<br />
Gradnja sustava bežiène i besplatne Internet zone poèela je na podruèju grada, a kad bude završena<br />
pokrivat æe svako naseljeno mjesto na Buzeštini<br />
Piše:Nenad ŠÆULAC<br />
Ono što mnogi korisnici<br />
Interneta u Hrvatskoj tek<br />
sanjaju, u Buzetu je od<br />
ožujka stvarnost: besplatan<br />
pristup mreži!<br />
Sustav bežiène Internet<br />
zone (wirelessa) u Buzetu,<br />
projekt je koji je nastao u želji<br />
da se svim graðanima i<br />
posjetiteljima omoguæi<br />
jednostavno, besplatno i<br />
mobilno korištenje Interneta.<br />
Napretkom tehnologije i<br />
padom cijena, kako bežiène<br />
opreme tako i prenosivih<br />
raèunala, bilo je nužno<br />
ponuditi moguænost<br />
bežiènog umrežavanja, a sve<br />
u cilju poveæanja kvalitete<br />
života i poboljšanja životnog<br />
standarda u ovom kraju.<br />
Buzetu i njegovim graðanima.<br />
Izgradnja sustava<br />
bežiène Internet zone<br />
zamišljena je na cijelom<br />
gradskom podruèju, a nakon<br />
dovršetka pokrivat æe svako<br />
naseljeno mjesto na<br />
Buzeštini. Radovi su poèeli u<br />
veljaèi 2009. godine<br />
postavljanjem 10 odašiljaèa<br />
na prostoru koji obuhvaæa<br />
središte Buzeta, i to od<br />
sata dnevno. Sustav je<br />
prilagoðen korisniku tako da<br />
se njegov bežièni ureðaj<br />
automatski prilagoðava za<br />
rad na mreži, bez unošenja<br />
posebne šifre ili lozinke.<br />
Nakon prijave korisnika<br />
otvara se izlaz na Internet. Pri<br />
izgradnji, Grad se naroèito<br />
vodio naèelom slobodnog<br />
pristupa, a nema ni<br />
vremenskog ogranièenja.<br />
raspoloživim sredstvima,<br />
projektirati dinamika i daljnje<br />
prostorno širenje. Važno je<br />
naglasiti da je ovo tek<br />
uspješan poèetak velikog<br />
komunikacijskog projekta,<br />
jer posla (ispitivanja,<br />
doraðivanja i dograðivanja<br />
mreže) ima još. Bežièna<br />
mreža gradi se na optièkoj<br />
vidljivosti odašiljaèa, a kako<br />
je podruèje koje pokriva<br />
Stop velikim raèunima<br />
Ideja je iskoristiti<br />
pristupaènu bežiènu<br />
tehnologiju kako bi razvili<br />
lokalnu bežiènu mrežnu<br />
infrastrukturu u Buzetu koja<br />
radi u nelicencirajuæem<br />
frekventnom podruèju.<br />
Pokrenuta bežièna<br />
tehnologija tvori prvu<br />
telekomunikacijsku<br />
infrastrukturu koja ne samo<br />
da je besplatna za sve<br />
korisnike, veæ ima gotovo<br />
neogranièene moguænosti i<br />
jednostavna je za uporabu.<br />
Gradska mreža je zajednièki<br />
distribuirani sustav neovisan<br />
o lokalnim davateljima<br />
Internet usluga, kojima se<br />
inaèe plaæaju ogromni<br />
mjeseèni raèuni za pristup<br />
mreži, k tome još i s malim<br />
brzinama. To je samostalna<br />
mreža koja pripada Gradu<br />
GRADONAÈELNIK VALTER FLEGO PRVI JE TESTIRAO BESPLATNU INTERNET ZONU<br />
Sportske ulice do Trga<br />
Fontana, ukljuèujuæi i najveæi<br />
dio starog grada Buzeta.<br />
Prijava bez lozinke<br />
Poèetkom ožujka u<br />
središtu grada poèela je tako<br />
s radom bežièna raèunalna<br />
mreža kao besplatni Internet<br />
sustav koji je u funkciji 24<br />
Jedina ogranièenja su<br />
sigurnosne prirode, što znaèi<br />
da sustav ima moguænost<br />
filtriranja neprikladnih i<br />
uvredljivih sadržaja,<br />
antivirusnu zaštitu, te<br />
ogranièenje velièine<br />
datoteka (P2P usluge).<br />
Nakon ove prve, testne<br />
faze, analizirat æe se uèinci<br />
mreže te prema tome, i<br />
Buzet zemljopisno zahtjevno,<br />
dodatni izazov u buduænosti<br />
biti æe razvoj kvalitetne<br />
unutarnje komunikacijske<br />
mreže, s mnoštvom dodatnih<br />
servisa, u èijoj æe kreaciji<br />
zajednièki sudjelovati Grad i<br />
njegovi graðani svojim<br />
prijedlozima i inicijativama.<br />
Buzetski list 6
SUBVENCIJE<br />
Odluke Grada Buzeta o prijevozu, troškovima smještaja<br />
i prehrane uèenika 3. i 4. razreda srednjih škola<br />
Grad olakšao troškove<br />
školovanja<br />
Najviše uèenika putuje u Pazin,<br />
i to vlakom, a najmanje u Poreè<br />
Piše: Ana PISAK<br />
Ulaganje u znanje najveæa<br />
je investicija. Zbog toga je<br />
Grad Buzet donio Odluku o<br />
subvencioniranju troškova<br />
prijevoza redovitih uèenika<br />
treæih i èetvrtih razreda<br />
srednjih škola. Pravo na tu<br />
novèanu pomoæ imaju uèenici<br />
treæih i èetvrtih razreda èije se<br />
škole nalaze izvan podruèja<br />
Grada Buzeta, a koji nisu<br />
smješteni u uèenièkom domu<br />
te koriste mjeseènu pokaznu<br />
kartu za odgovarajuæe relacije<br />
ili uèenici polaznici Srednje<br />
škole u Buzetu èija je<br />
STUDENTI STIPENDISTI<br />
udaljenost od mjesta<br />
prebivališta do škole veæa od<br />
pet kilometara.<br />
Polovica putne karte<br />
Tako uèenici koji putuju, a<br />
nisu smješteni u domu,<br />
ostvaruju pravo na mjeseènu<br />
pomoæ od 414 kuna za srednje<br />
škole u Rijeci, 153 kune za<br />
srednje škole u Pazinu, 329<br />
kuna za srednje škole u Puli, a<br />
najviše, toènije 462 kune za<br />
srednje škole u Bujama i<br />
Poreèu. Radi se o subvenciji<br />
koja pokriva 50 posto iznosa<br />
mjeseène putne karte.<br />
Zanimljivo je da najviše<br />
srednjoškolaca putuje u Pazin,<br />
i to vlakom, dok u Poreè, zbog<br />
loših prijevoznih linija, ne<br />
putuje niti jedan uèenik treæih i<br />
èetvrtih razreda srednjih škola.<br />
Uèenicima treæih i èetvrtih<br />
razreda Srednje škole Buzet<br />
kojima je mjesto prebivališta<br />
do škole udaljeno više od 5<br />
kilometara subvencioniraju se<br />
troškovi prijevoza u visini od<br />
0,33 kune po prijeðenom<br />
kilometru.<br />
Za hranu i smještaj 315 kuna<br />
Grad je takoðer donio i<br />
Odluku o subvencioniranju<br />
troškova smještaja i prehrane<br />
uèenika treæih i èetvrtih<br />
razreda srednjih škola u<br />
uèenièkim domovima. Kriterij<br />
je da roditelji uèenika imaju<br />
sklopljen ugovor s uèenièkim<br />
domom ili pak s vlasnikom<br />
iznajmljenog stana. Svi oni koji<br />
ispunjavaju ove uvjete,<br />
ostvaruju pravo na mjeseènu<br />
subvenciju u iznosu od 315<br />
kuna, što je 50 posto ukupne<br />
cijene troškova smještaja i<br />
prehrane u uèenièkom domu.<br />
Stipendije za ðake i studente<br />
Gradonaèelnik Buzeta<br />
Valter Flego i ove je godine<br />
potpisao nove ugovore, njih 35,<br />
o stipendiranju studenata.<br />
Uzmemo li u obzir buduæe<br />
intelektualce koji su ostvarili<br />
pravo na stipendiju po starom<br />
pravilniku te one koji su<br />
udovoljili strogim uvjetima<br />
novog pravilnika dobit æemo<br />
brojku da u akademskoj godini<br />
2008./2009. Grad stipendira<br />
ukupno 85 studenata. Potpore<br />
za stipendiste, prema starom<br />
pravilniku, iznose 400 kuna<br />
mjeseèno, prema novom 700,<br />
a za šest studenata koji su se<br />
odluèili za deficitarna<br />
zanimanja ona iznosi tisuæu<br />
kuna. Ove je godine najveæi<br />
interes vladao za studij<br />
strojarstva, graðevine i<br />
ekonomije. Stipendiju dobiva i<br />
50 srednjoškolaca. Najviše,<br />
500 kuna, iznosi stipendija<br />
onih srednjoškolaca koji se<br />
školuju izvan grada, dok<br />
stipendija za uèenike,<br />
polaznike Srednje škole u<br />
Buzetu, iznosi 250 kuna.<br />
Korisnici novèane pomoæi koji<br />
su ugovor potpisali po starom<br />
pravilniku dobivaju 300 kuna<br />
mjeseèno.<br />
7<br />
Buzetski list
Krušvari<br />
Na prvom mjestu ceste i vodovod<br />
U posljednje vrijeme na tom dijelu Buzeštine masovno nièu novi maslinici, a žitelji posebnu pažnju<br />
pridaju održavanju poljskih putova<br />
Ana PISAK<br />
Mjesni odbor Krušvari<br />
obuhvaæa 12 sela i zaseoka.<br />
Na tom podruèju stanuje<br />
tristotinjak ljudi. Rijeè je o<br />
prostoru koji se stalno razvija i<br />
ureðuje, a radove koji æe<br />
obilježiti 2009. godinu otkrio<br />
nam je predsjednik MO<br />
Krušvari Miljenko Prodan.<br />
Sanacija ceste<br />
Kao najveæi projekt, èija je<br />
realizacija trenutaèno u tijeku,<br />
Miljenko Prodan je istaknuo<br />
sanaciju nerazvrstane<br />
lokalne ceste Pašutiæi – Kotli,<br />
dužine 1.700 metara. – Put<br />
je od velike važnosti za<br />
lokalno stanovništvo jer spaja<br />
MO Krušvari s MO Roè.<br />
Interesantan je za turiste jer<br />
se nalazi ispod ruralnog sela<br />
Kotli, koje krasi stara<br />
vodenica, istarska<br />
arhitektura i netaknuta<br />
priroda, a u blizini se nalazi i<br />
nadaleko poznati<br />
srednjovjekovni gradiæ Hum.<br />
Isto tako, staza je zanimljiva i<br />
poljoprivrednicima jer okolna<br />
Buzetski list 8<br />
PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE<br />
podruèja obiluju zemljom<br />
visoke kvalitete pa je seljaci<br />
èesto i vrlo rado koriste kako<br />
bi stigli do svojih dragocjenih<br />
parcela, pojašnjava Miljenko<br />
Prodan. Sanacija ceste sastoji<br />
se od dvije faze.<br />
Prva faza<br />
ukljuèuje<br />
izgradnju odvoda<br />
i propusta kroz<br />
èitavu dionicu,<br />
dok druga faza<br />
obuhvaæa radove<br />
nasipanja staze<br />
šljunkom te<br />
njegovo valjanje.<br />
MILJENKO PRODAN NA CESTI PAŠUTIÆI - KOTLI<br />
Kraj druge faze predviða se<br />
krajem mjeseca travnja.<br />
Financijska vrijednost<br />
projekta iznosi 250.000 kuna.<br />
Investitor je Grad Buzet, a<br />
izvoðaè radova Ceste Pula. U<br />
skoroj buduænosti predviða se<br />
i asfaltiranje staze.<br />
Kutak za velike i male<br />
Bitan projekt u 2009.<br />
godini NOVI za DOM stanovnike U ŠTRPEDU tog<br />
mjesnog odbora je i izgradnja<br />
djeèjeg igrališta u Krušvarima,<br />
koje æe se sastajati od<br />
nogometnog i košarkaškog<br />
terena, sa strane æe biti<br />
postavljenje klupice, ljuljaèke<br />
te ostale sprave za djecu.<br />
SLIJEDI ADAPTACIJA JUŽNE STRANE FASADE DOMA<br />
Financijska sredstva u visini<br />
od 85.000 kuna veæ su<br />
odobrena. Meðutim,<br />
realizaciju koèe problemi<br />
vezani uz zemljište na kojem<br />
bi se ono trebalo izgraditi.<br />
Ureðenje doma<br />
U Krušvarima je u planu<br />
izgradnja nogostupa, zelenog<br />
otoka te pripreme terena za<br />
postavljanje javne rasvjete. –<br />
U narednom periodu<br />
adaptirati æemo južnu stranu<br />
fasade društvenog doma jer<br />
dolazi do prokišnjavanja. Ta je<br />
zgrada posljednjih godina<br />
doživjela cijeli niz promjena.<br />
Krov je u potpunosti saniran, s<br />
unutarnje strane zgrade<br />
postavljena je lamperija,<br />
promijenjena je elektrièna<br />
instalacija. U prizemlju zgrade<br />
planira se napraviti prostor,<br />
površine 30 èetvornih metara,<br />
za potrebe MO, koji æe koristiti<br />
i mladi i stari nakon što ga se<br />
upotpuni NENAD RATOŠA stolnim nogometom<br />
i pikadom. Takoðer, razmišlja<br />
se o izgradnji sanitarnog<br />
èvora u prizemlju doma,<br />
kazao je Miljenko Prodan. Na<br />
podruèju cijelog<br />
MO popraviti æe<br />
se ošteæeni<br />
d i j e l o v i<br />
nerazvrstanih<br />
putova. Asfaltirat<br />
æe se cesta<br />
Racari –<br />
Dubrovica,<br />
dužine 700-injak<br />
metara dok je<br />
prioritet spajanje<br />
sela Èabranija<br />
na vodovodnu<br />
mrežu. Po veæim<br />
s e l i m a<br />
postavljene su<br />
oglasne ploèe radi boljeg i<br />
pravovremenog informiranja<br />
mještana.<br />
Trasa za enduro vožnju<br />
Mještani tog MO, pored rada u<br />
nekim od buzetskih tvrtki ili<br />
obrta, bave se i<br />
poljoprivredom. U posljednje<br />
vrijeme na tom dijelu<br />
Buzeštine masovno nièu novi<br />
maslinici, a žitelji posebnu<br />
pažnju pridaju održavanju<br />
poljskih putova. Tako æe<br />
„Vodoprivredi“ uputiti<br />
prijedlog da se oèisti korito<br />
rijeke Mirne kod sela Benèiæi.<br />
U cilju promocije enduro<br />
vožnje, ali i zaštiti prirode,<br />
mještanima je želja trasirati<br />
pravce za enduro vozaèe kako<br />
bi se što manje kretali po<br />
privatnim posjedima.
UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET<br />
Graðevinska djelatnost – prvi dio<br />
Predstavljamo graðevinare, vodoinstalatere, elektroinstalatere, soboslikare, keramièare i limare<br />
Pripremila: Ana PISAK<br />
Podruèje Grada Buzeta i Opæine Lanišæe<br />
oduvijek je poznato po dobrim obrtnicima.<br />
Stoga je u cilju što uspješnijeg i<br />
organiziranog rješavanja njihovih problema<br />
1972. godine došlo do osnivanja «Udruženja<br />
obrtnika Buzet». Od tada broj obrtnika stalno<br />
raste, a u 2008. godini bilježi se dojmljiva<br />
brojka od njih gotovo 270. Kako bi u godini<br />
recesije doprinijelo njihovoj promociji,<br />
uredništvo „Buzetskog lista“ odluèilo je da u<br />
svakom broju revijalno-informativnog<br />
magazina predstavi jednu sekciju Udruženja<br />
obrtnika Buzet. Èast da se prvi prezentiraju<br />
pripala je obrtnicima koji èine djelatnost<br />
graðevinara, a kojih na sjeveru Istre ima 67.<br />
Zbog ogranièenosti prostorom, u ovom broju<br />
donosimo prvi dio popisa<br />
te vrste obrtnika. Drugi<br />
dio biti æe predstavljen u<br />
iduæem broju.<br />
Predsjednik sekcije:<br />
Damir Zorko<br />
mob. 098 259 512<br />
GRAÐEVINSKI RADOVI:<br />
Babiæ Anto - ZIDARSKI OBRT<br />
(niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje<br />
krovnih konstrukcija) mob. 098 224 973<br />
Filipin Damir - GRAÐEVINSKI RADOVI FILE<br />
tel. 052 663 167<br />
Huremoviæ Zijad - ZIDARSKA RADNJA (izgradnja<br />
kompletnih graðevinskih objekata ili njihovih<br />
dijelova) mob. 091 507 2428<br />
Ilijazi Isljam - GRAÐEVINARSTVO (niskogradnja i<br />
visokogradnja) tel. 051 637-897<br />
Ibrahimoviæ Kasim - SAMOSTALNA FASADERSKA<br />
RADNJA (fasadni i štukaturni radovi)<br />
tel. 091 663- 1977<br />
Klobas Nikola – GRAÐEVINSKI OBRT «KLOBAS»<br />
(niskogradnja i visokogradnja)<br />
Krbavèiæ Marinko – GRAÐEVINARSTVO, TRGOVINA<br />
I POSREDOVANJE «MARING» mob. 098 260 528<br />
Mešiæ Salih - OBRT ZA ZIDANJE I IZGRADNJU<br />
(niskogradnja, visokogradnja i završni<br />
radovi) mob. 091 663 3155<br />
Pavletiæ Vojko – IZVOÐENJE RADOVA U<br />
GRAÐEVINARSTVU «IRG» (niskogradnja,<br />
visokogradnja, pokrivanje krovnih<br />
konstrukcija) mob. 098 260 815<br />
Prodan Vilim – GRAÐEVINSKO OBRTNIÈKI RADOVI<br />
«PRODAN» (visokogradnja) mob. 098 459<br />
643<br />
Pisak Elio - GRAÐEVINARSTVO - ELPIGRAD<br />
(niskogradnja i visokogradnja)<br />
tel. 052 662-578<br />
Petohleb Dalibor – GRAÐEVINSKI OBRT «DALING<br />
GRAÐEVINARSTVO» mob. 091 4000 467<br />
Stefanoviæ Predrag – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO<br />
«ROÈ« (niskogradnja i visokogradnja)<br />
mob. 091 734 5734<br />
Šušanj Bogdan - GRAÐEVINSKI OBRT<br />
(niskogradnja, visokogradnja, pokrivanje<br />
krovnih konstrukcija) tel. 051 682-039<br />
Tadiæ Goran – OBRT ZA GRAÐEVINASRTVO «TADIÆ»<br />
(niskogradnja, visokogradnja<br />
mob. 091 577 0655<br />
VODOINSTALATERSKI RADOVI<br />
Kovaèiæ Roko - OBRT ZA VODOINSTALATERSKE,<br />
ZIDARSKE I KERAMIÈARSKE RADOVE I<br />
INSTALIRANJE CENTRALNOG GRIJANJA mob. 099<br />
348 6573<br />
Ivanèiæ Alen - OBRT ZA VODOVODNE I PLINSKE<br />
INSTALACIJE «IVANÈIÆ»<br />
Pavletiæ Branko – OBRT ZA VODOVODNE<br />
INSTALACIJE I INASTALACIJE CENTRALNOG<br />
GRIJANJA «EUMAT»<br />
mob. 091 508 5413<br />
ELEKTROINSTALATERSKI RADOVI<br />
Cerovac Saša – ELEKTROTEHNIÈKI SERVIS<br />
«LUKAS» mob. 098 328 112<br />
Gregoroviæ Gino - ELEKTROINSTALATERSKA<br />
RADNJA<br />
Gržiniæ Zoran – OBRT ZA IZVOÐENJE<br />
ELEKTROINSTALACIJA «ZOKI» mob. 091 1665<br />
105<br />
Grbac Branko – OBRT ZA ELEKTROINSTALACIJSKE<br />
RADOVE «BANE»<br />
Pavliè Feruèjo - ELEKTROINSTAL-OBRT ZA<br />
ELEKTROINSTALACIJE mob. 091 165 1622<br />
Vivoda Elvis – OBRT ZA GRAÐEVINSKU<br />
MEHANIZACIJU, ELEKTROINSTALACIJU I<br />
AUTOMATIZACIJU «GEA BUZET»<br />
mob. 091 166 4220<br />
KAMENO KLESARSKI RADOVI<br />
Klièiæ Meho – OBRT ZA OBLIKOVANJE I OBRADU<br />
KAMENA «MELIK» mob. 091 253 3311<br />
Gregoriè Viktor – KLESARSKI OBRT «MRAMOR»<br />
tel. 052 663-027<br />
Rubiniæ Danilo i Rubiniæ Silvano – ZAJEDNIÈKI<br />
KLESARSKI OBRT «KLESARIJA RUBINIÆ»<br />
mob. 091 565 3994<br />
SOBOSLIKARSKI RADOVI<br />
Hodžiæ Salih - SAMOSTALNA SOBOSLIKARSKA<br />
RADNJA tel. 052 662-493<br />
Štefanini Pino - OBRT ZA SOBOSLIKARSKE RADOVE<br />
mob. 091 500 3632<br />
KERAMIÈARSKI RADOVI<br />
Èerneka Mario - OBRT ZA OBAVLJANJE<br />
KERAMIÈARSKE I POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI<br />
tel. 052 662 516<br />
Zorko Damir – GRAÐEVINASRTVO I TRGOVINA<br />
«FUGA» mob. 098 259 512<br />
LIMARSKI RADOVI<br />
Popis obrtnika preuzet s www.uobuzet.hr<br />
Pavletiæ Dante - SAMOSTALNA LIMARSKA<br />
ZANATSKA RADNJA (izrada i montaža graðevinske<br />
limarije iz svih materijala) mob. 098 440 175<br />
Fabijanèiæ Armando i Piuti Nenad – IZRADA I<br />
MONTAŽA TERMOPAN STAKLA «PIF- STAKLARSKI<br />
OBRT»<br />
mob. 091 695 0612, mob. 091 695 0613<br />
9<br />
Buzetski list
Automatic servis d.o.o.<br />
Upornost i vrijedni radnici kljuè<br />
uspjeha Trenutno zapošljavamo 103 radnika. Imamo poslovnice u Puli, Rijeci,<br />
Piše: Ana PISAK<br />
GOSPODARSTVO<br />
Osijeku, Zagrebu i Splitu, a širenju djelatnosti smo pridonijeli osnivanjem<br />
Automatic servisa d.o.o. u Novom Sadu i Beogradu, kažu supružnici Prodan<br />
Godine 1996. supružnici<br />
Edvin i Silverija Prodan iz<br />
Buzeta pokreæu vlastiti, i u to<br />
vrijeme Hrvatskoj relativno<br />
nepoznat, biznis koji ih ubrzo<br />
uvodi meðu najistaknutije<br />
gospodarstvenike ne samo<br />
sjevera Istre, veæ i cijele države.<br />
Te su godine, naime,<br />
supružnici Prodan osnovali<br />
poduzeæe Automatic servis<br />
d.o.o., èija je današnja<br />
osnovna djelatnost prodaja<br />
usluga putem automata za<br />
tople i hladne napitke i snack<br />
proizvode, prodaja kave i svih<br />
prateæih sirovina za<br />
samouslužne automate, te<br />
prodaja samih automata,<br />
njihovih rezervnih dijelova te<br />
njihovo održavanje i<br />
servisiranje.<br />
- Nakon što sam dao otkaz<br />
u firmi za koju sam dotad radio<br />
krenuo sam, zajedno sa<br />
suprugom Silverijom, raditi u<br />
Trst obzirom da u Buzetu nije<br />
bilo moguænosti za<br />
preživljavanje. Supruga se<br />
zaposlila u poduzeæu èija je<br />
djelatnost distribucija<br />
samouslužnih automata.<br />
Nakon nekog vremena,<br />
vlasnik tog poduzeæa<br />
prepoznao je naš potencijal pa<br />
smo se i mi uz njegovu pomoæ<br />
upustili u taj biznis. Poèeli smo<br />
na Mažinjici, u stotinjak<br />
èetvornih metara velikom<br />
prostoru obiteljske kuæe. Prve<br />
godine zaposlili smo dvojicu<br />
radnika, a imali smo tek<br />
dvadeset i pet samouslužnih<br />
automata. Ubrzo smo se<br />
poèeli širiti i na rijeèko<br />
podruèje. Probijanje je na<br />
domaæem tržištu bilo relativno<br />
teško jer su automati bili<br />
nepoznanica. Zatim smo se<br />
poèeli predstavljati na raznim<br />
sajmovima i za razliku od tada,<br />
kada smo mi bili u potrazi za<br />
klijentima, sada oni traže nas,<br />
prisjeæa se prvih poèetka rada<br />
direktor Automatic servisa<br />
Edvin Prodan.<br />
Kako je Automatic servis u<br />
kratkom periodu postalo vrlo<br />
uspješno poduzeæe, 1999.<br />
godine djelatnost selite u<br />
nove poslovne prostore,<br />
površine dvije tisuæe èetvornih<br />
metara u Naselju Baraka, a<br />
gdje se sjedište tvrtke nalazi i<br />
danas. Što ste sve postigli u<br />
- Trenutno zapošljavamo<br />
103 radnika. Imamo<br />
poslovnice u Puli, Rijeci,<br />
Osijeku, Zagrebu i Splitu, a<br />
širenju djelatnosti smo<br />
pridonijeli osnivanjem<br />
Automatic servisa d.o.o. u<br />
Novom Sadu i Beogradu.<br />
Posjedujemo 2.500<br />
samouslužnih automata za<br />
tople - hladne napitke i snack<br />
proizvode te 300-injak<br />
aparata za kavu smještenih po<br />
hotelima duž cijelog Jadrana.<br />
Upravo ti aparati okosnica su<br />
našeg Ho.Re.Ca. programa<br />
kojeg smo poèeli razvijati<br />
poèetkom 2005.<br />
godine. Radi se o<br />
aparatima koji<br />
automatski<br />
poslužuju (self<br />
service) tople i<br />
hladne napitke pa<br />
su kao takvi<br />
pogodni za hotele,<br />
restorane, barove<br />
i catering usluge.<br />
Prednost naših<br />
OBITELJ PRODAN: EDVIN, SILVERIJA I VILIAM<br />
RADNICI SPREMNI ZA SVAKU VRSTU SERVISIRANJA APARATA I AUTOMATA<br />
Buzetski list<br />
10
Ho.Re.Ca. programa proizlazi<br />
iz jednostavnosti i brzine, a<br />
higijena je na daleko veæoj<br />
razini, te sve radi na principu<br />
automatizma. Zahvaljujuæi<br />
tome hotelijeri podižu razinu<br />
kvalitete usluge i ostvaruju<br />
uštedu na radnoj snazi.<br />
Takoðer, jedna od stvari s<br />
