26.08.2015 Views

70_Forbes.pdf

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

FORBES<br />

PERSPEKTIVE ENERGETSKOG RAZVOJA<br />

MEĐIMURSKE ŽUPANIJE<br />

PROJEKT DRAŠKOVEC<br />

INVESTICIJA VRIJEDNA<br />

<strong>70</strong> MILIJUNA EURA<br />

PETER VESENJAK Regionalni<br />

koordinator projekta u Draškovcu<br />

zadovoljan je što su istraživanja na<br />

bušotini gotova i najesen kreću radovi<br />

U OKVIRU PROJEKTA MEĐIMURJE, 2015.<br />

STARTA PROIZVODNJA NA PLINSKIM POLJIMA<br />

VUČKOVEC, VUKANOVEC I ZEBANEC, S KOJIH<br />

ĆE SE U 12 GODINA DOBITI OKO MILIJARDU<br />

PROSTORNIH METARA PLINA<br />

ŽELJKO HAJDINJAK/CROPIX<br />

odnosno sirovina koje se širokim spektrom<br />

tehnologija mogu pretvoriti u sva<br />

tri konačna oblika energije pogodna za<br />

potrošače – toplinsku i električnu te biogorivo<br />

za sektor prometa, razumljivo<br />

je da je biomasa jedan od energenata s<br />

kojima se računa u županijskim razvojnim<br />

planovima. I mada je samo 12 posto<br />

površine županije prekriveno šumama,<br />

drvo za ogrjev, prema podacima Državnog<br />

zavoda za statistiku, koristi čak<br />

trećina domaćinstava, a za proizvodnju<br />

toplinske energije upotrebljavaju se i<br />

drvni ostaci drvoprerađivačkih tvrtki.<br />

Izvori biomase za proizvodnju energije<br />

uključuju šumsku i poljoprivrednu biomasu,<br />

otpad koji nastaje u proizvodnim<br />

procesima različitih industrija (drvoprerađivačke,<br />

prehrambene i drugih),<br />

komunalni otpad i otpad nastao pročišćivanjem<br />

voda i kanalizacijskog mulja<br />

i slično, a moguć je i uzgoj na energetskim<br />

plantažama.<br />

Na području Međimurske županije<br />

postoje i potencijali za proizvodnju<br />

bioplina koji se može iskorištavati u<br />

energetske svrhe. Posebno je zanimljiva<br />

ta mogućnost u postojećim većim<br />

gospodarstvima, gdje bi se proizvodnjom<br />

bioplina iz stočnog izmeta<br />

riješio i problem zbrinjavanja otpada.<br />

Proizvedeni bioplin moguće je izravno<br />

koristiti za proizvodnju toplinske ili<br />

električne energije. U području iskorištavanja<br />

bioplina, prema riječima<br />

Švicarski investicijski fond CloZEd<br />

Loop Energy i njegova hrvatska tvrtka<br />

AAT Gheotermae uskoro bi trebali<br />

početi graditi prvu geotermalnu<br />

elektranu u ovom dijelu Europe. Riječ<br />

je o projektu Draškovec, vrijednom<br />

oko <strong>70</strong> milijuna eura, za koji su<br />

investitori dobili i nagradu Europske<br />

komisije vrijednu 14,7 milijuna eura<br />

iz programa NER 300, namijenjenog<br />

borbi protiv klimatskih promjena.<br />

U prvoj fazi realizacije projekta<br />

Draškovec, već u sljedećoj godini,<br />

ta bi elektrana trebala proizvoditi 7<br />

megavata električne i 24 megavata<br />

toplinske energije. U drugoj, čije je<br />

ostvarenje planirano do 2018. godine,<br />

proizvodnja električne energije<br />

trebala bi iznositi 17 megavata, a<br />

toplinske oko 40 megavata.<br />

gradonačelnika Čakovca Stjepana Kovača,<br />

potencijalnim se investitorima<br />

nudi gradnja bioplinskog postrojenja,<br />

za što je naručena studija jer projekt<br />

druge faze pročistača otpadnih voda<br />

(aglomeracija) predviđa i gradnju laguna<br />

za zbrinjavanje otpadnog mulja.<br />

Za sada se u tvrtkama drvni ostatak<br />

koristi uglavnom za proizvodnju<br />

toplinske energije, a priprema se nekoliko<br />

projekata gradnje kogeneracijskih<br />

postrojenja. Izvor poljoprivredne<br />

biomase koja se može koristiti u energetske<br />

svrhe čine prije svega poljoprivredni<br />

ostaci. Jedan od primjera racionalnog<br />

korištenja energenata iz obnovljivih<br />

izvora je i tvrtka Centrometal iz<br />

Macinca, koja se bavi proizvodnjom<br />

opreme za grijanje i potrošnu toplu<br />

vodu, a u proizvodnji naglasak stavlja<br />

upravo na korištenje obnovljivih<br />

izvora energije."Sustav centralnog<br />

grijanja u svojim proizvodnim halama<br />

i dijelu upravne zgrade pogonimo<br />

kotlovima na drvenu sječku, a manji<br />

dio na drvene pelete. Drvena sječka je<br />

od korištenih drvenih paleta na kojima<br />

dobivamo sirovine za proizvodnju.<br />

60<br />

FORBES<br />

RUJAN, 2014

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!