VJESNIK
Službeni vjesnik, 1/2010. - Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan
Službeni vjesnik, 1/2010. - Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija<br />
i nedostatka djela, s druge strane. Mogli bismo i<br />
govornike ovoga svijeta prozivati zbog toga. No,<br />
ostat ćemo samo kod nas svećenika. “Kiša riječi”<br />
- izgovaranih i pisanih - opteretila je i život<br />
svećenika. “Bombardirani” smo svakodnevno<br />
“kišom riječi”, kišom ispisanih papira. Ali, i pretjerano<br />
opterećujemo druge ponekada, zar ne?...<br />
To ponekada izgleda kao da samo o našem govoru<br />
ovisi sudbina Kristove Crkve? A s druge<br />
strane: Tko od nas može reći da ima savršenu<br />
dosljednost između svoga života i Riječi koju<br />
prenosi? A Gospodin nas, usprkos tomu, ipak<br />
poziva da govorimo! Možda će nekome pomoći<br />
misao Grgura Velikoga: “Dicam, dicam ut verbi<br />
Dei gladium per memetipsum ad configendum cor<br />
proximi transeat.” (Govorim, govorim ne bi li mač<br />
Riječi Božje prošao kroz mene radi probijanja srca<br />
bližnjega.) - Da bi dakle dirnula srce drugoga, potrebno<br />
je prema tome da Riječ Božja prije toga<br />
zaokupi srce onoga koji govori!<br />
- Katekizam KC, br. 1589: crkveni su naučitelji<br />
pred veličinom svećeničke milosti i<br />
službe osjećali hitnim poziv na obraćenje,<br />
da bi njihov život u svemu odgovarao Onome u<br />
čiju ih je službu postavio ovaj sakrament. Tako<br />
sveti Grgur Nazijanski, još kao mlad prezbiter,<br />
piše: “Treba očistiti sebe prije nego se počne čistiti<br />
druge; treba biti poučen da bi se moglo poučavati;<br />
treba postati svjetlo da bi se moglo svijetliti, približiti<br />
se Bogu da bi se druge Bogu privodilo; biti<br />
posvećen da bi se druge posvećivalo, vodilo za ruku<br />
i pametno savjetovalo. Znam čiji smo službenici,<br />
na kojoj smo razini i prema komu smo usmjereni.<br />
Poznam Božju veličinu i čovjekovu slabost, ali<br />
i snagu. [Tko je dakle svećenik?] Branitelj istine,<br />
uzdiže se s anđelima, slavi s arkanđelima, uzdiže<br />
žrtve na nebeski oltar, ima udjela u Kristovu<br />
svećeništvu, preobražava stvorenje, obnavlja [u<br />
njemu] sliku [Božju], iznova ga stvara za nebeski<br />
svijet i, da reknem što je tu najveće, on je pobožanstvenjen<br />
i on pobožanstvenjuje.”<br />
- Budući da se svećenik, kao učitelj drugih,<br />
stalno nalazi u vrlo odgovornoj situaciji da treba<br />
biti obraćen, da treba živjeti trajno stanje<br />
obraćenosti i kao takav prenositi riječ božju,<br />
i da mu je takvo stanje istovremeno stalno<br />
nedostižan ideal, dobro se ovdje prisjetiti pouke<br />
svetog Augustina koja vrijedi za svakoga propovjednika:<br />
“Opasna je služba učitelja, sigurnija<br />
je pozicija učenika. Sigurniji je onaj tko sluša Riječ<br />
Božju od onoga tko je izlaže. Želite li, braćo,<br />
znati koliko je vaše mjesto sigurnije negoli naše?<br />
Navodim vam riječ Apostola koji kaže: ‘Svatko<br />
neka bude brz da sluša, spor da govori’ (Jak 1,19).<br />
Međutim, stvar postaje sigurnija ako, kako mi koji<br />
govorimo tako vi koji slušate, znademo da smo<br />
zajedno učenici u školi jedinoga učitelja” (Sermo<br />
23,1-2; PL 38). - Svećenik jest učitelj svojih vjernika<br />
ali, zajedno s istim vjernicima, i svećenik je<br />
samo učenik zajedničkog Učitelja.<br />
- Za stare crkvene duhovne pisce kršćanski<br />
propovjednik i teolog općenito, prije negoli onaj<br />
koji govori o Bogu bio je prije svega čovjek koji<br />
govori s Bogom. Novije generacije svećenika,<br />
međutim, žive u vremenu kad se i teologiju - tako<br />
smo učili - definira kao učenje o Bogu. Možda se<br />
i u tome konceptualnom osiromašenju barem dijelom<br />
krije razlog nekih današnjih stanja za koja<br />
bismo željeli da ih nema. Naime, prenaglašeno<br />
insistiranje na onome “o” tijekom priprave na<br />
svećeništvo zamagljuje druge bitne elemente. Za<br />
gotovo sve pojam “teolog” danas označava učenu<br />
osobu, profesora na sveučilištu, koji je pročitao<br />
i napisao mnogo, koji elokventno i okretno zna<br />
izložiti ono što misli... Rahner, Congar, de Lubac...<br />
A jedan od najpoznatijih starih duhovnika<br />
napisao je famoznu rečenicu: “Ako si teolog<br />
zaista ćeš moliti, a ako moliš uistinu si teolog”<br />
(Evagrije Pontik, De oratione, 60; PG 79, 1180B).<br />
Tu misao preuzeo je i sv. Grgur iz Nise, utemeljitelj<br />
kršćanske mistike, i toliki drugi... No danas<br />
zvuči skoro kao nelogična... Danas gotovo nitko<br />
neće reći da je Majka Tereza bila teolog, da je Ivan<br />
Arški bio teolog... Uza svo poštivanje pomaka i<br />
promjena terminoloških značenja moderne znanosti,<br />
cjelovita kršćanska duhovnost - i govoreći<br />
posvema slikovito - poznaje barem četiri vrste<br />
teologiziranja kao konstitutivne elemente jedne<br />
kršćanske teologije, svaki od kojih međutim sa<br />
sobom nosi i napast isključivosti:<br />
- “sjedeća” teologija - razrađena za stolom i<br />
ispisana u knjigama - znanost,<br />
- “stojeća” teologija - izrečena u liturgijskom<br />
slavlju - lex orandi - lex credendi,<br />
- “klečeća” teologija - oblikovana u molitvenom<br />
dijalogu - bijeg od svijeta, kontemplacija,<br />
- “djelujuća” teologija - dokazana u konkretnoj<br />
brizi za Božja stvorenja - aktivizam.<br />
Istina, Riječ Božja djeluje sama od sebe. Duh<br />
Sveti puše gdje hoće. Ali, Riječ Božja lakše prodire<br />
ako je ovjerena dosljednošću propovjednika.<br />
Uostalom, ljudi zaista više vjeruju svjedocima negoli<br />
govornicima. Kao što je napisao sv. Bernard<br />
(In cant., 18): “Jao pastirima koji su kanali a ne<br />
Službeni vjesnik | br. 1 | 2010. | 63
Change language