kojom se možemo pohvaliti je<br />
ta da smo poèetkom 2008.<br />
godine postali generalni<br />
zastupnici švicarskog<br />
proizvoðaèa aparata za<br />
espresso kavu – Jura. Radi se<br />
o svjetski renomiranom<br />
brandu visokokvalitetnih<br />
aparata za espresso kavu za<br />
urede i domaæinstva te za<br />
profesionalnu uporabu. U<br />
sjedištu Automatic servisa u<br />
Buzetu nudimo uslugu<br />
meðunarodnog otpremništva,<br />
carinskog terminala, usluge<br />
carinskog skladišta tipa «A» i<br />
vlastito carinsko skladište tipa<br />
«D». Suraðujemo s Bosnom i<br />
Hercegovinom, Srbijom,<br />
Makedonijom, Èeškom,<br />
Crnom Gorom, a imamo<br />
naznake da æemo se proširiti<br />
na podruèje Kosova i<br />
Rumunjske. Godišnje<br />
izlažemo samostalno na<br />
desetak domaæih i inozemnih<br />
sajmova. Od 2006. godine<br />
izdajemo vlastiti èasopis<br />
«Vending info» koji obraðuje<br />
sva podruèja naše djelatnosti,<br />
izlazi polugodišnje u 1.500<br />
primjeraka i distribuira se<br />
našim sadašnjim i buduæim<br />
poslovnim partnerima diljem<br />
Hrvatske. Èesto sudjelujemo u<br />
raznim humanitarnim<br />
akcijama te smo sponzori<br />
raznim sportskim<br />
manifestacijama, a izrazito mi<br />
je zadovoljstvo što smo<br />
prepoznati i prihvaæeni kao<br />
društveno korisni èimbenik<br />
buzetskog gospodarstva, kaže<br />
Edvin Prodan.<br />
Recesija i godina<br />
gospodarske krize lomi se i<br />
preko leða buzetskih<br />
gospodarstvenika. Kako se vi<br />
nosite s time?<br />
- Gospodarska kriza je<br />
prisutna kod svih, pa tako i u<br />
našem poduzeæu. Iako smo<br />
meðu najuspješnijim<br />
gospodarstvenicima Buzeta,<br />
problem neplaæanja i te kako<br />
nas pogaða. S negativnim<br />
aspektima gospodarske krize<br />
odluèili smo se boriti<br />
realizacijom novih programa<br />
odnosno maksimalnim<br />
širenjem naše djelatnosti.<br />
Tako trenutno radimo na<br />
programu «Lavazza -<br />
automatska distribucija».<br />
Rijeè je o malim prenosivim i<br />
praktiènim kuæanskim i<br />
uredskim aparatima za<br />
pripremu kvalitetne<br />
kave „Lavazza“.<br />
Aparati su cijenom<br />
dostupni širim<br />
masama, mogu se<br />
koristiti u<br />
domaæinstvima,<br />
uredima... pa èak i<br />
na pokretnim<br />
lokacijama poput<br />
autobusa ili broda.<br />
Koriste pastilje s<br />
raznim okusima<br />
kave i èaja i vrlo brzo<br />
su repoznati od<br />
strane krajnjeg korisnika. S<br />
druge strane, kako bi pružili<br />
brzu i kvalitetnu uslugu<br />
održavanja i servisiranja<br />
samouslužnih automata i<br />
aparata, krenuli smo i<br />
nedavno završili s<br />
preureðenjem i<br />
modernizacijom našeg servisa<br />
u sjedištu poduzeæa. Sada<br />
smo spremni za sve potrebne<br />
zahvate prilikom servisiranja i<br />
održavanja raznih modela<br />
automata i aparata. Radovi su<br />
trajali šest mjeseci, a<br />
investicija iznosi oko milijun<br />
kuna, otkriva financijska<br />
direktorica Automatic servisa<br />
Silverija Prodan.<br />
Koji su još noviteti<br />
poduzeæa?<br />
- Kreæemo u novi program<br />
vezan za distribuciju vode.<br />
Radi se o jedinstvenim<br />
aparatima za vodu koji su<br />
spojeni na vodovodnu mrežu i<br />
koji prilikom korištenja<br />
automatski filtriraju vodu.<br />
Aparati su idealni za korištenje<br />
u uredima, hotelima...<br />
Dovoljno je pritisnuti prekidaè<br />
da bi iz njega izašla<br />
profiltrirana voda ili pak<br />
gazirana, odnosno voda<br />
obogaæena s CO2. U planu je<br />
da program zaživi još<br />
poèetkom ljeta, otkriva nam<br />
sin Edvina i Silverije, Viliam<br />
Prodan, ujedno i vlasnik obrta<br />
za postavljanje automata «VIP»<br />
u Splitu, koji zapošljava pet<br />
radnika.<br />
Kakav je osjeæaj biti prvi<br />
po neèemu u Hrvatskoj?<br />
- Osjeæaj je jako lijep,<br />
ispunjava zadovoljstvom, ali i<br />
stalnom brigom. Kada smo<br />
pokretali ovaj biznis nisam ni<br />
pomišljao u uspjeh koji smo<br />
postigli. Za sve su zaslužni<br />
velika upornost, supruga<br />
Silverija i sin Viliam te naši<br />
vrijedni radnici i poslovni<br />
partneri. Zato mogu samo<br />
p o ž e l j e t i s v i m<br />
gospodarstvenicima i<br />
obrtnicima Buzeta da imaju<br />
ovakve radnike kakve<br />
zapošljava Automatic servis.<br />
Radnici su kljuè uspjeha, istièe<br />
Edvin Prodan.<br />
Plakete u vitrini<br />
obitelji Prodan<br />
Priznanje kojim se<br />
poduzetnik Edvin<br />
Prodan upisuje u<br />
Zlatnu knjigu<br />
najuspješnijih<br />
hrvatskih poduzetnika<br />
1999., 2000., 2001.,<br />
2002.<br />
Zlatna medalja Prva<br />
hrvatska kuna, za<br />
najviše rezultate u<br />
poslovanju, uvršteno u<br />
1% najveæih poduzeæa<br />
za 2003., 2004., 2005.<br />
Zlatna plaketa<br />
Grada Buzeta 2003.<br />
11 Buzetski list
HUMANITARNA AKCIJA<br />
U posjeti najpoznatijem buzetskom mališanu u Padovi<br />
David na putu oporavka<br />
Majka Damiana od srca zahvaljuje se svim ljudima koji su na bilo koji naèin pomogli da njen sin jedinac ozdravi<br />
Ana PISAK<br />
Veselo i živahno dijete. Upravo te rijeèi<br />
najbolje opisuju malog Davida Krušvara,<br />
kojeg je bolest veæ u prvim mjesecima<br />
njegovog dolaska na svijet natjerala na<br />
veliku borbu za život. Jer, David se, nakon<br />
transplantacije jetre neposredno prije<br />
Božiæa u bolnici u Padovi, uspješno<br />
oporavlja i malim koracima hita ka<br />
ozdravljenju. Osmijeh mu se ponovno vratio<br />
na lice, a djeèaèka radoznalost tjera ga da<br />
dotakne sve što ga okružuje. Dok smo ga<br />
pokušavali smjestiti u objektiv fotoaparata<br />
za spas malog Buzeæanina bila je<br />
transplantacija organa. No, za taj zahvat u<br />
Italiji trebala je velika svota novca koju<br />
mlada obitelj Krušvar nije ni u snu mogla<br />
prikupiti . Tada je u pomoæ priskoèio Grad<br />
Buzet kao koordinator te uz veliki trud<br />
Davidove tete Dubravke Èrnac Dujaniæ,<br />
pokrenuo humanitarnu akciju. Zahvaljujuæi<br />
dobroti mnogih ljudi koji su odmah pohrlili<br />
dati novèanu pomoæ, David je dobio nova<br />
jetra. Krajem sijeènja mališana su u<br />
padovskoj bolnici posjetili gradonaèelnik<br />
ovdašnjih lijeènika slikovito objasnio: “<br />
David ima malene nogice i pravi malene<br />
korake“, prièa mama Damiana, koja nad<br />
svojim prvoroðenim u Padovi bdije još od<br />
20. listopada prošle godine.<br />
Dodaje kako su je ovih proteklih<br />
mjeseci obuzimali mnogi burni i potresni<br />
osjeæaji. Puno je puta, kaže, plakala jer nije<br />
mogla vjerovati da je nevolja jedne<br />
skromne buzetske obitelji doprla do srca<br />
baš svih njezinih sugraðana.<br />
- Duboko me ganula i oduševila njihova<br />
dobrota i želja da nam pomognu, kazala je<br />
djeèakova majka, zahvaljujuæi ponovo od<br />
srca svim ljudima koji su na bilo koji naèin<br />
pomogli ozdravljenju njezinog sinèiæa.<br />
Prva roðendanska svjeæica<br />
Sredinom veljaèe David je zajedno sa<br />
svojom majkom iz bolnice premješten u<br />
obližnju garsonjeru kako bi redovito mogao<br />
na lijeènièke kontrole. Njegov povratak u<br />
rodni kraj išèekuje se iz dana u dan, a tada<br />
æe æe obitelj Krušvar – mali David, majka<br />
Damiana i otac Denis, nakon puno mjeseci<br />
ponovo biti zajedno. David je krajem travnja<br />
puhnuo i u prvu roðendansku svjeæicu, pa<br />
mu ovom prilikom želimo puno lijepih<br />
životnih trenutaka, ljubavi, sreæe i<br />
nadasve – zdravlja!<br />
PRESRETNA MAJKA DAMIANA S PRVOROÐENCEM DAVIDOM<br />
veliki borac mahao je svojim ruèicama kao<br />
da se želi zahvaliti svim dobrim ljudima koji<br />
su iskazali humanost i pomogli mu da<br />
prebrodi najgori dio svog tek zapoèetog<br />
djetinjstva.<br />
Presretna majka<br />
Podsjetimo: David je roðen 24. travnja<br />
2008. godine. Nedugo zatim<br />
dijagnosticirana mu je ciroza jetre kao<br />
posljedica nedostatka enzima za<br />
razgradnju bilurbina u krvi. Jedino rješenje<br />
12<br />
Buzeta Valter<br />
Flego i Davidova<br />
teta Dubravka<br />
Èrnac Dujaniæ. POSJET »BUZETSKE DELEGACIJE«<br />
Buzetsku su<br />
«delegaciju»<br />
doèekale bistre plave okice i presretna<br />
majka Damiana.<br />
Dug put za male nogice<br />
- David je dobro i oporavlja se. Oporavak<br />
æe biti dug i težak ili, kako nam je jedan od<br />
BOLNICA U PADOVI
Klaudio Marinac<br />
POD LADONJOM<br />
Zlatne ruke najstarijeg istarskog<br />
oštjera<br />
Nekad su se ljudi više<br />
družili i više odlazili u<br />
gostionice, iako su<br />
imali manje novaca za<br />
potrošiti i naša je<br />
zarada bila manja. No<br />
stalno su pjevali, i to u<br />
grupama, a danas u<br />
gostionici možete èuti<br />
kako pjeva samo po<br />
kojeg pripitog gosta,<br />
prisjeæa se poznati<br />
buzetski ugostitelj.<br />
Siniša ŽULIÆ<br />
KLAUDIO MARINAC POÈETKOM 60-IH GODINA 20. STOLJEÆA NA MOSTU<br />
Svestranost Klaudia<br />
Marinca, ugostitelja s Mosta<br />
u njegovom dosadašnjem<br />
životu, ispunjenom brojnim<br />
aktivnostima i zaduženjima<br />
u društvenom i<br />
gospodarskom životu grada<br />
tijekom proteklih je godina u<br />
mnogim navratima bila<br />
izražena brojnim vrijednim<br />
nagradama i priznanjima.<br />
Dobitnik Nagrade Grada<br />
Buzeta, plakete „Zlatne<br />
ruke“ Hrvatske obrtnièke<br />
komore kao prvi ugostitelj na<br />
podruèju naše države za<br />
dostignutu visoku kvalitetu u<br />
ugostiteljstvu, samo su vrh<br />
brojnih priznanja koje je<br />
primio za svoj rad. U<br />
buzetskom udruženju<br />
obrtnika i rukometnom klubu,<br />
kojim je posvetio najveæi dio<br />
svojih aktivnosti van<br />
redovnog posla proglašen je<br />
poèasnim predsjednikom.<br />
Koliko dugo veæ postoji<br />
Vaša gostionica na Mostu?<br />
- Gostionica postoji od<br />
1913. godine kada je bila u<br />
vlasništvu obitelji kojoj je<br />
nadimak bio Kranjica, da bi<br />
poèetkom tridesetih ovaj<br />
objekt kupila pomajka moga<br />
oca. Ona je s mojim djedom u<br />
to vrijeme živjela u krugu<br />
današnjeg vodovoda, no<br />
zbog njegove izgradnje su<br />
morali iseliti. Moj je otac bio<br />
najstarije od desetero djece<br />
te je stoga prvi morao krenuti<br />
trbuhom za kruhom i završio<br />
u Rijeci, gdje je u tri godine<br />
boravka imao ugostiteljski<br />
objekt u blizini današnjeg<br />
hotela „Kontinental“. Godine<br />
1933. vratio se u Buzet, a<br />
njegova pomajka darovala<br />
mu je kuæu u kojoj se i danas<br />
nalazi gostionica. Prema<br />
mojim saznanjima to je<br />
danas najstarija gostionica u<br />
Istri koja radi od njezinog<br />
poèetka. Gostionica je od<br />
1933. uvijek u rukama moje<br />
obitelji, i samo je nekoliko<br />
mjeseci tijekom rata bila<br />
zatvorena. Isto tako gotovo<br />
godinu dana nije radila 1947.<br />
godine kada nije bilo<br />
dozvoljeno imati privatni<br />
sektor. S obzirom da je bila<br />
glavna cesta iz Trsta za Pulu<br />
u gostionici je bilo vrlo<br />
prometno. Poèetkom<br />
prošloga stoljeæa ljudi su<br />
prolazili konjima i volovima, a<br />
poèetkom dvadesetog<br />
stoljeæa pojavili su se i prvi<br />
automobili. Nakon oèeve<br />
smrti sa svojom sam obitelji<br />
nastavio obiteljsku tradiciju.<br />
Po mom odlasku u mirovinu<br />
prepustio sam je svojoj djeci i<br />
njihovim obiteljima.<br />
Kakav je u to vrijeme bio<br />
društveni život Buzeta i<br />
njegove okolice? Jesu li<br />
gostionice bile izvor<br />
društvenih aktivnosti<br />
mjesta?<br />
- Od 1945. do poèetka<br />
sedamdesetih iznad naše<br />
gostionice je bio svojevrstan<br />
društveni dom gdje su se<br />
održavali razni sastanci i<br />
druženja, a omladina je<br />
organizirala zabavne i<br />
obrazovne sadržaje. Najveæe<br />
fešte, pogotovo u zimskom<br />
periodu, sjeæam se iz<br />
djetinjstva, radili su mještani<br />
Svetog Martina. Nedjeljom je<br />
uglavnom prostor bio<br />
rezerviran za njih, kada su<br />
pješice dolazili u velikom<br />
><br />
13<br />
Buzetski list
POD LADONJOM<br />
UGOSTITELJSKI OBJEKT JE OD 1933. GODINE U VLASNIŠTVU OBITELJI MARINAC<br />
broju napraviti feštu. Znali su<br />
tada popiti i stotinjak litara<br />
vina na nedjelju, jer se osim<br />
vina i rakije i eventualno<br />
sode ništa drugo nije<br />
prodavalo. Sjeæam se da su<br />
po odlasku obavezno pjevali<br />
„Rigament po cesti gre“. To je<br />
trajalo oko desetak godina.<br />
Naroèito je bilo prometno za<br />
vrijeme trajanja stoènog<br />
sajma u Buzetu, koji je bio<br />
vrlo razvijen i popularan.<br />
Skupili bi se tih dana ljudi iz<br />
cijele Istre, a gostionica<br />
„Most“ bila je nezaobilazna<br />
stanica. Znali su se<br />
zaustaviti nekoliko sati nešto<br />
pojesti i popiti te krenuti<br />
dalje. Posebno su mi u<br />
sjeæanju ostali ljudi iz<br />
Humštine, koji su dolazili<br />
preko Podkuka i Pengara. Po<br />
povratku sa sajma i oni su<br />
znali zastati, a s obzirom da<br />
su bili strašni pjevaèi cijelo<br />
poslijepodne orila se pjesma.<br />
Te dane smo se morali<br />
posebno pripremati, uzimati<br />
dodatne radnike zbog velike<br />
gužve, što danas doživimo<br />
samo prigodom<br />
meðunarodne auto utrke.<br />
Prije drugog svjetskog rata<br />
nedjeljom su znali dolaziti<br />
„grajani“ iz Staroga Grada<br />
koji su uglavnom bile<br />
talijanske nacionalnosti i<br />
družiti se pod kestenom uz<br />
gostionicu, koji je i danas<br />
ovdje i zaštitni je znak<br />
gostionice. S obzirom da se<br />
vino tada toèilo direktno iz<br />
baève, moj lukavi otac uvijek<br />
im je govorio kako moraju<br />
brzo popiti jer je malo ostalo<br />
u baèvi, a oni da bi dobili<br />
novo vino uvijek su se žurili.<br />
Taj mu je štos gotovo uvijek<br />
upalio.<br />
Što se u ugostiteljstvu<br />
promijenilo od tada do<br />
danas?<br />
- Mogu primijetiti kako su<br />
se nekad ljudi više družili i<br />
više odlazili u gostionice,<br />
iako su imali manje novaca<br />
za potrošiti i zarada je bila<br />
manja. Ali stalno su pjevali<br />
od prijepodneva i to u<br />
grupama, a danas u<br />
gostionici možete èuti kako<br />
pjeva samo po kojeg pijanca.<br />
Više od 20 godina bili<br />
ste predsjednik Udruženja<br />
obrtnika. Je li obrtništvo u<br />
Buzetu i ranije imalo visoki<br />
status?<br />
- Zahvaljujuæi velikoj<br />
potpori tadašnje Opæine<br />
Buzet i današnjeg grada,<br />
buzetski obrtnici veæ su<br />
desetljeæima vrlo brojni i<br />
uspješni. Drago mi je da je<br />
danas Mažinjica postala<br />
moderna industrijska zona.<br />
Buzetski list 14
NAJSTARIJA ISTARSKA GOSTIONICA, IZGRAÐENA 1913. GODINE, OPSTALA JE SVE DO DANAŠNJEG DANA<br />
Prvi smo na podruèju bivše<br />
Jugoslavije imali obrtnike<br />
koji mogu zaposliti više od<br />
èetrdeset radnika. Naša je<br />
opæina u to vrijeme imala<br />
beneficije, pa su dolazili<br />
obrtnici iz drugih krajeva<br />
bivše države. Tadašnja<br />
opæina Buzet imala je mnogo<br />
sluha za obrtnike i na<br />
razlièite naèine pronalazila<br />
kanale kako da im pomogne.<br />
Još iz djeèaèkih dana<br />
vrlo ste povezani sa<br />
sportskim aktivnostima u<br />
Buzetu?<br />
- Od osnovne škole<br />
zavolio sam rukometnu loptu,<br />
zahvaljujuæi našem uèitelju<br />
glazbene kulture Branku<br />
Jiraseku. Svi, i djevojèice i<br />
djeèaci, morali smo biti<br />
rukometaši. U to vrijeme<br />
zapoèeli su i seniori, dok sam<br />
ja kao mlaði igrao za školsku<br />
ekipu. Mnogo smo od njega<br />
nauèili. Nakon toga igrao<br />
sam sa svojim kolegama i<br />
nogomet. Znali smo odlaziti<br />
igrati u susjedna mjesta, od<br />
Livada do Kaštelira i Vižinade,<br />
uglavnom u kamionima u<br />
vlasništvu vatrogasaca ili<br />
„Vodovoda“. Kratko vrijeme<br />
bavio sam se i odbojkom, no<br />
rukomet je sigurno bila moja<br />
najveæa ljubav kojoj sam<br />
posvetio 19 godina aktivnog<br />
igranja, a nakon toga sam se<br />
aktivirao u voðenju kluba.<br />
Poèetkom osamdesetih bio<br />
sam aktivan u osnivanju<br />
brdske auto utrke u Buzetu.<br />
No, rukometni uspjeh<br />
postignut ovih dana<br />
svakako je vaša najveæa<br />
radost?<br />
- Nada je uvijek postojala<br />
da možemo postiæi nešto<br />
veliko, jer smo neko vrijeme<br />
bili stalno na vrhu i uvijek je<br />
nešto nedostajalo. No, ovo<br />
što je sada dostignuto to je<br />
svakako vrhunac sportskih<br />
aktivnosti Buzeta. Ja se tome<br />
posebno veselim s obzirom<br />
da sam u rukometu preko<br />
pedeset godina.<br />
KLAUDIO MARINAC<br />
15<br />
Buzetski list
KRŠÆANSKE OBITELJSKE TRADICIJE<br />
Župnik Mario Žmak o znaèenju Uskrsa<br />
Blagdan koji slavi život<br />
Na uskršnje jutro svi èlanovi obitelji moraju zajedno doruèkovati blagoslovljenu<br />
hranu. Jedno te isto jaje moraju, neovisno o tome koliko osoba sjedilo za istim stolom, kušati svi<br />
Ana PISAK<br />
ŽUPNIK MARIO ŽMAK<br />
- Uskrs je za kršæane<br />
temeljni blagdan. Bez Uskrsa<br />
nema vjernika ni smisla života.<br />
Po tome kako pada blagdan<br />
ravna se cijela godina, tako sve<br />
dolazi. Jer, Uskrs nije samo<br />
temeljni blagdan veæ najveæi<br />
dogaðaj èovjeèanstva, koji<br />
oznaèava prekretnicu. Rijeè je o<br />
dogaðaju koji je obilježio cijeli<br />
novi vijek, a nakon èega se Stari<br />
zavjet poèeo dijeliti od Novog<br />
zavjeta.<br />
Isus je na križ otišao iz<br />
ljubavi i uskrsnuo s namjerom<br />
da za sobom povuèe vjernike.<br />
Zato Sveti Pavao kaže: Ako Krist<br />
ne uskrsne, uzaludno je<br />
propovijedanje i vjera naša, jer<br />
život onda nema smisla. Tim je<br />
rijeèima župnik Buzetskog<br />
dekanata Mario Žmak opisao<br />
blagdan Uskrsa.<br />
Simboli života<br />
- Uz blagdan Uskrsa<br />
vežemo mnogobrojne znakove.<br />
Putem njih dolazimo do<br />
spoznaje što zapravo kršæanski<br />
dogaðaj znaèi. Razlog je to da<br />
se upravo na taj dan blagoslivlja<br />
hrana, jaje, kruh, meso i mlado<br />
bilje, a hraneæi se takvim jelima<br />
unosimo božji blagoslov u sebe,<br />
pojašnjava župnik Mario Žmak.<br />
Dodaje kako je rijeè o<br />
simbolima. Primjerice jaje.<br />
- Kada netko ne bi znao što<br />
je jaje, mogao bi misliti da se<br />
radi o tvrdom kamenu.<br />
Meðutim, kada je ono pod<br />
kvoèkom dvadeset i jedan dan<br />
puca i to iz razloga što je život<br />
jaèi od smrti. Iz jaja nam dolazi<br />
novi život i to je slika Isusa<br />
Krista koji je umro, zatim bijaše<br />
pokopan u strogo èuvanoj<br />
grobnici, a koja ga unatoè<br />
svemu nije mogla zadržati. Iako<br />
naša smrt jest grob, život ne<br />
umire. Zato se i kaže: «Sjeti se<br />
èovjeèe da si prah i zemlja ako u<br />
tebi nema života». Jer svi<br />
sastojci koji se nalaze u zemlji<br />
nalaze se i u èovjeku. Nakon<br />
naše smrti oni se i vraæaju opet<br />
zemlji. Meðutim, po uskrsnuæu<br />
tijela, kako kaže Isus na kraju<br />
života, uskrsnut æe i naše tijelo,<br />
objašnjava župnik Mario Žmak.<br />
U starini kad su Izraelci još bili u<br />
egipatskom ropstvu tražili su<br />
naèin izlaska iz nezavidne<br />
situacije. - Bog je taj narod želio<br />
osloboditi po Mojsiju pa tako<br />
oni poèeše peæi beskvasni kruh.<br />
Zašto? Jer bi se kvas na velikim<br />
vruæinama pokvario, a Izraelci<br />
su trebali putovati osam dana.<br />
Zato je i kruh simbol života, za<br />
njega svi rade. Stoga èesto<br />
znamo reæi, nakon što se netko<br />
zaposli, «on sad ima svoj kruh».<br />
Izraelci su, takoðer, ubili janje i<br />
njegovom krvlju namazali vrata.<br />
Taj ih je èin spasio da ne umru<br />
pa je i meso simbol života,<br />
naglašava župnik.<br />
Jedno jaje za sve<br />
Obièaj je da na uskršnje<br />
jutro svi èlanovi obitelji moraju<br />
zajedno doruèkovati<br />
blagoslovljenu hranu. Jedno te<br />
isto jaje moraju, neovisno o<br />
tome koliko osoba sjedilo za<br />
istim stolom, kušati svi kako bi<br />
osjetili da su svi «od jednoga».<br />
Ljuske jaja se bacaju u vatru jer<br />
se po blagoslovljenom ne može<br />
«gaziti».<br />
- Uskrs je i slika našeg<br />
novog života. Zato na dan<br />
Isusovog uskrsnuæa jedemo<br />
mlade plodove prirode, luk,<br />
šparuge i dr., iz razloga što<br />
želimo mladi život unijeti u sebe,<br />
istièe Mario Žmak.<br />
BUZETSKI UMIROVLJENICI POVODOM USKRSA DAROVALI<br />
KORISNIKE DOMA ZA STARIJE I NEMOÆNE NA GORIÈICI<br />
Buzetski list 16<br />
CRKVA MARIJINA UZNESENJA U BUZETU
ZDRAVA HRANA<br />
Jaja<br />
Prijatelj ili neprijatelj?<br />
Poslije slogana „svako jutro jedno jaje“ ta je hrana došla na crnu listu zbog sadržaja kolesterola, no<br />
danas ga struènjaci ponovo vraæaju u društvo vrijednih namirnica<br />
