75_Forbes.pdf
26.08.2015 • Views
Share Embed Flag

75_Forbes.pdf

ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
europadigital

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

DARKO POLŠEK OPASNE IDEOLOGIJE RAZVALINA<br />

KREATORI<br />

BIZNISA<br />

10 NAJJAČIH<br />

INKUBATORA<br />

POSLJEDNJA ŠANSA<br />

ZA HRVATSKU<br />

Pisak<br />

SISAK JE TUŽAN GRAD,<br />

ALI MATT DARKO SERTIC<br />

NE ODUSTAJE OD BITKE<br />

ZIP ZAGREB<br />

BILI SU PRVI START-UP<br />

HUB U HRVATSKOJ. I<br />

DANAS SU NAJVEĆI<br />

iNAVIS<br />

30 MILIJUNA KUNA<br />

STIGLO JE IZ NORVEŠKE<br />

FO R B E S <strong>75</strong> 10 NAJJAČIH HRVATSKIH INKUBATORA VELJAČA 2015.<br />

VELJAČA 2015.<br />

MOŽE LI BANKAR<br />

POSTATI ANĐEO<br />

PROMJENA BIZNISA ULASKOM NJEGOVA PRIVATNOG<br />

KAPITALA U DATA LINK TOJ ETABLIRANOJ I INOVATIVNOJ<br />

TVRTKI OTVOREN JE PUT ZA NOVE VELIKE IZAZOVE<br />

+<br />

ŠVICARSKOG<br />

FRANJO<br />

LUKOVIĆ<br />

NAJMOĆNIJI<br />

HRVATSKI BANKAR<br />

NAPUŠTA KORMILO<br />

ZAGREBAČKE BANKE<br />

30 kn • 8,50 KM • 100 DEN • 4,60 €<br />

FRANKA<br />

AKOLIKO ZNAMO O ZAMKAM

FORBES<br />

SADRŽAJ | VELJAČA 2015.<br />

18<br />

94<br />

68<br />

78<br />

4 | Uvodnik<br />

6 | Kolumne<br />

17 | Tema broja<br />

78 | Financije<br />

FOKUS: PUT U PROPAST<br />

12 | SOCIJALNO TRŽIŠTE I<br />

IDEOLOGIJE RAZVALINA<br />

U nedostatku konkretnih programa,<br />

političari su pobjegli od ideologije<br />

“liberalnog kapitalizma” svjesni<br />

da njome ne mogu dobiti izbore<br />

PIŠE DARKO POLŠEK<br />

KREATORI NOVOG<br />

BIZNISA<br />

17 | 10 NAJJAČIH INKUBATORA<br />

Ritam je brz, a planovi globalni.<br />

Energija - samo pozitivna. Budući<br />

poduzetnici i mentori ništa ne<br />

prepuštaju slučaju. Ciljevi se<br />

postavljaju sve više, tu su i prvi<br />

akceleracijski fondovi<br />

PIŠU: G. GRGAS, L. BENČIĆ, J. VRDOLJAK, G.<br />

GALOVIĆ, N. PATKOVIĆ I B. OREŠIĆ<br />

56 | BANKAR I ANĐEO<br />

Franjo Luković, najmoćniji i<br />

najdugovječniji čovjek hrvatske<br />

financijske scene, povlači se i postaje<br />

privatni investitor<br />

PIŠE DRAGANA RADUSINOVIĆ<br />

56<br />

68 | ZAGREBAČKA BURZA<br />

Problem letargije na hrvatskom tržištu<br />

kapitala riješile bi samo tri dionice<br />

visoke tržišne kapitalizacije. Svi gledaju<br />

u iste kandidate i iščekuju IPO<br />

PIŠE ANDREA KOŠČEC<br />

78 | ŠTO NAM JE UČINIO FRANAK<br />

Iznenada odustavši od obrane tečaja<br />

nacionalne valute, SNB je izazvao kaos<br />

na tržištima i dramu među svima s<br />

kreditom vezanim uz švicarce<br />

PIŠE MARIO GATARA<br />

94 | UMBERTO ANGELONI<br />

Velemajstor luksuza iz kuće Brioni<br />

stvara novi muški brend<br />

PIŠE RICHARD NALLEY<br />

26<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 3

FORBES<br />

UVODNIK<br />

NAKLADNIK<br />

EPH media d.o.o. Zagreb, Koranska 2<br />

GLAVNI UREDNIK<br />

VIKTOR VRESNIK<br />

IZVRŠNA UREDNICA<br />

Gordana Grgas<br />

ART DIREKTOR Tonko Matana<br />

FINANCIJE I TRŽIŠTA Mario Gatara (Analogika)<br />

REDAKTURA Amalija Milovac<br />

PRIJEVODI Božena Mak<br />

REPORTERI<br />

Dragana Radusinović, Gordana Galović,<br />

Ana Muhar (London), Aleksandar Apostolovski,<br />

Ivana Ristić (Beograd),<br />

Aleksandar Manasiev (Skoplje)<br />

