70_Forbes.pdf
Stjepan Radović u vječnoj je potrazi za odgovorom na pitanje zašto kod nas i najjednostavnije stvari moraju biti komplicirane, a za svako ulaganje postoji prepreka osobama smanjene pokretljivosti. "Investiciju smo realizirali relativno brzo jer smo poštovali pravila Ministarstva turizma o kategorizaciji. To se pokazalo ispravnim putem i pritom nismo imali nikakvih dvojbi jer je poznato da savjetodavne usluge našeg Ministarstva u tom području koriste i druge zemlje", pojašnjava Stjepan Radović. Hotel je kategoriziran s četiri zvjezdice, a projektant Anton Šverko u njemu je kombinirao tradicionalno i moderno. U staroj zgradi ostali su puni zidovi i visoki stropovi, a interijer je moderno uređen. Za iduću sezonu u planu je otvaranje restorana. "Gradnja hotela puno je zahtjevnija u usporedi sa zgradom. Hotel je živ organizam i mora se paziti na niz detalja. Za razliku od onih izvan centra grada, objekt na ovakvoj lokaciji zahtijeva veća ulaganja po sobi, ali postiže i više cijene zahvaljujući lokaciji", ističe Radović. Hotel će biti otvoren čitavu godinu. U zimskom periodu Radović puno očekuje od suradnje sa splitskim tvrtkama, kojima želi ponuditi uslugu organizacije poslovnih događanja i ugostiti njihove poslovne partnere, a namjerava im SVAKA SOBA U CORNARU IMA TABLET S APLIKACIJAMA POSEBNO KROJENIM ZA GOSTA HOTELA U KOJI JE ULOŽENO 5 MILIJUNA EURA prilagoditi i cijene. U prizemlju hotela nalaze se recepcija, aperitiv bar i restoran s terasom. Druga je terasa na krovu. Gostima je osiguran parking u jednoj garaži te električno vozilo za vožnju i dostavu u pješačkoj zoni. U hotel su implementirana brojna softverska rješenja, a svaka soba ima tablet s aplikacijama iz kojih gost može dobiti sve informacije o događajima i ponudi Splita i hotela Cornaro u tom trenutku. "Razvili smo rješenja koja mogu privući oglašivače koji žele predstaviti svoju ponudu. Isto namjeravamo ponuditi i drugim hotelima u Hrvatskoj s četiri i više zvjezdica te maloprodajnim lancima, koji u obliku videa mogu potencijalnim kupcima približiti svoju ponudu. Naša tvrtka im nudi i softver i hardver - mini PC povezan s ekranom, koji producira sadržaj. Procedura upravljanja vrlo je jednostavna i zaposlene je lako za to obučiti", otkriva Radović. Oglašivači, ističe, mogu biti agencije koje organiziraju izlete, rent-a-car agencije, restorani, barovi, kulturne ustanove te niz tvrtki i ustanova iz područja interesa turista. "Cijene oglašavanja su simbolične i zainteresirani mogu vrlo brzo vratiti uloženo. Hotel može sam instalirati aplikaciju na svoje tablete, a sam gost može ih implementirati u svoj uređaj", pojašnjava Radović. Uz Stjepana i Nikšu Radovića, važna su karika tvrtke i njihova sestra Marija Šverko, čiji je suprug Anton projektirao Cornaro, te njihov otac Ante. Obitelj ima imanje na Pelješcu, odakle je porijeklom. Oko 17 tisuća čokota loze uzgajaju u vinogradu smještenom na najatraktivnijem položaju Dingač. "Bili smo prisiljeni proizvoditi vino jer je Poljoprivredna zadruga Dingač koja je otkupljivala grožđe upala u probleme. Vinariju smo uredili u Splitu, a vino kontrolira zagrebački Vinolab, eksperta Lea Gracina. Na tržište plasiramo vino pod imenom Nikolica, što je naš obiteljski nadimak. Prodajemo ga poznatim kupcima, a mnogo očekujemo i od prodaje hotelskim gostima te od restorana u sklopu hotela, koji namjeravamo otvoriti do početka iduće godine", kaže Stjepan