HUMANI (MORALNI) ODNOSI MEĐU SPOLOVIMA
HUMANI (MORALNI) ODNOSI MEÄU SPOLOVIMA - Politehnika Pula
HUMANI (MORALNI) ODNOSI MEÄU SPOLOVIMA - Politehnika Pula
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>HUMANI</strong> (<strong>MORALNI</strong>) <strong>ODNOSI</strong><br />
<strong>MEĐU</strong> <strong>SPOLOVIMA</strong><br />
Prof. dr sci med JOVAN MARIĆ
MORALNOST KAO PSIHIČKA FUNKCIJA ČOVEKOVOG MOZGA<br />
Definicija<br />
1. Moralno rasuđivanje.<br />
Forma: a) rasuđivanje vođeno emocijama<br />
b) kognitivna orijentacija vođena internalizovanim principima<br />
Sadržaj<br />
2. Moralno ponašanje<br />
POREMEĆAJI MORALNOSTI<br />
Poremećaji moralnog rasuđivanja<br />
Poremećaji forme: A) nezrelo moralno rasuđivanje<br />
a) egoistično-hedonistička orijentacija u rasuđivanju<br />
b) intuitivno-iracionalno donošenje odluka<br />
c) socijalno adaptirana orijentacija u moral rasuđivanju<br />
B) bezosećajno moralno rasuđivanje<br />
Poremećaji sadržaja moralnog rasuđivanja<br />
Poremećaji moralnog delanja (ponašanja) – dela protiv imovine drugog i<br />
društva, dela protiv tela i života fizičkih lica, prostitucija, silovanje...<br />
Odsustvo griže savesti, nezreo Superego, prevalencija negativnih<br />
emocija, dominacija koristoljublja i egoizma, nerazvijenost socijalnih<br />
nagona...<br />
PREDUSLOVI ZA MORALNO RASUĐIVANJE I PONAŠANJE<br />
1. Svest<br />
2. Inteligencija ili razum<br />
3. Nagoni<br />
4. Emocije<br />
5. Volja<br />
6. Osećanje dužnosti<br />
PSIHOLOŠKA GENEZA MORALNOSTI<br />
Uloga roditelja: otac – majka (From)<br />
Uloga autoriteta. Uloga vršnjaka. Uloga društva.<br />
Griža savesti. Stid. Ciljevi moralnog vaspitanja – Pozitivni moralni karakter.
SUPEREGO (NAD-JA)<br />
Istorijat pojma Superego (Sokrat). Funkcije Superega – kazna i nagrada,<br />
stvaranje osećanja krivice. Odnos Ega i Superega. Formiranje Superega.<br />
Idealno-Ja (Ideal Ego).<br />
SOCIOLOŠKA GENEZA MORALNOSTI<br />
Socioekonomska i politička struktura društva, kulturni obrasci...<br />
Funkcionalizam. Vrednosni sistem. Društvene zajednice. Spoljašnja kazna.<br />
Uloga medija.<br />
ODNOS <strong>MORALNI</strong>H NORMI I DRUGIH REGULATORNIH NORMI<br />
PRANORME<br />
Obaveza uzajamnog pomaganja. Obaveza osvete - krvna osveta. Zajednička<br />
žalost. Zabrana incesta (rodoskrvnjenje) – razlozi zabrane. Kult predaka.<br />
OBIČAJI I MORAL<br />
Ovladavanje prirodom. Animizam, kult i magija. Tabu i totem. Društvene<br />
(običajne) kazne. Menjanje običaja. Etikecija (bon-ton). Eufemizam.<br />
Sličnosti i razlike običajne i moralne norme.<br />
RELIGIJA I MORAL<br />
Sličnosti i razlike verske i moralne norme. Hrišćanska etika. Deset Božijih<br />
zapovesti. Glavne hrišćanske vrline i glavni (smrtni) grehovi.<br />
PRAVO I MORAL<br />
Zakoni. Odnos pravne i moralne norme – sličnosti i razlike. Istorijat<br />
promene pravnih normi<br />
LIČNOST I NORMATIVNA ETIKA – TEORIJE LIČNOSTI<br />
Temperament i karakter. Biologističke, personalističke i socijalne teorije<br />
ličnosti. Frojd, Adler, Jung, Hornaj, From, Saliven... Geštalt model ličnosti.<br />
Transakcionalna teorija ličnosti. Bihejvioralna teorija ličnosti. Olport,<br />
Erikson.