MARKETING MANAGER<br />

GORAN BULJAN<br />

goran_buljan@eph.hr • Tel: 01 6173 822<br />

UPRAVA EPH<br />

Zrinka Vuković Berić (predsjednica Uprave),<br />

Tomislav Wruss (član Uprave),<br />

Ante Samodol (član Uprave)<br />

NADZORNI ODBOR EPH<br />

Ana Hanžeković, Krešimir Ćosić, Dejan Kružić,<br />

Žarko Puhovski, fra Ilija Živković<br />

PRODAJA I MARKETING<br />

Igor Cenić (marketing),<br />

Alisa Mikić (prodaja oglasnog prostora),<br />

Suzana Kosor (promocija), Ivan Valečić (prodaja)<br />

KONTAKTI<br />

Foto agencija CROPIX:<br />

01 610 3117, 01 610 3090, cropix@eph.hr<br />

ADRESA REDAKCIJE: Koranska 2, Zagreb<br />

telefon: 01 6103100, fax: 01 6103 148<br />

e-mail: <strong>Forbes</strong>@eph.hr<br />

TISAK:<br />

Vjesnik d.d., Zagreb, Slavonska avenija 4<br />

DISTRIBUTERI ZA INOZEMSTVO:<br />

INTER-PRESS d.o.o., Fra. Dominika Mandića b.b.<br />

88220 Široki Brijeg, BiH<br />

Media Print Macedonija,<br />

Skupi bb, 1000 Skopje, Makedonija.<br />

<strong>Forbes</strong> Croatian Edition is published by Europapress<br />

Holding under a license agreement with <strong>Forbes</strong> LLC, 60<br />

Fifth Avenue, New York 10011. “<strong>Forbes</strong>” is a registered<br />

trademark used under licence from <strong>Forbes</strong> LLC.<br />

Tko može<br />

postati anđeo<br />

Tko je pomislio da je riječ o švicarskom franku, vara se, iako je Franjo<br />

Luković kao predsjednik Uprave Zagrebačke banke u vrijeme kada<br />

su se tek pojavili na tržištu bio žestoki protivnik kredita vezanih uz<br />

švicarsku valutu. Anđeoska “titula” stiže mu tek danas, na samom izmaku<br />

posljednjeg mandata na čelu banke koju vodi 24 godine, a zaradio ju je<br />

ovećim ulogom vlastitog novca u budućnost tehnološki napredne bjelovarske<br />

tvrtke. Hoće li Luković podupirati i druge, pa postati “pravi” poslovni<br />

anđeo, to ne znamo. Saznat ćemo kada i ako<br />

on to bude htio.<br />

Poslovično suzdržan prema javnosti, čak<br />

više nego što to traži sama po sebi zatvorena<br />

bankarska profesija, Luković je ostao nijem i<br />

onda kada se pričalo da ga široka koalicija stranaka,<br />

okupljena strahom od posljedica preduge<br />

krize globalnog financijskog sustava, želi<br />

vidjeti na premijerskom mjestu. Nije reagirao<br />

ni kada su ga već “postavljali” za guvernera<br />

Hrvatske narodne banke. Šutio je jer nije bio<br />

zainteresiran za funkcije. Jedno je, međutim,<br />

sigurno – danas kada odlazi iz Zabe, malotko<br />

u poslovnoj zajednici vjeruje da se Franjo Luković oprašta s biznisom.<br />

Domaći poslovni inkubatori, glavna tema ovog broja magazina, povezani<br />

su s poslovnim anđelima od samih, prilično stidljivih početaka njihova djelovanja<br />

u Hrvatskoj. Posao im je da rade ono u što, čini se, većina Hrvata još ne<br />

vjeruje – razvijaju nove biznise. Financijski, ali i znanjem i osnovnom infrastrukturom<br />

pomažu poduzetnicima početnicima. Najčešće mladim, redovito<br />

fanatično usmjerenim na projekte za koje smatraju da jednostavno moraju<br />

zaživjeti. Naši istraživači posjetili su ih deset. Dobra vijest je da se u njima<br />

doista osjeti ubrzano bilo globalnog biznisa, gdje je ambicija još neukroćena,<br />

a i nebo je prenisko da bi ga itko smatrao granicom. Loše je što su samo tri od<br />