Kristina GREBLO<br />
Jesu li jaja zdrava ili nezdrava hrana,<br />
posljednjih je godina èesto pitanje o kojem<br />
su razglabali mnogi struènjaci. Jaja su se<br />
isprva preporuèivala kao dnevni obrok.<br />
Zatim su, zbog velikog sadržaja<br />
kolesterola, reducirana na minimalne<br />
kolièine. No danas se jaja ipak vraæaju na<br />
vrh top ljestvice nutritivno vrijednih<br />
namirnica.<br />
Naše društvo prestrašeno<br />
masnoæama, i u ime dobrog zdravlja,<br />
nerijetko èini stvari koje više štete nego<br />
koriste. Odrièuæi se jaja, na primjer,<br />
sprjeèavamo tijelo da pravilno<br />
metabolizira masnoæe pa ostajemo bez<br />
sastojaka nužnih za borbu protiv bolesti.<br />
Sprjeèava starenje<br />
Zbog nedostatka ugljikohidrata i<br />
vitamina C, jaja se ne mogu smatrati<br />
kompletnom namirnicom, no ne smijemo<br />
zanemariti njegove ostale nutritivne<br />
vrijednosti. Jedno veæe jaje, sadrži: 135<br />
kcal, 10,81 posto bjelanèevina, 9,39<br />
posto masti, znatne kolièine vitamina B1,<br />
B2, B6, A i D, te znatne kolièine željeza,<br />
fosfora, sumpora i kalija. Sadrži 737 mg<br />
kolesterola, što je dovoljna kolièina za dva<br />
dana. Takva saznanja govore nam da<br />
trebamo ogranièiti tjedni unos jaja na 2-3,<br />
no ne ih potpuno izbaciti iz prehrane jer su<br />
važna zbog njihovog visokovrijednog<br />
sastava. Dobro je znati da bjelanjak ne<br />
sadrži kolesterol, ni masnoæe. Veæina<br />
hranjivih sastojaka nalazi se u žumanjku.<br />
U sastavu jaja, nalazi se i karotenoid<br />
lutein koji u ljudskom organizmu ima<br />
funkciju antioksidansa – štiti stanice od<br />
ošteæenja uzrokovanih slobodnim<br />
radikalima, esencijalan je za održavanje<br />
dobrog vida, povoljno djeluje na proces<br />
starenja, te smanjuje rizik od pojave<br />
odreðenih oblika raka.<br />
Jaje sadrži umjerenu kolièinu<br />
masnoæe u usporedbi sa 16-47 posto iz<br />
sira, te 35 posto iz mesnih proizvoda.<br />
Fosfolipidi (nezasiæene masnoæe),<br />
sastavni su dio svakog jaja, od kojih je<br />
najvažniji predstavnik lecitin kao<br />
najvažniji izvor kolina, bitne komponente<br />
koja hrani mozak i pospješuje pamæenje.<br />
Djeci iskljuèivo kuhana<br />
Žumanjak se relativno rano može<br />
uvesti u prehranu djece, ali iskljuèivo<br />
kuhan, zbog lakše probavljivosti.<br />
Bjelanjak sadrži antitripsin faktor, dok se<br />
ovolabumin ne razgraðuje do<br />
aminokiselina veæ do polipeptida koji<br />
mogu proæi kroz sluznicu tankog crijeva,<br />
uæi u krv i izazvati alergiju. Simptomi<br />
alergijske reakcije su oteèene oèi i usne,<br />
bolovi u trbuhu, muènina, povraæanje,<br />
osip na koži.<br />
Jaja se svakako mogu ukljuèiti u<br />
prehranu mladeži, odraslih te starijih<br />
osoba, buduæi da posjeduju temeljne<br />
nutrijente za rast i održavanje tjelesnih<br />
struktura.<br />
Jaje ne sadrži mokraænu kiselinu te je<br />
stoga važan izvor proteina za osobe<br />
oboljele od gihta. S dijetološkog stajališta -<br />
kuhano jaje bez dodanih masnoæa dobro<br />
æe podnijeti sve osobe, osim<br />
osoba s bolestima<br />
žuèi (osobe sa<br />
žuènim<br />
kamencima mogu imati kolike).<br />
Tijelo može lakše apsorbirati željezo iz<br />
jaja ako se istodobno uzimaju namirnice<br />
bogate vitaminom C, kao što su sokovi<br />
naranèe ili grejpfruta.<br />
Da biste ublažili smetnje izazvane<br />
ozeblinama, napravite pastu od<br />
bjelanjaka, meda i brašna, nanesite na<br />
ozebline i pokrijte èistim zavojem.<br />
Bjelanjak djeluje na sluznicu probavnih<br />
organa pa bi mogao pomoæi u lijeèenju<br />
probavnih oboljenja.<br />
U odreðenim okolnostima, jaja mogu<br />
izazvati trovanje salmonelom pa je stoga<br />
važan naèin èuvanja i<br />
pripreme<br />
jaja.<br />
17<br />
Buzetski list
VIJESTI<br />
KLAPA »PINGUENTUM«<br />
Pivajuæi sva smo blaga stekli<br />
Prema odluci struènog ocjenjivaèkog<br />
suda muška klapa «Pinguentum» iz<br />
Buzeta najbolja je vokalna skupina<br />
ovogodišnjeg, 12. po redu festivala Klapa<br />
Istre i Kvarnera «Pivajuæi sva smo blaga<br />
stekli», održanog krajem ožujka u<br />
buzetskom Narodnom domu. Klapi<br />
KLAPA »ROÈ«<br />
KLAPA »BOŠKARIN«<br />
Pinguentum pripala je i posebna nagrada<br />
za najbolju interpretaciju klapskog<br />
napjeva s elementima istarskoprimorskog<br />
glazbenog izrièaja, dok je<br />
klapa «Boškarin» iz Huma osvojila<br />
naklonost publike. Kako se festival sastoji<br />
od dvije natjecateljske veèeri – muške i<br />
ženske, svoje je pjevaèke sposobnosti<br />
iskazao i nježniji spol. Najviše glasova,<br />
publika je dodijelila ženskoj klapi «Roè».<br />
Festival je ove godine, po prvi puta, u svoje<br />
okrilje primio, uz klape iz Istarske županije,<br />
i klape iz Primorsko-goranske županije.<br />
Organizator manifestacije je Puèko<br />
otvoreno uèilište «Augustin Vivoda» iz<br />
Buzeta, na èelu s ravnateljicom, ujedno i<br />
direktoricom festivala, Mirjanom Pavletiæ.<br />
(ap)<br />
Izložba likovnih djela<br />
Buzetski Zavièajni muzej je u<br />
prosincu protekle godine, po 18.<br />
put, ugostio Božiæno-novogodišnju<br />
izložbu buzetskih likovnih<br />
stvaratelja. Prilika je to bila mladim<br />
ali i veæ afirmiranim umjetnicima<br />
da se predstave široj publici. Svoje<br />
radove izlagali su<br />
Džana Ferzan,<br />
Evelina Ferzan,<br />
Rafaela Hodžiæ,<br />
Dejan Hren, Hari<br />
Ivanèiæ, Roberto<br />
Krajcer, Aldo<br />
Kuhariæ, Vlatko<br />
Mrvoš, Lari Nežiæ,<br />
Matija Nežiæ,<br />
Saša Nikoliæ,<br />
Vlado Perniæ,<br />
Sreæko Sabljak, Sven Sabljak i<br />
Zorko Ziraldo. Program je vodio<br />
Saša Nikoliæ, a izložba je uvelièana<br />
prigodnim koncertom Predraga<br />
Mariæa na gitari. Organizator<br />
manifestacije bilo je Puèko<br />
otvoreno uèilište «Augustin Vivoda».<br />
(ap)<br />
«Kunfužjun od izbori»<br />
Poèetkom ožujka Buzetski puèki teatar još je<br />
jednom nasmijao svakog gosta dupkom pune<br />
kinodvorane Narodnog doma. Naime, tamo su<br />
buzetski glumci amateri, kojima daske život (ne)znaèe,<br />
u povodu obilježavanja Meðunarodnog dana žena<br />
premijerno izveli igrokaz »Kunfužjun od izbori«. Autor<br />
teksta je Stanka Burloviæ, produkciju potpisuje domaæi<br />
puèki teatar, a predstavu je realiziralo 14 glumaca. (ap)<br />
Buzetski list 18<br />
Igra na ruh<br />
Stanovnici Sv. Ivana i ove<br />
su godine, na dan pepelnice,<br />
po tko zna koji put, zaigrali na<br />
«Igru na ruh». Rijeè je o<br />
tradiciji staroj više od dva<br />
stoljeæa, a koja je roðena s<br />
ciljem da pomiri mlinare u<br />
vodom bogatom podruèju, u<br />
dolini rijeke Mirne. Poanta<br />
društvenog dogaðaja je da<br />
najstariji sudionik igre baci<br />
rog boškarina nakon èega<br />
ostali igraèi bacaju komad<br />
drva što bliže rogu, pritom<br />
izgovarajuæi pogrdne rijeèi<br />
onima s kojima su se zamjerili.<br />
Povorka igraèa kreæe od Sv.<br />
Ivana, preko središta grada<br />
sve do oštarije na Mostu, gdje<br />
najlošiji igraè snosi najveæi<br />
dio troškova veèere. Tako<br />
Svetivanjci, unatoè tome što<br />
su vodenice postale prošlost<br />
njihova kraja, ponosno<br />
njeguju tradiciju svojih<br />
predaka. (ap)
FOTO FESTIVAL<br />
Skupština slabovidnih<br />
Udruga slijepih i slabovidnih<br />
osoba Istarske županije,<br />
podružnica Buzet, krajem veljaèe<br />
je u Domu za starije i nemoæne<br />
osobe na Gorièici, u èijim<br />
prostorijama i djeluje, održala<br />
godišnju skupštinu. Glavni<br />
pokretaè buzetske podružnice<br />
koja je godinama stagnirala,<br />
Damir Ugrin, rekao je da ona<br />
danas broji 18 èlanova koji se<br />
svakog utorka druže i aktivno<br />
sudjeluju u raznim radionicama.<br />
Dvoje slijepih osoba èak i volontira<br />
na centrali Doma. Ugrin je iznio i<br />
planove podružnice za<br />
postavljanje viseæe kuglane i<br />
govornog pikada kako bi što više<br />
animirali slijepe i slabovidne ljude.<br />
Skupštini je prisustvovao i Zlatko<br />
Kuftiæ, predsjednik Udruge slijepih<br />
Istarske županije. (ap)<br />
Zajednièka hajka<br />
Detalj s posljednjeg saziva Gradskog vijeæa Grada Buzeta<br />
Na slici: Prvi red ( s lijeve na desnu stranu): Ida Bašiæ,<br />
Sandro Drašèiæ, Branko Majcan, Nedjeljko Markežiæ, Igor<br />
Božiæ, Jadranka Vivoda, Dario Cerovac, Jadranka<br />
Katarinèiæ Škrlj, Darko Kranjèiæ. Drugi red: Dario Krivièiæ,<br />
Ðino Piuti, Drago Klariæ, Valter Flego, Damir Sirotiæ,<br />
Stanislav Blaževiæ, Michela Blagoniæ, Davor Grabar.<br />
Kraj lovaèke sezone 60-ak lovaca Lovaèkog društva «Mirna» Buzet obilježilo je krajem<br />
veljaèe zajednièkom hajkom na divlje svinje. Dobra kob lovce toga dana nije pratila, no to ih<br />
nije sprijeèilo da proslave još jednu uspješnu sezonu lova na divlje životinje. (ap)<br />
Hrvatski racing<br />
buvljak<br />
Buzet je dobio još<br />
jednu manifestaciju –<br />
roðen je 1. Hrvatski<br />
Racing Buvljak, sajam<br />
automobila i trkaæe<br />
opreme. Jedinstveni<br />
dogaðaj u Hrvatskoj<br />
održan je krajem veljaèe,<br />
na parkiralištu Mašimove škuje, kada je predstavljeno<br />
dvadesetak trkaæih automobila, mnogobrojni auto<br />
dijelovi te poneka unikatna stvar. Organizator<br />
manifestacije, roðene u duhu buzetskog imidža –<br />
automobilizma – je ovdašnji internetski site<br />
brzina.net, na èelu s grupom mladih buzetskih<br />
zaljubljenika u auto sport kojima je cilj da sajam<br />
postane još jedna tradicija grada oktana. (ap)<br />
Akcija «Motociklisti<br />
u prometu»<br />
U sklopu enduro utrke<br />
održane poèetkom travnja u<br />
Buzetu, djelatnici buzetske<br />
Policijske postaje,<br />
predvoðeni pomoænikom<br />
naèelnika PP Buzet Ivom<br />
Smoljiæem, organizirali su<br />
preventivnu akciju<br />
«Motociklisti u prometu»<br />
kako bi upozorili na<br />
tu vrstu vozaèa<br />
obzirom da su oni<br />
najugroženija<br />
skupina. U akciji su<br />
sudjelovali i<br />
djelatnici Stanice za<br />
tehnièki pregled<br />
vozila u Buzetu i auto<br />
škole Srednje škole,<br />
a sudionicima<br />
natjecanja<br />
podijeljene su kape i<br />
promotivni letci. (ap)<br />
Graðevinari osnivaju zadrugu<br />
Gospodarska kriza stigla je i do<br />
buzetskih obrtnika. Kako bi što<br />
uspješnije mogli konkurirati na<br />
tržištu obrtnici graðevinskih<br />
djelatnosti i proizvodnih usluga<br />
Udruženja obrtnika Buzet, dali su<br />
inicijativu za osnivanje zadruge.<br />
Tako je u veljaèi organiziran<br />
sastanak kako bi se utvrdilo koliki je<br />
interes za pokretanje zadruge.<br />
Zanimanje je pokazalo 28 obrtnika<br />
pa æe se uskoro krenuti s<br />
formiranjem Inicijativnog odbora,<br />
izradom dokumentacije i svega<br />
ostalog, nužnog za osnivanje<br />
zadruge. Predsjednik sekcije<br />
graðevinske djelatnosti Damir<br />
Zorko kazao je kako je cilj osnivanja<br />
zadruge jednostavniji naèin<br />
dobivanja zahtjevnijih poslova u<br />
graðevinarstvu koje pojedinci<br />
samostalno ne mogu prihvatiti. (ap)<br />
19<br />
Buzetski list
BAŠTINA<br />
Posjet iseljenicima Buzeštine<br />
u Argentini i Èileu<br />
Veže ih rodna<br />
gruda Iz Prodana se tijekom prošlog<br />
stoljeæa više od èetiri stotine<br />
Siniša ŽULIÆ<br />
ljudi raselilo diljem svijeta, a<br />
najviše ih je u Argentini<br />
OBITELJ PRODAN (MATIÆ) 1940. GODINE:<br />
DRUGI RED - BRAT BEPIÆ, MILKA (FABETKA, SUPRUGA BEPIÆA), BRAT TONI, SESTRA KATINA, SESTRA ROŽA;<br />
PRVI RED - KATINA (MATIJALKA, SUPRUGA MILANA), VLATKO (SIN BEPIÆA I MILKE), BRAT MILAN<br />
Poèetak dvadesetog<br />
stoljeæa na podruèju su cijele<br />
Istre obilježili glad i siromaštvo,<br />
pa je nerijetko ovdašnje<br />
stanovništvo bolji život<br />
odluèilo pronaæi u<br />
prekomorskim zemljama.<br />
Iznimka nisu bili ni žitelji<br />
Buzeštine, èije potomke danas<br />
možete naæi u svakom dijelu<br />
svijeta, od Australije do Aljaske<br />
i Južne Amerike, a mnogi od<br />
njih postali su i uvaženi èlanovi<br />
zajednice u koju su doselili.<br />
Nije stoga rijetka pojava da<br />
danas imate više žitelja nekog<br />
buzetskog sela po svijetu,<br />
nego kod kuæe. Jedan od<br />
takvih primjera su i Prodani, po<br />
velièini drugo selo na Buzeštini,<br />
odmah iza Svetog Martina, iz<br />
kojeg se, kako se procjenjuje,<br />
više od èetiri stotine ljudi<br />
tijekom prošloga stoljeæa<br />
raselilo diljem svijeta. Danas<br />
Prodani imaju jedva nešto više<br />
od osamdeset žitelja, a Miro<br />
Prodan se sjeæa kako ih je još<br />
prije dvadesetak godina bilo<br />
dvostruko. Upravo su on, te<br />
Mladen i Majda Prodan,<br />
posjetili svoje roðake u<br />
Argentini, koji su mukotrpnim<br />
radom uspjeli na drugom kraju<br />
svijeta.<br />
Èeznu za zavièajem<br />
Prodani su bili gosti svog<br />
roðaka Ramira (Vlatka)<br />
Prodana iz kuæe Matiæevih, koji<br />
je u Argentinu iselio još<br />
sredinom dvadesetih godina<br />
prošloga stoljeæa. Njegova<br />
tadašnja destinacija bila je<br />
njezin glavni grad Buenos<br />
Aires u kojem i danas živi. Uz<br />
veliku tvornicu nazivom<br />
„Italavia“ izabran je za<br />
predsjednika Argentinske<br />
komore za elektroniku,<br />
elektromehaniku i svjetlosnu<br />
industriju.<br />
Po dolasku u Argentinu<br />
radio je kao tehnièar u raznim<br />
poduzeæima, da bi se<br />
sredinom pedesetih odluèio<br />
osamostaliti i poèeo<br />
proizvoditi elektronièke<br />
komponente, po èemu je<br />
njegovo poduzeæe i danas<br />
poznato diljem Južne Amerike.<br />
Svojom su kvalitetom, kaže<br />
Miro Prodan, posljednjih<br />
godina uspjeli iz Argentine<br />
potisnuti i velike svjetske<br />
proizvoðaèe poput<br />
„Siemensa“ i „Philipsa“. Iako<br />
ima 75 godina i danas puno<br />
putuje svijetom, a govori èak<br />
pet svjetskih jezika. Naziv<br />
poduzeæa „Italavia“ dolazi od<br />
rijeèi Italija i Jugoslavija, gdje<br />
je roðen, a s obzirom da je u<br />
vrijeme njegova odlaska u<br />
Argentinu ovo podruèje bilo<br />
okupirano od strane Italije,<br />
Ramiro je talijanski državljanin.<br />
Iako su uspjeli na drugom<br />
kraju svijeta, vidljivo je da svi<br />
pomalo osjeæaju nostalgiju za<br />
domovinom. Nedostatak<br />
rodne grude, meðutim,<br />
nadoknaðuju zajednièkim<br />
druženjem u tamošnjem<br />
Hrvatskom domu.<br />
Interesantno je da se veliki<br />
broj Hrvata u Buenos Airesu<br />
preselilo u kvart gdje se taj<br />
dom izgradio, kako bi bili bliže<br />
– prièaju Mladen i Miro.<br />
Buzetski list 20<br />
PROSTRANI ARGENTINSKI VINOGRAD
Izražene razlike<br />
Osim Ramira Prodana, u<br />
Buenos Airesu veliki je broj<br />
potomaka iz sela Prodani. Svi<br />
stanovnici koji su otuda iselili u<br />
razdoblju izmeðu 1925. i<br />
1938. godine za svoju su novu<br />
životnu destinaciju izabrali<br />
Argentinu.<br />
- Prema onome što smo<br />
imali prigode vidjeti, život u<br />
Argentini je vrlo težak, protkan<br />
klasnim razlikama. I dok imate<br />
ljude koji jako dobro žive, ima i<br />
mnogo sirotinje po ulici. Kraðe<br />
su, kako nam kažu roðaci, vrlo<br />
èesta pojava. Naši roðaci<br />
uglavnom su dobrostojeæi, jer<br />
svi su si uspjeli izgraditi kuæe,<br />
dok automobil imaju samo<br />
neki, jer je to kod njih veliki<br />
VVIŠE GENERACIJA OBITELJI PRODAN NA OKUPU<br />
NADJA, VLATKO JOLLY I MIRO<br />
RAMIRO (VLATKO), MIRO , STANKO I MLADEN<br />
luksuz i podliježe strožijim<br />
propisima. Iz tog razloga, kako<br />
su nam rekli u Buenos Airesu<br />
im preko 50 tisuæa taksista i<br />
stvarno ako vam zatreba taksi<br />
samo trebate podignuti ruku –<br />
kažu Miro i Mladen.<br />
„Istria“ u Èileu<br />
Svoj boravak u Južnoj<br />
Americi iskoristili su i za posjet<br />
rodbini u Èileu. Stanovništvo<br />
te države na zapadnim<br />
obalama Južne Amerike na<br />
prvi je pogled boljeg standarda<br />
od svojih susjeda. Automobili<br />
koji se na njihovim ulicama<br />
voze, kaže Miro, slièni su<br />
onima u Austriji i Njemaèkoj,<br />
za razliku od Argentine, gdje<br />
sve izgleda puno siromašnije.<br />
U Èileu živi Ratko Buršiæ,<br />
rodom iz Racari, koji danas<br />
ima 75 godina. Domovinu je<br />
napustio pedesetih godina<br />
prošloga stoljeæa, a prije<br />
bijega radio je kao tokar u<br />
rijeèkoj tvornici „Torpedo“.<br />
Svoj tokarski zanat nastavio je<br />
u svojoj novoj domovini, gdje je<br />
osnovao poduzeæe "Istria" za<br />
proizvodnju i usluge u<br />
metalskoj i rudarskoj industriji<br />
te graðevinarstvu. Danas,<br />
zajedno s njim poduzeæe vode<br />
njegova tri sina, Boris, Mario i<br />
Danilo.<br />
MLADEN S BARBETOM KARLOM<br />
21<br />
Buzetski list
FOTO VIJESTI<br />
4.g razred<br />
Maturantska fešta<br />
3.a razred<br />
Zahvalnice volonterima<br />
Nakon otvaranja natjeèaja Istarske<br />
županije za projekt «Senzibilizacija, edukacija<br />
i organizacija volontera za skrb o starijim<br />
osobama», u buzetskom Domu za starije i<br />
nemoæne osobe oformljen je tim u sastavu:<br />
ravnateljica Doma Dinka Beleviæ te djelatnice<br />
Ureðen mali park<br />
Parkiæ smješten u<br />
neposrednoj blizini<br />
Narodnog doma, ovoga je<br />
proljeæa doživio svoj<br />
«preobražaj». Osim<br />
ureðena postojeæih staza,<br />
napravljene su nove, a<br />
Buzetski list 22<br />
zelena površina obogaæena<br />
je i s nekoliko klupica.<br />
Doprinos ureðenijem gradu<br />
dali su i djelatnici gradskog<br />
komunalnog poduzeæa<br />
«Park», koji su u obližnjem<br />
Spomen parku posadili više<br />
Maturanti Srednje škole Buzet,<br />
uèenici 3. a i 4. g razreda,<br />
sredinom ožujka, na sveèanosti<br />
održanoj u Hotelu Fontana,<br />
oprostili su se od svog<br />
srednjoškolskog obrazovanja.<br />
Suzana Klariæ, Slaðana Luèiæ i Davorka Hren.<br />
Bio je to ujedno i poèetak edukacije volontera<br />
u buzetskom Domu. Od ravnateljice Dinke<br />
Beleviæ saznajemo kako se volontiranju<br />
odazvao velik broj ljudi. Prvo su poèele<br />
pomagati frizerke, a ubrzo zatim su im se<br />
prikljuèile kozmetièarke, muzièari i<br />
srednjoškolci. Tako je dvadesetak volontera,<br />
koji su se upoznali sa zakonom, etièkim<br />
kodeksom, i ostalim pravilima te plemenite<br />
aktivnosti u prosincu 2008. godine dobilo<br />
ugovor o volontiranju. Bila je to ujedno prilika<br />
da im ravnateljica Dinka Beleviæ uruèi<br />
zahvalnice. (ap)<br />
desetaka šarenih jaglaca.<br />
Ljepoti toga mjesta<br />
pridonijeti æe novo<br />
stepenište, èija je<br />
realizacija u tijeku. (ap)<br />
Tom su se prilikom uèenici,<br />
profesori i ravnatelj škole<br />
Stanislav Blaževiæ prigodnim<br />
govorima prisjetili minulih<br />
godina, provedenim u ðaèkim<br />
klupama. (ap)<br />
Osnovci za zdrav život<br />
Gotovo od samog poèetka<br />
školske godine petstotinjak<br />
uèenika Osnovne škole<br />
„Vazmoslav Gražalja“ iz<br />
Buzeta te podruènih škola Vrh,<br />
Livade, Roè i Lanišæe, zajedno<br />
sa svim djelatnicima škola,<br />
radilo je na projektu «Zdrav<br />
život». U sklopu projekta<br />
uèenici su obradili teme o<br />
piramidi hrane, zdravoj i eko<br />
hrani, samoniklom ljekovitom<br />
bilju na Buzeštini, ljudskom<br />
tijelu i raznim aktivnostima,<br />
higijeni, zaštiti od bolesti,<br />
štetnosti životinja i biljaka,<br />
aditivima u hrani,<br />
namirnicama kroz povijest,<br />
dijetama i poremeæaju<br />
prehrane te o tradicionalnim<br />
jelima Buzeštine. <strong>Projekt</strong> je<br />
završen 7. travnja èime je<br />
simbolièki obilježen Svjetski<br />
dan zdravlja. Koordinatorica<br />
eko projekta je Gabrijela<br />
Isakagiæ. (ap)
TRADICIJA<br />
Buzetski karneval<br />
Sjajne<br />
maske<br />
karnevalske<br />
Središnjim Trgom Fontana<br />
prodefiliralo je gotovo tisuæu<br />
maski i mnoštvo alegorijskih<br />
kola<br />
Siniša ŽULIÆ<br />
Više od tisuæu maski, u devet<br />
velikih maškaranih skupina,<br />
predstavilo se na središnjem<br />
buzetskom Trgu Fontana u velikom<br />
maškaranom mimohodu, koji je<br />
pratilo gotovo dvije tisuæe<br />
posjetitelja. Kako su maškarana<br />
ludovanja dugogodišnja tradicija<br />
ovoga kraja, živopisnim su<br />
kostimima ponovno prikazale<br />
maškarane skupine iz svih dijelova<br />
sjevera poluotoka, uèinivši ponovno<br />
buzetski karneval jednim od<br />
najbogatijih manifestacija ovakve<br />
vrste u Istri.<br />
Aktualne politièke i gradske<br />
teme, seksipilne maske i ove su<br />
godine zaokupile najveæu pažnju<br />
maškaranih grupa, a<br />
gosti alegorijskog<br />
dana bili su<br />
èlanovi udruge<br />
„Nadomak<br />
suncu“ iz<br />
Oprtlja.<br />
23<br />
Buzetski list
ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA<br />
Kovaè Nadalin Perèiæ iz Marèi Briga<br />
Zamiru zvuci batiæa<br />
Najteža od svega je izrada kovca, željeznog kotaèa, a<br />
izrada cijelog pluga iziskuje oko tjedan dana, prisjeæa<br />
se barba Nadalin<br />
Ana PISAK<br />
U jednom se kutu puši uzavreli<br />
karbon, u drugom snažni udarci<br />
razbijaju prirodni sklad, tišinu. To<br />
Nadalin Perèiæ iz Marèi Briga,<br />
nedaleko od Huma, u prizemlju<br />
obiteljske kuæe kuje željezo. Posao<br />
je to kojim se bavi još od malih<br />
nogu, a koji, unatoè modernoj<br />
tehnologiji i napunjenoj<br />
sedamdeset i drugoj godini života,<br />
vješto njeguje i dan danas.<br />
Uèio od oca<br />
Nadalin je znanje stekao od<br />
svog pokojnog oca. Kovaèija mu<br />
tijekom života nije bila primarni<br />
posao, no ispunjavala mu je kratke<br />
zimske dane, kada u polju nije bilo<br />
posla. Uglavnom je izraðivao<br />
plugove i potkivao boškarine,<br />
rogove za vile, lame, kosire,<br />
rankone, sve što je potrebno u kuæi<br />
jednog kmeta. Tako je zadnji plug<br />
za vaðenje krumpira i odorivanje<br />
vinove loze izradio prije pet godina,<br />
dok je zadnjeg vola okovao davne<br />
1972. godine, kada je prodao svoj<br />
posljednji primjerak istarskog<br />
blaga.<br />
Stotinu plugova<br />
Drveni plug za oranje s<br />
boškarinom nije nitko naruèio veæ<br />
puna tri desetljeæa!, kaže barba<br />
Nadalin.<br />
– Nekada je plug imao<br />
željeznu dasku, lemeš i crtalo.<br />
Gredalj i ruèice su bile drvene.<br />
Najteža od svega je izrada kovca,<br />
željeznog kotaèa, a izrada cijelog<br />
pluga iziskuje oko tjedan dana,<br />
prisjeæa se barba Nadalin, iz èije je<br />
kovaèije poteklo preko stotinu<br />
plugova, a koji je vlastitim rukama<br />
izradio i plug za traktor. Vitalni<br />
starac objasnio nam je kako se<br />
potkivalo boškarina<br />
– Vola se najprije stavilo u<br />
drveni morš, kako se ne bi micao.<br />
Na prednje noge se stavilo po dvije<br />
potkove, lijevu i desnu, obzirom da<br />
je vol papkar, a na zadnje noge<br />
samo po jednu. Takav je naèin<br />
potkivanja bio obavezan za ljetno<br />
NADALIN JE DNEVNO ZNAO IZRADITI I DO 20 POTKOVA ZA BOŠKARINA<br />
Buzetski list 26
azdoblje kada je u kampanji puno<br />
posla. Potkova se prièvrstila sa<br />
sedam-osam željeznih èavala.<br />
Nekad se znalo dogoditi da èavao<br />
proðe cijeli papak i stigne do živog<br />
mesa pa je vol nakon nekoliko<br />
dana zbog boli poèeo šepati. Tada<br />
sam èavao morao izvaditi i<br />
ponoviti radnju. Dnevno sam znao<br />
izraditi i do dvadeset potkova.<br />
Èavliæi su takoðer bili domaæa<br />
radinost, kaže barba Nadalin.<br />
Ni karbuna, ni kovaèa<br />
A što je sve bilo potrebno za<br />
obavljanje zanata koji je izgubio<br />
utrku s vremenom? Prije svega<br />
fužina, kovaèka vatra, pet-šest<br />
batiæa, nakovanj, morš i vide.<br />
- Vatru smo pravili od drvenog<br />
karbuna iz humskih šuma i onog iz<br />
rudnika u Raši. Željezo se obièno<br />
grijalo pet-šest minuta, ovisno o<br />
njegovoj debljini. Temperatura se<br />
odreðivala prema boji koju je<br />
poprimilo. Ako je bilo viola ili<br />
ružièasto, onda je bilo idealno za<br />
kaljenje. Na fužini se znalo<br />
proizvesti temperaturu i do 1000<br />
Celzijevih stupnjeva. Èelik prilikom<br />
kaljenja gubi tvrdoæu pa ga se, na<br />
odreðenoj temperaturi, mora<br />
naglo ohladiti kako bi ponovno<br />
postao tvrd. Nekad smo teško<br />
dolazili do njega. Obièno smo ga<br />
pronalazili na deponijima smeæa.<br />
Danas je za kaljenje najbolji<br />
domaæi drveni karbun. Cijela kuæa<br />
miriše po njemu! Sa raškim<br />
karbonom je teže raditi jer ispušta<br />
sumpor zbog èega peku oèi i teško<br />
dišeš, istièe barba Nadalin koji je<br />
našu reportažu o starom zanatu<br />
zakljuèio reèenicom: „Svragon je<br />
šu karbun iz Raše, svragon su šli<br />
rudniki, svragon su šli kovaèi!“<br />
NADALIN I NJEGOV SIN ELVIS U VIŠEDESELJETNOJ KOVAÈIJI<br />
27<br />
Buzetski list
TURISTIÈKE STRANICE<br />
Uz jubilej Grada <strong>tartufa</strong><br />
Kraljevski gomolj dobiva svoj dom<br />
Svojim zanimljivim i aktivnim sadržajima „<strong>Kuæa</strong> <strong>tartufa</strong>“ uèvrstit æe položaj Buzeta kao jedinstvene<br />
turistièke destinacije za sve ljubitelje dragocjenog specijaliteta<br />
Piše: Nada PRODAN MRAKOVIÆ<br />
Prošlo je veæ deset godina<br />
da je Buzet proglašen Gradom<br />
<strong>tartufa</strong>. Od tada su,<br />
skupocjenom gomolju u èast,<br />
organizirane brojne<br />
manifestacije i aktivnosti koje<br />
su pridonijele razvoju i<br />
valorizaciji <strong>tartufa</strong> kao<br />
autohtonog proizvoda<br />
posebno znaèajnog za<br />
turistièku gastronomsku<br />
ponudu. Uspjeh tih dogaðanja<br />
potvrdio je vrijednost odluke<br />
lokalne samouprave i cijele<br />
zajednice o razvoju identiteta<br />
Buzeta kao Grada <strong>tartufa</strong>. Kao<br />
logièan nastavak tog razvoja<br />
gradska vlast i njegova<br />
turistièka zajednica inicirali su<br />
projekt ekomuzeja «<strong>Kuæa</strong><br />
<strong>tartufa</strong>». Idejni projekt<br />
buduæeg simbola Buzeta<br />
prezentiran je krajem ožujka u<br />
gradskom Zavièajnom muzeju.<br />
Od galerije do kuhinje<br />
Sam prostor ekomuzeja<br />
èinit æe predvorje, funkcionalni<br />
prostor koji na prijateljski,<br />
privlaèan i dostupan naèin<br />
doèekuje posjetitelje, knjižara<br />
– suvenirnica, mjesto za<br />
prodaju tiskanih i<br />
multimedijskih izdanja na<br />
temu <strong>tartufa</strong>, visokokvalitetnih<br />
proizvoda od njega,<br />
gastronomije, kulturne baštine<br />
kraja te raznih suvenira.<br />
Galerija stalnog postava na<br />
suvremen æe naèin posjetitelje<br />
uvoditi u prièu o èarobnom<br />
svijetu <strong>tartufa</strong> i gljiva, a kuhinja<br />
- kušaonica služit æe za kušanje<br />
raznih delicija te za primanje<br />
posjetitelja i sudionika raznih<br />
gastronomskih radionica,<br />
teèajeva i seminara. Ovaj je<br />
prostor i dio stalnog postava u<br />
kojem se predstavlja tartuf kao<br />
gastronomska delicija. Uz<br />
veliku tu je i mala galerija<br />
stalne izložbe za djecu koja æe<br />
na zabavan i edukativan naèin<br />
otkrivati djeci svijet tog<br />
dragocjenog gomolja dok je<br />
multifunkcionalna dvorana -<br />
galerija za povremene<br />
tematske izložbe predviðena<br />
za filmske projekcije i<br />
predstave na temu <strong>tartufa</strong>,<br />
gljiva, nutricionizma i ostalih<br />
poveznica Istre i <strong>tartufa</strong>, ali i<br />
srodnih kulturnih, baštinskih i<br />
turistièkih sadržaja, kao i za<br />
povremene tematske izložbe.<br />
U lov na tartufe<br />
Dokumentacijski centar<br />
sabirno je mjesto u kojemu se<br />
sakuplja graða povezana s<br />
temom ekomuzeja. Muzejski<br />
restoran s terasom i zimskim<br />
vrtom iznimno je ugodan<br />
prostor za odmor i druženje te<br />
kušanje raznih specijaliteta.<br />
Kuæu skupocjenog gomolja<br />
sastojat æe se i od TIC, ureda<br />
Turistièke zajednice te ureda<br />
nevladinih udruga.<br />
Dio ekomuzeja bile bi i rute<br />
«Otkrivanje podzemnog blaga»<br />
i «Lov na tartufe» odnosno<br />
gradska ruta i zabavni park<br />
<strong>tartufa</strong> i gljiva, dok bi se<br />
aktivnosti sastojale od<br />
festivala <strong>tartufa</strong>, radionice za<br />
posjetitelje, kulinarskih<br />
natjecanja te seminara o<br />
tartufima. ''<strong>Kuæa</strong> <strong>tartufa</strong>''<br />
svojom bi stalnom izložbenom<br />
postavom i aktivnostima<br />
tijekom cijele godine, kao i<br />
tematskim putovima i<br />
zabavnim djeèjim parkom<br />
<strong>tartufa</strong>, na zanimljiv i privlaèan<br />
naèin prikazala povezanost<br />
ove cijenjene gastronomske<br />
delicije s lokalnim ljudima i<br />
njihovom višestoljetnom<br />
materijalnom i<br />
Buzetski list 28
Suraðuju na projektu<br />
Nositelji projekta<br />
ekomuzej «<strong>Kuæa</strong> <strong>tartufa</strong>» su<br />
Grad Buzet na èelu s<br />
gradonaèelnikom Valterom<br />
Flegom i Turistièka zajednica<br />
Grada Buzeta na èelu s<br />
direktoricom Nadom Prodan<br />
Mrakoviæ. Autor projektne<br />
ideje i koncepta stalnog<br />
postava je Dragana Lucija<br />
Ratkoviæ, Muze d.o.o. za<br />
savjetovanje i upravljanje<br />
projektima u kulturi i turizmu.<br />
Izrada idejne projektne<br />
dokumentacije i koordiniranje<br />
projekta pripala je Mariji<br />
Kukec, Muze d.o.o. za<br />
savjetovanje i upravljanje<br />
projektima u kulturi i turizmu.<br />
Kreativni projektni tim èine:<br />
Vanja Cuculiæ (dizajner,<br />
„Studio Cuculiæ“, Zagreb),<br />
Vladimir Konèar (multimedija,<br />
web i IT dizajn, „Studio<br />
Revolucija“, Zagreb), Ivana<br />
Fabrio & Vedran Kasap<br />
(„Studio Kolektiv“, Zagreb) i<br />
Ana Ugarkoviæ, struèna<br />
suradnica za gastronomiju.<br />
Lokalni projektni tim èine:<br />
Nada Prodan Mrakoviæ,<br />
Radmila Karliæ, Bojan Ošo,<br />
Davor Grabar i Mladen Æaleta.<br />
nematerijalnom baštinom i<br />
kulturom. Lokacija ekomuzeja<br />
još nije poznata.<br />
Grad kao brend<br />
Ekomuzej valorizira i<br />
osnažuje ''Buzet, grad <strong>tartufa</strong>''<br />
kao prepoznatljiv brend i<br />
jedinstvenu destinaciju<br />
kulturnog i gastro turizma Istre,<br />
Hrvatske i ovog dijela Europe.<br />
Koristeæi tartuf kao poveznicu<br />
koja Buzet, Istru i Hrvatsku<br />
umrežava s gradovima,<br />
regijama i zemljama koje su<br />
svoj identitet i razvoj utemeljile<br />
na tartufima, ''<strong>Kuæa</strong> <strong>tartufa</strong>''<br />
potaknut æe bogatu i<br />
raznorodnu meðunarodnu i<br />
interkulturalnu suradnju te<br />
dati veliki zamah razvoju<br />
turizma, kulture i gastronomije.<br />
Važna zadaæa ekomuzeja je<br />
zaštita prirodnih resursa, kao i<br />
poticanje uzgoja <strong>tartufa</strong>,<br />
najvažnijeg uloga za održivi<br />
razvoj Buzeta i Buzeštine.<br />
29<br />
Buzetski list
KULTURA<br />
Knjižnica<br />
Pretijesna kuæa znanja<br />
Fond knjižnice èini 25.000 knjiga, oko 500 slikovnica, 260 nekonvencionalnih jedinica i pedestak<br />
igraèaka, te tridesetak naslova dnevnih i službenih novina i èasopisa, a broji oko 500 èlanova<br />
Piše: Ana PERNIÆ<br />
Foto: Arhiva POU «Augustin Vivoda»<br />
Iako još uvijek u društvu<br />
postoji konzervativan stav o<br />
knjižnicama kao mjestima koja<br />
služe iskljuèivo za posudbu<br />
knjiga, knjižnice danas postaju<br />
mnogo više. One su centri<br />
kulture, obrazovanja i<br />
informacija, ali su i mjesta<br />
okupljanja, druženja i<br />
zabavljanja. Mjesta na kojima<br />
se održavaju razlièita<br />
predavanja, izložbe, okrugli<br />
stolovi, radionice, igraonice,<br />
mjesta na kojima se sluša<br />
glazba, igraju raèunalne i<br />
društvene igre, èitaju dnevne<br />
novine i èasopisi, mjesta gdje<br />
svi èlanovi obitelji zajedno<br />
provode svoje slobodno<br />
vrijeme. Knjižnice danas<br />
postaju "dnevni boravci<br />
gradova".<br />
Knjižnica u prošlosti...<br />
Buzetska Narodna<br />
knjižnica dièi se dugom<br />
tradicijom. Prije 119 godina, 6.<br />
srpnja 1880. godine u Buzetu<br />
je službeno otvorena Hrvatska<br />
èitaonica. U trobojnicama<br />
okiæenom gradu, uz mnoštvo<br />
ljudi, na sveèanosti otvaranja<br />
bili su prisutni i mnogi uglednici.<br />
Osnivaèka skupština zapoèela<br />
je izvedbom "Lijepe naše"<br />
nakon èega su se redali mnogi<br />
nadahnuti govori o potrebi<br />
prosvjeæivanja naroda,<br />
otvaranja hrvatskih škola, o<br />
neravnopravnom položaju<br />
hrvatskog jezika, o nužnosti<br />
širenja knjige i pismenosti... Za<br />
prvog predsjednika èitaonice<br />
izabran je dr. Mate Trinajstiæ, a<br />
meðu istaknutim èlanovima<br />
bio je i poznati istarski<br />
skladatelj, autor istarske<br />
himne "Krasna zemljo", Matko<br />
Brajša Rašan, tadašnji tajnik<br />
buzetske opæine. Èitaonica je<br />
prvobitno sjedište imala u<br />
zgradi današnjeg marketa<br />
"Ošo" kod novog autobusnog<br />
kolodvora, a izgradnjom<br />
Narodnog doma 1907. godine,<br />
èitaonica seli u novi prostor.<br />
U to vrijeme, na Buzeštini,<br />
udio nepismenih iznosio je<br />
iznad 90%. Na podruèju opæine<br />
djelovala je samo jedna<br />
hrvatska osnovna škola i to u<br />
DETALJ S OTVARANJA OBNOVLJENE ÈITAONICE 1993. GODINE<br />
Sovinjaku. Ostale su škole bile<br />
talijanske, s jasnom namjerom<br />
odnaroðivanja hrvatske djece.<br />
S obzirom na tadašnju politièku,<br />
gospodarsku i socijalnu<br />
situaciju, otvaranje èitaonice<br />
oznaèilo je svojevrsni obrat u<br />
razvoju našeg kraja. Èitaonica<br />
je pridonijela opismenjivanju i<br />
prosvjetnom napretku<br />
Buzeštine, a bila je i odlièan<br />
primjer hrvatsko-slovenske<br />
kulturne i preporodne suradnje.<br />
Raspadom Austro-Ugarske<br />
Monarhije i dolaskom<br />
talijanske vojske poèinju teški<br />
dani za sve hrvatske udruge i<br />
ustanove. Godine 1921.<br />
èitaonici se zabranjuje rad, a<br />
uskoro slijedi i spaljivanje<br />
knjiga i ostalog inventara<br />
èitaonice, ali i mnogih privatnih<br />
knjižnica na Buzeštini. Nakon<br />
Drugog svjetskog rata knjižnica<br />
se obnavlja i ponovno<br />
zapoèinje s radom 1948.<br />
godine kao društvenoprosvjetna<br />
organizacija, a od<br />
1958. kao samostalna<br />
prosvjetna ustanova. Od 1961.<br />
do danas djeluje u okviru<br />
Puèkog otvorenog uèilišta<br />
"Augustin Vivoda" Buzet. Iako<br />
je èesto mijenjala svoje<br />
sjedište, 1970. godine<br />
ponovno se vratila u Narodni<br />
dom gdje se nalazi i danas.<br />
(Izvor: Crljenko, B.:“ Svjetionik i<br />
bedem Buzeštine“, uz stotu<br />
obljetnicu "Hrvatske èitaonice"<br />
u Buzetu")<br />
Knjižnica danas...<br />
Buzetska Narodna<br />
knjižnica u svom fondu broji<br />
oko 25.000 knjiga,<br />
petstotinjak slikovnica, 260<br />
nekonvencionalnih jedinica<br />
(CD-i, DVD-i, audio i video<br />
kasete) i pedesetak igraèaka,<br />
od èega je više od polovice u<br />
slobodnom pristupu dok je<br />
ostatak namijenjen korištenju<br />
u studijskom odjelu ili<br />
deponiran u spremište. U svom<br />
fondu knjižnica ima i tridesetak<br />
naslova dnevnih i službenih<br />
novina i èasopisa.<br />
Svojim korisnicima osim<br />
posudbe knjiga nudi i<br />
besplatnu posudbu audiovizualne<br />
i multimedijalne<br />
graðe te èasopisa, struène<br />
savjete knjižnièarainformatora,<br />
pretraživanje<br />
lokalne baze podataka i baza<br />
podataka drugih knjižnica,<br />
usluge složenog pretraživanja,<br />
meðuknjižniènu posudbu,<br />
pretraživanje interneta...<br />
Knjižnica omoguæuje pet vrsta<br />
uèlanjenja: èlanarinu za djecu,<br />
uèenike, studente i<br />
umirovljenike; èlanarinu za<br />
odrasle zaposlene korisnike;<br />
obiteljsku èlanarinu; èlanarinu<br />
za posudbu slikovnica i<br />
privremenu èlanarinu –<br />
iskljuèivo za rad u èitaonici i<br />
studijskom odjelu. Poseban dio<br />
knjižnice je Piquentina –<br />
buzetska zavièajna zbirka, koja<br />
sakuplja, obraðuje i èuva svu<br />
graðu (knjige, periodiku,<br />
èlanke, notne zapise, audio i<br />
video materijale, fotografije,<br />
razglednice, letke, plakate...) o<br />
Buzeštini te izdanja buzetskih<br />
autora i nakladnika. Jedan od<br />
zadataka buzetske knjižnice je<br />
i prezentacija fonda te<br />
promocija novih izdanja. Stoga<br />
knjižnica redovito priprema<br />
izložbe razlièitih tema kojima<br />
predstavlja dijelove svoga<br />
fonda. Uz to knjižnica redovito<br />
organizira promocije novih<br />
Buzetski list 30
FOTO: DEJAN HREN<br />
LORENA VUKOVIÆ U LIKOVNOJ RADIONICI<br />
Top lista najèitanijih knjiga u 2008.:<br />
1. S. Meyer: Sumrak<br />
2. Hirsi Ali, A: Nevjernica<br />
3. Ahern, C.: Na kraju duge<br />
4. Hislop, V: Otok<br />
5. Coelho, P.: Brida<br />
6. Woolfolk Cross, D.: Papisa Ivana<br />
7. Baretiæ, R.: Hotel Grand<br />
8. Zusak, M: Kradljivica knjiga<br />
9. Perišiæ, R.: Naš èovjek na terenu<br />
10. Alsanea, R.: Djevojke iz Riyada<br />
DJECA UŽIVAJU SUDJELUJUÆI U RAZLIÈITIM RADIONICAMA, IGRAONICAMA I PRIÈAONICAMA<br />
izdanja, s posebnim<br />
naglaskom na izdanja koje<br />
obuhvaæa zavièajna zbirka.<br />
Veliku pažnju knjižnica<br />
posveæuje animiranju djece i<br />
mladih. Za njih se kroz godinu<br />
organiziraju razlièite radionice,<br />
igraonice, prièaonice i drugi<br />
zabavni sadržaji. Djeca su se<br />
natjecala na kvizovima "Harry<br />
Potter" i "Hrvatski djeèji pisci",<br />
zabavljala na igraonicama<br />
"Skockavac", "Pogodi pa kreni"<br />
i "Pogaðaonica"; sudjelovala<br />
su u radu likovnih radionica,<br />
pripremanju malih tematskih<br />
izložbi... Za djecu se jednom<br />
mjeseèno održava prièaonica<br />
iz ciklusa "Prièom na prièu".<br />
Tijekom ljeta uz<br />
hvalevrijednu pomoæ<br />
volontera – prijatelja knjižnice<br />
(Mile Nežiæ, Ines Gržiniæ i Sanje<br />
Perniæ) u okviru programa<br />
"Ljeto u knjižnici" organiziran je<br />
i niz radionica za predškolce,<br />
školsku djecu i tinejdžere.<br />
Jednom mjeseèno organizira<br />
se i radionica "Vremenski stroj<br />
– ISTRA(živanje) i<br />
istra(U)ŽIVANJE" na kojoj djeca<br />
igrom i istraživanjem upoznaju<br />
povijest svoga zavièaja. U<br />
proljeæe zapoèinje novi projekt<br />
"BookPark" u sklopu kojeg æe<br />
se u buzetskim djeèjim<br />
parkovima prièati prièe,<br />
održavati igrokazi i igrati igre.<br />
Uskoro æe se u buzetskoj<br />
knjižnici održati i kvalifikacije<br />
za "Prvenstvo Hrvatske u<br />
društvenim igrama", a<br />
pobjednici æe u srpnju<br />
otputovati na državno<br />
prvenstvo koje æe se uprilièiti u<br />
splitskoj i solinskoj knjižnici.<br />
Knjižnica buduænosti...<br />
Tijekom godina buzetska je<br />
knjižnica postala pretijesna za<br />
svoje potrebe i potrebe svojih<br />
korisnika. Knjige su doslovce<br />
dotaknule strop. Prepune su ih<br />
police, guraju se pod stolove i<br />
stolce, zatrpale su prijamni pult,<br />
naguravaju se posvuda. Pod<br />
težinom knjiga i drvenih polica<br />
jedva izdržava meðukatna<br />
konstrukcija. A korisnika i<br />
èlanova je sve više, sve se više<br />
èita, sve se ranije poèinje èitati<br />
(èak i bebe "èitaju" svoje male<br />
"plastiène" slikovnice), sve je<br />
veæi interes za knjigom i<br />
drugom graðom, posebice<br />
multimedijom. I gotovo kod<br />
svakog ponovnog dolaska u<br />
knjižnicu, korisnik izusti ono<br />
neizostavno "Ah, do kad æe to<br />
biti tako?! Kako bi bilo lijepo da<br />
Buzet ima novu, modernu,<br />
veliku i dobro opremljenu<br />
knjižnicu!"<br />
I naša je to želja. To je želja i<br />
svih 500-injak èlanova<br />
knjižnice i njihovih obitelji. To je<br />
želja akademskih graðana i<br />
buzetskih intelektualaca koji<br />
vole istraživati, ali i svih onih<br />
koji jednostavno žele slobodno<br />
vrijeme provoditi uz èitanje.<br />
Nadamo se, stoga, da æemo<br />
uskoro pronaæi najbolje<br />
rješenje i pokrenuti polugu<br />
koja æe nas dovesti do<br />
proširene i obnovljene<br />
knjižnice u Narodnom domu ili<br />
još bolje - do sasvim novog<br />
prostora u centru grada.<br />
31<br />
Buzetski list
Krkuž<br />
Bogomdan kraj za stoèarstvo<br />
Šezdesetih godina prošlog stoljeæa u Krkužu je bilo dvadeset<br />
kuænih brojeva i sedamdesetak duša, a danas ih, unatoè cesti,<br />
struji, vodi i telefonu, ima jedva deset<br />
Ana PISAK<br />
ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI<br />
Sve bogatstvo Krkuža, te njegovih<br />
zaseoka Muna, Hrbatije Gornje i Hrbatije<br />
Donje je osmero ljudi, te dvoje djece. Tim<br />
je rijeèima jedan od rijetkih preostalih<br />
starosjedilaca, Drago Kos iz Muna,<br />
zapoèeo prièu o povijesti i sadašnjosti<br />
kraja predivnog krajolika i zelenih, nekim<br />
èudom još uvijek obraðenih, pašnjaka.<br />
Oskudan broj stanovnika rezultat je<br />
današnje mode i stila života, smatra<br />
Drago i dodaje:<br />
- Šezdesetih godina prošlog stoljeæa u<br />
selu je bilo dvadeset kuænih brojeva i<br />
sedamdesetak duša. Radi se o relativno<br />
staroj vasi. Ovdašnji su se ljudi uglavnom<br />
bavili stoèarstvom. Konfiguracija terena i<br />
krma su idealne za uzgoj velikog blaga.<br />
Nikad nije bilo problema prodati meso<br />
životinja uzgojenih na pašnjacima Krkuža.<br />
Nekada je u mojoj štali bilo dva-tri para voli,<br />
tovar i konj. Danas držimo samo èetiri<br />
krave. Tužno i žalosno spram onoga kako<br />
je bivalo, zakljuèuje 65-godišnji Drago.<br />
Ni muhe nisu…<br />