TEORIJE AGRESIVNOSTI – NASILJE<br />
Agresija i aktivnost. Verbalna i fizička agresija, manifestna i prikrivena.<br />
Instinktivističke teorije agresije (benigna i maligna agresivnost, hidraulički<br />
koncept Konrada Lorenca). Frustracione teorije agresivnosti. Teorije<br />
socijalnog učenja. Kognitivno-informacione teorije. Biološke teorije<br />
agresivnosti.<br />
POZITIVNE PSIHOLOŠKO MORALNE CRTE LIČNOSTI<br />
(VRLINE)<br />
Tolerancija, poštovanje potreba drugog, pravičnost (pravednost),<br />
istinoljubivost, doslednost, izdržljivost, uzdržljivost (samosavlađivanje),<br />
iskrenost, samokritičnost, humanost (čovekoljublje, milosrđe), skromnost,<br />
poštenje, altruizam, druželjubivost, kolektivnost, solidarnost, hrabrost,<br />
odgovornost, disciplinoanost, samoinicijativnost, radinost, dostojanstvo,<br />
uzvišenost, ljubaznost (učtivost), smernost, plemenitost (velikodušnost),<br />
samopožrtvovanje, darežljivost, trpeljivost, psihološko-moralna zrelost<br />
(moralna čistota)...<br />
NEGATIVNE PSIHOLOŠKO MORALNE OSOBINE (MANE)<br />
Sujetnost, oholost (uobraženost), naduvenost, egoizam, zavist, zloba,<br />
pakost, ljubomora, lakomost (pohlepa), mrzovolja (gnev, agresija, bes,<br />
ljutnja), mržnja, dvoličnost (licemerstvo), malodušnost, pohota, ciničnost,<br />
osvetoljubivost, ulizištvo (poltronstvo), podlost, karijerizam, koristoljublje,<br />
parazitizam, tvrdoglavost, izdajstvo (verolomstvo), taština, tvrdičluk<br />
(srebroljublje), malograđanština (primitivizam, prostaštvo, bahatost),<br />
inertnost (učmalost), kleveta, demagogija, lažljivost...<br />
PRINCIPI KOMUNIKACIJE I PRINCIPI DOBROG INTERVJUA<br />
Verbalna (intelektualna) i neverbalna (emocionalna) komunikacija. Govor<br />
tela. Konstruktivna i nekonstruktivna komunikacija (duple poruke). Devet<br />
pravila dobre komunikacije. Transfer i kontratransfer, pozitivan i negativan.<br />
Intervju - prvi kontakt. Empatija. Dejstvo reči („ton čini muziku“). Verba<br />
nociva (povređujuće reči). Pia fraus – dobronamerna laž. Naglašavanje,<br />
pauze, rezimiranje, odsustvo korišćenja drugog za nadkompenzaciju<br />
sopstvenih inferiornosti...