deset u koliko smo ih bili nastali kao rezultat privatne inicijative, ostali su u<br />

vlasništvu općina, gradova ili, u boljoj varijanti, sveučilišta, što je znak da smo<br />

i dalje skloni previše se osloniti na državu. Uspijemo li to, međutim, svesti na<br />

klasičnu kapitalističku krilaticu “porezni novac radi za vas”, možemo barem<br />

na trenutak biti zadovoljni. Motori su uključeni. Usprkos franku i destruktivnoj<br />

ekonomskoj politici države, ovi rasadnici ideja danas su među rijetkim<br />

mjestima gdje optimizam nadjačava depresiju.<br />

FOTO BERISLAVA PICEK<br />

© 2014. EPH. Sva prava pridržana. Za umnožavanje<br />

u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopćavanje<br />

javnosti u bilo kojem obliku uključujući Internet kao<br />

i prerađivanje na bilo koji način bilo kojeg dijela ili<br />

ove publikacije u cijelosti potrebno je zatražiti pisano<br />

dopuštenje nositelja prava. Kontakt: EPH 01/ 6173 935<br />

glavni urednik, <strong>Forbes</strong> Hrvatska<br />

4 FORBES VELJAČA, 2015

EKONOMSKA POLITIKA<br />

MARUŠKA VIZEK<br />

Posebno bolna pouka<br />

Valutna su tržišta hirovita i nagla promjena<br />

tečaja može se dogoditi bilo kada i bilo kojoj<br />

valuti. One čija se vrijednost održava umjetno<br />

izrazito su ranjive – baš takva je i kuna<br />

Jednog dana kada se i ako se dogodi, prisjetit ćemo se da se gotovo<br />

identičan scenarij već dogodio u siječnju 2015. Preko noći, tečaj kune<br />

će otklizati. Izvoznici će slaviti, a svi oni koji imaju kredite s valutnom<br />

klauzulom u eurima očajavat će i pozivati se na socijalnu pravdu. Radi<br />

se, naravno, o scenariju slabljenja tečaja kune prema euru.<br />

Naime, naglo povećanje tečaja švicarskog franka u odnosu na ostale svjetske<br />

valute, koje je prije nekoliko tjedana zateklo svjetska financijska tržišta, nije<br />

izolirani incident koji se događa jednom u životu, samo jednoj ili samo nekim<br />

valutama. Upravo suprotno, valutna tržišta su hirovita i nagla promjena vrijednosti<br />

tečaja može se dogoditi bilo kada i bilo kojoj valuti, a posebice onoj čija se<br />

vrijednost umjetno održava na određenoj razini zahvaljujući intervencijama<br />

središnje banke. A baš takva valuta je i hrvatska kuna. Stoga su trenutna zbivanja<br />

u našoj zemlji, nastala kao posljedica porasta tečaja švicarskog franka u<br />

odnosu na kunu, vrlo uvjerljiva generalna proba za hipotetsku situaciju nagle<br />

deprecijacije tečaja kune u odnosu na euro. A sudeći po tome kako protječe ta<br />

generalna proba, moram zaključiti da stvari ne slute na dobro.<br />

Na stranu to što se svi nadamo da se nagla deprecijacija kune nikada<br />

neće dogoditi. Ekonomska se politika u odgovornim državama ne temelji na<br />

nadanjima, nego bi trebala biti rezultat pažljivog planiranja i promišljanja svih<br />

mogućih alternativnih putanja kretanja gospodarstva. A budući da je hrvatsko<br />

opterećeno otplatom dugova i da će već na proljeće napuniti punih sedam i ući<br />

u osmu (da, osmu!) godinu recesije, naglo slabljenje tečaja kune, nažalost, nije<br />

samo nestvarna teorijska alternativa, nego ju treba smatrati mogućim ishodom<br />

na koji se treba unaprijed pripremiti. Međutim, reakcije svih zainteresiranih<br />

