70_Forbes.pdf

europadigital
from europadigital More from this publisher
26.08.2015 Views

Stranačko upravljanje policijom neće nestati koja god od stranaka bila na vlasti, a upravo su ti kanali najsigurniji i najpoznatiji put korupcije THOMAS BREY/DPA Policija kojoj su trebala 24 dana da identificira krivca za smrt mladića na najprometnijem mostu u Beogradu s gomilom sigurnosnih kamera ne sudbinu i praštanje, kumovske veze, novac i moć. U Tijaninu slučaju pod lupom je proradio profesionalizam, u Lukinu kalkulacija. Kad su stvari narasle do kritičnih razmjera, vozač koji ga je usmrtio dobio je ime, prezime i kriminalnu povijest. Saznanju o eventualnoj korupcijskoj pozadini slučaja ne treba se, međutim, pretjerano nadati. Utješno je barem znati da je u doba interneta i društvenih mreža koje sve više otimaju mjesto medijima malo teže zataškati krivce. Nije srpska policija iskorijenila korupciju i utjecanje na tijek istraga, nego je javnost spustila prag tolerancije. Nema više utapanja u inertnosti i sebičnosti. I to je, nažalost, možda jedina slamka za koju se možemo uhvatiti ako se i pokušamo ponadati da će se policija reformirati tako da više ne bude zaštićenih, da svatko može doći do svoje istine. Redovnim putem, u teoriji, to bi se moralo dogoditi potpunom departizacijom i depolitizacijom policije. Već i zbog samog postavljanja stranačkih dužnosnika na čelo policije, jasno je da se teoriji možemo samo diviti. Stranačko upravljanje policijom neće nestati, koja god stranka bila na vlasti. Tim kanalima put korupcije dobro je poznat. Prema podacima beogradskog centra za sigurnosnu politiku, u 86 zemalja svijeta policija je prepoznata kao najkorumpiranija nakon političkih stranaka, državnih službenika, parlamentarnih zastupnika i sudaca. Ta činjenica nije utjeha nikome. Ni neutralnim promatračima, ni ikome tko je emotivno umiješan u priče poput Lukine ili Tijanine. To što netko svoj posao obavlja samo pod kritičnim pritiskom “vanjskog svijeta”, po nalogu stranke ili iz nekih trećih interesa, ne daje nadu da je u skorijoj budućnosti moguće vidjeti reformiranu srpsku policiju, politički steriliziranu, očišćenu od korupcije, profesionalnu. Nadu opet, kao i u mnogim drugim sektorima, daju samo ljudi. Obični ljudi koje, kad polude od tuge i nemoći, zovemo “pritisak javnosti”. Pritisak na čast i obraz policije. Za sve Tijane i za sve Luke. RUJAN, 2014 FORBES 11

FORBES FOKUS NOVAC ZA POČETNIKE EQUITY CROWDFUNDING ILI AUTOCESTA ZA START-UPE Hrvatski projekt Croinvest još je u pilot-fazi i pitanje je hoće li zaživjeti s obzirom na veličinu domaćeg tržišta. Start-upi i male tvrtke iz Hrvatske i Slovenije zato novac traže izvan granica, gdje su putevi odavno dobro uhodani PIŠE: GORDANA GRGAS FOTOGRAFIJE: CROPIX Koliko ih već ima nitko ne zna precizno, niču kao gljive. Samo u Europi ih je nekoliko stotina u raznim pojavnim oblicima. Crowdfunding, masovno prikupljanje novca za projekte preko internetskih platformi, svakako više nije egzotični fenomen i više nije usredotočen samo na donacije i filantropske projekte, nego je sve ozbiljnija poslovno-financijska činjenica. Sve je počelo s malim iznosima, poklonima od nekoliko dolara ili eura, a danas se već na taj način kupuju udjeli u startupovima. U Londonu je vodeća platforma Crowdcube, preko koje je dosad za 140 projekata prikupljeno više od 34 milijuna funti, u lipnju počela tvrtkama nuditi i da “crowdu” izdaju mini obveznice u iznosu od milijun funti. Kad bismo govorili političkim jezikom, tu bismo pojavu najbolje mogli opisati kao demokratizaciju investiranja. Razloga za popularnost nove investicijske metode za poduzetnike-početnike je mnogo, jer ponekad je i jedini raspoloživi način, a dosad nije bilo velikih razočaranja ili prevara ulagača. Sustav glatko funkcionira iako nije snažno reguliran. Najpoznatija vrsta crowdfundinga, ona u kojoj se za uplate daju nagrade, kao što je to na američkom Kickstarteru, za start-up je zapravo prilika da testira proizvod. Prodaja udjela, equity crowdfunding, druga je priča. Ona tek postaje hit iako podrazumijeva i značajnu izloženost ulagača poslovnom riziku. U EU je dvadesetak takvih platformi, a potiče ih to što, kao rezultat financijske krize, male brzorastuće kompanije teško dolaze do inicijalnog kapitala na “stari” način i jedva su dočekale alternativu, priliku da ih uoče i u njih ubace novac tzv. ulagači iz naslonjača. Često iza tih platformi stoje vrlo iskusni odvjetnici s korporativnim iskustvom koji su se udružili s tradicionalnim financijašima, odbjeglim iz toga krutog svijeta. Jedan od njih, odvjetnik iz SAD-a Jeff Lynn, equity crowdfunding platformu Seedrs je pokrenuo u Londonu, gdje je i studirao, te je prvi 2013. dobio odobrenje britanskog financijskog regulatora FCA. “U crowdfundingu s nagradama zapravo se radi o prodaji: ti mi daš 50 dolara kako bih mogao proizvesti novi sat, a u zamjenu ću ti jedan pokloniti kad bude gotov. Drugim riječima, samo si od mene kupio sat. Ta je transakcija super jer biznisu daje novac 12 FORBES RUJAN, 2014