PSIHOLOŠKE, SOCIOLOŠKE I BIOLOŠKE RAZLIKE MUŠKOG I<br />
ŽENSKOG RODA (POLA)<br />
MUŠKE POTREBE – ŽENSKE POTREBE<br />
Potrebe žena: potreba da joj partner pokazuje ljubav, potreba za intimnom<br />
(bliskom) konverzacijom, potreba da mu potpuno veruje (poštenje i<br />
otvorenost), potreba za dovoljno novca da može komforno da živi i potreba<br />
da njen muž bude dobar otac njenoj deci.<br />
Potrebe muškaraca: potreba za dovoljno seksa, potreba da ga partnerka<br />
podržava i prati u rekreativnim aktivnostima i interesovanjima, potreba<br />
za atraktivnim izgledom njegove partnerke, potreba za kućnim mirom i<br />
toplinom i potreba da mu se partnerka divi, da ga čak i obožava.<br />
INFANTILNI PUBERTET<br />
Trudnoća i emocionalna komunikacija – centri za seks i agresiju i centri<br />
za komunikaciju i emocionalne procese, kontakt očima. Karakteristike<br />
infantilnog puberteta (9 i 24 meseca) – estrogen, centri za komunikaciju,<br />
posmatranje i intuitivna osećanja, brigu i negovanje drugih. Empatija<br />
-“upija“ emotivna stanja trudnice, sposobnost čitanja emocija drugog.<br />
Sluh. Crtanje scena akcije, manje boja... Zabranjeni predmeti – razuđena<br />
radoznalost. Udruživanje sa vršnjacima (sigurnost, socijalne veze).<br />
Infantilne međusobne komunikacije – „je li u redu da se...“, „hajde da se...“<br />
Kompeticija kod dečaka. Izbegavanje konflikta. Značenje igre - kooperacija,<br />
ispoljavanje nadmoći, proveravanje granica sopstvenih mogućnosti.<br />
Uzbuđenje – dopamin. Briga za drugoga i telesna kognicija.<br />
HORMONALNI PUBERTET I ADOLESCENCIJA<br />
Hormonalni talasi kod devojaka. Testosteronski cunami. Zone za<br />
seksualnost. Ćutljivost, samoća svoje sobe, masturbacija, sakriti emocije,<br />
nezavisnost i samopoštovanje, agresija, socijalno prihvatanje, pobeda u<br />
sportu kao adikcija, alfa dečak... Borba ili povlačenje, instinkt održavanja<br />
vrste, „štiti i pomaži“, spavanje, barometar samopoštovanja - psihološka<br />
intimnost sa drugima (oksitocin), govor (Brokina zona, školski WC,<br />
razmena tajni), pravilo „dva dana“ (12 dan)...
ADOLESCENCIJA - FIZIČKE I PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE<br />
I RAZLIKE<br />
Razvoj sekundarnih seksualnih karakteristika i kompleksi (visina, grudi,<br />
zadnjica, mišići, polni organ). Sokrat o mladima. Vezanost za teritoriju<br />
(sobu i stvari). Rizično ponašanje (dopamin), pasivnost („nemoj da<br />
žuriš“) i aktivnost (avanturistički i istraživački duh, radoznalost). Muška<br />
zainteresovanost za igre i predmete, a ženska za ljude i odnose. Verbalizacija<br />
emocija – psihosomatika. Vulgarni erotski vokabular. Adolescentna kriza –<br />
identitet, seksualitet, autoritet. Prava mladih (ljubav, erotika, vremenski jaz).<br />
HORMONALNA I ANATOMO-FIZIOLOŠKA OSNOVA<br />
SEKSUALNE AKTIVNOSTI<br />
Testosteron, raketno gorivo. Obrada emocija: autoput i seoski put; obrada<br />
seksualnosti: ogroman aerodrom i seosko uzletište. Orgazam – amigdale.<br />
Hidraulični princip i klitoris. Predigra – tri minuta i 24 sata. Funkcija<br />
orgazma – orgazam nije diplomata. Prostaglandini. Veća simetrija tela –<br />
lakši orgazam. Feromoni. Sperma i tajni ljubavnik. I penis nije diplomata.<br />
Leptir na livadi.<br />
PSIHOLOŠKO - FIZIOLOŠKI ASPEKTI SEKSUALNOSTI I<br />
EROGENE ZONE<br />
Psihološki pazl (partnerski odnos). Anatomija je sudbina. Erogene zone.<br />
Prsti i nestrpljivost. Poljubac („kiseo“ kada su slični geni). Seksualna<br />
lažiranja (verbalna i orgazmična). Voajerizam i ekshibicionizam. Seksualne<br />
fantazije. Erotska želja. Seksualno uživanje - „kratkotrajno ludilo“.<br />
Seksualne revolucije – pilula i vijagra.<br />
SEKSUALNOST – MASTURBACIJA, PORNOGRAFIJA,<br />
VASPITANJE, HOMOSEKSUALIZAM<br />
Masturbacija - testosteron, anatomski raspored, Kulidžov fenomen,<br />
seksualni refleksni luk. Pornografija - voajerizam, komparacija, stid,<br />
klubovi, inovatori. Vaspitanje - „nevinost“, brat i sestra, prostitucija, žene i<br />
muškarci „u krevetu“. Homoseksualizam – maskulinizacija i feminizacija,<br />
estetizovanost i promiskuitet.