strana na problem švicarskog franka<br />

sugeriraju ne samo da mi nismo<br />

pripremljeni na deprecijaciju tečaja<br />

kune u odnosu na euro, nego nas u<br />

tom slučaju očekuje društvena katastrofa.<br />

Krenimo od reakcija središnje<br />

banke. Reakcije HNB-a kako na<br />

inicijalno jačanje tečaja švicarskog<br />

franka tako i na prijedlog Vlade kojim<br />

bi se fiksirao njegov tečaj vrlo su<br />

anemične i problematične. Osim što<br />

središnja banka nije poduzela ništa<br />

Parcijalno rješenje<br />

za franak opasan je<br />

presedan za neku<br />

buduću garnituru u<br />

slučaju deprecijacije<br />

kune prema euru. S<br />

klauzulom u eurima,<br />

dužnika je puno više<br />

da javnosti objasni što se događa s tečajem<br />

švicarskog franka i što po tom pitanju možemo<br />

očekivati u budućnosti, ona nije preuzela<br />

ni inicijativu da bi se postiglo nekakvo<br />

kompromisno rješenje koje ne bi derogiralo<br />

njezine ovlasti. Umjesto nje, inicijativu je<br />

preuzela Vlada, koja očito smatra da si u<br />

izbornoj godini ne smije dopustiti luksuz<br />

gubitka šezdesetak tisuća glasova dužnika<br />

pogođenih nepovoljnim tečajem franka, pa<br />

je praktički preko noći u saborsku proceduru<br />

poslana izmjena Zakona o potrošačkom<br />

kreditiranju kojim se predlaže fiksiranje tečaja.<br />

I premda ovim činom Vlada direktno<br />

narušava zakonom propisanu autonomiju<br />

središnje banke (tečajna je politika, naime,<br />

u isključivoj nadležnosti središnje banke),<br />

HNB do trenutka pisanja ovog teksta nije<br />

javno osudila ovakav potez Vlade, a preostaje<br />

nam da vidimo hoće li ga pokušati<br />

pravno osporiti. Ako to ne učini, moći ćemo<br />

zaključiti da HNB nema ništa protiv ograničavanja<br />

vlastite autonomije, a upravo je<br />

narušavanje toga prvi korak prema destabilizaciji<br />

tečaja kune prema euru.<br />

S druge strane, Vladina reakcija na<br />

problem sa švicarcima sve je samo ne anemična.<br />

Budući da su se sve političke opcije,<br />

motivirane nadolazećim parlamentarnim<br />

izborima, natjecale koja će ponuditi što<br />

privlačnije rješenje za pogođene dužnike,<br />

Vladi je trebalo samo par dana da prijeđe s<br />

riječi na djela. I premda je brzina reakcije<br />

pohvalna, prijedlog koji je uputila u Sabor<br />

potpuno je neprihvatljiv. Za početak, on je<br />

parcijalan, odnosno ne nudi sustavno rješenje<br />

problema valutne klauzule jer osim<br />

klauzule u švicarskim francima postoji i<br />

puno veći broj dužnika s onom eurskom.<br />

Što će se dogoditi ako se dogodi nagla deprecijacija<br />

tečaja kune prema euru i hoće<br />

li i neka buduća garnitura moći bezbrižno<br />

trošak fiksiranja tečaja prebaciti na banke?<br />

6<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015<br />

MARUŠKA VIZEK JE ISTRAŽIVAČICA NA EKONOMSKOM INSTITUTU U ZAGREBU<br />

IZNESENI STAVOVI SU AUTORSKOG KARAKTERA I NE ODRAŽAVAJU STAV<br />

INSTITUCIJE U KOJOJ JE AUTORICA ZAPOSLENA

Problemi neće stati na<br />

ovome. Jedino sustavno<br />

i trajno rješenje bilo bi<br />

pretvaranje svih<br />

kredita s valutnom<br />

klauzulom u kunske<br />

DARKO TOMAŠ/CROPIX<br />

Vlada je fiksiranjem tečaja duboko narušila zakonom propisanu autonomiju HNB-a<br />

Nadalje, Vladin je prijedlog i opasan presedan na koji se u budućnosti mogu<br />

pozivati druge interesne skupine. Ako fiksiramo tečaj dužnicima koji imaju<br />

kredite u švicarskim francima, zašto ga ne bismo fiksirali, primjerice, i za<br />

hrvatske izvoznike? Ako ništa drugo, oni su se na nepovoljna kretanja tečaja<br />

počeli žaliti prije nego udruga Franak (izvozničke muke s tečajem datiraju još<br />

od razdoblja provođenja stabilizacijskog programa), a sigurna sam da bi i oni<br />

mogli kvantificirati ukupni trošak nastao zbog precijenjenog tečaja kune. Nije<br />

manje važna ni činjenica da je fiksiranjem tečaja Vlada derogirala tečajne mehanizme<br />

i vratila nas u sustav paralelnih (administrativno određenih) tečajeva<br />

kakav je bio na snazi u socijalizmu.<br />

O udruzi Franak nema se, pak, ništa nova reći. Njezini članovi vrlo vješto<br />

koriste oprobanu taktiku apeliranja na socijalnu osjetljivost, pomoću koje se<br />

interesne skupine u ovoj zemlji bore za vlastite materijalne interese. U ovom<br />

