26.08.2015 Views

I DOKUMENTI SVETE STOLICE

Službeni vjesnik, 3/2009. - Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan

Službeni vjesnik, 3/2009. - Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija<br />

Susret na Cetinju<br />

KIUM - (Opširniji prikaz pod naslovom “Poželjni i<br />

dragocjeni susret na Cetinju” objavljen je u: Crkvi na<br />

kamenu, 11/2009., str. 22-24).<br />

Monah mr. Pavle Kondić, direktor arhiva i biblioteke<br />

Mitropolije crnogorsko-primorske na Cetinju,<br />

pripremajući opsežnu kritičku monografiju o vladiki<br />

Varnavi Nastiću, tražio je podatke o njemu i u mostarskom<br />

biskupijskom arhivu. Kancelar don Ante stavio<br />

mu je na raspolaganje što je imao i dao mu zbornik<br />

biskupa Čule “Za Kraljevstvo Božje” (1991.), gdje se<br />

također na više mjesta spominje vladika Nastić, naslovni<br />

episkop Hvosna, srednjovjekovne župe na sjeveru<br />

Kosova, vikarni episkop dabro-bosanski.<br />

Zajedno u zatvoru i u sudaru vlakova. Obojica su<br />

crkvenih uglednika osuđena 1948. godine na komunističkim<br />

sudovima po jedanaest godina robije: episkop<br />

Varnava 1. ožujka u Sarajevu, a biskup Petar 4. srpnja<br />

u Mostaru. U istoj zatvorskoj ćeliji u Zenici proveli<br />

su oko godinu dana. Biskupi, brojni svećenici i intelektualci,<br />

uglavnom međusobno svezani lancima, bili<br />

su prevođeni iz Zenice u Srijemsku Mitrovicu u noći<br />

sa 27. na 28. travnja 1951. kada se u blizini Slakovaca<br />

kod Vinkovaca u osvit dana dogodio sudar vlakova,<br />

po uvjerenju mnogih, namjerno namješten: na mjestu<br />

je poginuo don Mitar Papac, župnik iz Graca, biskupu<br />

je Čuli jedna noga slomljena, druga iščašena, a vladiki<br />

Nastiću obje noge slomljene i jedna ruka. Nakon višemjesečnoga<br />

liječenja u Srijemskoj Mitrovici vladika je<br />

Varnava pušten iz zatvora u zatočeništvo, provodeći<br />

ograničeno vrijeme osuđenika na raznim mjestima:<br />

od Beograda, preko Sarajeva, manastira Gomionice,<br />

gdje je proveo pet i pol godina do 1959., te ostatak života<br />

u Beočinu gdje je umro 1964. godine. Varnava je<br />

rođen 1914. u SAD-u, kao dječak došao u Sarajevo,<br />

diplomirao je na Bogoslovnom fakultetu u Beogradu<br />

1937., rukopoložen za episkopa hvostanskoga 1947.<br />

Svetitelj je Srpske Pravoslavne Crkve od 2004.<br />

U znak dobre suradnje i zahvalnosti za ustupljenu<br />

arhivsku građu o episkopu Varnavi, monah Pavle,<br />

u dogovoru sa svojim mitropolitom dr. Amfilohijem<br />

Radovićem, želio je da biskup iz Mostara, msgr. Ratko<br />

Perić, posjeti Cetinje. Bilo je to 17. rujna 2009. Katoličku<br />

delegaciju iz Mostara: biskupa Ratka, kancelara<br />

don Antu Luburića i tajnika biskupova don Ivana Kovača<br />

dočekali su u Cetinju monah Pavle i o. Obren.<br />

Najprije su pokazali “Istorijski muzej” s bogatstvom<br />

nalaza iz raznih civilizacija. Možda je najvrjednija<br />

umjetnina Bogorodica Filermosa kojoj je početak le-<br />

gendaran, a kroz stoljeća je “hodočastila” od Jeruzalema<br />

preko Rodosa, na Maltu (1530.-1799.), odakle<br />

je, u vrijeme Napoleonskih ratova, zajedno s česticom<br />

Svetoga Križa Kristova i rukom sv. Ivana Krstitelja,<br />

dospjela na carski dvor Romanovih u Rusiju, odatle<br />

preko Kopenhagena i Berlina na kraljevsko Dedinje u<br />

Beograd, 1932. godine. Kada su Karađorđevići u travnju<br />

1941. bježali u inozemstvo, Filermosu su, zajedno<br />

sa spomenutim relikvijama, ostavili u manastiru pod<br />

Ostrogom. Bogorodica Filermosa ostala je u državnim<br />

rukama, u Istorijskom muzeju, u Plavoj kapelici, a druge<br />

dvije svetinje, vlasti su predale Cetinjskomu manastiru.<br />

Posjet “Biljardi”, tj. rezidenciji vladike i pjesnika<br />

Petra II. Petrovića Njegoša (r. 1813., vladika od 1833.,<br />

umro 1851.), te pohod dvoru kralja Nikole Petrovića<br />

(r. 1820., knjaz: 1860., kralj: 1910.-1918., preminuo u<br />

izgnanstvu u Parizu 1921. Tijelo mu je preneseno u<br />

obližnju kraljevu crkvicu, 1989.).<br />

Cetinjski manastir i rezidencija Mitropolitova.<br />

Posjet kamenom manastiru, staru 500 godina. U manastiru<br />

crkva Rođenja Bogorodičina, koja je i mitropolijska,<br />

u crkvi grob sv. Petra Cetinjskoga u kapelici<br />

sv. Ivana Krstitelja, gdje se nalaze i relikvije Svetoga<br />

Križa i desnica Krstiteljeva. Manastirska riznica s najvećim<br />

povijesnim crkvenim vrijednostima, i biblioteka.<br />

Posjet preosvećenomu gospodinu Amfilohiju<br />

Radoviću, arhiepiskopu cetinjskomu i mitropolitu<br />

crnogorsko-primorskomu. On je episkop od 1985.,<br />

najprije banatski, a od 1990. izabrani mitropolit cetinjski.<br />

Kad je došao na Cetinje, našao je malobrojnu i<br />

svećeničku i monašku zajednicu s naglašenom ateizacijom<br />

u društvu. Razni pothvati mitropolijskoga ranga:<br />

otvaranje bogoslovije, 1992., uspostava episkopske<br />

hijerarhije: osnivanje budimljansko-nikšićke eparhije<br />

s episkopom Joanikijem Mićovićem, od 2002. (vikarni<br />

je episkop od 1999.), i vladika Jovan Purić, vikarni<br />

episkop od 2004., iguman manastira u Ostrogu, ostaju<br />

kao osobito značajna crkvena djela Mitropolitova.<br />

Ugodan razgovor s Mitropolitom, vršiteljem dužnosti<br />

patrijarha Pavla. Na kraju razmjena darova jedne i<br />

druge crkvene institucije.<br />

Posjet bogosloviji. Najprije susret s rektorom protojerejem<br />

Gojkom Perovićem i odgojiteljskim kadrom<br />

u rektoratu, gdje se našlo nekoliko profesora i odgojitelja.<br />

Ručak u blagovaonici s učenicima, kojih ima<br />

preko 70, i njihovim profesorima. Mitropolitov blagoslov,<br />

pozdrav i prezentacija u početku. Ovdje smo na<br />

ovim prostorima upućeni jedni na druge, i ono što je<br />

2009. | br. 3 | Službeni vjesnik | 257

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!