Velik broj mještana Krkuža radio je na<br />
željeznici. Prije toga, bila je bijeda i tuga<br />
preko neba! Tu je postojala samo jedna, i<br />
to primitivna, kovaèija, te nekoliko<br />
skromnih vapneninca. Siromašæina je bila<br />
vela. Telca se èekalo kao boga s neba,<br />
samo što je on bio prodan još prije nego<br />
što se krava otelila. To je bilo strašno! Šoldi<br />
ni bilo, a živet se moralo.<br />
Sjeæam se da mi je jednoga dana, pri<br />
povratku iz škole, nona za ruèak spremila<br />
jotu. Zdjela je bila sva crna od muha koje<br />
su se u njoj utopile. Muhe sam malo<br />
pomaknuo sa strane i jeo jotu ispod njih.<br />
Pitam se da li bi danas netko to napravio,<br />
kaže Drago dodajuæi kako ni muhe nisu<br />
više ono kaj su bile.<br />
Dragetov pokojni otac bavio se<br />
prijevozništvom. U Rašporu, Trsteniku i<br />
Brgudcu nakrcao bi voz pun sijena i<br />
pomoæu kobile ga prevezao u Umag, Trst i<br />
Kopar.<br />
– Otac je od kuæe znao izbivati i po<br />
deset-petnaest dana. Kad bi prespavao u<br />
donjem djelu Istre lokalno stanovništvo<br />
obièno bi mu dalo pušku s napomenom<br />
«pucaj na sve što se mrda» jer su kraðe bile<br />
èeste. Za nazad je dovozio vino i ulje, prièa<br />
Drago.<br />
„Zasjeda“ za Marinca<br />
U drugoj polovici 20. stoljeæa Krkužani<br />
zapoèinju borbu za asfaltiranje puta. Tako<br />
od 1966. do 1976. godine odraðuju 1.262<br />
žrnade. Za to su vrijeme potrošili 334<br />
radna dana na proširivanju i pravljenju<br />
novog dijela ceste i ublažavanju uspona.<br />
Na gradilištu je trinaest dana radilo<br />
nekoliko strojeva iz raznih poduzeæa, a<br />
treba uzeti u obzir da su strojevi u to<br />
vrijeme bili prava rijetkost. Izvedeno je èak<br />
284 bušenja kompresorom, miniralo se<br />
dva puta po šest sati.<br />
– Vojska je jedne veèeri postavila<br />
eksploziv. Meðutim, on nije eksplodirao!<br />
Nastala je prava panika. Trebalo je otkriti<br />
grešku, a da ne doðe do eksplozije.<br />
Kalvarija je trajala gotovu cijelu noæ.<br />
Sreæom, greška je otklonjena do zore, pa<br />
je miniranje uspješno privedeno kraju,<br />
prisjeæa se Drago.<br />
Zanimljivo je da je Krkuž dobio asfalt<br />
èak prije Èiriteža i Roèkog Polja, iako su ta<br />
mjesta brojila više stanovnika.<br />
– Svakog dana sam odlazio na Opæinu i<br />
tražio pokojnog Željka Marinca da nam<br />
odobri asfaltiranje puta iz Roèa do Muna.<br />
Njegova mi je tajnica stalno govorila kako<br />
je odsutan. Kako mi je veæ bilo dosadilo<br />
stalno odlaziti u Buzet, jedne sam veèeri<br />
odluèio èekati sve dok Marinac ne doðe. U<br />
tri sata ujutro došao je sa službenim<br />
autom i tada smo dogovorili sastanak na<br />
kojem je naknadno odobreno asfaltiranje,<br />
otkriva Drago.<br />
GORNJA HRBATIJA<br />
DRAGO KOS IZ MUNA U FIÆEKU IZ 1968. GODINE<br />
Buzetski list 32<br />
DONJA HRBATIJA
KRKUŽ<br />
Zapili struju<br />
Asfalt za Krkuž se radio u tri etape. Prva<br />
etapa, od Roèa do željeznièke pruge<br />
napravljena je 1977. godine, druga etapa,<br />
od pruge do Krkuža 1979. godine, a treæa,<br />
od Krkuža do Muna 1982. godine. Od<br />
Krkuža do Hrbatije i dan danas vodi<br />
zemljani put. Podatak koji svakako valja<br />
spomenuti jest i da se podloga za asfalt<br />
dovozila iz tunela Uèka, koji se probijao u<br />
to vrijeme. Dovezeno je èak 256 kamiona<br />
materijala.<br />
Struja je u tom malenom selu podno<br />
Æiæarije prvi puta zasvijetlila 1965. godine.<br />
Drago pamti jednu anegdotu vezanu i za<br />
taj povijesni trenutak. Poèetkom 60-ih<br />
godina mještani su prikupili novac i uplatili<br />
ga u neki fond. Ta su sredstva bila<br />
namijenjena dovoðenju elektriène<br />
energije. Pao je dogovor da se seljaci<br />
jedne veèeri sastanu kod trafostanice<br />
blizu pruge i odluèe što i kako dalje. Te je<br />
veèeri pala i komanda da se tri-èetiri puta<br />
pošalje nekoga po vino na štacion. Na<br />
kraju veèeri ispostavilo se da su mještani<br />
zapili sav novac položen u fondu!<br />
Šajete i telefoni<br />
Godine 1995. u Krkuž stiže i telefon.<br />
Problema s tom modernom tehnologijom,<br />
kaže Drago, ima i dan danas jer im telefoni<br />
stalno pregorijevaju zbog uèestalih šajeta.<br />
Devet godine kasnije krkužanskim<br />
slavinama protjeèe i voda. Mještani su se<br />
prije toga opskrbljivali vodom iz privatnih<br />
šterna te na dva izvora, Šterni i Koritima.<br />
– Prije pedeset godina vodu smo odlazili<br />
uzimati s tovariæem i baèvama. Doma<br />
bismo dolazili s polupraznim kantama, jer<br />
se voda izlila<br />
putom. Ljeti je bio<br />
velik problem jer<br />
je ljudi bilo puno, a<br />
vode malo. Voda<br />
se dijelila na<br />
decilitre, isto kao i<br />
vino. Znalo se<br />
desit i da, ako se<br />
dobro napiješ na<br />
izvoru, vode nije<br />
bilo više. Jednom<br />
sam išao po vodu<br />
s tovarom. Kako je<br />
bio snijeg, put se<br />
nije vidio. Tovar je pao u potok, a ja sam<br />
odjurio pozvati pomoæ. Susjedi su mi<br />
pomogli izvuæi blago iz potoka, kaže Drago.<br />
Krkužani imaju i svoju vlastitu crkvicu.<br />
Slave blagdane Sv. Mohora i Fortuna koji<br />
padaju u mjesecu srpnju. Crkvica je u<br />
potpunosti obnovljena 1998. godine.<br />
Saniran je i oltar. Izgraðen je i betonski<br />
podij u neposrednoj blizini sakralnog<br />
objekta na kojemu se održavaju plesovi.<br />
33<br />
Buzetski list
SPORT<br />
Zajednica sportskih udruga Grada Buzeta<br />
Rukometni idoli u Buzetu<br />
Djeca srednje i osnove škole te predškolskog uzrasta darovala su igraèima<br />
RK Croatia osiguranje Zagreb poklone koje su sama izradila, te prigodne<br />
darove Grada Buzeta i RK Buzet<br />
Piše: Mario SIROTIÆ<br />
Za sportski Buzet srijeda 11.<br />
veljaèe ove godine bila je dan<br />
za pamæenje: u Sportskoj<br />
dvorani u Buzetu gostovao je<br />
Rukometni klub Croatia<br />
osiguranje Zagreb. Taj klub<br />
èine gotovo svi igraèi<br />
rukometne reprezentacije<br />
Hrvatske, osvajaèa srebrne<br />
medalje na nedavno<br />
završenom svjetskom<br />
prvenstvu. Osim hrvatskih<br />
reprezentativaca, za Zagreb<br />
igraju i dva reprezentativca<br />
Slovenije te najbolji strijelac<br />
svjetskog prvenstva,<br />
makedonski reprezentativac,<br />
Kiril Lazarov. Proslavljenu<br />
momèad doèekala je prepuna<br />
dvorana djece, roditelja i<br />
ljubitelja sporta. Svi oni<br />
zajedno imali su èast upoznati<br />
i skandirati Baliæu, Voriju,<br />
Ðombi, Duvnjaku, Èervaru i<br />
drugim «kaubojima». Dvorana<br />
je vibrirala pozitivnim<br />
emocijama. Djeca srednje i<br />
osnove škole te predškolskog<br />
uzrasta darovala su igraèima<br />
poklone koje su sama izradila,<br />
te prigodne darove Grada<br />
Buzeta i RK Buzet. Hrvatski<br />
najtrofejniji izbornik Lino<br />
Èervar zahvalio se svima na<br />
spektakularnom doèeku, a<br />
pravo ludilo uslijedilo je nakon<br />
što su srebrni deèki poèeli<br />
dijeliti autograme.<br />
Najmlaði naraštaji Buzeta<br />
rukometaše CO Zagreb<br />
ispratili su pjesmom «Morska<br />
vila» Marjana Bana.<br />
Renovirana<br />
mala dvorana<br />
Prijedlozi ZSUGB, koji<br />
je prošle godine<br />
prihvatilo Gradsko vijeæe,<br />
uspješno se ostvaruju.<br />
Tako je veæ, na<br />
zadovoljstvo svih èlanova<br />
udruge koji se njome koriste,<br />
renovirana mala dvorana -<br />
parket, zidovi, nova<br />
svlaèionica sa dva tuša.<br />
Uspješno se privodi kraju<br />
izgradnja skladišnog prostora<br />
u sklopu Sportske dvorane, a<br />
uskoro poèinju i manji radovi<br />
preureðenja i bojenja u<br />
Boæarskom domu «Kozari».<br />
Buzetski list 34
Izbor sportaša 2008. godine<br />
Laureati Ana-Marija Pavletiæ,<br />
Gianfranco Santoro i »Trio Buzet«<br />
Nagradu za sportskog djelatnika primio je Damir Rupena, predsjednik Auto moto kluba „Buzet“, koji<br />
je ove godine nagraðen zlatnom medaljom FIA-e za svoj uspješan rad<br />
Siniša ŽULIÆ<br />
SPORT<br />
NAJBOLJI SPORTAŠI GRADA BUZETA U 2008. GODINI<br />
Zajednica sportskih klubova Grada<br />
Buzeta i ove je godine proglasila najbolje<br />
sportaše svoga grada za proteklu godinu.<br />
Naslov najboljeg sportaša pripao je<br />
Gianfrancu Santoru, boæaru „Trio Buzeta“,<br />
najbolja sportašica je Ana-Marija Pavletiæ<br />
iz rukometnog kluba „Buzet“, dok su<br />
najboljim klubom proglašeni boæari „Trio<br />
Buzeta“.<br />
Predloženo 48 kandidata<br />
U izboru kojeg je izvršio Upravni odbor<br />
Zajednice prema kandidaturi klubova<br />
èlanica, biralo se izmeðu 48 predloženih<br />
sportaša, sportašica, sportskih<br />
djelatnika i klubova. Hrvatski boæarski<br />
reprezentativac i prvotimac „Trio Buzeta“<br />
Gianfranco Santoro u protekloj se sezoni<br />
okitio srebrnom i bronèanom medaljom<br />
na Europskom boæarskom prvenstvu<br />
održanom u Saviglianu, a uz to bio je<br />
najbolji boæar u ovogodišnjem državnom<br />
prvenstvu. Njegov klub „Trio Buzet“<br />
naslov najboljeg u klupskoj konkurenciji<br />
zaslužio je dvostrukim državnim<br />
naslovom, u kupu i prvenstvu.<br />
Rukometašica Ana-Marija Pavletiæ jedna<br />
je od najboljih strijelaca i oslonaca ženske<br />
rukometne ekipe u III. hrvatskoj ligi.<br />
Nagrade i priznanja<br />
Nagradu za sportskog djelatnika<br />
primio je Damir Rupena, predsjednik Auto<br />
moto kluba „Buzet“, koji je ove godine<br />
nagraðen zlatnom medaljom FIA-e za svoj<br />
uspješan rad. Priznanja za perspektivne<br />
sportaše primili su Danica Baf iz taekwon<br />
do kluba „Buzet“, te mladi rukometaš<br />
Arian Bašiæ. Posebna priznanja<br />
dodijeljena su i prošlogodišnjim<br />
osvajaèima državnih naslova Enduro<br />
motocross klubu „Buzet“ i njihovim<br />
èlanovima Marku Prodanu i Manuelu<br />
Èerneki te Sanjinu i Viliamu Prodanu,<br />
automobilistima „Buzet Autosporta“.<br />
35<br />
Buzetski list
SPORT<br />
Rukometaši Buzeta ostvarili najveæi<br />
uspjeh u povijesti buzetskog sporta<br />
Rukometna èarolija<br />
Sigurno je da æemo morati napraviti odreðene zahvate da momèad bude konkurentnija u Premijer ligi,<br />
kaže predsjednik kluba Ðino Piuti<br />
Siniša ŽULIÆ<br />
Kada je grupica<br />
rukometnih entuzijasta<br />
poèetkom devedesetih<br />
Buzetom ljepila plakate<br />
„Vratimo slavu buzetskom<br />
rukometu“, ne bi li u svoje<br />
redove privukla što veæi broj<br />
mladih koju su spremni<br />
sudjelovati u ponovnom<br />
oživljavanju ovoga sporta u<br />
našem gradu, nitko se nije<br />
nadao da æe petnaestak<br />
godina kasnije ta slava<br />
prerasti u nastup u Premijer<br />
ligi, najelitnijem hrvatskom<br />
rukometnom natjecanju. Iako<br />
je u stvarnost o buzetskom<br />
premijerligaškom rukometu<br />
èak i do prije nekoliko mjeseci<br />
malo tko vjerovao, klub iz male<br />
sredine, uspio je dosanjati<br />
svoje snove.<br />
Briljirali cijelu sezonu<br />
Nakon odlièno odraðene<br />
jesenske sezone, Buzeæani su<br />
se pribojavali kako æe u<br />
nastavku prvenstva imati<br />
znatno teži zadatak, svjesni<br />
èinjenice da æe se gostujuæe<br />
momèadi više „napaliti“ na<br />
vodeæe buzetske rukometaše.<br />
No, kako su završili jesenski,<br />
dio rukometaši Buzeta<br />
nastavili su na proljeæe te èetiri<br />
kola prije kraja prvenstva<br />
osigurali najvrjedniji rezultat u<br />
povijesti buzetskog sporta.<br />
Dobrim ligaškim<br />
rezultatima pridodali su i novi<br />
naslov Kupa Istre. No, pobjeda<br />
u finalu protiv momèadi<br />
Umaga nije znaèila samo novi<br />
naslov u vitrinama buzetskog<br />
rukometnog kolektiva, veæ i<br />
susret protiv najatraktivnijeg<br />
moguæeg protivnika,<br />
zagrebaèkog „Croatia<br />
osiguranja“, višestrukog<br />
državnog prvaka, koji u svojim<br />
redovima ima najbolje<br />
hrvatske reprezentativce,<br />
poput Vorija, Baliæa, Duvnjaka,<br />
Džombe, Valèiæa...<br />
Prepuna dvorana<br />
Susret sa „zagrebašima“<br />
išèekivao se tjednima, pa je<br />
vodstvo kluba odluèilo<br />
petstotinjak karata, koliko ima<br />
mjesta u dvorani pustiti u<br />
pretprodaju, što još nikada<br />
nije bio sluèaj za utakmice<br />
buzetskih rukometaša. Interes<br />
za utakmicu dodatno je<br />
„podgrijao“ posjet<br />
rukometaša „CO Zagreba“<br />
Buzetu dvadesetak dana<br />
ranije, te nedavno osvojena<br />
srebrna medalja na Svjetskom<br />
rukometnom prvenstvu u<br />
Zagrebu. Kako se i oèekivalo,<br />
susret Buzeta i Zagreba,<br />
unatoè velikoj razlici u kvaliteti<br />
dvaju rivala, bila je prava<br />
rukometna fešta koju æe Buzet<br />
još dugo pamtiti.<br />
Sedamstotinjak gledatelja,<br />
koji su uspjeli uæi u skuèenu<br />
buzetsku dvoranu i pratiti<br />
povijesni susret buzetskog<br />
momèadskog sporta napravilo<br />
je odliènu atmosferu,<br />
podržavajuæi buèno tijekom<br />
cijelog susreta obje momèadi.<br />
Veæ toga vikenda Buzeæani su<br />
na gostovanju u Solinu<br />
Buzetski list 36<br />
SLAVLJE NAKON POTVRDE O ULASKA BUZETSKIH RUKOMETAŠA U PREMIJER LIGU
RK »BUZET« I RK »CO ZAGREB«<br />
pobjedom protiv<br />
drugoplasirane momèadi<br />
ljestvice praktièki osigurali<br />
ligaški naslov. Potvrda je stigla<br />
u domaæem susretu protiv<br />
Trogira, gdje su buzetski<br />
rukometaši i matematièki<br />
osigurali promociju u najelitniji<br />
hrvatski rukometni razred.<br />
Mario Sirotiæ – najbolji odabir<br />
Premijer liga velika je èast,<br />
ali i nova obveza za vodstvo<br />
buzetskih rukometaša. No,<br />
zahvaljujuæi ranom<br />
osiguravanju premijerligaškoj<br />
statusa vodstvu buzetskog<br />
kluba je ostalo nešto više<br />
vremena za slaganje<br />
premijerligaškog mozaika.<br />
- Sigurno je da æemo<br />
morati napraviti odreðene<br />
zahvate da momèad bude<br />
konkurentnija u Premijer ligi.<br />
Trebaju nam još dva do tri<br />
igraèa da produžimo klupu, jer<br />
vidjelo se i u ovom susretu da<br />
rezervni igraèi imaju kvalitete<br />
dizati rezultat. Za razliku od<br />
ostalih klubova, mi u proteklim<br />
sezonama nismo dovodili<br />
zvuèna pojaèanja jer smo znali<br />
da se samo dobrom ekipnom<br />
igrom mogu stvarati ovakvi<br />
rezultati, što je naš trener<br />
Mario Sirotiæ napravio i mislim<br />
da je najveæi potez ove uprave<br />
upravo dovoðenje njega za<br />
voditelja ekipe – kaže<br />
predsjednik kluba Ðino Piuti.<br />
Snaga navijaèa<br />
Iako je Buzet možda<br />
najmanji grad koji je ikad<br />
igrao u najelitnijem<br />
rukometnom razredu,<br />
podrškom kakvu su tijekom<br />
protekle tri sezone imali<br />
buzetski rukometaši ne može<br />
se zacijelo pohvaliti niti jedan<br />
klub u Hrvatskoj.<br />
Organiziranim navijanjem<br />
na svim utakmicama, pa<br />
makar ponekad one imale i<br />
prijateljski predznak,<br />
buzetski „Pinguentum<br />
forces“ stvarao je posebnu<br />
atmosferu u dvorani, a<br />
popraæeni su i najbitniji<br />
susreti za buzetsku momèad<br />
na gostujuæim terenima. Bez<br />
obzira na matematièko<br />
osiguravanje plasmana u<br />
premijerligaško društvo,<br />
najvjerniji buzetski navijaèi<br />
ostaju uz momèad do<br />
posljednjeg kola. Slavlje koje<br />
su povodom ulaska u<br />
Premijer ligu priredili svojim<br />
ljubimcima, kada je veliki<br />
karusel na èelu s kamionom<br />
prepunim igraèa i navijaèa,<br />
kružio gradom više od dva<br />
sata, da bi potom bio<br />
nastavljen zajednièkom<br />
feštom, ostat æe svakako<br />
jedan od najsvjetlijih<br />
trenutaka buzetskog sporta.<br />
ATMOSFERU JE DODATNO ZAGRIJALA BAKLJADA VJERNIH NAVIJAÈA<br />
37<br />
Buzetski list
Tri desetljeæa najpopularnijeg sporta u Roèkom Polju<br />
Generacije sjajnih boæara<br />
Najveæi uspjeh kluba ostvaren je prije dvije godine kada su roèkopoljski boæari ostvarili plasman u<br />
Drugu hrvatsku ligu, gdje se i danas natjeèu<br />
Siniša ŽULIÆ<br />
SPORT<br />
Boæarski klub iz Roèkog Polja u protekla<br />
je tri desetljeæa od njegovog osnutka<br />
svakako jedan od predvodnika ovog<br />
popularnog sporta na Buzeštini. Vrijedni<br />
entuzijasti održali su klub u vrhu buzetskog<br />
boæanja tijekom svih trideset godina, a<br />
usprkos svojoj bogatoj povijesti, roèkopoljski<br />
boæari sada ispisuju najsvjetlije stranice<br />
svoje povijesti.<br />
Èedomir Žuliæ prvi predsjednik<br />
Kada se poèelo igrati na boæe u Roèkom<br />
Polju ne pamte ni najstariji žitelji ovog malog<br />
mjesta na istoènoj granici buzetske opæine.<br />
Zna se tek da je to bila jedna od igara koja je<br />
oduvijek okupljala i razveseljavala muškarce<br />
ovoga kraja. Ovdašnji ljudi radili su i školovali<br />
se u drugim mjestima, te tako u svoj kraj<br />
donosili nova pravila, pa i boæe. Interes za<br />
ovu sve popularniju igru rastao je meðu<br />
mladima, pa je tako 19. svibnja 1979.<br />
godine održana osnivaèka Skupština<br />
boæarskog kluba „Roèko Polje“, koji je tako<br />
postao prvi registrirani boæarski kolektiv na<br />
Buzeštini. Osnivaèkoj Skupštini prisustvovali<br />
su Vlado Nemarnik, Željko Nemarnik,<br />
Èedomir Žuliæ, Franko Krbavac, Renato<br />
Pavletiæ, Edi Glaviæ, Miloš Glaviæ, Bruno<br />
Fabris, Mario Rabak, Mario Grabar, Bruno<br />
Krbavac i Bruno Fabris. Toga dana udareni<br />
su temelji današnjem klubu, èiji je prvi<br />
predsjednik bio Èedomir Žuliæ.<br />
Turnir èetvorki<br />
Osim boæara iz Roèkog Polja, klub je od<br />
samih svojih poèetaka okupljao zaljubljenike<br />
u ovu igru i iz susjednih mjesta poput<br />
Lupoglava i Roèa. Veæ 23. lipnja iste godine<br />
klub odigrava u Roèkom Polju svoju prvu<br />
prijateljsku utakmicu s boæarima iz Buzeta, a<br />
u isto vrijeme tada agilniji boæari Buzeštine<br />
razmatraju moguænosti o formiranju novih<br />
klubova te Boæarskog saveza Opæine Buzet.<br />
Boæarski klub „Roèko Polje“ je tada jedan od<br />
pravih propagatora boæanja u opæini, gdje<br />
odigrava prijateljske susrete u Buzetu, Roèu,<br />
Dolu i drugdje. Te godine 18. kolovoza po prvi<br />
puta se organizira turnir èetvorki pod<br />
nazivom „Rokova“, koji se kontinuirano<br />
održava do današnjih dana. Na turniru je<br />
sudjelovalo osam ekipa i to: Roèko Polje, Roè,<br />
Dol, Buzet, Štrped, Sveti Martin, i ekipa<br />
Vranja koja je bila pobjednik turnira, dok su<br />
domaæini zauzeli treæe mjesto.<br />
«Rokova» glavni sponzor<br />
Prvu pobjedu na nekom od turnira<br />
Roèkopoljci ostvaruju 14. listopada 1979.<br />
godine u Roèu, a iduæe se sezone pridružuju<br />
novoformiranoj ligi Opæine Buzet, gdje u<br />
konkurenciji 12 ekipa u prvoj godini<br />
natjecanja zauzimaju šesto mjesto. Godine<br />
1982. klub osvaja prvo mjesto u Opæinskoj<br />
EKIPA „ROÈKO POLJE“ 1979. GODINE U ROÈU<br />
ligi i tako stjeèe pravo natjecanja u<br />
meðuopæinskoj ligi, gdje 1986. godine<br />
osvaja naslov. Te se godine otvara još jedno<br />
boæalište koje su izgradili i financirali sami<br />
èlanovi kluba. Godine 1983. proširuje se<br />
sala za ples podno škole u Roèkom Polju,<br />
gdje mještani tradicionalno u drugoj polovici<br />
kolovoza slave blagdan Sv. Roka - Rokovu.<br />
Fešta povodom Rokove dugo je godina bila<br />
jedini izvor prihoda boæara iz Roèko Polja.<br />
POBJEDNICI ROKOVE SREDINOM 80-IH<br />
Najuspješnija 2007. godina<br />
Veliki i nagli rezultatski uspon boæanja u<br />
Roèkom Polju poèinje prije šest godina, kada<br />
sponzorstvo nad klubom preuzima tvrtka<br />
„Istra Aluminij“ po kojoj je klub tada i dobio<br />
ime. Od Druge županijske lige Roèkopoljci su<br />
lagano krenuli osvajati natjecanja u kojima<br />
su sudjelovali. Najveæi uspjeh kluba<br />
ostvaren je 2007. godine kada su<br />
roèkopoljski boæari ostvarili plasman u<br />
Drugu hrvatsku ligu, gdje se i danas natjeèu.<br />
Uz prvu ekipu, zbog brojnosti, klub ima i svoj<br />
drugi sastav koji je godinama bio prvak<br />
Buzetske boæarske lige.<br />
NA TURNIRU U LJUBLJANI 1987. GODINE<br />
Buzetski list 38<br />
„ISTRA ALUMNIJ“ 2008. GODINE
SPORTSKE VIJESTI<br />
Više od dvije stotine enduraša<br />
u buzetskom blatu<br />
O v o g o d i š n j a<br />
meðunarodna enduro utrka<br />
„Buzet 2009“ ponovno je<br />
okupila više od dvjestotinjak<br />
motociklista iz pet europskih<br />
zemalja, èime je Buzet zadržao<br />
status najbrojnije hrvatske<br />
utrke u ovoj motociklistièkoj<br />
disciplini. Uz državno<br />
prvenstvo, natjecanje se<br />
bodovalo za Meðunarodni<br />
enduro kup, prvenstva<br />
Slovenije i Austrije te Alpe-<br />
Adria kup, a meðu<br />
dvjestotinjak motociklista iz<br />
pet europskih zemalja bilo je i<br />
nekoliko poznatih enduro<br />
vozaèa središnje Europe.<br />
Usprkos jakoj konkurenciji,<br />
premijerno ovogodišnje<br />
