I DOKUMENTI SVETE STOLICE

Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija
Mala Gospa u Doljanima
KIUM - Doljani selo u Hercegovini, općina Čapljina,
nacionalni sastav 1991. godine: Hrvata 357, Srba
5, ostalih 3. Tako i toliko na modernoj “wikipediji”. A
povijest Doljana seže u daleku prošlost i prije Hrvata,
i prije Rimljana, i prije Ilira i ako su se ljudi igdje naseljavali,
to su prvo dolazili u ovaj neretvanski prostor.
Brdo za ovce, rijeka za ribe, ravnica, dolina, dolovi
- odatle i hrvatski Doljani - za gradnju kuća, sadnju
vinograda i ostaloga južnog voća.
Narod bi se i posljednjega polutisućljeća u buljucima
naseljavao da nije morao dopasti u ropstvo, na
čitluk Turčinu (spominje se “doljanski kadija” 1693.).
Pa i unatoč tomu Doljani se još u 17. stoljeću, prema
Draganovićevu Šematizmu iz 1939. godine, navode
kao župa. A u izvješću trebinjskoga biskupa Šiška Tudišića,
1751. godine, spominju se Doljani kao selo u
dubravskoj župi koja je obuhvaćala nepregledan prostor
od Čavša do Neretve, od Žabe do Veleži, a u svemu
1.200 raspršenih katolika.
U moderno doba u Doljanima se 1861. godine gradi
crkvica u čast Male Gospe. Tijekom vremena stvara
se župa koja se od 1874. godine, dijeljenjem Dubrava
s oko 1.000 vjernika i Hrasna s oko 200 vjernika,
stvara nova i potom naziva Klepci, s prvim župnikom
fra Oracijom iz Torina, misionarom. Od 1970. župa se
zove Dračevo sa sjedištem u istoimenom mjestu.
Ta crkvica Male Gospe, iz turskoga vremena, koja
je bila u ruševnu stanju, jer je suha opadala kao i slike
sa zidova, obnavljana je više puta. A najveći je zahvat
učinjen u posljednja dva mjeseca: proširen je prostor
prema Neretvi, na dvorištu podignut novi kameni nepomični
oltar okrenut također prema Neretvi, a dvadesetak
metara niže izgrađena kamena Gospina špilja
s njezinim kipom. Župnik don Ivica Boras, nakon što
je s vjernicima Doljančanima i drugim župljanima,
podigao vanjski oltar i špilju, uredio prostor oko crkve,
pozvao je biskupa Ratka da na svetkovinu Male Gospe,
zaštitnice Doljana, blagoslovi oltar, špilju i kip.
Župnik je priredio i trodnevnicu večernjih sv. Misa
i marijanskih propovijedi te mogućnosti sv. ispovijedi,
na koje su se odazvali brojni vjernici, ispunjavajući i
svoj privatni zavjet Gospi za potrebe svoje duše i tijela,
obitelji i života.
Doljanska svetkovina Male Gospe, 8. rujna, osvanula
je u svečanu i sunčanu sjaju nakon prethodnih
kišnih dana. I odrasli i djeca jednako stoje i na suncu
i u hladu, starima su doduše omogućene i prigodno
namještene klupe.
Biskup u propovijedi govori o Gospinu rodoslovlju
prema Matejevu Evanđelju. Evanđelist se ne ustručava
navesti nekoliko poganskih žena koje nisu bile na dobru
glasu, a ušle su u povijest izabranoga naroda. Kao
da je sv. Matej namjerno želio izvući te žene i reći kako
je i Spasitelj svijeta imao u sebi ne samo židovske nego
i poganske krvi, ali je sva ta krv bila savršeno pročišćena
od iskonskoga grijeha u njegovoj majci Mariji
koja je bila očuvana od te opake ljage. S rođenjem Marijinim
počinje, barem u sjemenu, Novi Zavjet. Ona je
žena koja je ispravila krivi put Evin, svojim Porodom
zgazila sotoni glavu i stavila se posve na raspolaganje
Bogu. Ovaj Marijin rođendan prigoda je i za sve nas
da se sjetimo svoga rođendana i zahvalimo Bogu i
svojim roditeljima na daru života. Od neki dan javna
sredstva prenose vijest kako je u početku ove školske
godine u jednoj hrvatskoj županiji 10 razreda zatvoreno,
nema 300 djeca. Dobili državu, a gube narod!
Kad stanemo na sudište Božje, odgovarat ćemo za svoj
odnos prema najvećoj vrjednoti Božjoj na zemlji, prema
životu. Naš će odnos prema zemaljskomu životu
biti kriterij naših zasluga za vječni život.
Poslije homilije bio je blagoslov oltara s blagoslovnom
molitvom, škropljenjem i kađenjem, a na kraju
sv. Mise blagoslov Gospine špilje i kipa. Na svečanosti
se našlo više okolnih župnika: iz Gabela Polja, iz Gabele,
iz Gorice-Struga, Čapljine, s Domanovića i Bune.
Prije završnoga blagoslova biskup je izrazio radost
zbog ovoga slavlja i podsjetio na činjenicu da se ne
radujemo samo kad se u kući dogodi rođenje, nego i
kada se u župi dogodi ređenje. Ova je župa dračevska
odnjihala nekoliko svećenika: don Petra Markovića
(Dračevo, 1864. - Prenj, 1890.), don Ivana Rajiča (Dračevo,
1866.-1946.), fra Dinka Maslaća, zatim one koji
su rođeni u drugim mjestima a ovdje odrasli: msgr.
Petar Bulum (Kolojanj, 1918. - Los Angeles, 1994.),
isusovac Vinko Maslać, don Ivo Šutalo, don Nikola
Menalo, a odavde su i roditelji msgr. Petra Rajiča, službenika
pri Svetoj Stolici. - Molite, dakle, Gospodara
žetve…
2009. | br. 3 | Službeni vjesnik | 255