VJESNIK

Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija
krštenja u Jordanu do onoga krvavoga na Golgoti.
Potkraj neobičnoga događaja začu se Očev glas:
“Ovo je Sin moj, Ljubljeni. Slušajte ga!” Ovo se
već drugi put ukazuje Presveto Trojstvo u Isusovu
javnom djelovanju: prvi put u krštenju i, evo, sada
u preobraženju:
- Sin koji je ovdje čudesno preobražen,
- Otac kojega se jasni glas čuje i koji nam poručuje
da budemo odani i poslušni njegovu Sinu,
- Duh Sveti koji je predstavljen u doista neviđenu
svjetlu, slavi Božjoj.
Osim toga, poruka je Preobraženja i u tome
što Bog ne želi ostaviti svoje učenike nepoučene,
nego im pruža dokaze svoje ljubavi i znakove božanstva.
Nadoći će tužni dani Velikoga tjedna, ali
će biti obasjani suncem Velikoga Uskrsa, kao što
se činjenicom Preobraženja osvjetljuju nevolje i
kušnje na koje čovjek nailazi u životu. Riječ koja
se u grčkom evanđeoskom tekstu upotrebljava
za Preobraženje jest metamorfoza. Taj isti izraz
upotrebljava i sv. Pavao kada govori o kršćanima,
ljudima koji su odsjev slave Božje i koji prelaze iz
ove u punu slavu: “Zaista svi mi, koji otkrivenim
licem odrazujemo slavu Gospodnju, po Duhu se
Gospodnjem preobražavamo u istu sliku - iz slave
u slavu” (2 Kor 3,18). Preobraženje Isusovo jest
i nama poruka: isplati se trpjeti i mrijeti jer nas
čeka takva utjeha i slava kakvu oko ljudsko nije
vidjelo, uho nije čulo i srce ljudsko nije osjetilo.
Krist je imao svoj križni put od betlehemske
štalice do kalvarijske grobnice. Na tom putu imao
je sjajnih doživljaja koji nadilaze sve poteškoće i
ljudska podmetanja. Među tim doživljajima Preobraženje
je vrhunac. I naš je život satkan od različitih
niti: zdravlja i bolesti, žalosti i radosti; od
raznih boja: crnih i bijelih, infracrvenih i ultraljubičastih.
Kroz život valja ići držeći se one mudre
narodne: “U dobru se ne ponesi, a u zlu se ne
poništi!” Ima, doduše, teških poniženja, ali ima i
divnih uzvišenja. Ima groznih griješenja, ali ima
i skrušenih kajanja. Ima opasnih bolesti, ali ima
i uspješnih operacija i terapija. Mnogima je i ova
bolnica jedna od životnih postaja. Netko se ovdje
rodio, netko liječio i izliječio, a netko i umro. Netko
se i rodio i umro!
Predajući ovim crkvenim obredom Božjega
blagoslova ovu kapelicu Preobraženja Gospodnjega
u javnu uporabu, od srca želimo i molimo
da svi oni koji u nju budu zalazili da se, u zadihanosti
posla i zahuktalosti dana, u molitvi smiruju,
da svetim sakramentima pristupaju, osobito
svetoj Misi, i neka istinski doživljavaju svojevrsno
preobraženje, duhovnu metamorfozu. Jer, bolest
nas može preobraziti u nove ljude, da budemo još
odaniji volji Božjoj, i vraćajući se posve zdravi u
svoje obitelji ali i uvijek spremni prijeći iz ove prolazne
zemaljske slave u neprolaznu nebesku slavu!
Neka Božji blagoslov prati sve liječnike i bolničko
osoblje, sve bolesnike i dobrotvore, da ova “bijela
golubica” na Bijelome Brijegu bude znak pravoga
preobraženja i u gradu i u cijelom društvu.
+ Ratko, biskup
Poziv na prikupljanje pomoći za Haiti
Posljednjih mjeseci u našim su domaćim
sredstvima priopćavanja prevladavale vijesti o
katastrofama - potresima, povodnjima, prometnim
nesrećama i u zemlji i u inozemstvu. Ali
među svima na ovom Globusu najviše je pozornosti
privukao tragični potres u Republici Haiti u
Srednjoj Americi, 12. siječnja ove godine.
Otočku je zemlju otkrio Cristoforo Colombo,
1492. Moglo je tada biti oko 300.000 domorodaca.
Otoku je promijenjen tadašnji naziv u Hispaniola
(mala Španjolska). Tijekom vremena otok
je kristijaniziran. Španjolci i Francuzi dogovorili
su 1697. i politički podijelili otok. Francuski je
dio bio bogat šećerom. Oni su doveli stotine tisuća
crnaca-robova iz Afrike da rade u proizvodnji
šećera. Španjolci su prepustili Francuzima
svoj dio ugovorom iz 1795. godine. Potkraj 18.
stoljeća robovi su se pobunili i nakon 15-godišnje
revolucije konačno 1804. zadobili slobodu i
državu, ponovno nazvanu Haiti (zemlja visokih
planina): prva država koja je zadobila slobodu i
nezavisnost s većinskim crnačkim stanovništvom
(27.500 km 2 ). Službeni je jezik francuski, uz domaći
haićanski kreolski.
Danas Republika Haiti ima, prema Annuario
Pontificio 2009., tj. prema izvješćima mjesne Crkve,
svega stanovništva oko 11 milijuna, od toga
7.205.000 katolika raspoređenih u deset biskupija
u kojima djeluje deset dijecezanskih biskupa,
dva pomoćna i pet umirovljenih. Haiti je danas
Službeni vjesnik | br. 1 | 2010. | 57