I DOKUMENTI SVETE STOLICE
Službeni vjesnik, 3/2009. - Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan
Službeni vjesnik, 3/2009. - Biskupije Mostar-Duvno Trebinje-Mrkan
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija<br />
Lik i suradnja prezbitera i vjeroučitelja laika<br />
u vjerskom odgoju djece i mladeži<br />
Mostar, 14. studenoga 2009.<br />
Crkva, zasnovana na Apostolskom zboru, zadobila<br />
je od samoga svog utemeljitelja i vrhovnoga učitelja,<br />
Krista Gospodina, zadatak: odgajati ljude u vjeri<br />
(ne odgojiti, nego odgajati, dakle, trajni proces!) Taj<br />
zadatak izvire iz Isusove riječi izrečene pred povratak<br />
nebeskomu Ocu, kako svjedoči sv. Matej, nakon<br />
posljednjega Isusova pouskrsnog ukazanja u Galileji:<br />
“Pođite, dakle, i učinite mojim učenicima sve narode,<br />
krsteći ih u Ime Oca i Sina i Duha Svetoga, i učeći ih<br />
čuvati sve što sam vam zapovjedio…!” (Mt 28,16-20).<br />
Ovim je Crkva primila svoju “kanonsku misiju” od<br />
vrhovnoga Pastira, Krista Isusa, da Radosnu vijest donese<br />
svakomu čovjeku. Radosnu vijest koja u sebi nosi<br />
toliko bogatstvo božanskoga života da svatko onaj<br />
koga je zapala ta čast i poslanje, bude osobito sretan i<br />
Bogu zahvalan što to može biti.<br />
U tom poslanju Crkva, barem kod nas, imala je dugo<br />
vremena gotovo samo svećenike - i ponegdje pomoć<br />
časnih sestara - koji su bili nositelji, tumači Radosne vijesti,<br />
i time stručno osposobljeni odgajatelji u vjeri.<br />
Već davadesetak godina, Bogu hvala, neki novi vjetrovi<br />
pušu… Daleko je to od idealnoga, ali, svakako,<br />
dolaskom kakve-takve demokracije i na ova područja,<br />
za Crkvu i ovu spomenutu njezinu zadaću otvorilo<br />
se najednom široko polje rada. Vjeronauk se u škole<br />
ponovno vratio, nakon 45 godina progona vjere i svega<br />
što je vjersko. U školama su se pojavili, na čuđenje<br />
mnogih, nerijetko i same djece, stručno osposobljeni<br />
odgajatelji vjere, a nisu ni svećenici ili časne sestre.<br />
Tako su prvih godina vjeronauka u školama mnoge<br />
naše katehete laike djeca zvala: “velečasni”.<br />
To je samo jedna slika koja želi kazati da je dolazak<br />
vjeronauka u školu nosio sa sobom mnoga pitanja i<br />
dileme… Spominjem tek neka.<br />
Znalo se čuti koji put ili češće po zbornicama osnovnih<br />
ili srednjih škola: čemu vjeronauk u školi kad ima<br />
u župi? Ili, čemu sada dva sata vjeronauka u školi? Koji<br />
put oko tih pitanja vodile su se diskusije utemeljene na<br />
dubokom neshvaćanju važnosti odgoja u vjeri svakoga<br />
djeteta.<br />
Najprije malo o nama svećenicima, a onda o vjeroučiteljima,<br />
pa o mogućoj suradnji, onakvoj kakva bi<br />
trebala biti.<br />
Nažalost, događalo se i događa se da pojedini dušobrižnici,<br />
zbog toga što su sami dobili mjesto vjeroučitelja<br />
u školi, ili je ondje vjeroučitelj laik, župna je<br />
kateheza nestala iz župe, ili se tek svela na pripravu<br />
na sakramente, obično prve svete pričesti i sv. krizme.<br />
Nije odveć velik broj župa u našim biskupijama<br />
koje imaju sustavnu župnu katehezu za sve razrede<br />
pojedinačno. Mnoge od njih, ako i imaju župni vjeronauk,<br />
održavaju to subotom, i to za više razreda<br />
skupa.<br />
Valja reći i to da ima dosta svećenika koji njeguju<br />
solidnu suradnju sa školom, prosvjetnim djelatnicima<br />
i vjeroučiteljima, bez obzira jesu li oni sami ili nisu<br />
angažirani u školskom vjeronauku na terenu njihovih<br />
župa. Nađe se i svećenik koji je nezadovoljan vjeronaukom<br />
u školi, optužujući vjeronauk i vjeroučitelje da<br />
su odgovorni što im neka djeca ne dolaze na nedjeljnu<br />
svetu misu, ili čak na župnu katehezu.<br />
Ovakve i slične optužbe samo pokazuju da takvi<br />
pojedinci nisu shvatili zadaće i ciljeve školskoga vjeronauka.<br />
Ovakve su optužbe potpuno neutemeljene i često<br />
predstavljaju tek neuspjeli pokušaj traženja älibija<br />
za vlastite propuste: neorganiziranje župne kateheze,<br />
ili njezino svođenje na minimum, ili na potpuno povlačenje<br />
iz kateheze, školske, pa i župne, prepuštajući<br />
to nekomu trećem, ako se nađe u blizini…<br />
Treba kazati i to da je ipak ponajveći broj onih svećenika,<br />
koji su odmah diplomirali čim se od njih zatražilo<br />
bilo od škole, bilo od našega Katehetskog ureda,<br />
krajnje su ozbiljno ušli u povjerenu im školu predavati<br />
školski vjeronauk, te malo po malo pripremali put vjeroučiteljima<br />
laicima koji će doći na njihovo mjesto, a<br />
oni se vratiti svomu prvotnom i temeljnom zadatku,<br />
župnoj katehezi. I, naravno, svemu onomu što svećenik<br />
treba činiti u svojoj župnoj zajednici, misleći ponajprije<br />
na sakramentalni život.<br />
A sada malo o vjeroučiteljima laicima.<br />
250 | Službeni vjesnik | br. 3 | 2009.