I DOKUMENTI SVETE STOLICE
Službeni vjesnik, 3/2009. - Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan
Službeni vjesnik, 3/2009. - Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija<br />
Kevelarsko hodočašće<br />
KIUM - Velečasni Stjepan Penić, svećenik Zagrebačke<br />
nadbiskupije, dušobrižnik Hrvatske katoličke<br />
zajednice u Essenu u Njemačkoj, pozvao je svoga<br />
starijega školskoga kolegu sa zagrebačke Šalate i s<br />
Kaptola, biskupa Ratka Perića iz Mostara, da pohodi<br />
Essen i susretne se s vjernicima koji potječu i iz hercegovačkih<br />
biskupija, a ima ih na stotine u njegovoj<br />
essenskoj zajednici među 2.500 vjernika. Pohod je trebao<br />
biti o Stepinčevu, u veljači ove godine, ali nisu se<br />
mogli uskladiti termini. Jesu u listopadu. A u dogovor<br />
se uključio i fra Luka Šarčević, član Bosne Srebrene,<br />
voditelj Hrvatske katoličke misije u Moersu, 30 km od<br />
Essena, koji svake godine organizira hrvatsko hodočašće<br />
u Kevelaer, poznato marijansko svetište u Njemačkoj.<br />
U Essenu, petak 2. listopada pohod katedrali sv.<br />
Kuzme i Damjana, mučenika i liječnika iz 5. stoljeća,<br />
koji su svoje liječničko umijeće obavljali besplatno. Nekada<br />
obična gradska crkva, a od 1957., s uspostavom<br />
nove biskupije Essen, koja danas broji preko 900.000<br />
katolika, uzdignuta na rang katedrale. Uz nju dragocjena<br />
Riznica s moćima svetih Zaštitnika i raznovrsnim<br />
crkvenim, liturgijskim blagom iz posljednjih<br />
deset stoljeća. Stručna voditeljica provela posjetitelje<br />
kroz sve odaje trezora.<br />
U Nevigesu posjet bazilici-šatoru, gdje u samostanu,<br />
kojemu gravitira više njemačkih župnih zajednica,<br />
živi jedanaest franjevaca: 7 svećenika i 4 brata. Neviges<br />
je također poznato marijansko proštenište i hrvatskih<br />
katolika u tom dijelu Njemačke.<br />
U Werdenu, kod Essena, benediktinska opatija,<br />
koju je utemeljio sv. Ludgerus (rođen 742.), misionar<br />
i evangelizator, prvi münsterski biskup, koji je tu i pokopan<br />
prije 1.200 godina, 809. godine. Koralna melodija<br />
ugodno se stere bazilikom i uzdiže dušu k Bogu, a<br />
hodočasnici silaze u kriptu pogledati Ludgerusov grob<br />
i pomoliti se.<br />
U Kevelaeru, subota, 3. listopada. Marijansko proštenište<br />
seže u 17. stoljeće, točnije u godinu 1641. Jedan<br />
pobožni trgovac, Nizozemac, Hendrik Busman,<br />
čuo je tajanstveni glas: “Na ovom mi mjestu podigni<br />
kapelicu!” On je to razumio kao Gospin glas. I,<br />
u dogovoru sa župnikom, 1642. godine podigao malu<br />
kapelicu koja je 1654. zamijenjena većom, šesterokutnom,<br />
današnjom zavjetnom kapelicom “Majke milosti”.<br />
Kako je slika Majke Božje Luksemburške bila<br />
posebno čašćena, osobito nakon kuge 1626. godine,<br />
kao “Tješiteljica žalosnih”, ožalošćenih ponajviše zbog<br />
kužne bolesti, i pomogla mnogima, hodočašća su tada<br />
buknula kao pravi vjerski fenomen s njemačkoga, lu-<br />
ksemburškog i nizozemskoga tla u Kevelaer. U međuvremenu<br />
podignut je i Svećenički dom, 1647. godine.<br />
Lurdska ukazanja iz 1858. imala su također svoga<br />
utjecaja i na Kevelarsko svetište pa je te iste godine u<br />
tome ambijentu otpočela gradnja velike bazilike “Tješiteljice<br />
žalosnih”. Kevelaer je danas drugo po veličini<br />
marijansko proštenište u Njemačkoj, odmah nakon<br />
Altöttinga.<br />
Godine 1889. podignut je i veliki Križni put na<br />
rubu grada gdje se proteže ulica nazvana Kroatenstrasse<br />
- Hrvatska ulica, koja završava spomenikom<br />
kamenoga križa koji se naziva Kroatenkreuz - Hrvatski<br />
križ. Odakle to? Događaji vezani uz Hrvate zbili<br />
su se prije tih pobožnih poruka, godine 1635. upravo<br />
u mjestu Kevelaeru. Tridesetgodišnji rat (1618.-1648.)<br />
vodio se između europskih velesila za prevlast, ali je<br />
ujedno bio i religiozni sukob između Katoličke lige i<br />
Protestantske unije. Završio je Westfalskim mirom.<br />
U jednoj od bitaka između katolika i protestanata, u<br />
mjestu Kevelaeru, katolicima su pritekli u pomoć hrvatski<br />
vojnici u službi Habsburške monarhije. Dolazak<br />
jedne satnije hrvatskih Krajišnika bio je presudan. Što<br />
se točno dogodilo, tko je koga ubijao, kakav je bio ratni<br />
metež, zabuna, valjalo bi sve povijesno ispitati, veli fra<br />
Luka. Ali je rezultat bio: 100 poginulih, pobjeda katolika,<br />
pripisana Hrvatima. Uspomena na tu pobjedu<br />
jest i Hrvatski križ, iz kasnijega perioda, na kojem stoji<br />
natpis na staroholandskom i njemačkom: “1. kolovoza<br />
1635. g., kao što ovaj nadnevak pokazuje, u ovom<br />
rovu poginulo je 100 ljudi. Molite za njihove duše da<br />
im Gospodin bude milostiv u vječnosti”. Pokraj križa<br />
podignuta je ploča s napisom na njemačkom i hrvatskom:<br />
“Ovaj Križ stoji kao spomen na Križni put<br />
hrvatskoga naroda. Molimo pred njim da se nikada<br />
ne ponovi ono što se ovdje zbilo. 1635.-1985. godine.<br />
Hrvatski hodočasnici.”<br />
U Kevelarskom svetištu. U subotu 3. listopada biskup<br />
je s fra Lukom pohodio mjesto Moers, susreo se<br />
i s fra Franjom Ninićem, studentom u Münsteru, koji<br />
dolazi u ispomoć, i fra Lukinom sestrom Dionizijom,<br />
franjevkom, koja je svojedobno radila u privremenom<br />
Domu hercegovačkih svećenika u Dubrovniku.<br />
U Kevelaer se slilo oko 1.500 hodočasnika iz sjeverne<br />
Njemačke, Nizozemske i Luksemburga. Među njima<br />
petnaestak sestara: milosrdnica, franjevaka, Kćeri<br />
milosrđa, Služavki Maloga Isusa… Hodočasnici su<br />
obavljali ispovijed u Kapelici za ispovijedanje, razne<br />
molitve i pobožnosti Majci milosti. Križni put u kapelici<br />
Pax Christi vodio je don Zrinko Baković, splitski<br />
svećenik, dušobrižnik u Dortmundu. A u 13,15 svi su<br />
262 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2009.
Change language