slučaju, pod krinkom socijalne osjetljivosti štite se prava onih koji doista jesu<br />

socijalno ugroženi zbog jačanja tečaja franka, ali i mnogih drugih, situiranih<br />

građana, kojima egzistencija zbog povećanja rate kredita ni na koji način nije<br />

ugrožena, no zahvaljujući tome što učinila Vlada ipak neće morati snositi posljedice<br />

vlastitih financijskih odluka. Premijer je svima njima na konferenciji za<br />

medije poručio da mogu mirno spavati te<br />

da više ne moraju svakodnevno provjeravati<br />

tečajnu listu. Zašto bi je i provjeravali, pa<br />

makar i imali kredit s valutnom klauzulom,<br />

kada će vas Vlada poštedjeti plaćanja cijene<br />

za vaše eventualno loše odluke u slučaju da<br />

je tu istu odluku donio dovoljno velik broj<br />

drugih građana?<br />

Koje je rješenje problema sa švicarskim<br />

frankom? Budući da su dvije strane u ugovornom<br />

odnosu kredita dužnik i vjerovnik,<br />

onda dužnici (građani i poduzeća s kreditima<br />

u švicarskim francima) i vjerovnici<br />

(banke) moraju zajednički podijeliti teret<br />

nastao zbog jačanja tečaja franka. Istodobno<br />

valja pristupiti sustavnom rješavanju<br />

problema valutne klauzule jer je izgledno<br />

da će se ovakvi problemi ponavljati i u budućnosti.<br />

Jedino sustavno i trajno rješenje<br />

je konverzija svih kredita s klauzulom u<br />

kunske kredite. Administrativna rješenja<br />

poput fiksiranja tečaja franka za određene<br />

društvene skupine niti su sustavna, niti su<br />

trajna, ali su potencijalno vrlo opasna. Ako<br />

ništa drugo, švicarski neuspješni pokušaj<br />

fiksiranja vrijednosti tečaja franka koji je<br />

doveo do naglog porasta njegove vrijednosti<br />

na valutnim tržištima trebao nas je<br />

poučiti da intervencije države u tržišno<br />

određivanje vrijednosti tečaja obično završe<br />

suzama.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 7

POLITIKA<br />

JOSIP GLAURDIĆ<br />

Zašto Ivo Josipović<br />

više neće biti predsjednik<br />

Hrvatskoj je prije pet godina, kao i danas, trebao<br />

predsjednik koji će iskoristiti sve svoje ovlasti,<br />

svu svoju mudrost i političku vještinu, svu<br />

vrijednost izravne veze s biračima kako bi učinio<br />

da institucije državnog sustava prorade<br />

Moj staž kolumnista u <strong>Forbes</strong>u u velikoj se mjeri preklapa s mandatom<br />

predsjednika Josipovića. Naime, ja sam svoj mandat za<br />

soljenje pameti na ovim stranicama započeo tek nekoliko mjeseci<br />

prije negoli je on došao na Pantovčak u jesen 2009. godine. Ovih<br />

dana, nakon njegova izbornog poraza, prisjetio sam se kako sam mu te jeseni<br />

prije pet godina na ovim stranicama napisao čak dva pisma. U prvom su bile<br />

moje unutarnjopolitičke, a u drugom vanjskopolitičke “upute” za njegovih<br />

pet godina vlasti. Bilo je zanimljivo ta dva pisma iz ovog rakursa ponovno<br />

pročitati – kao podsjetnik na sve ono što sam tada od predsjednika očekivao<br />

i čemu sam se nadao, ali i kao savršen pokazatelj zbog čega je predsjednik<br />

Josipović pet godina kasnije izgubio izbore.<br />

U post mortemu netom završenih izbora mnogi analitičari identificirali<br />

su primarne krivce za predsjednikov poraz ili u Banskim dvorima ili među<br />

ljudima koji su kampanju oblikovali i vodili. Na prvi pogled, s takvim se<br />

gledištem nije se teško složiti. Zoran Milanović i njegovi ministri izgledaju<br />

kao da su zalutali ne samo na svoje pozicije nego i u politiku općenito. Ni<br />

vrh predsjednikove kampanje nije se iskazao. Ovi su izbori zapravo pokazali<br />

kako čitav niz ljudi koji u svakom izbornom ciklusu dižu lijep novac za svoje<br />

usluge naprosto mora promijeniti karijeru. U državi u kojoj više od 80 posto<br />

ljudi smatra da idemo u lošem smjeru, odnosno krivim putem, odabrati slogan<br />

