You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
MARKET MAKER<br />
MARIO GATARA<br />
Porezna politika tjera ulagače<br />
Pošast porezne inverzije u SAD-u sve više<br />
uzima maha, no taj fenomen nema nikakve<br />
veze s patriotizmom, nego je izravna<br />
posljedica nekonkurentne porezne politike<br />
Sveobuhvatna porezna reforma bio je jedan od najambicioznijih ciljeva<br />
drugog mandata predsjednika Obame. Uspješna provedba ambicioznog<br />
cilja vjerojatno bi, uz neizostavni Affordable Care Act (Obamacare),<br />
figurirala kao najveće postignuće osmogodišnje vladavine<br />
aktualnog predsjednika. Međutim, uz duboku polarizaciju Kongresa na<br />
crvene i plave, ni trivijalne inicijative Bijele kuće više nije moguće provesti<br />
u djelo, nego se sve češće pribjegava upotrebi sirove snage i implementaciji<br />
zakonskih uredbi kojima je u određenim slučajevima, te uz poveću dozu<br />
imaginacije, problem podijeljenog Kongresa ipak moguće zaobići. Sve su<br />
glasniji pozivi da se na sličan način riješi i problem porezne inverzije.<br />
Za one manje upućene, inverzijom se označava rupa u zakonu putem<br />
koje američke kompanije mogu trajno izbjeći problem visokih poreza na<br />
dobit korporativnog sektora. Stopa poreza na dobit u SAD je vrlo blizu 40%,<br />
a pravi zaplet nastaje tretmanom dobiti koje su multinacionalke registrirane<br />
u SAD-u zaradile u svojim inozemnim podružnicama; tamo također<br />
plaćaju porez na dobit, no odmah nakon repatrijacije profita američki poreznici<br />
na tu cifru naplaćuju razliku. Primjerice, ako američka kompanija<br />
prenese 10 milijuna dolara dobiti iz Kine, gdje je stopa poreza 25%, Porezna<br />
uprava ispostavit će joj račun na 1,5 milijuna dolara, koliko iznosi porez od<br />
15% (razlika između 40% i 25%) na inozemnu dobit. Zbog toga američke<br />
kompanije nerado prenose dobit iz svojih inozemnih podružnica i gomilaju<br />
ogroman kapital izvan granica SAD-a. Sve dok se taj kapital ne koristi za<br />
investicije na američkom tržištu, poreznici su nemoćni. A samo tijekom<br />
prošle godine, prema procjenama Bloomberga, ukupna je akumulirana<br />
dobit američkih kompanija u inozemstvu porasla za 12% - na vrtoglavih<br />
dva bilijuna dolara.<br />
Dio kompanija odlučio je čekati,<br />
bilo radikalnu promjenu porezne<br />
politike, bilo “tax holiday”, ciljane<br />
akcije ministarstva financija kojima<br />
se dopušta jednokratna repatrijacija<br />
profita iz inozemstva po posebnim<br />
uvjetima (najčešće uz smanjenu stopu<br />
poreza). No, ne sjede svi prekriženih<br />
ruku. I odatle inverzija, čiji je<br />
recept vrlo jednostavan: dovoljno je<br />
da američka tvrtka nađe prikladnu<br />
Obama se zasad<br />
suzdržava od<br />
unilateralnih<br />
poteza, inzistirajući<br />
na konsenzusu u<br />
provedbi porezne<br />
reforme<br />
akviziciju te nakon preuzimanja premjesti<br />
sjedište u zemlju u kojoj je registrirana ta<br />
akvizicija. Jedini uvjet za to je da se najmanje<br />
25% prihoda nove kompanije ostvaruje<br />
na tržištu druge države. Naravno, u potrazi<br />
za akvizicijama stope poreza na dobit igraju<br />
veliku ulogu i potencijalne se mete za preuzimanje<br />
najčešće traže u zemljama kao što<br />
su Irska ili Nizozemska, koje nude visoku razinu<br />
pravne zaštite, ali i znatno niže porezno<br />
opterećenje koje usto “oprašta” i transfer<br />
dobiti u druge porezne oaze.<br />
Kao ilustracija drukčijeg poreznog<br />
tretmana može poslužiti Google, čija je irska<br />
podružnica u prošloj godini ostvarila 17<br />
milijardi eura prihoda, no uz administrativne<br />
troškove (plaćene drugim inozemnim<br />
podružnicama tvrtke) od gotovo 12 milijardi<br />
eura te uz niz olakotnih stavki, porez<br />
na dobit u konačnici je iznosio manje od<br />
30 milijuna eura. Google se nije odlučio<br />
na inverziju te u inozemstvu još drži 30-<br />
ak milijardi dolara profita, no mnoge druge<br />
kompanije jesu, izazvavši lavinu populistički<br />
intoniranih kritika političara. Inverzija<br />
je pak iz perspektive dioničara ekonomski<br />
posve logičan potez koji neće obeshrabriti<br />
ni mogućnost podizanja praga minimalnih<br />
inozemnih prihoda sa 25% na 50%.<br />
Iz te bi činjenice Banski dvori trebali<br />
izvući pouku, jer ako čak i američke kompanije,<br />
privučene komparativnim prednostima<br />
inozemnih destinacija, masovno napuštaju<br />
domaći teren u potrazi za boljim poreznim<br />
tretmanom, kome bi uopće moglo pasti na<br />
pamet da dođe u Hrvatsku? U zemlju gdje<br />
se porezna politika, uvjetovana rastućim<br />
jazom između proračunskih prihoda i rashoda,<br />
svako malo radikalno mijenja? Najavljeno<br />
šminkanje poreznog okvira smanjenjem<br />
poreza na plaće, valjda kao očajnički<br />
potez Vlade koja u predizbornoj kampanji<br />
nema što ponuditi, doista neće ništa bitno<br />
promijeniti.<br />
RUJAN, 2014 FORBES 71
Change language