RAZLIKE MUŠKARACA I ŽENA U STVARALAŠTVU (KREACIJI),<br />
TZV. CIVILIZACIJSKIM MILJOKAZIMA<br />
Umetnost: slikarstvo, muzika, književnost, balet. Nauka: društvene nauke,<br />
tehničke nauke, filozofija, politika - emancipacija, liderstvo (vođe),<br />
motivacija, žene-lideri...<br />
SPORT – INDIVIDUALNI I GRUPNI SPORTOVI<br />
Sport, mišići, anatomska građa, mužjak... Kompeticija, borba, navijači...<br />
Individualni sportovi: upornost, emocije, samoća, materinstvo, hormonalne<br />
perturbacije. Kolektivni sportovi: maštovitost, smisao za kolektiv, odsustvo<br />
egoizma, liderske sposobnosti, odlučnost.<br />
LJUBAV – BIOLOGIJA MOZGA U LJUBAVI I RODNE RAZLIKE<br />
Leptiri u stomaku (dopamin, testosteron, oksitocin) – „meso za seks“.<br />
Kratkotrajna i dugotrajna veza. Genetska različitost (za potomstvo). Znaci<br />
plodnosti. Vizuelni deo mozga muškarca. Amigdale. Apstinencijalni<br />
sindrom (samoubistvo) – zagrljaji. Vazopresin (gen).<br />
EMOCIJE, ZALJUBLJIVANJE, PREVARA, OSVETA,<br />
LJUBOMORA<br />
Feniletilamin. Kontakt očima, fizički dodirnuti muškarca (oksitocin),<br />
potreba za slobodom i potreba za intimom („intimus“), romantična ljubav,<br />
raskid ljubavnog odnosa. Prevara: eksperiment sa zamorčićima, anatomija<br />
(internalizacija), koketiranje, erotsko prijateljstvo, „usputni seks“, nivoi<br />
intimnosti, razlozi prevare, postkoitalno ponašanje. Ljubavna osveta: reči i<br />
mišići, modeli iz detinjstva, bes i zadrška, „finansijski fijasko“. Ljubomora:<br />
gubitak poseda, prošlost žene, ženska konkurencija, inferiornost.<br />
PORODICA – RODITELJSTVO I HORMONI, BRAK I DECA<br />
Progesteron, „tetovaža“ mirisa, Kuvejdov sindrom, prolaktin, „romantična<br />
ljubav“, instinktivna roditeljska zona, specifičnosti igre očeva sa decom,<br />
sinovi bez očeva. Brak – papirna finalizacija, ugovorni brak, podizanje<br />
dece. Lepota roditeljstva. Stvoritelji novog života (eksperimenti). Edipalna<br />
i Elektra situacija, odnosi snaja-svekrva, zet-tašta. Moderna emocionalna<br />
mantra: moja divna deca su mi najvažnija stvar u životu...