“Pravi put”, i to za kandidata koji je prethodnih pet godina bio njezin šef,<br />

mogao je samo potpuni politički<br />

analfabet.<br />

Međutim, bez obzira na nepopularnost<br />

i nesposobnost trenutne<br />

koalicijske Vlade, kao i na sve<br />

promašaje predsjednikovih spin<br />

doktora i menadžera kampanje,<br />

one dvije kolumne iz jeseni 2009.<br />

godine jasno demonstriraju pravi<br />

razlog Josipovićeva poraza: u pet<br />

godina predsjednikovanja, on nije<br />

postigao ništa vrijedno spomena.<br />

Glasači moraju<br />

znati ne samo točno<br />

koga biraju, nego<br />

i koga ta osoba<br />

predstavlja i zašto. Bez<br />

odgovornosti na vrhu,<br />

borba protiv korupcije<br />

nema smisla<br />

On jednostavno nije bio (dovoljno) dobar<br />

predsjednik. Prisjetit ću se stoga još jednom<br />

svojih tadašnjih riječi, djelomice i zato<br />

što bi mogle poslužiti i novoj predsjednici.<br />

U prosinačkoj kolumni 2009. godine<br />

predsjedniku sam savjetovao da ne bude<br />

branitelj statusa quo jer Hrvatska sebi ne<br />

može priuštiti “predsjednika kontinuiteta”.<br />

Hrvatskoj nije bio potreban predsjednik<br />

koji će apelirati na institucije da napokon<br />

počnu raditi svoj posao. Hrvatskoj je bio<br />

potreban predsjednik koji će iskoristiti sve<br />

svoje ovlasti, svu svoju mudrost i političku<br />

vještinu, svu vrijednost svoje izravne veze<br />

s biračima kako bi učinio sve da institucije<br />

državnog sustava prorade. Predsjednik,<br />

upozorio sam, ne bi smio upasti u kolotečinu<br />

dnevnopolitičkih događaja i ad hoc<br />

odgovaranja na izazove. Njegovi najveći<br />

napori morali bi biti usmjereni na ispunjavanje<br />

dugoročne vizije rješenja glavnog<br />

problema hrvatskog političkog sustava –<br />

krize vodstva i odlučivanja.<br />

Napisao sam tada kako su hrvatskom<br />

političkom sustavu prije svega potrebne<br />

tri reforme: stranačkog sustava, izbornog<br />

sustava i teritorijalnog ustroja. Ako su<br />

stranke upale u vrtlog nedemokratičnosti,<br />

ovisnosti o državnom novcu i lakomosti za<br />

privatnim i tajnim financijerima – u tome<br />

bi ih Zakon o političkim strankama morao<br />

onemogućiti. Zbog njegova toksičnog<br />

utjecaja na izoliranost stranačkih elita od<br />

glasača, i Zakon o izborima zastupnika u<br />

Hrvatski sabor trebalo bi promijeniti, i to<br />

svakako u skladu s reformom teritorijalnog<br />

ustroja države koji je neodrživ. “Glasači<br />

moraju znati ne samo točno koga biraju<br />

nego i koga ta osoba predstavlja i zašto. Bez<br />

jasne odgovornosti na najvišem nivou vlasti,<br />

svaka borba protiv korupcije naprosto<br />

nema smisla”, napisao sam.<br />

8<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015<br />

DR. JOSIP GLAURDIĆ JE HRVATSKI ISTRAŽIVAČ NA SVEUČILIŠTU CAMBRIDGE<br />

S DOKTORATOM POLITIČKIH ZNANOSTI AMERIČKOG YALEA.

Hrvatska danas još<br />

ne zna čemu joj služi<br />

članstvo u Europskoj<br />

uniji, a o generalnoj<br />

vanjskopolitičkoj<br />

strategiji da ne govorimo<br />

DAVOR PONGRAČIĆ/CROPIX<br />

U završnoj noći kampanje, kada je već znao da je izgubio, predsjednik Josipović<br />

održao je jedan od svojih najkraćih, ali najsadržajnijih i najelegantnijih govora<br />

Bio sam tada, naravno, svjestan težine zadatka, ali i uvjeren kako predsjednik<br />

– koji je dobio jasan mandat glasača na izborima – može postići konsenzus<br />

za nužne promjene među građanima i glavnim političkim igračima.<br />

Štoviše, upozorio sam ga kako će “upravo o izgradnji tog konsenzusa – za<br />

koji sam siguran da već postoji, ali je neiskorišten – ovisiti Vaš uspjeh i mogućnost<br />