Radović. Slobodno vrijeme Radović provodi svirajući gitaru sa svojim bendom Produžni kabel. Odradili su niz koncerata, tu su i brojne autorske pjesme. Redoviti su sudionici lastovskog festivala te onog slovenskog u Otočecu. U trenucima opuštanja pokušava si odgovoriti na pitanje zašto kod nas, za razliku od SAD-a, i najjednostavnije stvari moraju biti komplicirane i kočiti investicije. Trenutno za informatički dio svojeg biznisa traži voditelja prodaje koji bi proizvode uspješne na američkom tržištu plasirao na naše i europsko. A to bi trebao biti lak posao s obzirom na kvalitetu rješenja iz Manasa. RUJAN, 2014 FORBES 29
LJUDI I KOMPANIJE IVICA BABIĆ – PRŠUT VOŠTANE Iskoristio je dobru ružu vjetrova na Kamešnici Vlasnik tvrtke Pršut Voštane sada okuplja proizvođače i radi na tome da sve hrvatske vrste pršuta postanu ugledni europski brendovi. A u početku čak nije znao da želi proizvoditi pršute PIŠE: JOZO VRDOLJAK FOTOGRAFIJE: DRAGO SOPTA/CROPIX Ivica Babić, vlasnik i direktor tvrtke Pršut Voštane, ujedno predsjednik udruge Dalmatinski pršut, ne zna točno zašto se odlučio baviti proizvodnjom pršuta. Tijekom karijere uvijek je solidno zarađivao: vodio je komercijalu u Tisku i Slobodnoj Dalmaciji, društveni standard u Cetinki, a bio je i direktor jednog sinjskog hotela. No, priznat će da se oduvijek htio baviti privatnim poslom, nešto samostalno napraviti. Kaže da se možda upravo radeći u Cetinki obučio za poduzetnika. Proizvodnjom pršuta u početku se bavio kao dodatnim poslom. Početni uspjeh zahvaljuje projektantu pršutane, pokojnom stručnjaku za suhome- snate proizvode Đuri Rosegu, koji je njegovu pršutanu napravio na planini Kamešnici kod mjesta Voštane, na idealnoj mikrolokaciji zbog ruže vjetrova i 970 metara nadmorske visine. Naime, iako se najčešće misli da je za kvalitetno sušenje pršuta važna bura, po- NA TRŽIŠTE JE IZAŠAO 2007., A DANAS IMA DVA MODERNA POGONA I SURAĐUJE SA SVIM TRGOVAČKIM LANCIMA U ZEMLJI djednako je važno i jugo, koje pršutima donosi vlagu i mirise bilja. Prve pršute, oko 5000 komada, Babić je na tržište izbacio 2007. i prodao ih uglavnom restoranima. Danas voli reći da je tada imao najviše novca: “Lako bih prodao sve pršute, a nisam imao nikakvih problema s naplatom. Tako sam došao u fazu kada sam morao odlučiti želim li se potpuno posvetiti tom poslu. Glatko poslovanje u prvoj godini umnogome je pridonijelo odluci da se počnem samostalno baviti proizvodnjom pršuta.” Tvrtka Pršut Voštane najprije je zapošljavala troje radnika. Uslijedile su faze širenja, a posljednja je bila otvaranje pogona u poslovnoj zoni Čaporice 30 FORBES RUJAN, 2014
- Page 1: EQUITY CROWDFUNDING VRUĆ NOVAC ZA
- Page 5: FORBES UVODNIK NAKLADNIK EPH media
- Page 8 and 9: AFP PHOTO / ATTILA KISBENEDEK Mađa
- Page 10 and 11: Ne bih tamo živio, niti želim da
- Page 12 and 13: Stranačko upravljanje policijom ne
- Page 14 and 15: potreban da proizvede robu i ostvar
- Page 16 and 17: Andrea di Pietroantonio: U siječnj
- Page 18 and 19: LIDERI 1825,97 USD usklađeno s inf
- Page 20 and 21: Ivan Kuić, vlasnik i direktor soli
- Page 22 and 23: Ivan Kuić vjerojatno nikad ne bi p
- Page 25 and 26: Iva Biondić vodi studij novinarstv
- Page 27 and 28: LJUDI I KOMPANIJE IVA BIONDIĆ —
- Page 29: LJUDI I KOMPANIJE STJEPAN RADOVIĆ
- Page 33 and 34: LJUDI I KOMPANIJE IVICA BABIĆ - PR
- Page 35 and 36: FORBES ZLATKO LEOV — LEOV COMPANY
- Page 37: EUROPSKA POSLA GORDANA GRGAS Ništa