ŠKOLA – UČENJE, INTELIGENCIJA, DRUŽENJE<br />
Empatija, motorni tipovi, životna opredeljenja. Testovi inteligencije –<br />
razlike. Emocionalna inteligencija, socijalna inteligencija (blokirajući<br />
činioci). Devojke i druženje: homoerotika, zavist, ljubomora. Mladići<br />
i druženje: rivlstvo, viteštvo, sujeta i ponos, dokazivanje odrastanja i<br />
muškosti. Seks i sport.<br />
PSIHOLOGIJA – EMOCIONALNI MOZAK – HORMONI –<br />
INTUICIJA – ZAVIST - SUJETA<br />
Emocionalne zone. Emocionalna empatija i kognitivna empatija (sintona<br />
veza, JA-DRUGI). Estrogen i oksitocin, testosteron i vazopresin. Emotivnost<br />
žene kroz dijalog. Amigdale, hipotalamus, septum (suzbijanje ljutnje).<br />
Negativna anticipacija - „Žena skloni i čeka“, kao preživari... „Kul“ je biti<br />
hladan. Ženska inuticija i stvaralačka intuicija. Sujeta, taština, narcizam,<br />
ponos. Zavist prema penisu (pogled), psihološka bliskost i odsustvo<br />
samorealizacije.<br />
KARAKTEROLOGIJA<br />
Slabosti žene (elementi kojima se „osvaja“ žena): ljubav, strast, romantika,<br />
šarm (duhovitost), ugled (socijalni status, moć), novac, zaštita, fizička<br />
lepota, opasnost, sjaj (glamur), slabost volje, materinski instinkti i interesi,<br />
sujeta, osveta, perverzije, inteligencija (pamet, obrazovanje), dosada...<br />
Slabosti muškarca (elementi kojima se „osvaja“ muškarac): ljubav,, strast,<br />
perverzija, osveta, lepota, šarm, ugled, sjaj, opasnost... Žena je večito dete<br />
(panika u opasnosti, strah od kazne), a muškarac je odgovorno oklevalo<br />
(pandan Kairosu).<br />
PARTNERSKI IZBORI - SPOLJAŠNJOST<br />
Ko prvi bira? Žena je epikurejac? Muškarci su naučeni egoisti? Ženske<br />
romanse i muška osvajanja (dinamičnost, instant kultura). Lažne potrebe<br />
(imitacija, reklama). Usamljenost – definicija. Dugovečnost i socijalna<br />
izolacija, razlike muškog i ženskog roda. Brak, materinstvo i odvajanje<br />
– kulturne razlike u svetu. Garderoba – šminkanje, lažno predstavljanje,<br />
teretane i estetska hirurgija. Garderoba – moda. Mladost i lepota u vizuelnoj<br />
civilizaciji. Kupovina (oniomania), nakit, satovi... predmetni svet. Simbolika<br />
daljinskih upravljača i „konjskih snaga automobila“
MORAL I MUŠKO-ŽENSKE RAZLIKE<br />
Kriminal – oružje (falusoidna simbolika). Alkohol i testosteron. Moral<br />
i religija (muškarci – religiozni inovatori, žene – posvećenije crkvi).<br />
Moralni principi u svetlu muško-ženskih razlika: lažljivost i emocionalni<br />
način rasuđivanja kod žene, naspram agresiji i intelektualizmu muškaraca.<br />
Zatvorska subkultura.<br />
PRIJATELJSTVO<br />
Definicija prijateljstva kao osnove humanih međupolnih odnosa.<br />
Specifičnosti prijateljstva muškarca sa muškarcem: sujeta, rivalstvo,<br />
hijerarhijska borba, adolescentni avanturizam... Specifičnosti prijateljstva<br />
žene sa ženom: zavist, ljubomora, „prijateljice – ljute neprijateljice“...<br />
Specifičnosti prijateljstva muškarca sa ženom i vice versa („erotska<br />
prijateljica“).<br />
MUŠKI I ŽENSKI KLIMAKTERIJUM I STARENJE<br />
Gerontologija – fizičke i psihološke specifičnosti starenja. Menopauza –<br />
hormonalni disbalans. Postmenopauzalni entuzijazam. Strah od starenja<br />
(estetika). Andropauza – testosteron i potencija. Strah od smrti. Telesne<br />
razlike muškarca i žene u procesu starenja. Nega starih, briga o drugom,<br />
porodica i domovi za stara lica.<br />
KOMUNIKOLOGIJA<br />
Ogovaranje (zavist, odsustvo samorealizacije). Suze kao činilac u<br />
komunikaciji (rodne razlike). Komunikativni obrasci žene: razgovor,<br />
dramatizacija, raspoloženje kao talas, partnerska bliskost i svađa. „Da<br />
li hoćeš?“ Zainteresovanost žene za ljubav, za odnose, „kako<br />
pomoći sebi“, porodični život... Komunikativni obrasci muškarca:<br />
zainteresovanost muškaraca za sport, seks, vesti, politiku, posao... Tihovanje<br />
(samoća), „povlaćenje u pećinu“, odnosi kao lastiš („teorija Voltinog luka“),<br />
pohvala... Dete, majka, ljubavnica... Ad hominem, ad argumentum, audiatur<br />
et altera...
ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE (Hrvatski Sabor, 2008)<br />
Svrha zakona („stavljanje u nepovoljniji položaj na osnovi rase ili etničke<br />
pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja,<br />
nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu,<br />
obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog stausa, dobi,<br />
zdravstvenog stnja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta,<br />
izražavanja ili spolne orijentacije“). Izravna i neizravna diskriminacija.<br />
DISKRIMINACIJA (ZAKON) – UZNEMIRAVANJE I SPOLNO<br />
UZNEMIRAVANJE<br />
Svako neželjeno ponašanje (verbalno, neverbalno ili fizičko)... povreda<br />
dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili<br />
uvredljivo okruženje.... Akcije spolne naravi... Poticanje na diskriminaciju i<br />
propuštanje razumne prilagodbe (invalidi, odgovarajaći uvjeti rada i života).<br />
Segregacija – razdvajanje osoba po nečemu... Višestruka diskriminacija,<br />
ponovljena ili produljena... Zaštita od viktimizacije ako je neko prijavio,<br />
nazočio ili odbio nalog za diskriminatornim postupanjem.<br />
DISKRIMINACIJA (ZAKON) – PODRUČJE PRIMJENE<br />
Rad i radni uvjeti, zapošljavanje i napredovanje (ugovaranja plaće, premija),<br />
obrazovanje, znanost i šport, socijalna sigurnost (skrb), porodica (nasilje),<br />
osiguranje i nezaposlenost, zdravstvena zaštita (mladi, stari), pravosuđe<br />
i uprava, stanovanje, javno informisanje i mediji, sindikati i članstvo u<br />
političkim partijama, sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu...<br />
Obveza prijavljivanja i davanja podataka. Prvobranitelj/ica za ravnopravnost<br />
spolova. Ured za ravnopravnost spolova. Postupak pred sudom.<br />
KONVENCIJA O PRAVIMA DETETA – Ujedinjene Nacije, 1989<br />
Definicija deteta (svaka osoba ispod 18 godina). „U najboljem interesu<br />
deteta...“ Uloga roditelja. Usvajanje. Zaštita identiteta. Zaštita od<br />
zloupotrebe i zapostavljanja. Deca sa teškoćama u razvoju. Vaspitanje i<br />
obrazovanje – nacionalne manjine. Rad dece, trgovina decom, zloupotreba<br />
droga, seksualna zloupotreba. Sloboda mišljenja, zaštita privatnosti (uzrast<br />
od 10 godina - izjava na sudu, 15 godina – škola, zdravstvena tajna, biranje<br />
roditelja...). Seksualne i reproduktivne slobode mladih (religija!). Asistirana
eprodukcija, abortus, kontracepcija, zaštita žene.<br />
ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA<br />
Razlika pojmova: pol i rod. Rodna ravnopravnost. Jednake mogućnosti<br />
u svim oblastima društvenog života (zapošljavanje, nagrađivanje,<br />
napredovanje, socijalna zaštita, zdravstvena zaštita, obrazovanje, kultura,<br />
sport, politički i javni život, međunarodna saradnja, sudska zaštita...).<br />
Porodični odnosi i nasilje u porodici. Uznemiravanje (mobing – povreda<br />
dostojanstva, izazivanje straha, stvaranje neprijateljskog, ponižavajućeg,<br />
degradirajućeg ili uvredljivog okruženja), seksualno uznemiravanje<br />