natjecanje pokazalo je kako ni<br />
naši motociklisti kvalitetom i<br />
brzinom ne zaostaju za svojim<br />
europskim kolegama. Itinerer<br />
se djelomièno razlikovao od<br />
dosadašnjih, prvenstveno jer<br />
su organizatori<br />
natjecanja iz Enduro<br />
motocross kluba<br />
„Buzet“ za ovu priliku<br />
prokrèili petnaestak<br />
kilometara neprohodnih<br />
šumskih putova.<br />
Pobjedu na utrci odnio<br />
je austrijski motociklist<br />
Markus Tischer, koji je<br />
tijekom oba dana<br />
pokazao najviše vještine<br />
i brzine. U buzetskom<br />
blatu od istarskih<br />
motociklista tijekom dva<br />
dana najbolje se snašao<br />
Marko Prodan, koji je<br />
zauzeo drugo mjesto<br />
ukupnog poretka i<br />
pobjedu u klasi E1, dok<br />
je treæi bio pulski<br />
motociklist Robert<br />
Vozila, takoðer èlan<br />
EMK „Buzet“. (sž)<br />
Filip Brnobiæ najbolji strijelac <br />
Na prvenstvu Grada<br />
Buzeta u streljaštvu<br />
serijskom zraènom puškom,<br />
održanom krajem sijeènja u<br />
buzetskoj streljani,<br />
smještenoj ispod policijske<br />
postaje, najuspješniji je bio<br />
èetrnaestogodišnji Filip<br />
Brnobiæ.<br />
Mladi Brnobiæ je u dvije<br />
serije sa 20 metaka ostvario<br />
185 bodova, što je za deset<br />
krugova bilo bolje od<br />
drugoplasiranog Marina<br />
Merliæa, dok je treæe mjesto<br />
pripalo Ivanu Desantolu.<br />
Osim gradskog prvenstva,<br />
èlanovi kluba organizatora<br />
natjecanja, Streljaèkog<br />
društva “Augustin Vivoda”, u<br />
proteklom su razdoblju<br />
sudjelovali na mnogim<br />
natjecanjima, a dodatno je<br />
opremljena i streljana. Uz<br />
èetiri pokretne mete,<br />
nedavno je nabavljena i<br />
elektronska meta. (sž)<br />
<br />
Sove opet šampioni<br />
U Krušvarima je poèetkom<br />
ožujka održan 9. Kup Grada<br />
Buzeta i proglašenje 1. i 2.<br />
Istarske Staroèeško lige u<br />
elektronièkom pikadu za<br />
sezonu 2008./09., a na kojoj<br />
je sudjelovalo deset ekipa s<br />
podruèja Istarske županije.<br />
Prvo mjesto je osvojila ekipa<br />
Sove Papaya iz Sovinjaka,<br />
drugo mjesto Abona iz Labina<br />
te treæe mjesto Sansaluti<br />
Rovinj. Fair play ekipa turnira<br />
je Sisley iz Škropeti.<br />
Ekipa pikado kluba Sove<br />
Sovinjak Kup Grada Buzeta<br />
osvojila je po šesti put, od èega<br />
tri godine za redom pa æe<br />
prijelazni pehar ostati u<br />
trajnom vlasništvu kluba iz<br />
Sovinjaka. Ovogodišnji Kup<br />
ostat æe zapisan i kao prvi<br />
Open kup Grada Buzeta, pošto<br />
je po prvi put u povijesti ovog<br />
natjecanja turnir bio<br />
otvorenog tipa.<br />
U sklopu turnira održano je<br />
i proglašenje Istarske<br />
Staroèeško lige. U 2. ligi Buzet<br />
je osvojio 2. mjesto, a u prvoj<br />
ligi Sove Sovinjak prvo mjesto.<br />
Osvajanjem naslova prvaka<br />
ekipa Sove Sovinjak je na<br />
prvenstvu Hrvatske,<br />
održanom u Požegi 18. i 19.<br />
travnja predstavljala Grad<br />
Buzet i Istarsku županiju.<br />
Za Sove Sovinjak u sezoni<br />
2008./09. su nastupali :<br />
Goran Krota - izbornik, Mirjan<br />
Èerneka – kapetan, Danijel<br />
Krbavac, Klaudio Fabijanèiæ,<br />
Kristijan Klariæ, Davide Bosich,<br />
Vladimir Herak i Vinko Prodan.<br />
(sž)<br />
39<br />
Buzetski list
OBRAZOVANJE<br />
„Grdelini“ na izložbi u Pazinu<br />
Sloniæi i Paèiæi uèili o pèelama<br />
Mališane je o životu pèela poduèio buzetski pèelar Željko Sirotiæ, a posjetili su i izložbu 4. Dana meda<br />
u Pazinu<br />
Marija ÈRNAC<br />
Predškolska djeca,<br />
polaznici Djeèjeg vrtiæa<br />
«Grdelin», prate sva<br />
dogaðanja u gradu i okolici.<br />
Tako su odluèili, zajedno s<br />
odgojiteljicama, posjetiti<br />
izložbu u povodu 4. Dana<br />
meda u Pazinu.<br />
Mali „pèelari“<br />
Kako bi se što bolje<br />
upoznali sa životom pèela i<br />
vrijednostima proizvoda koje<br />
dobivamo zahvaljujuæi<br />
marljivom radu tih kukaca i<br />
pèelara, skupine «Sloniæi» i<br />
«Paèiæi» pozvali su u vrtiæ<br />
pèelara Željka Sirotiæa. On je<br />
djeci na pristupaèan naèin<br />
prièao o pèelama te s velikim<br />
entuzijazmom odgovarao na<br />
mnogobrojna pitanja<br />
mališana. Djeca su<br />
razgledavala pèelarsku<br />
opremu, saæe, košnicu, alat i<br />
oblaèili se u pèelarsko odijelo,<br />
a nakon svega zasladila se<br />
medom koji im je pèelar<br />
poklonio.<br />
Po znanje u Pazin<br />
Nastavak edukacije<br />
uslijedio je u Pazinu na netom<br />
održanoj izložbi 4. Dani meda.<br />
Tamo su mališani s velikim<br />
interesom razgledali staklene<br />
košnice, prepune marljivih<br />
životinja. Nakon razgledanja<br />
izložbe degustirali su razne<br />
vrste meda.<br />
Buzetski list 40<br />
PÈELAR ŽELJKO SIROTIÆ UÈIO JE MALIŠANE KAKO PÈELE PRAVE MED
Što kad kazalište neæe u Buzet?<br />
Srednjoškolci na predstave<br />
u Rijeku<br />
Prijevoz organizira<br />
Srednja škola, a<br />
inicijativu je pokrenula<br />
profesorica engleskog<br />
jezika Gabrijela Jerman.<br />
Odziv uèenika je velik<br />
OBRAZOVANJE<br />
Piše: Mila NEŽIÆ i Nikolina GRŽINIÆ<br />
Snimila: Mia ŽUDIÆ<br />
Kako se uèenike što više<br />
nastoji kulturno uzdizati<br />
Srednja škola Buzet organizira<br />
posjete predstavama koje se<br />
održavaju u HNK „Ivan pl. Zajc“<br />
u Rijeci. Ova zabavna i<br />
nadasve edukativna inicijativa<br />
potekla je od strane<br />
profesorice engleskog jezika<br />
Gabrijele Jerman. Ovisno o<br />
ponudi, ''izleti'' u kazalište<br />
mogu se svesti na otprilike<br />
jednom mjeseèno, što je<br />
svakako premalo za buzetske<br />
srednjoškolce. Cijena karata<br />
iznosi prihvatljivih tridesetak<br />
kuna, a do Rijeke buduæi<br />
intelektualci putuju<br />
prekrasnim ružièastim<br />
autobusom. Pošto u Buzetu<br />
nema mnogo prigoda za<br />
pogledati predstavu, odziv<br />
uèenika je velik. Buzetske<br />
gimnazijalce upitali smo što<br />
misle o neuobièajenom naèinu<br />
provoðenja subotnje veèeri,<br />
odnosno što oni misle o<br />
odlascima u kazalište, je li im<br />
bitno da u predstavi glume<br />
poznate osobe, što misle o<br />
cenzuriranju istih i trebaju li se<br />
u gradu održavati predstave<br />
sliène onim rijeèkima:<br />
Matia Vukoviæ,<br />
2. razred, opæa gimnazija<br />
Lijepo je što posjeæujemo<br />
kazalište. Svakako treba s<br />
time i nastaviti! Od predstava<br />
mi se najviše sviðaju komedije,<br />
moraju biti zabavne, ali i<br />
edukativne. Nije mi važno<br />
glume li zvuèna imena, bitan<br />
mi je tijek radnje. Što se tièe<br />
Buzeta, mislim da gradu nije<br />
potrebno kazalište jer bi samo<br />
oni starije životne dobi bili<br />
zainteresirani.<br />
Mia Lukiæ,<br />
4. razred, opæa gimnazija<br />
MIA I IVANA<br />
Kada krenem na fakultet<br />
èešæe æu posjeæivati predstave<br />
jer æu tada imati više vremena.<br />
Cijene su skroz u redu,<br />
prihvatljive. Ponuda bi ipak<br />
trebala biti malo raznovrsnija.<br />
Da bih mogla reæi kako mi se<br />
predstava svidjela, morala bi<br />
biti duhovita i zanimljiva. Ne<br />
previše naporna nego<br />
opuštajuæa. Mislim da ne bi<br />
MARINA I MATIA<br />
smjeli cenzurirati predstave<br />
jer je stvarnost okrutna i treba<br />
je prikazati na realan naèin, tj.<br />
onako kakvom ju je redatelj<br />
zamislio. U Buzetu bi trebalo<br />
organizirati više predstava, jer<br />
je to sredina koja teži<br />
kulturnom uzdizanju.<br />
Pogotovo gimnazijalci (buduæi<br />
intelektualci) i drugi mladi.<br />
Marina Tomišiæ,<br />
2. g razred, opæa gimnazija<br />
Kada krenem na fakultet<br />
neæu imati toliko vremena za<br />
odlazak u kazalište. Ponuda<br />
predstava je dobra, ipak smo<br />
sami odabirali što æemo<br />
gledati. Cijena ulaznica je<br />
prihvatljiva, ali ipak s<br />
prijevozom, za nas<br />
srednjoškolce, iziskuje poveæi<br />
izdatak. Predstave ne treba<br />
cenzurirati jer ona tada gubi<br />
na smislu i ne uspiju se<br />
prikazati prvotne zamisli<br />
redatelja.<br />
Ivana Rašpoliæ,<br />
4. g razred, opæa gimnazija<br />
Mislim da je kazalište<br />
super! Kulturno se uzdižemo i<br />
ujedno lijepo zabavljamo.<br />
Predstava koja mi je ostala u<br />
sjeæanju svakako je<br />
''Nunsense''. Bila je duhovita i<br />
zanimljiva. Mislim da bi<br />
trebalo uvesti obvezne posjete<br />
kazalištu, kako za srednje,<br />
tako i za osnovne škole.<br />
Nadamo se da æemo nastaviti<br />
s posjeæivanjem kazališta, jer<br />
veæ kad neæe kazalište kod nas,<br />
moramo mi do njega!<br />
41<br />
Buzetski list
OBRAZOVANJE<br />
Radionica “Dinosauri izumrli gmazovi”<br />
T-Rex u osnovnoj školi<br />
Radionicu je pohaðalo 26 mališana koji su stekli zavidno znanje<br />
Ana PISAK<br />
Poèetkom jeseni uèenici Osnovne<br />
škole «Vazmoslav Gržalja» u Buzetu dobili<br />
su novu knjižnicu, onakvu kakvu su<br />
godinama priželjkivali. Prekrasan,<br />
prozraèan i stotinjak èetvornih metara<br />
veliki prostor osnovnoškolci rado<br />
posjeæuju no, ipak, knjižnica prepuna<br />
prièa i bajki najdraža je prvašiæima. Da je<br />
doista rijeè o prostoru iz snova, dokazuje<br />
radionica pod nazivom “Dinosauri izumrli<br />
gmazovi”, kojom su se mališani vratili u<br />
prethistorijsko doba i upoznali se životnim<br />
navikama te karakteristikama tih davno<br />
izumrlih životinja.<br />
Knjižnièarkina ideja<br />
Na ideju o pouènom i nadasve<br />
edukativnom naèinu zabave došla je<br />
knjižnièarka škole Mirjana Krbavèiæ. Ona<br />
je, kaže, samo pratila interese mališana.<br />
Tako se radionici odmah odazvalo 26 ðaka,<br />
uzrasta od prvog do treæeg razreda.<br />
«Nastava» o dinosaurima poèela je u<br />
Mjesecu knjige i trajala sve do kraja<br />
sijeènja, kada je u holu škole uprilièena<br />
izložba radova, a u prisutnosti roditelja<br />
sveèano su podijeljene i pohvalnica za<br />
sudjelovanje. Radionica je održana pet<br />
puta, uglavnom utorkom popodne, u<br />
trajanju od 60 minuta.<br />
Odlièni poznavatelji životinja<br />
Kako je teklo vraæanja osnovnoškolaca u<br />
prethistorijsko doba otkrila nam je<br />
knjižnièarka Mirjana. - Najprije smo iz<br />
knjiga, enciklopedija, slikovnica i èasopisa<br />
iz knjižnice prikupili literaturu o<br />
dinosaurima. Sljedeæu radionicu uèenici<br />
su obogatili i svojim knjigama koje smo<br />
zajednièki koristili i izmjenjivali. Osim toga,<br />
uèenici su o davno izumrlim životinjama<br />
gledali isjeèke filmova, crtane filmove,<br />
slagali su puzzle te usvojeno znanje<br />
prenosili na papir. Zatim smo napravili i<br />
zajednièku izložbu. Pored pisanog<br />
materijala, izložili smo i figure izumrlih<br />
gmazova. Figure su djeci služile da lakše<br />
zapamte njihova imena, da nauèe koji je<br />
od njih biljojed a koji mesojed te koji od<br />
njih živi u vodi, a koji na kopnu. Èitajuæi i<br />
tražeæi podatke o tome koji je bio najviši,<br />
najduži i najopasniji vratili smo se u daleku<br />
prošlost uz jedno veliko pitanje „Što se<br />
dogodilo i zašto su dinosauri izumrli?“,<br />
isprièala nam je Mirjana. Dodaje kako su<br />
se neki pokazali kao dobri poznavatelji<br />
ovih prahistorijskih životinja.<br />
Pomogli su i roditelji<br />
No prièi ovdje nije kraj. Jer, nakon<br />
teorije uslijedila je i praksa. U cilju da<br />
svojoj djeci pripomognu u realizaciji<br />
maštovitog projekta - izradi dinosaura od<br />
papira - u radionicu su ukljuèeni i roditelji.<br />
– Svaki je uèenik dobio karton i upute o<br />
izradi. Kako zadatak iziskuje rezanje<br />
kartona skalpelom, bila je potrebna i<br />
pomoæ roditelja. Dinosaure smo dovršili<br />
kaširanjem, a zatim smo ih, uz pomoæ<br />
vrijednih mama i obojili. Na taj smo naèin<br />
izradili 26 prekrasnih i razlièitih životinja<br />
koje krase našu izložbu u holu škole, istièe<br />
Mirjana. Izložba je dodatno bila<br />
upotpunjena vulkanom, jezerom,<br />
svemirom, planinama, biljkama,<br />
kamenjem… U njezinoj pripremi<br />
sudjelovali su i uèenici 8. razreda: Mateo<br />
Brenko, Leo Sirotiæ i Lana Drašèiæ.<br />
Pozadinu su oslikali uèenici likovnoscenske<br />
grupe s uèiteljicom Snježanom<br />
Brozolo.<br />
Mali znanstvenici<br />
Uèenici polaznici : Marin<br />
Mikolj, Ernest Nežiæ, Ivana<br />
Flego, Beattrice-Noela<br />
Paladin, Anthea-Lisa Grbac,<br />
Sven Marmiliæ, Edi Guštin,<br />
Luka Krulèiæ, Stefan Jakac,<br />
Elian Jerman, Paulo Krbavèiæ,<br />
Noel Paladin, Antonio Kajin,<br />
Katia Kmet, Toni Bermanec,<br />
Korina Zugan, Kelly Klariæ,<br />
Martin Jermaniš, Lorena<br />
Beletiæ, Kristina Šupak, Emili<br />
Vivoda, Ramona Franoliæ,<br />
Lucija Ritoša, Ela Pahor i<br />
Mateo Jerman.<br />
42
Luka Krulèiæ (8)<br />
Dinosauri su izumrli davno.<br />
Živjeli su prije mnogo godina, u<br />
džungli. Bili su veliki kao naša<br />
škola, a dugaèki kao<br />
nogometno igralište.<br />
Noel Paladin (8)<br />
Izumrlog gmaza sam izradio<br />
pomoæu kartona, ljepila,<br />
papira, selotejpa i boja. Radio<br />
sam ga dva sata. Najviše mi se<br />
sviða Tiranosaur Rex, jer je bio<br />
najveæi.<br />
Elian Jerman<br />
Dinosauri su izumrli nakon što<br />
je na Zemlju pao meteor. Od<br />
više tona teških životinja<br />
ostale su samo njihove kosti.<br />
Neki su uspjeli preživjeti.<br />
Danas ih možemo vidjeti u<br />
obliku ptica.<br />
Ela Pahor<br />
Mnogi znanstvenici danas<br />
prouèavaju dinosaure. Voljela<br />
bih posjetiti neki muzej u<br />
kojem se nalaze životinjski<br />
ostaci. Mislim da su živjeli i na<br />
podruèju Buzeta.<br />
Dinolandia<br />
Veliki i mali<br />
debeli i tanki<br />
opasni su svi<br />
dinosauri u Dinolandiji.<br />
U sredini vulkan<br />
veliki i crven<br />
iz njega vrela<br />
lava izlazi<br />
lava juri dinosaurima se žuri.<br />
Dinosauri naši<br />
lijepi su svi<br />
zbog toga Sretni smo mi!<br />
Pjesmu su napisali uèenici 2. razreda.<br />
43<br />
Buzetski list
ÆIÆSKI LIST<br />
Obnovljena zgrada Opæine Lanišæe<br />
Suvremen prostor za rad uprave<br />
U saniranoj opæinskoj kuæi bit æe prostora i za aktivnosti turistièkog ureda, mladih i žena te etno zbirku<br />
tog kraja<br />
Ana PISAK<br />
Gotovo da nema<br />
posjetitelja koji dolaskom u<br />
Lanišæe ne primijete veliku<br />
žuto zdanje. Rijeè je, naravno,<br />
o zgradi u kojoj od 1993.<br />
godine Opæina Lanišæe ima<br />
sjedište, a koja je nedavno u<br />
potpunosti rekonstruirana. Od<br />
naèelnika Lanišæa Nevena<br />
Mikca saznajemo kako su<br />
radovi zapoèeti u svibnju<br />
protekle godine dok je<br />
sveèanost otvaranja zgrade<br />
planirana nakon Uskršnjih<br />
blagdana.<br />
Više od 300 kvadrata<br />
- Radovi, vrijedni dva<br />
milijuna kuna, obuhvatili su<br />
sanaciju cijele zgrade. Tako je<br />
mijenjana meðukatna<br />
konstrukcija prizemlja, prvoga<br />
kata i tavanskog prostora, dok<br />
je krovište u potpunosti<br />
napravljeno novo. Raspored<br />
prostija je takoðer izmijenjen,<br />
a vanjsko stubište je<br />
zamijenjeno unutarnjim.<br />
Promijenjena je sva vanjska i<br />
unutarnja stolarija. Prostor<br />
nekadašnje trgovine<br />
pretvoren je u urede za<br />
potrebe rada opæinske uprave.<br />
Na zgradi je napravljena i nova<br />
fasada, a derutnu<br />
nadstrešnicu nadomjestila je<br />
velika terasa, površine 45<br />
èetvornih metara, pojašnjava<br />
Neven Mikac naglašavajuæi<br />
kako je na taj naèin Opæina<br />
dobila 310 kvadrata korisne<br />
površine.<br />
Mjesta ima za sve<br />
U prizemlju stoljetnog<br />
objekta smješteno je veliko<br />
predvorje u kojem æe se,<br />
nakon savjeta sa struènim<br />
službama, postaviti etno<br />
zbirka laniškog kraja. Tu se<br />
nalazi i novoureðena vijeænica,<br />
prostorija za rad Kluba žena<br />
«Æiæarija», kancelarija<br />
namijenjena da u buduænosti<br />
posluži kao ured turistièke<br />
zajednice te sanitarni èvor.<br />
Prvi kat èini pet kancelarija,<br />
arhiv, èajna kuhinja te<br />
sanitarni èvor. – Prostor na<br />
prvom katu je puno veæi od<br />
onog prijašnjega, jer smo od<br />
stana susjedne zgrade otkupili<br />
dvije sobe, istièe Neven Mikac.<br />
U planu gradnja boæališta<br />
Zgrada, dakako, ima i<br />
podrum. U njemu je smještena<br />
kotlovnica, sanitarni èvor te<br />
prostorija od 50 èetvornih<br />
metara koja æe uskoro biti<br />
dana na korištenje mladima.<br />
Namjera je da muški i ženski<br />
nužnici u podrumu posluže<br />
kao javni sanitarni èvorovi za<br />
vrijeme održavanja raznih<br />
manifestacija u Lanišæu, te<br />
boæarima za koje je u planu<br />
gradnja terena u neposrednoj<br />
blizini zgrade.<br />
DJELATNICE UPRAVE: ROBERTA I SARA<br />
ERIKA KUNA I LEONARDO GRBAC ŠVERKO<br />
NAÈELNIK NEVEN MIKAC U VIJEÆNICI<br />
Buzetski list 44<br />
OBNOVLJENA OPÆINSKA ZGRADA U LANIŠÆU
ISTARSKA KUHINJA<br />
Popularni istarski prilog jelima<br />
Nedeva – štruca od kruha i sira<br />
Nekad se za svaki Božiæ i Uskrs, sajam, svate ili, pak, pust, pripremila nedeva<br />
Ana PISAK<br />
Sastojci:<br />
(nedeva za 6 osoba)<br />
1 štruca domaæega kruha<br />
40 dag sira parmezana<br />
6 jaja<br />
malo vegete<br />
malo papra<br />
malo maslaca, masti,<br />
ulja ili jušne masnoæe<br />
(za svako jaje jedna žlica)<br />
Postupak pripreme:<br />
Kruh, star nekoliko dana, naribati ili<br />
usitniti kroz cjedilo. Važno je odvojiti koru<br />
od meèe. Koristi se samo meèa. Na<br />
naribani kruh dodaju se jaja, ribani sir,<br />
zaèini i masnoæa. Zatim se sve skupa<br />
pomiješa i ostavi da stoji oko pola sata.<br />
Nakon toga, od smjese se naprave štruce,<br />
velièine po želji. Ruke je pritom potrebno<br />
namoèiti u vodi, te ih se pri izradi svake<br />
štruce ponovo opere, a da se ih pritom ne<br />
osuši. Pripremljene štruce se kuha na<br />
uzavreloj juhi, po moguænosti kokošjoj.<br />
Sadržaj lonca u kojem se juha kuha ne<br />
smije se miješati, veæ ga se samo trese.<br />
Nakon što juha ponovno zakuha, plamen<br />
se smanji, te se nedevu pusti da tako kipi<br />
oko pola sata.<br />
U zecu ili kokoši<br />
Drugi naèin pripreme nedeve jest, za<br />
mnoge gastroljupce mnogo ukusniji,<br />
peèenje smjese u zecu ili kokoši u peænici,<br />
na temperaturi od 200 Celzijevih<br />
stupnjeva. Sam proces peèenja traje oko<br />
dva sata. Zeca ili kokoš potrebno je na<br />
poèetku prekriti aluminijskom folijom<br />
kako se meso ne bi osušilo. Meso se<br />
otkrije zadnjih sat vremena kako bi dobilo<br />
zlatnu boju. Nakon uklanjanja aluminijske<br />
folije jelo se može dodatno prekriti tankim<br />
filetima pancete koja æe se peèenjem<br />
otopiti, a meso postati ukusnije.<br />
Korijeni iz Italije<br />
Nekad se za svaki Božiæ i Uskrs,<br />
sajam, svate ili, pak, pust, pripremila<br />
nedeva. Specifièno je da se ta vrsta jela<br />
priprema iskljuèivo u nekim dijelovima<br />
Istre. Mnogi žitelji poluotoka na prije<br />
navedenim sveèanostima po prvi se<br />
puta susreæu s, kako je neki nazivaju,<br />
istrijanskom palentom. U prošlosti se<br />
nedeva pripremala s domaæim sirom,<br />
kravljim, kozjim ili ovèjim. Bitno je bilo<br />
ostaviti sir da se dobro posuši. Muškarci,<br />
koji su bili marljiviji i koji su imali afinitet<br />
prema kulinarstvu, pomagali bi<br />
domaæicama prilikom ribanja tvrdoga sira.<br />
Postoji i tumaèenje starijeg stanovništva<br />
da poèetak pripreme ovog, veæ<br />
tradicionalnog jela, vuèe korijene iz bliske<br />
nam Italije, poznate po parmezanu.<br />
Naime, mnogi su Istrijani svoj kruh<br />
zaraðivali u Trstu te su se svojim kuæama<br />
vraæali s korom parmezana, koju su<br />
domaæice maštovito primijenile u pripremi<br />
slasne delicije.<br />
45<br />
Buzetski list
POLJOPRIVREDA<br />
Rasadnik u Svetom Donatu<br />
Sto tisuæa sadnica<br />
obitelji Blaževiæ<br />
Na buzetskom podruèju najtraženije su sadnice pomidora. Najprodavanija<br />
sorta je Monte Carlo. Ta vrsta rajèice je mekana i izrazito ukusna<br />
Ana PISAK<br />
Još kao djeca, supružnici<br />
Nadija i Mario Blaževiæ<br />
obraðivali su plodnu istarsku<br />
zemlju. Boraveæi u polju više<br />
sati dnevno, od svojih su<br />
predaka pomno uèili kako,<br />
kada, gdje i što posaditi. Mario<br />
je zatim steèeno znanje<br />
usavršio školovanjem i postao<br />
inženjer agronomije pa u<br />
neposrednoj blizini obiteljske<br />
kuæe, u Sv. Donatu, podiže<br />
plastenik.<br />
Iako je prvobitna ideja bila<br />
uzgajati samo artikle za<br />
vlastite potrebe, ljubav prema<br />
plodovima zemlje nagnala je<br />
supružnike Blaževiæ i njihovog<br />
sina Alena da prošire svoju<br />
radinost, što su i uèinili 1994.<br />
godine, kada osnivaju BIOEM<br />
društvo s ogranièenom<br />
