70_Forbes.pdf

europadigital
from europadigital More from this publisher
26.08.2015 Views

potreban da proizvede robu i ostvari malu dobit. Equity crowdfunding, nasuprot tome, služi za prikupljanje novca za značajan rast biznisa. Oba su tipa crowdfundinga odlična, i mnogi biznisi mogu koristiti oba za različite stvari, ali kad tvrtka traži priliku za rast, equity crowdfunding je efikasnija ruta”, tumači Lynn. Ta je ruta u EU već postala autocesta za start-upe, posebno one iz tehnološkog sektora. Njime voze poslovni anđeli i tvrtke rizičnog kapitala, ali i obični ljudi koji imaju neku ušteđevinu i žele iskusiti adrenalinske čari venture kapitalizma. U Hrvatskoj se tek pomalja prva crowdfunding platforma Croinvest.eu, iza koje stoji Centar za društvene inovacije i održivi razvoj, ali još je u pilot-fazi i pitanje je hoće li zaživjeti s obzirom na to da smo jako malo tržište. U Sloveniji nema niti jedne. Start-upi i mala poduzeća iz Hrvatske i Slovenije pojavljuju se stoga već dokazanim stranim platformama, gdje strastveno vjeruju vjeruju da je crowdfunding budućnost širenja pametnog biznisa. Nema još podataka o tome koliko sve to utječe na ekonomiju, ali u Europskoj su komisiji izračunali da je crowdfunding važan izvor za više od pola milijuna europskih projekata godišnje. Lani je, navodno, na taj način prikupljeno milijardu eura, što je u odnosu na zajmove koje banke daju tvrtkama mizerno, ali je ipak bitno, pogotovo zato što se radi o financiranju malih poduzetnika i start-upa. Dobar dio tog novca odnosi se na equity crowdfunding. “Ako možemo pretpostaviti da je Companisti u Njemačkoj funkcioniraju kao pool, nudeći zajmove koji zajmodavcima jamče sudjelovanje u konačnoj dobiti crowdfunding, kao dio digitalne revolucije, u svojem sektoru jednako remeteći faktor kao što su se pokazali njegovi pandani u muzičkoj industriji, nakladništvu, maloprodaji itd., onda će utjecaj crowdfundinga i sličnih struktura biti dubok u idućih deset godina”, ocjenjuje Oliver Gajda iz bruxelleske mreže Europe Crowdfunding Network. Direktor istraživanja o crowdfundingu na američkom Berkleyju Richard Swart malo je hrabriji pa, kako ga je citirao Financial Times, ocjenjuje kako se čini da “crowd” bira bolje biznise nego institucionalni ulagači, uz napomenu da za sigurne zaključke još nema dovoljno informacija. Donekle je poteškoća što nema jedinstvenih pravila i načina na koje taj RUJAN, 2014 FORBES 13

FORBES FOKUS NOVAC ZA POČETNIKE novi financijski ekosutav funkcionira. Različita je praksa od zemlje do zemlje, pogotovo kad se radi o njegovoj najozbiljnojoj varijanti, equity crowdfundingu, a uostalom i unutar iste države platforme se odlučuju za različite modele, tako da startupi imaju prilično zahtjevan posao kad biraju gdje će se pojaviti. Hrvatski su zasad koristili Jeff Lynn, 'odmetnuti' američki odvjetnik koji stoji iza platforme Seedrs, koju je pokrenuo u Londonu, prvi je 2013. dobio odobrenje britanskog regulatora model crowdfundinga s nagradama uglavnom na Kickstarteru i Indiegogu, a prvi je i jedini u equity zasad zagazio Zagrebački inkubator poduzetništva (ZIP) s kampanjom koja je od 190 ulagača prikupila oko 68.000 funti, iz čega će ove jeseni financirati nekoliko domaćih start-upa u novoj rundi inkubiranja. Svakako, equity crowdfunding zaslužuje posebnu pažnju. Nije kompliciran i skup proces kao pregovori s bankama ili venture kapitalistima, ali nije ni trivijalan. Mogući su i neuspjesi, što je ipak češće slučaj u crowdfundingu s nagradama; najnoviji primer je hrvatski Visiobike koji je na Indiegogu tražio 180 tisuća eura, ali nije uspio doći ni do pet posto. Platforme koje se bave isključivo equityjem jako se čuvaju od takvih promašaja i prilično rigorozno pristupaju selekciji aplikanata. Neke, poput njemačkog Companista, čak se hvale da odbiju većinu te na 1000 kandidata prihvate samo mali dio, tako da je dosad u kampanju na toj platformi ušao 31 start-up, a prikupili su ukupno 6,3 milijuna eura. No, i kod onih manje restriktivnih platformi, tvrtke moraju jako dobro pripremiti nastup, tzv. pitch, a svaka platforma ima neke posebne prohtjeve. Tvrtke prolaze kroz due dilligence, moraju imati dobar biznis plan, računati na troškove provizija (platforme uzimaju obično od 6 posto na više od prikupljenog novca), te su na kraju suočeni s time da u poslovanje kreću s velikim brojem malih dioničara koji imaju velika očekivanja i, možda, različite ideje o tome kako ih ispuniti. To može biti frustrirajuće, a i otežati buduće runde ulaganja koje će uslijediti s poslovnim uspjehom, kada Mnogi istodobno koriste oba tipa crowdfundinga, ali kad tražite priliku za rast, equity je bolja varijanta će tvrtka postati interesantna velikim fondovima. Najpoznatija platforma za equity crowdfunding sada je vjerojatno britanski Crowdcube, a glavnina njegova strelovita rasta i aktivnosti dogodila se lani. U Britaniji ih je još nekoliko i razvile su različite modele. Primjerice, Seedrs, gdje je equity kampanju odradio ZIP, organiziran je kao trust. On agregira i štiti male ulagače. Crowdcube nema takvu praksu i dosad mu je unatoč tome vrlo dobro išlo; ulagači i tvrtke su nakon što kampanja završi prepušteni samoregulaciji. Za Jeffa Lynna iz Seedrsa to je neprihvatljiv model. “Većina platformi koje vode ljudi koji zaista razumiju kako funkcionira investiranje u početnim fazama biznisa zna da je neka forma agregiranja dioničara nužna; platforme koje ne koriste agregiranje uglavnom ne znaju za probleme koji dolaze kad imate stotine izravnih dioničara”, tumači Lynn. Njegov Seedrs sklapa ugovor s tvrtkom koja je prošla crowdfunding i kroz njega jamči dioničarima prava, a među njima je i ono da će biti zaštićeni u slučajevima nove runde prikupljanja kapitala, odnosno ako se start-up prodaje. Također obvezuje tvrtku da preko platforme informira ulagače o poslovanju redovnim kvartalnim izvještajima. S druge strane, omogućuje tvrtki da jednostavnije donosi odluke o poslovanju jer Seedrs formalno predstavlja sve ulagače koji su preko njegove platforme kupili udjele. Na sličan način funkcionira belgijska platforma MyMicroInvest, te nizozemski Symbid koji agregiranje ulagača provodi kroz “shareholder cooperative”. Finski Invesdor, osnovan sredinom 2012. i usmjeren zasad samo na kompanije u sjevernoj Europi i Baltiku, dioničarima se ne bavi; razmjenu informacija su prepustili kompjuterima i softveru. “Invesdor omogućava kompanijama i ulagačima da komuniciraju preko platforme za vrijeme i nakon kampanje, ali ne predstavlja ulagače na sastancima dioničara. Mi smo uveli i primijenili elektronički dioničarski menadžment sustav Ownersportala, kojem je cilj da služi za komunikaciju i spremanje informacija za kompanije s određenim brojem partnera”, tumači Andrea Di Pietrantonio, poslovni analitičar za helsinšku platformu. Finci su otvorili i posve novu stranicu za crowdfunding: sekundarno 14 FORBES RUJAN, 2014