(neželjeni verbalni, neverbalni ili fizički akt seksualne prirode učinjen<br />
sa namerom stvaranja ponižavajućeg...), seksualno ucenjivanje (svako<br />
ponašanje odgovornog lica koje u nameri traženja seksualne prirode, uceni<br />
drugog da će u slučaju odbijanja...).<br />
OBITELJSKI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE (Hrvatski Sabor,<br />
2003) - SKLAPANJE BRAKA<br />
Brak se sklapa suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom ili<br />
vjerskom obliku... (Vjerski, crkveni brak). Prethodna posjeta savjetovalištu<br />
za brak i obitelj... Brak se sklapa u nazočnosti nevjeste i ženika, matičara i<br />
dvaju svjedoka. (od kada matičar?; kumovi, punoljetna i poslovno sposobna<br />
osoba). Govor matičara: skladan brak je od najveće važnosti za obiteljski<br />
život... Pretpostavke za sklapanje braka: punoljetstvo, od 16 do 18 godina<br />
(mišljenje centra za socijalnu skrb), incest (krvni srodnici)... Čl.: 28. stav<br />
2. „Iznimno, iz opravdanih razloga, sud može u izvanparničnom postupku<br />
dopustiti sklapanje braka između djece sestara i braće te djece polusestara i<br />
polubraće“.<br />
OBITELJSKI ZAKON - OSOBNA PRAVA I DUŽNOSTI BRAČNIH<br />
DRUGOVA. PRESTANAK BRAKA<br />
Sporazum da svako zadrži svoje prezime, da uzmu prezime jednog, da kao<br />
zajedničko uzmu oba prezimena, da svako uz svoje uzme i prezime drugog i<br />
odluči koje će biti prvo... Bračni drugovi dužni su jedan drugom biti vjerni,<br />
uzajamno se pomagati, međusobno se poštovati te održavati skladne bračne<br />
i obiteljske odnose... Sporazumno odlučuju o rađanju i podizanju djece te o<br />
obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici... Svako samostalno odlučuje o<br />
izboru svoga rada i zanimanja. Prestanak braka. Tužba, sporazumno... Nema<br />
prava na tužbu za vrijeme trudnoće ili dok njihovo dijete ne navrši godinu
dana.<br />
OBITELJSKI ZAKON - UZDRŽAVANJE I IMOVINSKI <strong>ODNOSI</strong><br />
BRAČNIH DRUGOVA, RODITELJA I DJECE<br />
Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti<br />
iz svoje imovine ima pravo... (sud može odbiti zahtev ako bi uzdržavanje<br />
predstavljalo očitu nepravdu za drugog bračnog druga). Obveza prestaje<br />
ako je sklopio novi brak, ako živi u izvanbračnoj zajednici ili je postao<br />
nedostojan tog prava... Izvanbračna zajednica „koja je trajala dulje<br />
vrijeme“... Punoljetno dijete je dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban<br />
za rad, a nema dovoljno sredstava za život... Uloga centara za socijalnu skrb.<br />
ZAKON - RODITELJI I DJECA. MAJČINSTVO I OČINSTVO<br />
Djetetovom majkom smatra se žena koja ga je rodila. Djetetovim ocem<br />
smatra se majčin muž, ako je dijete rođeno tijekom trajanja braka ili tijekom<br />
300 dana od prestanka braka. Posvojenje (uvjeti, kazati istinu...). Ako<br />
je dijete navršilo 12 godina i sposobno je shvatiti značenje posvojenja –<br />
potreban je njegov pristanak. Ponižavajući postupci, duševno i tjelesno<br />
nasilje i zlostavljanje... Roditelj se ne može odreći roditeljske skrbi...<br />