Vašeg ponovnog izbora”. Drugim riječima, prije punih pet godina<br />

dao sam predsjedniku nacrt nužnih ustavnih i zakonskih promjena o kojima<br />

je on počeo govoriti tek prije nekoliko mjeseci. Jedina je razlika što sam ih<br />

ja tada (točno) nazvao promjenama koje će nas uvesti u Treću Republiku, a<br />

predsjednik ih je nazvao promjenama za Drugu Republiku.<br />

Mjesec dana kasnije, savjetovao sam predsjedniku da se i u pitanjima<br />

vanjske politike okani prolaznih tema, te da se i na tom polju posveti strateškom<br />

promišljanju hrvatske budućnosti. “Što će Hrvatska zapravo učiniti sa<br />

svojim članstvom u Europskoj uniji?” upitao sam ga i upozorio da će vanjskopolitički<br />

uspjeh njegovog mandata u najvećoj mjeri ovisiti ne o ulasku<br />

Hrvatske u Europsku uniju, nego o tome kako će Hrvatska iskoristiti članstvo<br />

u njoj da bi oblikovala našu regiju na sliku naših (i europskih) interesa.<br />

Pri tome sam posebno istaknuo važnost<br />

Bosne i Hercegovine te nužnost da predsjednik<br />

shvati kako je trenutna “off-hands”<br />

politika dugoročno neodgovorna. S prvim<br />

danom hrvatskog članstva u Europskoj<br />

uniji, predsjednikova je zadaća trebala<br />

biti da uvjeri ostatak EU da je potrebna<br />

aktivna politika koja neće robovati svakom<br />

slovu Daytona i koja se neće bojati<br />

lokalnih moćnika – pogotovo onih u Banjoj<br />

Luci. A njegov sljedeći korak je trebao<br />

biti izlazak s takvom potporom pred<br />

Sarajevo i Beograd, i njihovo uvjeravanje<br />

da naša zajednička europska budućnost<br />

ovisi o novim i iskrenim pregovorima o<br />

unutrašnjem uređenju Bosne i Hercegovine.<br />

I to pregovorima u kojima će se svi<br />

morati nečega odreći.<br />

Pet godina kasnije, međutim, Hrvatska<br />

još ne zna za što joj uopće služi članstvo<br />

u Europskoj uniji, a o generalnoj vanjskopolitičkoj<br />

strategiji da ni ne govorimo. Kad<br />

su u pitanju Bosna i Hercegovina i ostatak<br />

regije, predsjednik je nešto pokušao<br />

“diplomacijom isprikama” u prvoj godini<br />

mandata, ali potom je i od toga dignuo ruke.<br />

Drugim riječima, balans proteklih pet<br />

godina u predsjednikovoj vanjskoj politici<br />

je “too little, too early”, a u unutarnjoj politici<br />

“too little, too late”. Predsjedniku Josipoviću<br />

dovoljno za zaslužen poraz, a nama<br />

tek za žal nad pet izgubljenih godina.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 9

EUROPSKA POSLA<br />

GORDANA GRGAS<br />

Tko će prvi do<br />

Junckerovih milijardi<br />

Alkemija u koju sada treba uvjeriti<br />

parlamentarce EU jest da će 60-ak<br />

milijardi eura nabubriti na 300 milijardi<br />

eura novih ulaganja, većinom privatnih<br />

Europska je komisija sredinom siječnja i formalno pokrenula<br />

proceduru za osnivanje EFSI-ja, Europskog fonda za strateška<br />

ulaganja, od kojeg očekuje čudo, to jest da u tri godine učini ono<br />

što tržište samo po sebi nije uspjelo iako pliva u novcu - potaknuti<br />

investicije od tristotinjak milijardi eura te time utjecati na gospodarski<br />

rast i zapošljavanje. Prijedlog uredbe sada je u rukama europskih<br />

parlamentaraca i država članica predstavljenih u Vijeću EU, dakle politike,<br />

a bude li sve teklo prema planu, do ljeta bi fond mogao biti osnovan.<br />

Kako je postalo jasno već kad je ideja predstavljena u prosincu prošle<br />

godine, svojevrsnom se financijskom alkemijom nastoji proizvesti silno<br />

velike ukupne iznose investicija. Na taj fond i njegove efekte najlakše je<br />

zapravo gledati kao na obrnutu piramidu. Čini se klimavo, ali u Junckerovu<br />

timu i sjedištu Europske investicijske banke, koja im je partner, i dalje su<br />

uvjereni da su došli do dobre formule čiju efikasnost EIB može potkrijepiti<br />

vlastitom praksom. Kritičara, međutim, ne manjka, a velik dio njih ponavlja<br />

isto: početni input realnog kapitala u EFSI je mali. Drugi, pak, smatraju da<br />