odgovornošæu za<br />
poljoprivredu, proizvodnju i<br />
trgovinu. Osnovna djelatnost<br />
tvrtke je uzgoj i trgovina<br />
sadnog materijala, povræa,<br />
mirodija i raznog cvijeæa.<br />
- Buduæi da su sadnice<br />
koje smo kupovali bile skupe,<br />
odluèili smo napraviti mali<br />
plastenik, površine sto<br />
èetvornih metara. Kako je<br />
vrijeme prolazilo tako smo sve<br />
više širili proizvodnju, prièa<br />
Mario.<br />
Suvremeni plastenik<br />
Obitelj Blaževiæ danas<br />
posjeduje tri plastenika,<br />
ukupne površine 1220<br />
èetvornih metara, iz kojih<br />
godišnje izaðe preko sto tisuæa<br />
sadnica, pedesetak razlièitih<br />
vrsta. Dok se plastenici u Sv.<br />
Donatu otvaraju mehanièki,<br />
plastenik na Èeli je u<br />
potpunosti automatiziran<br />
odnosno stranice i dio krova se<br />
automatski spuštaju i podižu<br />
ovisno o zadanoj temperaturi.<br />
U sluèaju da se nešto desi<br />
ukljuèi se alarm koji pomoæu<br />
sms-a ili telefonskog poziva<br />
upozori vlasnike da u<br />
plasteniku nešto nije u redu. U<br />
automatski plastenik godišnje<br />
idu tri kulture. Tu se najprije<br />
sadi salata. Kad završi njezin<br />
turnus, zemlja se preorava,<br />
dodaje se stajski gnoj, pa sadi<br />
rajèica. U listopadu se rajèica<br />
vadi pa se ponovo sadi salata,<br />
kristalka i puterica.<br />
Do tržišta kvalitetom<br />
Tvrtka BIOEM u 90 posto<br />
sluèaja na tržište plasira<br />
vlastite proizvode, dok tek<br />
jedan manji dio povræa<br />
preuzima od kooperanata.<br />
- Preko ljeta smo prisutni u<br />
Liburnia Riviera hotelima i<br />
NADIJA, IVONA I ALEN<br />
JANA BLAŽEVIÆ I IVONA PRAR<br />
MARIO BLAŽEVIÆ
Savjet za domaæice<br />
rijeèkim veleprodajnim<br />
skladištima. Naši se artikli<br />
nalaze u gotovo svim hotelima<br />
od Matulja pa do Mošæenièke<br />
Drage, a jednim dijelom<br />
opskrbljujemo i buzetsko<br />
podruèje. Sadnice plasiramo u<br />
agrarije te manjim dijelom<br />
susjedima. Problema s<br />
tržištem nemamo, kaže Mario.<br />
Želja obitelji Blaževiæ je da<br />
jednoga dana uzgajaju<br />
iskljuèivo biološku eko hranu.<br />
Problem je, kaže vlasnik<br />
buzetske firme, što u<br />
Hrvatskoj još uvijek nema tko<br />
kupovati takvo povræe jer je<br />
ono znatno skuplje.<br />
Proljeæe najudarniji period<br />
Od Nadije saznajemo kako<br />
u plasteniku najviše posla ima<br />
od poèetka veljaèe pa do kraja<br />
travnja.<br />
- Sadnice treba stalno<br />
presaðivati i kontrolirano<br />
zalijevati. Veliku brigu nam<br />
zadaje i optimalna<br />
temperatura zraka koja mora<br />
iznositi oko 21 Celzijevih<br />
stupnjeva. U cijelom postupku<br />
uzgoja povræa i cvijeæa najveæi<br />
troškovi su kupnja zemlje i<br />
zagrijavanje plastenika, a ljeti i<br />
voda, pojašnjava Nadija.<br />
Uzgoj pomidora i paprike<br />
Sjeme pomidora posadi se<br />
na površinski sloj zemlje. Na<br />
temperaturi od 35 do 40<br />
Celzijevih stupnjeva potrebno<br />
je dva dana da ono proklije.<br />
Nakon klijanja sadnice ostaju<br />
u kontejneru mjesec dana.<br />
Èim sjeme nikne biljku je<br />
potrebno zaštiti protiv<br />
peronospore, posebice ako se<br />
ona nalazi u plasteniku gdje je<br />
temperatura jako visoka, pa<br />
èim padnu kapljice vode na list,<br />
ono izgori.<br />
Nakon toga biljku se pikira<br />
u zasebne kontejnere gdje<br />
stoji još 40 dana, kako bi se<br />
korijen uèvrstio. Biljka ne mora<br />
biti velika (oko 10 cm). Bitno je<br />
da je korijen jak. Kao takva,<br />
ona je spremna za prodaju i<br />
stajanju na otvorenom<br />
prostoru. Od klijanja do<br />
prodaje proðe oko 60 dana.<br />
U plasteniku se sa<br />
sadnjom rajèice poèinje veæ u<br />
prosincu, a sa sadnjom<br />
paprike još prije, jer što duže<br />
stoji to je jaèa s obzirom da ima<br />
dug period rasta. Opisani<br />
proces vrijedi gotovo za sve<br />
biljke. Izuzetak su tikvenjaèe.<br />
Kod njih se svako zrno<br />
sjemena sadi u zaseban<br />
kontejner.<br />
Paprika je nešto manje<br />
zahtjevna za zaštitu, ali traži<br />
dosta vode. Potrebno joj je i<br />
hranjivo. Izvanredna sorta je<br />
Istra (žute boje, idealna je za<br />
punjenje i za pravljenje salate,<br />
te najviše ide na tržištu).<br />
Najkompliciranija za uzgoj je<br />
tikvica jer treba puno<br />
prozraènog prostora. Ako ima<br />
malo zraka poène truliti,<br />
saznajemo od Nadije i Maria.<br />
Bolesti i suzbijanje<br />
Pomidor najviše ugrožava<br />
peronospora, a sve je više<br />
lisnih ušiju, pauka i crva u<br />
zemlji. Stoga je biljku potrebno<br />
prskati, posebice ako se pojavi<br />
pauk. Radi se o nevidljivom<br />
pauku koji siše lišæe pa se ono<br />
poèinje mežurati, a zatim i<br />
navijati. Bitna je pravodobna<br />
intervencija jer u suprotnome<br />
nema efekta. Biljke se u<br />
plasteniku protiv peronospore<br />
prska minimalno svakih osam<br />
dana, a na otvorenom<br />
prostoru svakih 15 dana. Sve<br />
ovisi èime se prska -<br />
sistemicima (to su sredstva<br />
koje biljka upija u svoj sistem)<br />
ili površinskim zaštitama<br />
(primjerice, modra galica).<br />
Prvu i drugu ruku prskanja<br />
vinove loze i povræa preporuèa<br />
se obaviti sa sistemicima.<br />
Valja paziti, jer svaki štetnik<br />
reagira na drugi preparat.<br />
Opasan nametnik su i biljne<br />
uši. Rijeè je o sitnim<br />
životinjama. Nalaze se na<br />
nalièju listova. Poljoprivrednik<br />
ih lako uoèava okretanjem<br />
lista. Za razliku od biljnih ušiju<br />
trips je nevidljiv i jako ga se<br />
teško uoèava. Zato se u<br />
plasteniku postavljaju žute i<br />
plave ploèe. Na plave se hvata<br />
trips, a na žute svi ostali<br />
nametnici. Radi se o ljepljivim<br />
ploèama koje se mogu koristiti<br />
i u maslinicima.<br />
Za krastavce je<br />
najopasnija perosnospora.<br />
Javlja se u kasnijem periodu,<br />
kada su krastavci rodili više od<br />
50 posto. Vrlo ju je teško<br />
sprijeèiti. Kada listovi poèinju<br />
bijeliti, prskanje je uzaludno.<br />
Pepelnicu izazivaju velike<br />
sparine, a peronosporu vlažno<br />
vrijeme, odnosno jutarnje rose.<br />
Suprižnici Blaževiæ<br />
otkrivaju i što sve jedna<br />
domaæica mora znati<br />
prilikom sadnje i uzgoja<br />
povræa, naroèito rajèica.<br />
- Želi li domaæica uzgajati<br />
povræe, prije svega mora<br />
znati kako pripremiti zemlju.<br />
Zemlja mora biti što<br />
prirodnija. Ukoliko ju se ne<br />
kupuje, treba je pomiješati<br />
sa stajskim gnojem, koji je<br />
«odležao» gotovo godinu<br />
dana. Meðutim, takav proces<br />
traje relativno dugo jer<br />
stajski gnoj treba stajati tri<br />
do èetiri mjeseca na visokim<br />
temperaturama, a potrebno<br />
ga je dezinficirati<br />
herbicidima kako bi se u<br />
njemu uništilo sjemenke<br />
raznoraznih korova.<br />
S kupljenim supstratom<br />
je puno jednostavnije raditi.<br />
No, i tu valja biti oprezan –<br />
jedna zemlja je za sjetvu,<br />
druga za presadnice. Zemlja<br />
ovisi i o artiklu kojeg se<br />
namjerava posaditi.<br />
Primjerice, za kupus i salatu<br />
ide malo lošija zemlja, a za<br />
papriku, paradajz, patlidžan,<br />
celer i peršin kvalitetnija, jer<br />
su te biljke zahtjevnije. Sve<br />
navedene biljke na nižoj<br />
nadmorskoj visini buzetskog<br />
podruèja mogu se na oranice<br />
ili, pak, u vrt presaditi nakon<br />
1. svibnja, dok na podruèja<br />
više nadmorske visine<br />
sredinom travnja,<br />
pojašnjavaju supružnici<br />
Blaževiæ.
LIJEÈNIK SAVJETUJE<br />
Piše: dr. Elvis ÈERNEKA<br />
Alergije<br />
Kako se boriti protiv<br />
alergije<br />
Najèešæi uzroènici ove bolesti su kuæna prašina i grinje, životinjska dlaka i<br />
perje, pelud drveæa, trava i korova, spore plijesni, odreðena hrana i lijekovi<br />
Alergijske reakcije vrlo su<br />
èeste te gotovo svaka osoba<br />
tijekom života ima neku<br />
alergijsku reakciju. Alergijske<br />
bolesti vezane za neki<br />
organski sustav pogaðaju 5 do<br />
10 posto ljudi. U Hrvatskoj se,<br />
primjerice, uèestalost<br />
alergijske hunjavice<br />
procjenjuje na 7 do 10 posto<br />
puèanstva, a astme na 3 do 5<br />
posto, te znatno više u djece i<br />
mladeži.<br />
Imunosni poremeæaj<br />
Alergija je uzrokovana<br />
reakcijom vlastitog<br />
imunosnog (obrambenog)<br />
sustava, koji inaèe štiti tijelo<br />
od raznih oboljenja tako što<br />
stvara antitijela koja se bore<br />
protiv bakterija, virusa i klica.<br />
No u sluèaju kad osoba ima<br />
alergiju, imunološki sustav<br />
reagira pretjerano te pokušava<br />
zaštititi organizam od inaèe<br />
neškodljivih tvari koje se<br />
nalaze u prirodi.<br />
Terapija cjepivom<br />
Kljuèni parametri za<br />
uspješno lijeèenje i<br />
smanjene simptoma<br />
alergijskih bolesti su:<br />
edukacija bolesnika,<br />
izbjegavanje alergena,<br />
adekvatna terapija<br />
lijekovima te imunoterapija.<br />
Tek kada se alergija potvrdi,<br />
može se i lijeèiti ili ublažiti. U<br />
lijeèenju alergija<br />
upotrebljavaju se razlièite<br />
skupine lijekova:<br />
antihistaminici,<br />
U osoba koje nisu<br />
alergiène, obrambeni sustav<br />
je zapamtio alergene kao<br />
bezazlene tvari, pa ništa i ne<br />
poduzima pri susretu s njima.<br />
Kod alergiènih osoba<br />
obrambeni sustav reagira<br />
burno, kao da je posrijedi<br />
infekcija, što dovodi do<br />
alergijskog odgovora<br />
organizma koji se oèituje<br />
iritacijom, upalom te konaèno<br />
pojavom simptoma alergije.<br />
Alergeni mogu biti razlièiti,<br />
meðutim najèešæe su: kuæna<br />
prašina i grinje, životinjska<br />
dlaka i perje, pelud drveæa,<br />
trava i korova, spore plijesni,<br />
odreðena hrana, lijekovi. U<br />
alergijske bolesti najèešæe se<br />
ubrajaju bolesti dišnog<br />
sustava (alergijska hunjavica,<br />
astma, alergijski alveolitis),<br />
alergijski konjunktivitis,<br />
alergijske bolesti kože<br />
(urtikarija, atopijski i kontaktni<br />
dermatitis), probavne<br />
alergijske bolesti, alergijske<br />
kortikosteroidi,<br />
antikolinergici,<br />
antileukotrijeni ,<br />
imunoterapija.<br />
Imunoterapija ili<br />
hiposenzibilizacija je oblik<br />
lijeèenja alergijskih bolesti<br />
primjenom alergenskih<br />
cjepiva. To znaèi da se<br />
primjenom malih i rastuæih<br />
koncentracija alergena na<br />
koje je bolesnik osjetljiv,<br />
potakne razvoj podnošenja<br />
tog alergena. U osoba u<br />
reakcije na lijekove te<br />
anafilaktièke reakcije, osobito<br />
preosjetljivost na otrove<br />
insekata. Èesto se neke od tih<br />
bolesti javljaju udruženo ili<br />
nastanak jedne prethodi<br />
drugoj.<br />
Simptomi slièni prehladi<br />
Najèešæi simptomi<br />
alergijske reakcije u gornjim<br />
dišnim putovima su:<br />
zaèepljenost, curenje i svrbež<br />
nosa, kihanje, svrbež i suzenje<br />
oèiju. Za donje dišne putove<br />
karakteristièni su: nadražajni<br />
suhi kašalj, zviždanje pri<br />
disanju, otežano disanje zbog<br />
spazma bronha koji može<br />
dovesti i do gušenja, upalna<br />
reakcija na koži (dermatitis)<br />
koja najèešæe uzrokuje kožnu<br />
urtikariju.<br />
Alergija na hranu uzrokuje<br />
svrbež, crvenilo kože ili osip,<br />
zaèepljenost nosa, grèeve u<br />
želucu, povraæanje, proljev, pa<br />
èak i probleme s disanjem.<br />
kojih je imunoterapija<br />
uspješno provedena,<br />
ponovni kontakt s<br />
alergenom neæe izazvati<br />
simptome bolesti ili æe oni<br />
biti znatno blaži nego ranije.<br />
Ponekad je zaista teško<br />
razlikovati simptome<br />
sezonske alergije od obiène<br />
prehlade ili viroze. Sezonska<br />
alergija se najèešæe javlja u<br />
doba godine kada poèinje<br />
polenacija raznog bilja. Na<br />
prehladu upuæuju simptomi<br />
poput povišene temperature i<br />
kašlja, meðutim oni nestaju<br />
spontano nakon kraæeg<br />
vremena za razliku od<br />
simptoma alergije koji traju<br />
znatno duže i najèešæe se<br />
smiruju tek uz primjenu<br />
odgovarajuæih lijekova.<br />
Nasljedna bolest<br />
Dijagnoza alergijskih<br />
bolesti èesto se provodi na<br />
temelju prepoznavanja<br />
simptoma. Kljuèni parametri<br />
važni za dijagnosticiranje<br />
bolesti su osobna i obiteljska<br />
anamneza, citološki obrisak<br />
nosa te alergološki testovi<br />
(kožni test i ukupni IgE u<br />
serumu). Prva mjera u<br />
lijeèenju alergija je<br />
izbjegavanje alergena na koji<br />
je osoba osjetljiva. Treba<br />
izbjegavati boravak i<br />
provoðenje fizièkih aktivnosti<br />
u podruèju bujne vegetacije u<br />
vrijeme visoke koncentracije<br />
peludi u zraku (u jutarnjim<br />
satima), smanjiti<br />
koncentraciju kuæne prašine<br />
(grinja) u prostoru u kojem<br />
boravimo uklanjanjem<br />
tapeciranog namještaja,<br />
ukrasnih jastuka, tepiha.<br />
Jastuci i popluni za spavanje<br />
ne smiju biti punjeni perjem a<br />
takoðer treba izbjegavati dodir<br />
s pernatim i dlakavim kuænim<br />
ljubimcima.<br />
Buzetski list<br />
48
VETERINARSKI SAVJET<br />
Ehinokokoza<br />
Opasni parazit<br />
U životinja ehinokokoza u pravilu ne uzrokuje<br />
znaèajne simptome, no vrlo je opasna za èovjeka<br />
Ana PISAK<br />
Piše: Saša ARSIÆ, dr. vet. med.<br />
Ehinokokoza je<br />
parazitarna bolest uzrokavana<br />
malom pasjom trakavicom –<br />
ehinococcus granulosus.<br />
Javlja se u dva stadija:<br />
strobilarni stadij (glavica s<br />
èlancima), koji parazitira u<br />
tankom crijevu psa i larvalni<br />
stadij (mjehur), prisutan u jetri<br />
i pluæima ovaca, goveda,<br />
svinja i èovjeka.<br />
Izvor i naèin prijenosa<br />
Invazija psa, kao<br />
konaènog nositelja te<br />
posrednika (ovce, goveda,<br />
svinje i èovjeka), dogaða se<br />
oralnim putem, tj.<br />
dostupna psima lutalicama).<br />
Èovjek se može kontaminirati i<br />
izravnim kontaktom s psom<br />
koji na dlaci ima sasušene<br />
trakavièine èlanke ili jajašca.<br />
Životinje bez smetnji<br />
Crijevna ehinokokoza u<br />
psa, u pravilu ne uzrokuje<br />
znaèajne simptome. Larvalna<br />
ehinokokoza (mjehuri na<br />
pojedinim organima, prije<br />
svega jetri i pluæima) u domaæe<br />
stoke uglavnom ne uzrokuju<br />
klinièke simptome, dok u<br />
èovjeka ti mjehuri, a što ovisi o<br />
smještaju i velièini, mogu<br />
uzrokovati ozbiljne smetnje.<br />
Kako se lijeèi<br />
Za lijeèenje pseæe crijevne<br />
ehinokokoze koristi se<br />
injekcioni prazikvantel, te<br />
prazinon tablete, koje je<br />
uputno koristiti tri do èetiri<br />
puta godišnje. Dva dana po<br />
davanju lijeka izmet valja<br />
sakupljati i neškodljivo<br />
uklanjati. U lijeèenju ljudi<br />
primjenjuje se kemoterapija<br />
mebendazolom ili<br />
albendazolom, ali još uvijek i<br />
kirurško uklanjanje mjehura.<br />
Sprjeèavanje invazije temelji<br />
se na savjesnom pregledu<br />
zaklanih životinja,<br />
neškodljivom uklanjanju<br />
zaraženih organa, na<br />
zdravstvenom prosvjeæivanju<br />
ljudi, te strogoj evidenciji i<br />
redovitoj dehelmintizaciji, tj.<br />
lijeèenju pasa.<br />
konzumacijom odreðenog<br />
stadija parazita. Izvor invazije,<br />
kada je rijeè o psima, najèešæe<br />
su nepregledani organi ovaca i<br />
svinja koji se prilikom klanja<br />
sirovi bacaju psima za hranu.<br />
Èovjek se kontaminira<br />
neèistim rukama nakon dodira<br />
s pasjim izmetom, ili hranom<br />
kontaminiranom izmetom<br />
pasa (npr. salata iz vrta<br />
49<br />
Buzetski list
STARE OBITELJI BUZEŠTINE<br />
Maksimiljan Cerovac<br />
Bogataš koji je skonèao u<br />
siromaštvu<br />
Danilo CEROVAC<br />
Nema Buzeæana koji ne zna za Mašimovu škuju, no tek su rijetki<br />
oni koji znaju tko je bio Mašimo, po kojemu je Škuja i dobila ime.<br />
Maksimiljan Cerovac ili popularni<br />
Mašimo iz Fontane, po kojem je i Mašimova<br />
škuja dobila naziv, potjeèe iz jedne od<br />
najbogatijih obitelji Buzeštine. Spada u red<br />
onih Buzeæana koji su svojim životom i<br />
djelovanjem obilježili vrijeme kada su živjeli.<br />
Veliko bogatstvo<br />
Roðen je 6. srpnja 1891. godine, u Sv.<br />
Ivanu. Otac mu je Ivan, od oca Antuna –<br />
posjednika, a majka mu je Domenika,<br />
roðena Èinko, porijeklom najvjerojatnije s<br />
Humštine. Godine 1921. ženi se<br />
Ermenegildom, roðena Ritossa. Meðutim,<br />
poznati par nema djece. Stariji ga Buzeæani<br />
pamte kao èovjeka sa svojih 150 kilograma<br />
težine i dva metara visine. Za razliku od<br />
njega, supruga je bila èista suprotnost -<br />
mala i mršava. Ljudi su za nju govorili da<br />
izgleda kao «mokra lombrela». Maksimiljan<br />
je imao i brata Milja. Njih su dvojica, nakon<br />
smrti oca, naslijedili obiteljsko bogatstvo. A<br />
imanja nije bilo malo! Tako je popularnom<br />
Mašimu pripala cijela Mašimova škuja,<br />
hotel „Fontana“, trgovina i podrum na<br />
Fontani (nalazili su se na mjestu današnjeg<br />
hotela). Na lokaciji današnje pošte i djela<br />
Gorièice posjedovao je skladište za<br />
graðevinski materijal i otkup trupaca. Na<br />
mjestu stambene zgrade na Fontani imao je<br />
Buzetski list 50<br />
MAŠIMOV DJED ANTON - PRVI RED SREDINA<br />
dvostazno ureðeno boæalište na èijem je<br />
ulazu uredio drvenu kuæicu u alpskom stilu,<br />
koja je služila za toèenje piæa ili, pak, za<br />
skladištenje boæa i alata. U svojoj Škuji<br />
uzgajao je voæe, povræe i cvijeæe. Na toj je<br />
lokaciji uzgajao i svinje. Kako bi u svoju<br />
trgovinu privukao što više ljudi, na mjestu<br />
današnje Robne kuæe dao je izgraditi stoèno<br />
sajmište.<br />
Vrstan trgovac<br />
Mašimo je, bez sumnje, bio vrstan<br />
trgovac i veoma dobar èovjek. Za razliku od<br />
njega, brat Miljo je bio jako loš gospodar. On<br />
je svoj dio imanja rasprodao, a novac<br />
potrošio na raznorazne prohtjeve, posebice<br />
na rastrošne žene. Neko je vrijeme vozio<br />
taksi i tako namirivao nešto dohotka. Poslije<br />
osloboðenja odselio se u Trst, gdje je i umro.<br />
U braku je imao tri kæeri: Silvanu, Liberu i<br />
Mariju. Prema svojim kupcima, ali i prema<br />
onima koji to nisu bili, Mašimo je imao veliko<br />
poštovanje. Tako je mnogim siromasima,<br />
èije je dugove tijekom godine revno<br />
zapisivao u svoju bilježnicu dužnika, na<br />
kraju te dugove samo – otpisao! Gradom je<br />
kružila prièa kako ga je jedan siromah tražio<br />
50 kilograma kukuruza kako bi mogao<br />
prehraniti svoju gladnu djeèicu. Imuæni<br />
graðanin ga je strašno ukorio i zaprijetio<br />
kako mu „ne da ništa“.<br />
Siromašni je seljak<br />
posramljen otišao, no<br />
odmah zatim Mašimo ga<br />
je pozvao natrag i dao<br />
mu ono što je tražio.<br />
Dotuklo ga siromaštvo<br />
Za vrijeme Drugog<br />
svjetskog rata Mašimo<br />
je pomagao i<br />
partizanima. Davao im je<br />
šeæer, brašno, cigarete,<br />
novac i drugo. Poslije<br />
osloboðenja, u kolovozu<br />
1945. godine, u Buzetu<br />
se osniva Opæa<br />
poljoprivredna zadruga<br />
na èelu èijeg je Upravnog<br />
odbora bio upravo<br />
Mašimo. Te je godine<br />
poslovanje bilo pozitivno<br />
MAŠIMO JE POÈETKOM 20. STOLJEÆA BIO VLASNIK HOTELA FONTANA<br />
Školovani poljoprivrednik<br />
Mašimo je polazio Poljoprivrednu<br />
školu u Poreèu. Nije poznato je li ju završio.<br />
Stoga ne èudi da se uspješno bavio<br />
preradom grožða i otkupom vina, koje je po<br />
svojoj liniji plasirao u Sloveniju i dalje.<br />
Sjeæam se dogaðaja kada je moj otac sa<br />
kravama dovezao baève vina u njegov<br />
podrum (ispod današnje kuhinje hotela<br />
„Fontana“). Tom nam je prilikom Mašimo<br />
dao za marendu komad kruha i mortadelu,<br />
koju sam tada prvi puta u životu jeo.<br />
za 220 tisuæa tadašnjih jugolira. Meðutim,<br />
vladalo je uvjerenje kako trgovina ne smije<br />
poslovati s dobitkom. Uslijedilo je veliko<br />
razoèaranje za ponosnog graðanina. Zbog<br />
likera i živežnih namirnica na kraæe je<br />
vrijeme završio u pritvoru. Nakon toga biva<br />
mu oduzeta sva imovina, za koju je, prema<br />
prièama, dobio neku malu odštetu, te se seli<br />
u Trst. U Italiji ga je snašla bolest. Umro je u<br />
bolnici pedesetih godina kao veliki siromah,<br />
nakon što je njegova rastrošna žena<br />
potrošila sav novac.<br />
Bolnica na Gorièici<br />
S obzirom da je raspolagao velikom<br />
kolièinom novca, te kako nije imao<br />
nasljednika, Mašimov je san bio izgraditi<br />
bolnicu na Gorièici. Smatrao je da æe tako<br />
svome narodu vratiti ono što je od njega i<br />
dobio. Ali, ta njegova ideja i dobrota, koju je<br />
uvijek nosio u sebi, nije se ostvarila.<br />
Životne su ga (ne)prilike u posljednjim<br />
godinama života dovele na rub egzistencije.