- Page 40 and 41: U visinama: Douglas i Jody Durst na
- Page 42 and 43: 2003. U doba suradnje Libeskinda i
- Page 44 and 45: dana”, kaže Libeskind. Zemljani
- Page 46 and 47: TI 9 MILIJARDI $ KAO MNOGE PRIČE O
- Page 48 and 49: TIMOTHY ARCHIBALD ZA FORBES Pabst s
- Page 50 and 51: Twitteru - spamom, uznemiravanjima,
- Page 52 and 53: Traže savršenstvo za milijune kor
- Page 55 and 56: TEHNOLOGIJA GLOBALNA SIGURNOST ATLA
- Page 57 and 58: TEHNOLOGIJA GLOBALNA SIGURNOST GRAN
- Page 59 and 60: FORBES PERSPEKTIVE ENERGETSKOG RAZV
- Page 61 and 62: FORBES PERSPEKTIVE ENERGETSKOG RAZV
- Page 63 and 64: FORBES FINANCIJE Britanski ministar
- Page 65 and 66: FORBES FINANCIJE Suprotno konvencio
- Page 67 and 68: FORBES FINANCIJE Dionički bum na B
- Page 69 and 70: EKONOMSKI MODELI ŽELJKO KARDUM Kak
- Page 71: MARKET MAKER MARIO GATARA Porezna p
- Page 75 and 76: CITYLINE ANA MUHAR — LONDON Zemlj
- Page 77 and 78: Trg pobjede u Kalinjingradu, nekada
- Page 79 and 80: njegovih stanovnika naviklo je na s
LJUDI I KOMPANIJE<br />
IVICA BABIĆ – PRŠUT VOŠTANE<br />
Iskoristio je<br />
dobru ružu<br />
vjetrova na<br />
Kamešnici<br />
Vlasnik tvrtke Pršut Voštane sada<br />
okuplja proizvođače i radi na tome<br />
da sve hrvatske vrste pršuta postanu<br />
ugledni europski brendovi. A u početku<br />
čak nije znao da želi proizvoditi pršute<br />
PIŠE: JOZO VRDOLJAK<br />
FOTOGRAFIJE: DRAGO SOPTA/CROPIX<br />
Ivica Babić, vlasnik i direktor<br />
tvrtke Pršut Voštane, ujedno<br />
predsjednik udruge Dalmatinski<br />
pršut, ne zna točno zašto se<br />
odlučio baviti proizvodnjom<br />
pršuta. Tijekom karijere uvijek je solidno<br />
zarađivao: vodio je komercijalu u<br />
Tisku i Slobodnoj Dalmaciji, društveni<br />
standard u Cetinki, a bio je i direktor<br />
jednog sinjskog hotela. No, priznat će<br />
da se oduvijek htio baviti privatnim poslom,<br />
nešto samostalno napraviti. Kaže<br />
da se možda upravo radeći u Cetinki<br />
obučio za poduzetnika.<br />
Proizvodnjom pršuta u početku se<br />
bavio kao dodatnim poslom. Početni<br />
uspjeh zahvaljuje projektantu pršutane,<br />
pokojnom stručnjaku za suhome-<br />
snate proizvode Đuri Rosegu, koji je<br />
njegovu pršutanu napravio na planini<br />
Kamešnici kod mjesta Voštane, na idealnoj<br />
mikrolokaciji zbog ruže vjetrova<br />
i 9<strong>70</strong> metara nadmorske visine. Naime,<br />
iako se najčešće misli da je za kvalitetno<br />
sušenje pršuta važna bura, po-<br />
NA TRŽIŠTE JE IZAŠAO<br />
2007., A DANAS<br />
IMA DVA MODERNA<br />
POGONA I SURAĐUJE<br />
SA SVIM TRGOVAČKIM<br />
LANCIMA U ZEMLJI<br />
djednako je važno i jugo, koje pršutima<br />
donosi vlagu i mirise bilja.<br />
Prve pršute, oko 5000 komada, Babić<br />
je na tržište izbacio 2007. i prodao<br />
ih uglavnom restoranima. Danas voli<br />
reći da je tada imao najviše novca: “Lako<br />
bih prodao sve pršute, a nisam imao<br />
nikakvih problema s naplatom. Tako<br />
sam došao u fazu kada sam morao odlučiti<br />
želim li se potpuno posvetiti tom<br />
poslu. Glatko poslovanje u prvoj godini<br />
umnogome je pridonijelo odluci da se<br />
počnem samostalno baviti proizvodnjom<br />
pršuta.”<br />
Tvrtka Pršut Voštane najprije je zapošljavala<br />
troje radnika. Uslijedile su<br />
faze širenja, a posljednja je bila otvaranje<br />
pogona u poslovnoj zoni Čaporice<br />
30<br />
FORBES<br />
RUJAN, 2014
Change language