I DOKUMENTI SVETE STOLICE
Službeni vjesnik, 3/2009. - Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan
Službeni vjesnik, 3/2009. - Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija<br />
Bog združio, neka čovjek ne razdvaja, biblijsku misao<br />
Mitropolit primjenjuje i na naše uzajamne kršćanske<br />
i crkvene odnose. Monah Pavle predstavlja biskupa i<br />
poziva ga da održi “slovo” o odgoju i izobrazbi kandidata<br />
na svećeništvo u katoličkim institucijama. Biskup<br />
je govorio o svećeničkom pozivu kao izravnu Isusovu<br />
zovu, o trostrukom faktoru u zvanju: Božji zov, kandidatov<br />
odaziv i Crkvina provjera, kroz sjemenište<br />
s poglavarima i kroz gimnaziju s profesorima te slično<br />
kroz bogosloviju i teologiju, koje su kao crkvene<br />
ustanove odvojene; govorio je o ustrajnosti u zvanju,<br />
o odlascima s puta pripreme ili iz svećeništva. Poslije<br />
toga više učeničkih pitanja<br />
Mitropolit se na kraju osvrnuo na Biskupov govor i<br />
razgovor s učenicima te iskazao svoju radost zbog katoličkoga<br />
svjedočenja za Krista Gospodina. Zamolio<br />
je Biskupa da na kraju zajedničke molitve, predmoli<br />
zahvalu Bogu.<br />
Oproštaj. Nakon ručka ponovno povratak u rektorat<br />
gdje je bio i oproštaj. Biskup je pozvao mitropolita<br />
Amfilohija da posjeti Mostar i na Teološkom institutu<br />
održi predavanje tijekom ove akademske godine, što<br />
je Mitropolit rado prihvatio.<br />
U cistercitskoj Stični<br />
KIUM - Na poziv beogradskoga nadbiskupa msgr.<br />
Stanislava Hočevara, mostarski biskup Ratko Perić<br />
prihvatio je u ovoj “Svećeničkoj godini” vodstvo duhovnih<br />
vježbi svećenicima Beogradske nadbiskupije.<br />
Nadbiskup Hočevar sa svojih šesnaest svećenika, dijecezanskih<br />
i redovničkih, posjetio je najprije Ljubljanu<br />
i grob svoga prethodnika msgr. Franca Perka, nadbiskupa<br />
(1986.-2001.). Biskup je sa svojim tajnikom don<br />
Ivanom došao izravno u Stičnu, koja pripada Ljubljanskoj<br />
nadbiskupiji. Tu su se našli uvečer 21. rujna.<br />
Opatija Stična. Cisterciti ili Ordo cisterciensis jest<br />
monaški red osnovan svršetkom XI. stoljeća (1098.)<br />
u Francuskoj, da bi se već početkom idućega stoljeća<br />
proširio po cijeloj Europi. Red je dobio naziv po francuskoj<br />
opatiji Citeaux. Opatija je u Stični utemeljena<br />
1132. godine, tridesetak godina nakon osnutka Reda,<br />
na padinama slikopisnih dolenjskih brežuljaka, 30 kilometara<br />
udaljena od današnje Ljubljane, najstariji je<br />
samostan podignut na prostorima današnje Slovenije.<br />
Gradnja je samostana započeta 1135./36. pod vodstvom<br />
akvilejskoga patrijarha Peregrina I., pod čiju je<br />
jurisdikciju potpadalo to područje. Prvi monasi došli<br />
su iz francuske Burgundije, gdje je Red i utemeljen.<br />
U stoljećima koja su slijedila mnogi su dobročinitelji,<br />
većinom razne aristokratske obitelji, obdarivale opatiju,<br />
tako da je ubrzo, uz izvorno religiozno, poprimila<br />
i kulturno i gospodarsko središte cijele dolenjske pokrajine.<br />
Prvotni samostan i crkva građeni su u romaničko-gotičkom<br />
stilu, da bi nakon temeljite obnove u<br />
XVII. stoljeću zadobili današnji barokni izgled. Opatija<br />
je u vrijeme svoga procvata brojila i preko dvije stotine<br />
monaha, a doživljavala je dva vanjska neprijatelja:<br />
Turci su 1471. poharali samostan, a s druge strane<br />
protestanti su nadirali svojim “reformacijskim” idejama.<br />
Rast opatije u teološkom, liturgijskom, kulturnom<br />
i ekonomskom duhu nasilno je zaustavila jozefinska<br />
reforma, pa je i sama opatija bila zatvorena 1784. godine.<br />
Tek krajem pretprošloga stoljeća, 1898. godine,<br />
obnavlja svoj rad, a monasi tada preuzimaju i župu u<br />
Stični. Uoči Drugoga svjetskoga rata, prema Šematizmu<br />
iz 1939. godine, u opatiji je bilo preko 60 članova,<br />
od kandidata i novaka do priora i opata. Nakon II.<br />
svjetskog rata jedan dio samostana bio je nacionaliziran<br />
od komunističkih vlasti, kao i neke gospodarske<br />
zgrade i obradiva zemljišta. Poslije demokratskih promjena<br />
devedesetih godina oduzeta je imovina vraćena,<br />
a restituirane samostanske zgrade danas služe kao<br />
Dom za duhovne vježbe i Muzej crkvene umjetnosti,<br />
koji svojim vrijednim eksponatima daje posebno<br />
značajan presjek bogate povijesti stičanjske opatije i<br />
kršćanstva na slovenskim prostorima. Danas opatija<br />
broji jedanaest svečano zavjetovane braće, dva monaha<br />
s privremenim zavjetima i jednoga novaka.<br />
Susret i pozdrav s opatom Janezom Novakom i monaška<br />
večera. A potom uvodno razmatranje svećenicima<br />
o naravi svećeništva.<br />
Duhovne su vježbe bile pod naslovom “Isusovi sugovornici”:<br />
od ponedjeljka navečer do četvrtka uvečer<br />
razmišljalo se o osobama koje su na bilo koji način dolazile<br />
u dodir, susret i razgovor s Gospodinom Isusom,<br />
od sv. Josipa i Ivana Krstitelja pa sve do Heroda Antipe<br />
i one dvojice učenika na putu za Emaus. Liturgijski<br />
čini odvijali su se u opatovoj kapelici, a Križni put u<br />
župnoj crkvi Gospe Žalosne, gdje je postavljena bista<br />
slovenskoga blaženika (1999.) msgr. Antona Martina<br />
Slomšeka, rođenog 1800. godine, biskupa lavantinskoga,<br />
koji je preminuo u toj istoj opatiji u vrijeme održavanja<br />
duhovnih vježbi svećenicima, 1862. godine. Lavantinska<br />
se biskupija od 1962. naziva mariborskom.<br />
Novo Mesto. U petak ujutro, 25. rujna, polazak u<br />
Novo Mesto, sjedište novoosnovane biskupije (2006.).<br />
Pred biskupskim dvorom, nekadašnjim kaptolom, do-<br />
258 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2009.
Change language