Zašto se Sovinjci ponose svojim kanonom<br />
Sovinjci su u panici jer dok s protivnièkih položaja vire brojni kanoni, oni<br />
nemaju niti jednog! I tad pade ideja: zašto i Sovinjci ne bi izradili kanon?<br />
Ana PISAK<br />
BUZETSKE ÆAKULE<br />
Pravica o drvenom topu<br />
Ugledate li za vrijeme pusnih dana<br />
veliki kanon znat æete, bez sumnje, da je<br />
rijeè o maškarama iz Sovinjaka. Zanimljivo<br />
je da veæina ljubitelja alegorijskih liènosti,<br />
a takvih na sjeveru Istre ima mnogo, nema<br />
pojma zašto Sovinjci vjeèito vuku za sobom<br />
veliki i buèni top. No, znaju Sovinjci vrlo<br />
dobro što je ponos njihove burne i bogate<br />
povijesti, a ponukani željom da i mi<br />
saznamo što je obilježilo minula stoljeæa<br />
pitoresknog mjestanca i ovoga smo puta<br />
«zagrebli» malo dublje ispod prašine i<br />
pronašli još jednu gotovo zaboravljenu<br />
æakulu buzetskog kraja. Naravno, glavni<br />
predmet štorije koje vam donosimo je<br />
upravo sovinjski kanon.<br />
Èesta meta napada<br />
Legendu nam je isprièao Emiglio<br />
Sirotich, rodom iz Sovinjaka. Emiglio je,<br />
kao dvanaestogodišnji djeèak, zajedno sa<br />
svojim roditeljima, iselio u Trst 1948.<br />
godine., gdje i dan danas živi. Meðutim,<br />
kao što nam je rekao za vrijeme našeg<br />
razgovora, ono što nauèiš kao dijete nikad<br />
ne zaboraviš. Tako mu se i prièa o kanonu,<br />
koju su u vrijeme Drugog svjetskog rata<br />
pripovijedali njegovi preci, okupljeni oko<br />
ognjišta u Sovinjaku, zauvijek urezala u<br />
pamæenje. Mjesto dogaðaja je mjesto<br />
današnjeg groblja, unutar èijih se zidina<br />
sve do sredine 19. stoljeæa izdizao kaštel.<br />
Da je stvarno bilo tako potvrðuju i mnogi<br />
povijesni zapisi koji govore o tome kako je<br />
Sovinjak bio èesta meta raznoraznih<br />
okupatora. Povijest pripovijeda i o krvavim<br />
bitkama, ali ne i o ovoj koju vam donosimo.<br />
Paljba sa Zrenja<br />
A legenda kaže slijedeæe: Vrijeme je<br />
rata. Vojska prijeti sa susjednog brda<br />
Zrenja. Buèna grmljavina kanona razara<br />
tišinu u<br />
dolini<br />
rijeke<br />
EMIGLIO, MARIJA, STEFANI I ANTONIA<br />
Mirne.<br />
Sovinjci<br />
su u panici jer dok s protivnièkih položaja<br />
vire brojni kanoni, oni nemaju niti jednog! I<br />
tad pade ideja: zašto i Sovinjci ne bi izradili<br />
kanon? Ubrzo nakon ideje inovativni<br />
mještani krenuše u realizaciju. Tako su<br />
uzeli komad drva, neki kažu da je rijeè o<br />
smokvi, drugi o maslini, a treæi o bekvariæu,<br />
izdubili ga i napunili barutom. Kanon su<br />
smjestili uz kaštel i usmjerili ga prema<br />
Zrenju, a zatim zapalili barut! Naravno,<br />
kanon je i opalio ali ne prema Zrenju veæ je<br />
usmrtio vojnike koji su stajali oko njega.<br />
Sreæom, jedan je vojnik preživio te nakon<br />
nesretnog dogaðaja prokomentirao: „Ako<br />
je barut iz kanona pobio toliko ljudi oko<br />
njega, što je tek napravio vojsci na<br />
Zrenju?!“<br />
51<br />
Buzetski list
VJENÈANJA<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
FOTO FESTIVAL<br />
Irena Markežiæ i Marko Perišiæ<br />
Martina Hrvatin i Nenad Dorèiæ<br />
Larisa Bobiæ i Valter Blaškoviæ<br />
Leana Petohleb i Siniša Krota<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Diana Muhviæ i Mladen Majcan<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Josipa Božiæ i Mladen Petohleb<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Šaljite nam fotografije!<br />
Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listu pošaljite je na mail<br />
buzetski-list@net.hr<br />
Buzetski list 52
Buzetske bebe roðene od 1. studenog do 31. prosinca 2008. godine<br />
Prezime i ime<br />
1. Husiæ Sara<br />
2. Kontiæ Lana<br />
3. Križaniæ Hana<br />
4. Petretiæ Vita<br />
5. Klobas Mika<br />
6. Blaškoviæ Natali<br />
Datum roðenja<br />
1.11.2008.<br />
7.11.2008.<br />
11.11.2008.<br />
11.11.2008.<br />
12.11.2008.<br />
2.12.2008.<br />
Roditelji<br />
Ramiza i Sanel<br />
Snježana i Dejan<br />
Luana i Robi<br />
Denise i Igman<br />
Gordana i Nikola<br />
Monika i Alen<br />
7. Frantal Vito 7.12.2008. Leda i Alex<br />
8. Flego Filip<br />
7.12.2008.<br />
Sanja i Branko<br />
9. Zornada Andreas 9.12.2008.<br />
Gordana i Edvard<br />
10. Kodelja Marta<br />
11. Fabris Masimo<br />
12. Muminoviæ Benjamin<br />
12.12.2008.<br />
12.12.2008.<br />
30.12.2008.<br />
Suzana i Manuel<br />
Valentina i Klaudio<br />
Merima i Edin<br />
Podaci dobiveni od Grada Buzeta<br />
Roðena djeca po mjesnim odborima od 1.1.2004. do 31.12.2008.<br />
MJESNI ODBOR<br />
1. Buzet<br />
2. Buzet - Stari Grad<br />
3. Krušvari<br />
4. Roè<br />
5. Sovinjak<br />
6. Sv. Ivan<br />
7. Sv. Martin<br />
2004.<br />
20<br />
7<br />
5<br />
5<br />
3<br />
4<br />
3<br />
2005.<br />
17<br />
1<br />
4<br />
3<br />
2<br />
5<br />
1<br />
2006.<br />
17<br />
6<br />
0<br />
3<br />
3<br />
4<br />
4<br />
2007.<br />
25<br />
4<br />
1<br />
1 2<br />
3<br />
6<br />
4<br />
2008.<br />
22<br />
7<br />
2<br />
9<br />
1<br />
7<br />
4<br />
101<br />
25<br />
12<br />
32<br />
12<br />
26<br />
16<br />
8. Svi Sveti<br />
9. Štrped<br />
10. Vrh<br />
11. Veli i Mali Mlun<br />
2<br />
2<br />
5<br />
0<br />
3<br />
4<br />
3<br />
3<br />
1<br />
3<br />
8<br />
2<br />
3<br />
3<br />
3<br />
1<br />
3<br />
5<br />
11<br />
3<br />
12<br />
17<br />
30<br />
9<br />
SVEUKUPNO 56 46 51 65 74 292<br />
BROJ NOVOROÐENE DJECE<br />
NA PODRUÈJU GRADA BUZETA<br />
U 2008. GODINI<br />
• djevojèice: .......................... 33<br />
• djeèaci: .............................. 41<br />
SVEUKUPNO: .......................... 74<br />
KAO PRVOROÐENO DIJETE:<br />
• djevojèice............................ 14<br />
• djeèaci ................................ 26<br />
UKUPNO ................................ 40<br />
DRUGO, TREÆE I DALJE:<br />
• djevojèice ........................... 19<br />
• djeèaci ............................... 13<br />
UKUPNO ................................ 32<br />
BLIZANCI:<br />
dva djeèaka<br />
Grad pomaže<br />
Od 1. sijeènja 2009. godine znos jednokratne pomoæi koju Grad Buzet dodjeljuje za novoroðenu djecu iznosi:<br />
• za prvo dijete 2.000 kn<br />
• za svako slijedeæe dijete 2.500 kn<br />
• za blizanke, trojke, èetvorke 3.000 kn po djetetu<br />
Za te je svrhe ove godine u proraèunu osigurano 170.00 kuna.<br />
53<br />
Buzetski list
INFO<br />
Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112<br />
Policija 92<br />
Tel. 533-339<br />
Vatrogasci 93<br />
Tel. 695-060<br />
Hitna medicinska pomoæ 94<br />
Autobusni kolodvor Buzet<br />
Tel. 663-285, 663-286 • Fax. 663-287<br />
Carinska uprava RH, Buzet<br />
Tel. 662-978 • Fax. 662-976<br />
Carinska uprava, Granièni prijelaz Buzet<br />
Tel. 662-038 • Fax: 662-976<br />
Djeèji vrtiæ «Grdelin»<br />
Tel. Fax. 662-614<br />
Radno vrijeme: pon. - petak.: 6,30 - 16,15<br />
Dom za starije i nemoæne osobe<br />
Tel. 725-090 • Fax. 725-099<br />
Vrijeme posjeta: pon. - ned.: 15,00 - 18,00<br />
Dom zdravlja<br />
Tel. 662-722 (centrala)<br />
Erste & Steiermärkische bank<br />
Tel. 062-376-570 • Fax. 062-376-571<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 18,00<br />
subota: 8,00 - 12,00<br />
Kreditni odjel stanovništvo<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00<br />
Fina<br />
Tel. 662-994, 662-996 • Fax. 662-839<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00<br />
subota: 8,00 - 12,00<br />
Gradska knjižnica<br />
Tel. 662-836<br />
Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet.: 9,00 - 15,30<br />
èetvrtak: 13,00 - 19,00<br />
E-mail: knjiznica@poubuzet.hr<br />
www.poubuzet.hr<br />
Gruntovnica (zemljišno-knjižni odjel)<br />
Tel. 662-808 (centrala)<br />
Radno vrijeme: pon., uto., sri., pet. 9,00 - 15,00<br />
èetvrtak - ne radi<br />
HEP, Pogon Buzet<br />
Tel. 695-010 (centrala) • Fax. 695-021<br />
Dežurna služba 695-014, 098-366-509<br />
Služba potrošaèa 695-020<br />
Hrvatske šume<br />
Tel. 696-150<br />
Crveni križ<br />
Tel. 662-445<br />
Hrvatski zavod za zapošljavanje<br />
Tel. 662-870 • Fax. 694-081<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,30 - 15,30<br />
E-mail: ibrahim.pehadzic@hzz.hr<br />
www.hzz.hr<br />
HZMO<br />
Tel. 662-830 • Fax. 694-240<br />
Radno vrijeme: pon., sri., èet., pet.: 8,30 - 11,30<br />
uto.: 8,30 - 11,30 i 12,30 - 14,30<br />
HZZO<br />
Tel. Fax. 662-843<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 15,00<br />
Benzinska crpka Ina<br />
Tel. Fax. 663-531<br />
Radno vrijeme: pon. - ned. 6,00 - 22,00<br />
Istarski vodovod<br />
Tel. 602-200 (centrala) • Fax. 602-201<br />
Dojava kvarova 602-260, 098-329-834<br />
Ured potrošaèa 602-207<br />
Poslovna jedinica Buzet 602-300<br />
E-mail: istarski.vodovod@ivb.hr<br />
Istarska kreditna banka Umag<br />
Tel. 663-417 • Fax. 663-393<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 17,00<br />
subota: 8,00 - 12,00<br />
E-mail: krediti.buzet@ikb.hr<br />
www.ikb.hr<br />
Javni bilježnik mr. Ante Kravar<br />
Tel. 663-344 • Fax. 694-317<br />
Radno vrijeme: pon., pet.: 9,00 - 14,00<br />
uto., èet.: 9,00 - 13,00 i 15,00 - 18,00<br />
srijeda - vanjsko uredovanje<br />
subota - po dogovoru<br />
Komunalno poduzeæe «Park»<br />
Tel. Fax. 662-456<br />
Radno vrijeme: pon., srij.a, èet.k, pet.: 7,00 - 15,00<br />
uto.: 7,00 - 16,00<br />
E-mail: park@pu.t-com.hr<br />
www.park.hr<br />
KUD »Sokol« Buzet<br />
Mob. 091 891 63 57<br />
E-mail: sanjin.radovic@pu.t-com.hr<br />
Ljekarna<br />
Tel. 662-832<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00<br />
subota: 9,00 - 13,00<br />
Matièni ured Buzet<br />
Tel. 695-230<br />
Radno vrijeme: pon., sri., pet.: 7,30 - 14,30<br />
utorak: 12,00 - 14,30<br />
èetvrtak - nije dan za stranke<br />
Matièni ured Lanišæe<br />
Tel. 661-060<br />
Radno vrijeme: svaki 2. i 4. utorak u mjesecu 7,30 - 14,30<br />
Benzinska crpka OMV<br />
Tel.fax 663-501<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 6,00 - 24,00<br />
Opæina Lanišæe<br />
Tel. 661-060<br />
Opæinski sud u Buzetu<br />
Tel. 662-808 (centrala) • Fax. 662-932<br />
Ured predsjednice 663-330<br />
Radno vrijeme sudske pisarnice: pon. - pet.: 9,00 - 15,00<br />
Osnovna škola «Vazmoslav Gržalja» Buzet<br />
Tel. 662-856<br />
- podruèna škola Lanišæe ...... Tel. 661-036<br />
- podruèna škola Livade ........ Tel. 664-105<br />
- podruèna škola Roè ............ Tel. 666-413<br />
- podruèna škola Vrh ............. Tel. 667-178<br />
OTP banka<br />
Tel. 062-201-555 • Fax. 663-022<br />
Radno vrijem: pon. - pet.: 8,00 - 17,00<br />
subota: 8,00 - 12,00<br />
www.otpbanka.hr<br />
Poljoprivredna zadruga Mirna<br />
Tel. 662-294<br />
Pošta Buzet<br />
Tel. 662-835<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00<br />
subota: 8,00 - 15,00<br />
Pošta Livade<br />
Tel. 664-135<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00<br />
Pošta Požane<br />
Tel. 669-080<br />
Radno vrijeme: pon. - sub.: 9,00 - 21,00<br />
nedjelja i blagdan: 10,00 - 17,00<br />
Pošta Roè<br />
Tel. 666-411<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 10,00<br />
Buzetski list<br />
54
Prekršajni sud<br />
Tel. 662-528<br />
Profitni centar Buzet<br />
Tel. 062-376-131 • Fax. 062-375-910<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00<br />
Puèko otvoreno uèilište »Augustin Vivoda«<br />
Tel. 662-836<br />
www.poubuzet.hr<br />
Srednja škola Buzet<br />
Tel. 662-764<br />
Turistièka zajednica Grada Buzeta<br />
Tel. Fax. 662-343<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 15,00<br />
(Nakon Uskrsa i subotom 9,00 - 14,00)<br />
E-mail: tzg-buzeta@pu.t-com.hr<br />
www.istria-buzet.com<br />
Udruga »Hum od utvrde do najmanjeg<br />
grada na svijetu«<br />
Tel. 660-003 • Fax. 660-005<br />
www.hum.hr<br />
Udruženje mladih »BUM« Buzet<br />
Tel. 663-449<br />
www.bum.hr<br />
Udruženje obrtnika<br />
Tel. 662-436, 694-685 • Fax. 662-436<br />
Gsm: 091-753-4782<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 8,00 - 16,00<br />
E-mail: uo-buzet@pu.t-com.hr www.uobuzet.hr<br />
Ured za katastar<br />
Tel. Fax. 662-807<br />
Radno vrijeme: ponedjeljak - petak 8,30 - 14,30<br />
Veterinarska ambulanta<br />
Tel. 662-801<br />
Radno vrijeme: pon. - pet.: 7,00 - 14,00 i 17,00 - 18,00<br />
subota: 7,00 - 10,00 i 17,00 - 18,00<br />
nedjelja: 8,00 - 10,00<br />
Zavièajni muzej<br />
Tel. 662-792 • Fax. 694-125<br />
E-mail: zavicajnimuzejbuzet@pu.t-com.hr<br />
Željeznièki kolodvor<br />
Tel. 662-899<br />
Župni ured Buzet<br />
Tel. 662-679, 662-340<br />
Župni ured Lanišæe<br />
Tel. 661-018<br />
Župni ured Roè<br />
Tel. 666-462<br />
Župni ured Vrh<br />
Tel. 667-230<br />
GRADSKA UPRAVA GRADA BUZETA ....................................................................................... 662-726<br />
ponedjeljak: 8,00 - 12,00<br />
utorak: 14,00 - 16,00<br />
srijeda: 8,00 - 12,00<br />
petak: 8,00 - 12,00<br />
POREZNA UPRAVA PODRUÈNI URED PAZIN - Ispostava Buzet ............................................. 725-530<br />
svaki dan: 7,30 -13,00<br />
URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za gospodarstvo ........................ 695-220<br />
ponedjeljak: 7,30 - 14,30<br />
utorak: 12,00 - 14,30<br />
srijeda: 7,30 - 14,30<br />
èetvrtak nije dan za stranke<br />
petak: 7,30 - 14,30<br />
URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za opæu upravu ......................... 695-224<br />
ponedjeljak: 7,30 - 14,30<br />
utorak: 12,00 - 14,30<br />
srijeda: 7,30 - 14,30<br />
èetvrtak: nije dan za stranke<br />
petak: 7,30 - 14,30<br />
URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Sanitarni inspektor .............................. 695-226<br />
ponedjeljak: 8,00 - 11,00 srijeda: 8,00 - 11,00 èetvrtak: 8,00 - 11,00<br />
URED DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za društvene djelatnosti ............ 695-227<br />
ponedjeljak: 7,30 - 14,30<br />
utorak: 12,00 - 14,30<br />
srijeda: 7,30 - 14,30<br />
èetvrtak: nije dan za stranke<br />
petak: 7,30 - 14,30<br />
URED - DRŽAVNE UPRAVE U ISTARSKOJ ŽUPANIJI - Služba za imovinsko pravne poslove .... 695-222<br />
ponedjeljak: 7,30 - 14,30<br />
utorak: 12,00 - 14,30<br />
srijeda: 7,30 - 14,30<br />
èetvrtak: nije dan za stranke<br />
petak: 7,30 - 14,30<br />
UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREDENJE I GRADNJU<br />
Odsjek za prostorno ureðenje i gradnju Buzet ......................................................................... 695-229<br />
ponedjeljak: 9,00 - 10,00 utorak: 11,00 - 15,30<br />
HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU ........................ 662-726, Int. 104<br />
ponedjeljak: 7,00 - 12,00 srijeda: 7,00 - 12,00<br />
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB PAZIN - Podružnica Buzet ...................................................... 662-523<br />
ponedjeljak: 8,00 - 15,00 utorak: 8,00 - 15,00 èetvrtak: 8,00 - 15,00<br />
URED ZA OBRANU ................................................................................................................... 624-551<br />
èetvrtak: 9,30 - 11,00<br />
POLICIJSKA POSTAJA BUZET - kontakt policajci<br />
I POLICIJSKI SEKTOR - 1. KONTAKTNI RAJON<br />
II. Istarske brigade 11, 52420 BUZET<br />
Tel. 662-726 • Fax. 662-676<br />
E-mail: grad-buzet@pu.htnet.hr • www.buzet.hr<br />
Podruèje: Podruèje kontaktnog rajona omeðeno je sa zapada Ulicom II. istarske brigade, sa sjevera državnom cestom<br />
D201, sa juga Rijeèkom ulicom, te sa istoka državnom cestom D44. Na kontaktnom rajonu nalaze se ulice II. istarske<br />
brigade, Rijeèka ulica, Športska ulica, Ulica A.C. Toniæa, Ulica Sjeverna zona i Naselje Baraka.<br />
Kontakt - policajac: Mario Kelemen<br />
Telefon: 533-339<br />
I POLICIJSKI SEKTOR - 2. KONTAKTNI RAJON<br />
Podruèje: Omeðeno je sa zapada Naseljem Gorièica, sa sjevera Trgom Fontana, sa juga Ulicom 1. Maja, te sa istoka<br />
Starim Gradom. Na kontaktnom rajonu nalazi se Trg Fontana, Naselje Verona, Ulica 1. Maja, Naselje Gorièica, Ulica<br />
Augustina Vivode, Ulica S. Konzula, Ulica F. Flege, Ulica P. Budièina, Titov Trg, Ulica M. Laginje, Ulica Petra Flege, Ulica J.<br />
Rakovca, i dr.<br />
Kontakt - policajac: Mario Vukoviæ<br />
Telefon: 533-339<br />
55<br />
Buzetski list