26.08.2015 Views

70_Forbes.pdf

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

EUROPSKA POSLA<br />

GORDANA GRGAS<br />

Ništa od kreativne matematike<br />

36<br />

Deset članica koje su u EU od 2004. rast će<br />

dalje zbog industrije temeljene na znanju i<br />

inovacijama, a Hrvatska još ne zna što radi<br />

Koliko Hrvatska profitira od članstva u EU, nitko još nije izračunao,<br />

premalo je vremena prošlo. No, mjereći prema aktualnom stanju, ni<br />

najkreativniji pristup toj matematici, pa i u srednjoročnom razdoblju,<br />

neće rezultirati velikim plusevima. Najnovija statistika pokazuje<br />

da je povećan izvoz, što je sjajno (u prva četiri mjeseca ove godine izvoz<br />

u EU je porastao 21,6 posto), ali njegov udjel u strukturi BDP-a premalen je<br />

da bi utjecao na ubijanje recesije. Ostalih dobrih vijesti još nema, štoviše, ušli<br />

smo u proceduru prekomjernog deficita i ne ide nam baš ispunjavanje ciljeva,<br />

Financial Times je Hrvatsku već opisao kao “basket case” zemlju ili izgubljeni<br />

slučaj, a agencija Fitch ju je usred ljeta počastila novim sniženjem rejtinga.<br />

Cijena članstva, kad se uzme u obzir iznos uplata u europski proračun te<br />

pad prihoda od carina i PDV-a, Vladi pak iznimno teško pada. No, to je njen<br />

najmanji problem - najveći je što nema pomaka u gospodarstvu, a pitanje je<br />

hoće li domaća ekonomija krenuti prema rastu i sljedeće godine.<br />

I druge su srednjoeuropske pridošlice u EU imale u startu poteškoća s<br />

javnim financijama, ali su ekonomski počele cvjetati pa se to samo od sebe<br />

u većini slučajeva riješilo. Zahvaljuju to djelomično i dobrom tajmingu. Ušli<br />

su u Europsku uniju u vrijeme ekonomskog procvata, u pozitivnom ciklusu;<br />

Hrvatska ga je daleko promašila.<br />

Kad su ovog proljeća izračunavali svoj rezultat u deset godina članstva<br />

u EU, većina je tranzicijskih zemalja izrazila zadovoljstvo, a neke su bile i<br />

oduševljene. Mjereno BDP-om po stanovniku, njih četiri jasni su pobjednici:<br />

to su Litva, Latvija, Poljska i Slovačka, s rastom od 40 posto. Od članica koje<br />

su ušle u EU 2004., šest ih je usvojilo euro. Lošije rezultate bilježe Cipar,<br />

Slovenija i Mađarska, a za sve to postoji prilično jasno objašnjenje u politici<br />

koju su te zemlje vodile. Cipranima je životni standard čak lošiji nego 2004.,<br />

a Slovencima je BDP po stanovniku porastao samo 7 posto.<br />

Istraživanje koje je u travnju objavio Deutsche Bank (CEE: Fit for the next<br />

decade in the EU) kaže, pak, da će u idućih deset godina srednjoeuropske<br />

članice nastaviti svoj ekonomski<br />

FORBES<br />

RUJAN, 2014<br />

Države bivšeg<br />

istočnog lagera na<br />

putu su strateškog<br />

industrijskog<br />

zaokreta. One će od<br />

članstva u EU sve više<br />

profitirati<br />

put hvatanja ostatka EU, no svaka<br />

drugom brzinom. Očekuje se da će<br />

se baltičke zemlje te Poljska i Slovačka<br />

najviše približiti životnom<br />

standardu zapadne Europe, umjerenu<br />

konvergenciju predviđaju<br />

Češkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj<br />

(potonje dvije ušle su u EU 2007.),<br />

a skromnu Mađarskoj i Sloveniji.<br />

Da smo obuhvaćeni tim istraživanjem<br />

i prognozama, Hrvatska bi vjerojatno<br />

bila u posljednjoj grupi.<br />

Jer kad danas opisuju 28. članicu Europske<br />

unije, zapadni analitičari i mediji stavljaju<br />

ju rame uz rame s Grčkom i Ciprom, ali se<br />

tješe činjenicom da smo mala ekonomija sa<br />

solidnim bankama pa nećemo postati velika<br />

europska glavobolja. Za Hrvatsku to i nije baš<br />

neka preporuka.<br />

I dok će hrvatska vlada ove jeseni opet<br />

sastavljati popis tvrtki za privatizaciju, raditi<br />

novi rebalans proračuna i smišljati strukturne<br />

reforme, ne bi bilo loše da netko prouči<br />

što istodobno rade uspješne nove članice EU,<br />

kakve energetske napitke mućkaju tamošnje<br />

vlade za svoja gospodarstva.<br />

Države iz bivšeg istočnog lagera, naime,<br />

podižu ljestvicu i donose nove strategije rasta.<br />

Kako je u svojoj studiji objavila konzultantska<br />

kuća PwC, one su već dobrano na putu<br />

strateškog zaokreta cijelog okvira izravnih<br />

stranih ulaganja prema proizvodnji veće vrijednosti.<br />

Naglasak je na obrazovanoj radnoj<br />

snazi, visokoj tehnologiji te istraživanju i razvoju,<br />

posebno u Estoniji, Češkoj i Slovačkoj.<br />

Oni su se otisnuli na put koji mi još nismo,<br />

zapravo, niti otkrili, shvatili su što je smisao<br />

tzv. strategije pametne specijalizacije koju<br />

forsira EU, a mi smo je sastavili reda radi, da<br />

zadovoljimo prohtjev Europske komisije.<br />

Da desetorka zna što radi, potvrđuje i već<br />

spomenuto istraživanje Deutsche Banka kad<br />

navodi argumente za visoka očekivanja u idućem<br />

desetljeću: te su zemlje dobro opremljene<br />

za skok prema proizvodnji intenzivnije<br />

temeljenoj na znanju i inovacijama. Također,<br />

otvorenost i sofisticiranost trgovine te jaka<br />

integracija u europske proizvodne lance<br />

nastavit će podržavati ekonomski rast novih<br />

članica temeljen na industriji. Vozila, električni<br />

strojevi i oprema za telekome trebali<br />

bi, kažu, ostati najvažnije industrije. Da ne bi<br />

bilo zabune, što se Hrvatske tiče naglasak je<br />

na rastu temeljenom na industriji.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!