You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NAJBOGATIJE OBITELJI AMERIKE<br />
rat. Podnijeli su tri tužbe, navodno financirali još 40 (što<br />
oni poriču) i nastojali uzbuniti javnost. (“Možda će svi ti<br />
novi poslovni prostori jednostavno dovesti više mušterija<br />
preprodavačima droge i drugim zabranjenim poslovima<br />
koji danas obilježavaju jedan od najzloglasnijih gradskih<br />
blokova u svijetu”, napisao je Seymour u jednoj kolumni<br />
1988. godine.)<br />
Durstovima je pogodovala i recesija pa su najavljene<br />
promjene uspjeli odgađati tijekom cijelih 80-ih. S procvatom<br />
tržišta nekretnina 1994. godine krenuli su u napad.<br />
Otkupili su prava od Kleina - jednog od službenih gradskih<br />
developera koji je bio i meta njihovih tužbi - te uzeli 100<br />
milijuna dolara istih onih poreznih olakšica protiv kojih su<br />
ogorčeno prosvjedovali. “Da, to je ironija”, izjavio je tada<br />
Durst za New York Observer, slično kao što sada govori<br />
o Trgovinskom centru, “ali nismo mi izmislili te porezne<br />
olakšice. No, uzet ćemo ih ako su ponuđene.”<br />
Najveći obiteljski projekt bio je neboder na 42. ulici,<br />
službeno Four Times Square. Ta zgrada je Douglasovo<br />
čedo (Seymour je 1995. umro, a njegovim putem nastavio<br />
je samo Douglas; stariji brat Robert izišao je iz obiteljskog<br />
posla.) Prostor je iznajmljen Condé Nastu, dotad<br />
smještenom na Aveniji Madison, kao glavnom zakupcu.<br />
Uskoro se doselio i Disneyfication s Times Squarea. “Oni<br />
su nevjerojatna obitelj”, kaže Steve Spinola, od 1986.<br />
predsjednik gradske uprave za nekretnine. “Jesu li kontroverzni?<br />
Ako niste kontroverzni, po meni niste dobri u<br />
onom što radite.”<br />
Nakon otvorenja te zgrade 1999. godine, Durstovi se<br />
okreću zemljištima koja su objedinili u susjedstvu. Iz<br />
Bank of America obratili su im se s nadom da bi na tom<br />
terenu mogli sagraditi zgradu korporacije. Banka je pokrila<br />
pola troškova gradnje i obvezala se useliti u najveći<br />
dio prostora. Neboder Bank of Amerika na adresi Bryant<br />
Park 1, dvije milijarde dolara vrijedna 51-katnica s 91<br />
metar visokim šiljkom, prva je sjevernoamerička zgrada<br />
s LEED Platinum certifikatom.<br />
Na krovu se nalazi<br />
kompostište, a neboder<br />
ima najmoderniji klimatizacijski<br />
sustav te grijanje<br />
i struju iz vlastite energane.<br />
Po njegovu završetku<br />
2010. godine Durstovi su<br />
gospodarili s ukupno 930<br />
tisuća četvornih metara<br />
poslovnog prostora na<br />
Manhattanu i 13,5 tisuća<br />
stambenih kvadrata za<br />
iznajmljivanje, a sve to uz<br />
zaduženje manje od 30%<br />
u djelatnosti u kojoj se<br />
50-postotna zaduženost<br />
smatra konzervativnom. To mogu zahvaliti obiteljskoj<br />
tradiciji građenja pretežno vlastitim novcem.<br />
A onda im se pružila šansa da preoblikuju nacionalni<br />
simbol, isti onaj protiv kojeg su se borili 40 godina.<br />
DA BI SE RAZUMJELO KAKO SU DURSTOVI<br />
završili za kormilom One World Tradea, treba se vratiti u<br />
prošlo desetljeće, na početak najkontroverznije nekretninske<br />
sage u povijesti New Yorka (što nije mala stvar<br />
s obzirom na švindlerski otkup samog Manhattana od<br />
domorodaca za perlice i ogledalca).<br />
Šest tjedana uoči 11. rujna 2001. newyorški developer<br />
Larry Silverstein potpisao je s Lučkom upravom 3,2 milijarde<br />
dolara vrijedan ugovor o zakupu Blizanaca na 99<br />
godina. Plaćajući 10 milijuna dolara mjesečne zakupnine,<br />
bio bi na dobitku sve dok bi unajmljivačima prostora naplaćivao<br />
više od toga. Nakon uništenja Blizanaca ostala mu<br />
je financijska rupa duboka 120 milijuna dolara godišnje,<br />
ali i razmjerno velik utjecaj na planove obnove s obzirom<br />
na 4,6 milijardi dolara koje mu je s vremenom isplatio<br />
osiguranje.<br />
Arhitekt poljskog podrijetla Daniel Libeskind izradio je<br />
master-plan za pet novih nebodera, uključujući One World<br />
Trade visok simboličnih 541,3 metra. Ali s dva arhitekta<br />
(Libeskindom i Davidom Childsom kao Silversteinovim<br />
osobnim izborom), 25 vladinih ureda i gomilom umiješanih<br />
političara, projekt se uskoro pretvorio u besmisleno<br />
bacanje novca na prividne aktivnosti. “Nesuglasice između<br />
raznih agencija zaustavile su radove na punih godinu<br />
(VRLO) CRNA OVCA<br />
IMAT ĆE NISKU STOPU<br />
POVRATA, ALI 20 GODINA.<br />
ONI MISLE DUGOROČNO<br />
OBITELJ DURST JE 1982. PUNILA NASLOVNICE TABLOIDA zbog nestanka Robertove<br />
supruge Kathleen. Kasnije se naveliko pričalo da je Kathleen Durst povjerila prijateljima<br />
kako se namjerava razvesti od Roberta i da na njega treba posumnjati ako joj se nešto<br />
dogodi. Njezino tijelo nije pronađeno i Robert Durst nije optužen iako se protiv njega<br />
vodila istraga. Newyorška policija namjeravala je 2000. u obnovljenoj istrazi ispitati<br />
Durstovu dugogodišnju prijateljicu Susan Berman, no ona je pronađena mrtva u svom<br />
stanu u Los Angelesu. Durst je i u tom slučaju bio pod istragom, ali optužnica nije<br />
podignuta.<br />
Robert Durst je osumnjičen i u trećoj istrazi, 2001. godine, kad je u teksaškom zaljevu<br />
Galveston na površinu isplivao obezglavljeni torzo Morrisa Blacka, mrzovoljnog starca koji<br />
je živio u unajmljenom stanu prekoputa Dursta (potomak nekretninskog magnata svoj je<br />
stan unajmio preodjeven u ženu, na lažno ime Dorothy Ciner). Durst je na sudu priznao<br />
da je ubio Blacka, ali u samoobrani, a potom odvojio glavu i udove od tijela bojeći se da<br />
mu vlasti neće vjerovati. Teksaška porota oslobodila ga je optužbe za ubojstvo. — E.C.<br />
ROBERT FISH/AP (BOTTOM)<br />
42<br />
FORBES<br />
RUJAN, 2014
Change language