Roditelj je dužan da štiti dijete od ponižavajućih postupaka i tjelesnog<br />
kažnjavanja drugih osoba.<br />
PRAVA I DUŽNOSTI U <strong>ODNOSI</strong>MA RODITELJA I DJECE<br />
Roditelji imaju dužnost i pravo odgajati dijete kao slobodnu, humanu,<br />
domoljubnu, moralnu, marljivu, osjećajnu i odgovornu osobu, poštujući<br />
načela ravnopravnosti spolova, kako bi bila pripremljena za skladan<br />
obiteljski i društveni život s pozitivnim odnosom prema prirodi... Roditelji<br />
ne smiju dijete predškolske dobi ostaviti bez nadzora odrasle osobe.<br />
Roditelji imaju pravo i dužnost nadzirati dijete u njegovu druženju s drugim<br />
osobama... te mlađem od 16 godina zabraniti noćne izlaske (u vrijeme od<br />
23 do 5 sati) bez svoje pratnje ili pratnje druge odasle osobe u koju imaju<br />
povjerenje.
PRAVA ŽENA<br />
Ženama sfera „privatnog“, muškarcima „javnog“ života. Nasilje „privatno“<br />
(jači ugnjetava slabijeg, i u politici), pobačaji ženskih fetusa. Silovanja.<br />
Prostitucija (ko su mušterije). Dečija prostitucija. Zlostavljanje udovica<br />
Agresivnost feministikinja. Pravila u islamskim državama (favorizovanje<br />
sinova, prisilni brakovi). Strukturalno (ideologija manje vrednosti) i<br />
personalno nasilje („privatna“ stvar žrtve i počinioca). Žene nasilnici u<br />
porodici (i na radnom mestu). „Gender“ politika – povećati prestiž ženskih<br />
poslova, rodni stereotipi („razlike“ – dečaci ne plaču, žene su loši vozači,<br />
žene emotivne, muškarci racionalni...), briga o starima, očevi da budu više<br />
roditelji i podela kućnih poslova... Profesionalizacija kućnih poslova.<br />
O PORODICI<br />
Planiranje dece (2,1), „trougao, četvorougao“, vid izbegavanja<br />
rizika, „egoizam žene“, nametanje „normalnosti braka i roditeljstva“,<br />
rehabilitacija rađanja, Četiri „NE“ (ne prerano, ne prekasno, ne prečesto, ne<br />
premnogo), neodgovorno polno ponašanje u savremenoj civilizaciji (ljubav<br />
i seks), seksualno iskustvo majke bitnije („veliki mamin sin“), optimalno:<br />
postojanje međusobne povezanosti i pripadnosti; poštovanje individualnih<br />
razlika; podela moći i odgovornosti; nega, zaštita i socijalizacija dece<br />
(emocionalne veštine); organizcija stabilnosti; fleksibilnosti prema<br />
promenama; otvorene komunikacije; efikasno rešavanje problema i<br />
konflikata; postojanje vrednosnog sistema, bazična ekonomska sigurnost i<br />
uzajamna psihosocijalna podrška.<br />
POREMEĆENA PORODICA I <strong>HUMANI</strong> <strong>ODNOSI</strong><br />
Ipolit Ten (tri nedelje, tri meseca, tri godine, 30 godina...). Fobije deteta,<br />
patološka homeostaza, izmenjene roditeljske uloge, patološki obrasci<br />
ljubavnog, supružničkog i roditeljskog ponašanja. „Ljubav prolazi kroz<br />
šumu kopriva“. Dobar i loš izbor partnera, dobro i loše zabavljanje, uspešan<br />
i neuspešan brak i posledice... Demografski pokazatelji i populaciona<br />
politika. Tročlana porodica, „starenje starih“, „visoka cena deteta“, ljubav i<br />
novac...