VJESNIK

Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija
na razboritost sugerira. Smatram da se ta crkvena
razboritost i to uobičajeno pravilo posebno trebalo
primijeniti u ovom slučaju.
6 - Iznenađen sam, jer se iz ureda kard. Schönborna
do objavljivanja ove Izjave nitko nije javio,
a pretpostavljam da je Kardinalu poznat stav Crkve
o Međugorju, utemeljen na rezultatima komisijskih
istraživanja i zaključaka da se ne može
ustvrditi da se radi o “nadnaravnim ukazanjima
ili objavama”. Njegov posjet Cenacolu odnosno
s. Elviri, koja, usput rečeno, kao redovnica nema
dozvolu boravka i djelovanja na terenu ove biskupije,
mogao se također protumačiti kao potpora
njoj. I ne samo njoj, nego i većem broju neposlušnih
novih zajednica i vjerničkih udruga u Međugorju,
koje u Kardinalovu pohodu mogu čitati
ohrabrenje za svoj crkveni neposluh.
7 - Kao dijecezanski biskup navodim, i ponavljam,
neke bolne činjenice.
- Najprije ističem mučni “hercegovački slučaj”
o župama koji se povezuje s “međugorskim fenomenom”
od samoga početka, kada se navodna
međugorska pojava jasno stavila na stranu nekih
tadašnjih neposlušnih franjevaca - jedan je od
njih kasnije napustio i Red i svećeništvo - optužujući
tadašnjega dijecezanskog biskupa zbog nereda.
- Mi sada imamo na terenu biskupije devet
bivših franjevaca koje su njihovi vrhovni poglavari
otpustili iz Reda manje braće, a Sveta Stolica
izgon potvrdila. Iako suspendirani a divinis, oni
se na uzurpiranim župama ponašaju kao zakoniti
svećenici. Dok međugorska navodna pojava daje
odgovore na najbanalnija pitanja radoznalih, ne
čuje se s te strane nijedna riječ protiv te teške zloporabe,
koja udara na jedinstvo ove mjesne Crkve.
- Imali smo žalosnu pojavu, 2001. god., da su
neki franjevci, već otpušteni ili neki tada još neotpušteni,
pozvali starokatoličkog đakona koji se
predstavio kao “nadbiskup” i u uzurpiranim župama
“krizmao” preko 700 djece. Razumije se:
nevaljano i svetogrdno. A kao đakon predvodio
je, nevaljano, i misu u više župa. Međugorska pojava
o toj zloporabi sakramenta Duha Svetoga i
Euharistije ni riječi!
- Imali smo bolnu činjenicu da su dvojica takvih
svećenika išla starokatoličkom biskupu u
Švicarsku s prijedlogom da ih zaredi za biskupe
kako bi bili daleko i od Mostara i od Rima; da
stvore formalan raskol, što je starokatolički biskup
odbio.
- Imali smo dvojicu posebnih karizmatskih
promotora i ideatora “međugorskoga fenomena”,
istaknutih neposlušnika, Tomislava Vlašića, kojega
su prošle godine njegovi vrhovni poglavari
otpustili iz Reda manje braće, a Sveta ga Stolica,
na njegov zahtjev, razriješila i svake svećeničke
službe i obveze; i fra Jozu Zovku, lišena vršenja
svećeničke službe u ovoj biskupiji od 2004. godine,
kojega su također njegovi redovnički poglavari,
prema novinama, povukli iz Hercegovine i
onemogućili mu svaki kontakt s Međugorjem.
8 - Kardinal je ushićen pred činjenicom tolikih
ispovijedi u Međugorju gdje se očituje Očevo
milosrđe. Mi vjerujemo da se milosrđe Oca nebeskoga
jednako očituje i u Međugorju i u svakoj
župi ove biskupije, i prije i nakon fenomena Međugorja.
Treba vidjeti duge redove vjernika pred
ispovjedaonicama u svim župama, pogotovo o
Božiću, Uskrsu, godovinama i krizmama. Mnogi
kažu da su te ispovijedi u Međugorju jak dokaz da
se Gospa “ukazuje”. Prema tom zaključku o brojnim
ispovijedima Gospa bi se ukazivala u svim
našim župama, a ne samo onim trima osobama
jednom godišnje u Međugorju, i drugim trima
svaki dan, uostalom najviše izvan Međugorja, pa
navodno i u katedrali u Beču. Sve skupa do sada:
oko 40.000 “ukazanja”! Štoviše, stječe se dojam
kao da neki “vidioci” određuju gdje i kada će se
Gospa “ukazati”, jer se navodno ukazuje gdje i
kada oni zažele. Nije li to nedopustiva manipulacija
i s Gospom i uopće sa Svetim?
Ovom izjavom kao dijecezanski biskup želim
upoznati vjerničku javnost da dolazak i javni nastup
kard. Christopha Schönborna ne znači nikakvo
priznanje autentičnosti “ukazanja” vezanih za
Međugorje. Žao mi je što je Kardinal ovim svojim
dolaskom, nastupom i izjavama, sadašnjim
patnjama ove mjesne Crkve dodao nove, koje ne
pridonose njezinu tako potrebnu miru i jedinstvu.
+ Ratko Perić, biskup
112 | Službeni vjesnik | br. 1 | 2010.