potreban da proizvede robu i ostvari<br />

malu dobit. Equity crowdfunding,<br />

nasuprot tome, služi za prikupljanje<br />

novca za značajan rast biznisa. Oba su<br />

tipa crowdfundinga odlična, i mnogi<br />

biznisi mogu koristiti oba za različite<br />

stvari, ali kad tvrtka traži priliku za<br />

rast, equity crowdfunding je efikasnija<br />

ruta”, tumači Lynn.<br />

Ta je ruta u EU već postala autocesta<br />

za start-upe, posebno one iz tehnološkog<br />

sektora. Njime voze poslovni<br />

anđeli i tvrtke rizičnog kapitala, ali i<br />

obični ljudi koji imaju neku ušteđevinu<br />

i žele iskusiti adrenalinske čari<br />

venture kapitalizma. U Hrvatskoj se<br />

tek pomalja prva crowdfunding platforma<br />

Croinvest.eu, iza koje stoji Centar<br />

za društvene inovacije i održivi<br />

razvoj, ali još je u pilot-fazi i pitanje<br />

je hoće li zaživjeti s obzirom na to<br />

da smo jako malo tržište. U Sloveniji<br />

nema niti jedne. Start-upi i mala poduzeća<br />

iz Hrvatske i Slovenije pojavljuju<br />

se stoga već dokazanim stranim<br />

platformama, gdje strastveno vjeruju<br />

vjeruju da je crowdfunding budućnost<br />

širenja pametnog biznisa.<br />

Nema još podataka o tome koliko<br />

sve to utječe na ekonomiju, ali u Europskoj<br />

su komisiji izračunali da je<br />

crowdfunding važan izvor za više od<br />

pola milijuna europskih projekata godišnje.<br />

Lani je, navodno, na taj način<br />

prikupljeno milijardu eura, što je u<br />

odnosu na zajmove koje banke daju<br />

tvrtkama mizerno, ali je ipak bitno,<br />

pogotovo zato što se radi o financiranju<br />

malih poduzetnika i start-upa. Dobar<br />

dio tog novca odnosi se na equity<br />

crowdfunding.<br />

“Ako možemo pretpostaviti da je<br />

Companisti<br />

u Njemačkoj<br />

funkcioniraju kao<br />

pool, nudeći zajmove<br />

koji zajmodavcima<br />

jamče sudjelovanje u<br />

konačnoj dobiti<br />

crowdfunding,<br />

kao dio<br />

digitalne revolucije,<br />

u svojem sektoru<br />

jednako remeteći faktor kao što su<br />

se pokazali njegovi pandani u muzičkoj<br />

industriji, nakladništvu, maloprodaji<br />

itd., onda će utjecaj crowdfundinga i<br />

sličnih struktura biti dubok u idućih deset<br />

godina”, ocjenjuje Oliver Gajda iz<br />

bruxelleske mreže Europe Crowdfunding<br />

Network. Direktor istraživanja<br />

o crowdfundingu na američkom Berkleyju<br />

Richard Swart malo je hrabriji pa,<br />

kako ga je citirao Financial Times, ocjenjuje<br />

kako se čini da “crowd” bira bolje<br />

biznise nego institucionalni ulagači, uz<br />

napomenu da za sigurne zaključke još<br />

nema dovoljno informacija.<br />

Donekle je poteškoća što nema jedinstvenih<br />

pravila i načina na koje taj<br />

RUJAN, 2014 FORBES 13

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!