Stranačko upravljanje<br />

policijom neće nestati<br />

koja god od stranaka<br />

bila na vlasti, a upravo<br />

su ti kanali najsigurniji<br />

i najpoznatiji put<br />

korupcije<br />

THOMAS BREY/DPA<br />

Policija kojoj su trebala 24 dana da identificira krivca za smrt mladića na najprometnijem<br />

mostu u Beogradu s gomilom sigurnosnih kamera<br />

ne sudbinu i praštanje, kumovske veze, novac i moć. U Tijaninu slučaju<br />

pod lupom je proradio profesionalizam, u Lukinu kalkulacija. Kad su stvari<br />

narasle do kritičnih razmjera, vozač koji ga je usmrtio dobio je ime, prezime<br />

i kriminalnu povijest. Saznanju o eventualnoj korupcijskoj pozadini slučaja<br />

ne treba se, međutim, pretjerano nadati. Utješno je barem znati da je u doba<br />

interneta i društvenih mreža koje sve više otimaju mjesto medijima malo<br />

teže zataškati krivce.<br />

Nije srpska policija iskorijenila korupciju i utjecanje na tijek istraga,<br />

nego je javnost spustila prag tolerancije. Nema više utapanja u inertnosti i<br />

sebičnosti. I to je, nažalost, možda jedina slamka za koju se možemo uhvatiti<br />

ako se i pokušamo ponadati da će se policija reformirati tako da više ne<br />

bude zaštićenih, da svatko može doći do svoje istine. Redovnim putem, u<br />

teoriji, to bi se moralo dogoditi potpunom<br />

departizacijom i depolitizacijom policije.<br />

Već i zbog samog postavljanja stranačkih<br />

dužnosnika na čelo policije, jasno je da<br />

se teoriji možemo samo diviti. Stranačko<br />

upravljanje policijom neće nestati, koja<br />

god stranka bila na vlasti. Tim kanalima<br />

put korupcije dobro je poznat. Prema podacima<br />

beogradskog centra za sigurnosnu<br />

politiku, u 86 zemalja svijeta policija je<br />

prepoznata kao najkorumpiranija nakon<br />

političkih stranaka, državnih službenika,<br />

parlamentarnih zastupnika i sudaca. Ta<br />

činjenica nije utjeha nikome. Ni neutralnim<br />

promatračima, ni ikome tko je emotivno<br />

umiješan u priče poput Lukine ili<br />

Tijanine.<br />

To što netko svoj posao obavlja samo<br />

pod kritičnim pritiskom “vanjskog svijeta”,<br />

po nalogu stranke ili iz nekih trećih<br />

interesa, ne daje nadu da je u skorijoj<br />

budućnosti moguće vidjeti reformiranu<br />

srpsku policiju, politički steriliziranu, očišćenu<br />

od korupcije, profesionalnu. Nadu<br />

opet, kao i u mnogim drugim sektorima,<br />

daju samo ljudi. Obični ljudi koje, kad polude<br />

od tuge i nemoći, zovemo “pritisak<br />

javnosti”. Pritisak na čast i obraz policije.<br />

Za sve Tijane i za sve Luke.<br />

RUJAN, 2014 FORBES 11

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!