You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
FONDOVI I TRŽIŠTA<br />
IVA BIONDIĆ PARAĆ<br />
Mirovinci su napokon počeli<br />
poštovati naš novac<br />
Nakon dovoljno godina pasivnog sudjelovanja<br />
u vođenju biznisa, mirovinski fondovi ipak su<br />
počeli svoja ulaganja promatrati kao vlasničke<br />
udjele koji im omogućuju i pravo upravljanja<br />
Čovjek ne može da se ne zapita što se događalo u glavama mirovinaca kada<br />
su mirno klimali i otkupljivali državni dug, za koji se slutilo da će prije ili<br />
kasnije dobiti oznaku “junk” (da budem pristojna i ne kažem “smeće”),<br />
pritom otkidajući od usta svih nas budućih umirovljenika kojima su se<br />
ionako smiješile mršave mirovine.<br />
Naravno, ne gajim iluziju da to nije učinjeno prema nekom prešutnom dogovoru,<br />
jer iza svakog mirovinskog stupa stoji jaka bankarska grupacija. A banke<br />
nisu toliko kratkovidne da ne znaju izračunati i predvidjeti sve ono što govore<br />
bonitetne kuće. Situacija je bila takva da je država imala dospjele dugove za koje<br />
je trebala novac, a nitko joj taj novac nije htio (ili morao) posuditi osim mirovinaca.<br />
Uostalom, nije to nešto što se dogodilo preko noći. Samo se dogodilo to da<br />
se taj državni dug sve više i više financirao našim mirovinama. Nakon što smo<br />
ukinuli stup uzajamne generacijske (solidarnosti) pomoći, našli smo način da<br />
ga ponovno izmislimo.<br />
Unatoč tome, pitam se imaju li ti koji upravljaju našim mirovinama ikakvu<br />
grižnju savjesti i kako im je kad navečer idu na spavanje. Padne li im na pamet da<br />
su možda prokockali nečiju starost? Vjerojatno da. Nadam se samo da im nije<br />
svejedno. Kad nas je već dobrano bolestan, ali i dalje aktivan, profesor Jurković<br />
učio javnim financijama, sjećam se da su mirovinska davanja uvedena jer se<br />
ispostavilo da ljudi ne znaju, ne mogu ili ne žele štedjeti za starost, a državi je preskupo<br />
imati ih na grbači. Sada ispada da je ta naša ušteđevina za starost postala<br />
hrpica novca u koju se svako malo poseže jer je tu. Baš kao i kakav neuki radnik<br />
tamo davno prije 1875. godine, kada je osnovan prvi mirovinski stup u Sjedinjenim<br />
Državama, koji je posezao u<br />
svoju ušteđevinu ne razmišljajući<br />
o tome što ga čeka sutra.<br />
Uostalom, on je vjerojatno<br />
razmišljao kao naša država: što<br />
znači sutra kad treba preživjeti<br />
današnji dan? Nažalost, taj neuki<br />
radnik znao je da će danas trebati<br />
kupiti kruh, a s našom državom<br />
čovjek zapravo nije siguran.<br />
Možda će to biti flota skupocjenih<br />
automobila, a možda nikad<br />
sagrađeni prijelaz za medvjede<br />
AZ obavezni i Raiffeisen<br />
digli su glas protiv načina<br />
isplate dobiti Leda za<br />
2013. Nakon nedavne<br />
najave te kompanije<br />
da će preuzeti jamstva<br />
za Agrokorove kredite,<br />
mirovinci poručuju da će<br />
se o tome tek razgovarati<br />
na autocesti ( jer tko njih, uostalom, broji).<br />
No, nisu baš toliko flegmatični ti mirovinci.<br />
Eto, baš su AZ obavezni mirovinski fond i<br />
Raiffeisen mirovinsko društvo digli glas protiv<br />
načina isplate dobiti Agrokorova Leda<br />
za 2013. godinu. Ledo želi da kao dividenda<br />
isplati gotovo 51 milijun kuna ostvarene<br />
dobiti, a mirovinci traže isplatu 93 milijuna<br />
od ukupno ostvarenih gotovo 126 milijuna<br />
kuna dobiti. Svoj zahtjev temelje na tome što<br />
Ledo nije objasnio svrhu zadržavanja tolikog<br />
iznosa dobiti. Nadalje, Ledo je najavio da će<br />
preuzeti jamstva za Agrokorove kredite, ali<br />
mirovinci su poručili da je to nešto o čemu<br />
tek treba razgovarati. Nakon godina pasivnog<br />
sudjelovanja u vođenju biznisa, mirovinski<br />
fondovi ipak su počeli na svoja ulaganja gledati<br />
kao na vlasničke udjele koji omogućuju<br />
i pravo upravljanja. A tako i treba biti, jer sav<br />
taj novac koji se svaki mjesec slijeva na njihove<br />
račune napokon treba početi i poštovati.<br />
Investicijskim fondovima srpanj je donio<br />
rast imovine od 3 posto, na gotovo 13 milijardi<br />
kuna, pokazuju najnoviji Hanfini podaci. Najveći<br />
se dio tog rasta, kao i do sada, odnosi na<br />
novčane fondove (280 milijuna kuna), a ostale<br />
vrste fondova bilježe rast od 44 milijuna kuna<br />
(od kojih se gotovo cijeli iznos odnosi na Raiffeisen<br />
zaštićena glavnica), a podjednak rast<br />
bilježe i obveznički fondovi. Rizičniji dionički<br />
i mješoviti fondovi kraj srpnja također su<br />
dočekali s rastom imovine u iznosu gotovo 13<br />
milijuna kuna, odnosno 4 milijuna kuna. Tako<br />
su krajem srpnja novčani fondovi upravljali sa<br />
9,5 milijardi kuna, dionički sa 1,8 milijardi kuna,<br />
mješoviti s 737 milijuna kuna, a obveznički<br />
sa 603 milijuna kuna. Ostali fondovi, u koje<br />
pripadaju posebni fondovi Raiffeisena (Absolute,<br />
Absolute Aggressive, Zaštićena glavnica),<br />
VB Smart i KD Investmentsova Energija i Prvi<br />
izbor, upravljali su imovinom u iznosu 253<br />
milijuna kuna.<br />
RUJAN, 2014 FORBES 73
Change language