I DOKUMENTI SVETE STOLICE

Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija
O znaku iz Corvaglina bloga
Talijanski sustavni proučavatelj međugorskoga fenomena
prof. Marco Corvaglia na svome blogu pod
naslovom “Ali gdje je znak?” (marcocorvaglia.blog.
lastampa.it) piše: “Već su prošla gotovo tri desetljeća
otkako je veliki znak bio obećan i još se ništa nije vidjelo.
Tako kao što se ništa nije vidjelo od Velikoga
Čuda obećana 1961. Conchiti Gonzalez, španjolskoj
‘vidjelici’ iz Garabandala koja je, prije pola stoljeća
pisala u svome dnevniku (za koji bi se reklo da su se
inspirirali oni u Međugorju): Kao što će kazna, koju
zaslužujemo, biti vrlo velika, čudo će biti neizmjerno
veliko (...). Sveta mi je Djevica rekla datum čuda i u
čemu se sastoji. Ja to moram priopćiti osam dana prije
toga, da dođe narod”. 26
Prof. Corvaglia završava: “Živi se dakle u tom stalnom
očekivanju prepunu povjerenja.”
Posljednje vijesti
U mostarskim novinama nedavno čitamo o Vickinu
znaku: “O tajnama koje joj je Gospa povjerila, ne
govori mnogo, ali kaže da su neke, molitvama, donekle
ublažene. Sedma tajna je molitvama donekle ublažena.
Gospa nas poziva da našim molitvama ublažimo
i ostale tajne koje dolaze. Treća tajna je tajna vidljivog
znaka. Gospa će na mjestu ukazanja ostaviti vidljiv i
trajan znak koji će svatko moći vidjeti i uvjeriti se u
istinitost ukazanja”. 27
- Gore smo vidjeli kako Mirjana tvrdi, još 7. studenoga
1983., da je “sedma tajna” posve dokinuta. A Vicka
16. studenoga 2009. izjavljuje da je “donekle ublažena”.
Kojoj “vidjelici” vjerovati?
I još jedno klasično protuslovlje: Mirjana je tvrdila, još
7. studenoga 1983. (vidi gore), da će tri tajne biti ustvari
opomene koje će se zbiti prije znaka. Dakle tri tajne
- vjerojatno prve tri tajne - kao opomene pa onda znak!
A Vicka je tvrdila te iste 1983. u razgovoru s o. Bubalom
(vidi gore), da je znak “posebna tajna, ali on je isto jedna
od oni deset tajna”. Ona nam je nedavno, 16. studenoga
2009., pobliže otkrila da je treća tajna upravo tajna vidljivoga
znaka! E sada: hoće li se te prve tri tajne Mirjanine
obistiniti kao opomene, pa onda znak, ili je Vickina
treća tajna taj znak ili je taj znak Vickina “posebna tajna”
izvan deset tajni, ili je Vickin znak ujedno jedna od deset
tajni: neka se snađe tko se razumije u kontradikcije!
Zaključak
1 - Čudesni znak. “Znak” je trebao i mogao biti
najsvjetlije oružje međugorskih “vidjelaca” i propagatora
“ukazanja”. Sami su ga “vidioci” od samoga početka
tražili od pojave koja im se pričinjala. Iskali su ga
i “dosađivali”, kao što smo već vidjeli. Potom su uslijedili,
među “vidiocima”, čitavi valovi neistina, kontradikcija,
obećanja, ubrzanja, usporenja, opovrgnuća,
neizvjesnosti. A da se prvih tjedana, mjeseci ili godina
pojavio takav vidljivi, trajni i neuništivi znak kako
ga je opisala na kaseti jedna od sporednih “vidjelica”,
Mara Jerković iz Međugorja, sve bi se drukčije okrenulo.
Ona veli “da će jednoga dana na brdu ukazanja
osvanuti velika i lijepa crkva, pred kojom će biti veliki
kip Gospin. Ispred toga veliko jezero, naokolo jezera
ruže crvene i bijele i od te crkve dolje prema selu kamene
stepenice!” 28 Da je, dakle, bilo išta od tih fantazija:
nove crkve, velikoga kipa, crveno-bijeloga cvijeća i
kamenih skalina, ili da je potekla nova bistra rijeka od
Međugorja prema Širokomu Brijegu i dalje, Biskup bi
bio prvi koji bi pošao u Međugorje da ukazanja proglasi
vjerodostojnima. A ovako?
2 - Crkveni žig. Nakon što je propao pokušaj Komisije
da “vidioci” u svibnju 1982. napišu i zapečate
najavu obećavanoga “znaka”, njegovo mjesto i vrijeme,
biskup se Žanić nije okanio te ideje koja je mogla biti
providnosna za dokaz o ukazanjima. Kao što su djeca
u “viđenjima” insistirala da vide “znak”, tako je i Biskup
insistirao od djece da opišu taj “znak” i stave ga
pod crkveni pečat. Kad se proroštvo dogodi, pečat se
otvori - istina progovori! Djeca su, kao što smo gore
pokazali, podgovorena od Tomislava Vlašića, odbila
suradnju u vezi sa znakom, i s Biskupom i s Komisijom.
U svojoj Poziciji 1984. biskup Žanić piše: “Potom,
3. kolovoza 1982. Biskup je pozvao u Mostar sve
‘vidioce’. Pred nekim članovima Komisije zatražio je
od njih da, odvojeno, opišu znak, naznače mu datum
očitovanja, sve stave u omotnice, koje će se zapečatiti
žigom Ordinarijata i svatko može nositi kući, a da ne
ostavlja nikakvu kopiju u Mostaru. I kada se taj ‘znak’
dogodi, otvorit će se omotnice i vidjet će se, odgovara
li proroštvo činjenicama. Ali ‘vidioci’ su odbili to
učiniti. Onda je Biskup pitao I. Dragićevića: je li ga
Gospa prekorila što je opisao ‘znak’ u Visokom? On
je odgovorio: Nije!” 29 To je bila još jedna neistina na
tolike druge laži.
26
Journal de Conchita, N.E.L., 1979, str. 79-80. Navedeno u blogu M. Corvaglie.
27
Dnevni list, 16. studenoga 2009., str. 13.
28
P. Žanić, La posizione..., str. 6.
29
P. Žanić, La posizione..., str. 6.
278 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2009.