bi taj bi fond mogao još malo istisnuti privatni kapital, kako već čini EIB, te<br />

je teško očekivati ozbiljniji rast privatnih investicija. Nekima se to čini kao<br />

pokušaj zamjene za propalu ideju izdavanja europskih obveznica... što je<br />

njemačka kancelarka svojedobno pokopala riječima: “Ne za moga života!”<br />

Među kritičarima su i oni koji su zabrinuti za budućnost ulaganja u projekte<br />

istraživanja i razvoja u EU jer je lavovski dio novca za jamstvo EIB-u uzet<br />

upravo iz programa koji to potiče...<br />

Arhitektura zaslužuje malo<br />

pažnje jer je i kompleksna i ambiciozna.<br />

EFSI će se temeljiti na<br />

ukupno 21 milijardi eura jamstva<br />

(16 milijardi Europskoj će investicijskoj<br />

banci jamčiti EU, za što će<br />

na stranu staviti 8 milijardi eura<br />

iz nekoliko svojih proračunskih<br />

izvora, a EIB će dodati još 5 milijardi<br />

jamstava iz svojih izvora),<br />

te će EIB na osnovu toga izdati<br />

Ulaganja EFSI-ja bit će<br />

junior tranša u odnosu<br />

na investicije iz<br />

privatnih izvora, pa bi<br />

privatni ulagači trebali<br />

biti spremniji uskočiti<br />

u rizične projekte<br />

AAA obveznice. Očekuje se da će fond s tako<br />

prikupljenih 60-ak milijardi eura financirati<br />

ili ulagati, zajedno s drugim javnim i privatnim<br />

investitorima, u važne i dobre projekte<br />

koji inače ne bi mogli biti lansirani jer su u<br />

kategoriji rizičnijih, te je navodno realno<br />

da se predviđa peterostruki efekt. EFSI-jev<br />

ulazak u neki projekt trebao bi poslužiti kao<br />

mamac za privatni kapital, tumači se, jer će<br />

on predstavljati junior tranšu u odnosu na<br />

investiciju iz privatnog izvora, te bi se stoga<br />

ostali ulagači trebali osjećati sigurnije i spremnije<br />

za avanturu.<br />

Dakle, da ne bude zabune, neće tu biti nikakvih<br />

donacija ni subvencija, nije to ideja.<br />

Junckerovi suradnici sada nastoje parlamentarce<br />

i članice uvjeriti da će inovativni<br />

financijski instrumenti koji će biti dostupni<br />

preko Europske investicijske banke i Europskog<br />

investicijskog fonda (od financiranja<br />

duga, preko jamstava, do ulaganja u<br />

equity) biti dovoljan katalizator za rast privatnih<br />

ulaganja u cijeloj Uniji. Zajednički<br />

europski pristup kakav predlažu nužan je,<br />

kažu, jer će multiplicirajući efekt i utjecaj<br />

na terenu tako biti mnogo veći. Osim toga,<br />

uredbom predviđaju i formiranje velikog<br />

pipelinea spremnih europskih projekata,<br />

te napominju da izbor neće biti pod političkim<br />

utjecajem; to će raditi nezavisni stručnjaci<br />

na plaći u investicijskom odboru.<br />

Ipak, kako je objasnio potpredsjednik<br />

Komisije Jyrki Katainen, svaki će projekt<br />

morati još dobiti i zeleno svjetlo Odbora<br />

EIB-a. To, s jedne strane, znači jako temeljito<br />

pretresanje parametara svakog projekta,<br />

što može biti ohrabrujuće za ulagače i<br />

pokazatelj da ih putem ne očekuju iznenađenja,<br />

ali istodobno implicira da stvari neće<br />

ići baš jako brzim tempom. Birokratizacija<br />

svakog europskog pothvata uvijek je realna<br />

opasnost. Taj investicijski plan Europske<br />

10<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Jedna od hrvatskih<br />

perjanica na listi je LNG<br />

na Krku, ali taj energetski<br />

projekt, unatoč dugom<br />

planiranju, još nema ni<br />

lokacijsku dozvolu<br />

TEA CIMAŠ/CROPIX<br />

Prikupljanje neobvezujućih ponuda zainteresiranih zakupaca kapaciteta LNG terminala<br />

je u tijeku. To će pokazati koliko je zaista interesantan tržištu<br />

komisije nema kvota za zemlje, a ne bi trebalo biti ni skrivenih miljenika<br />

iako su neke članice već pokazale daleko više entuzijazma od ostalih. Europi<br />

nedostaju investicije, to nije tajna, pale su za 15 posto od 2007. godine,<br />

a pad se uvelike odnosi na Španjolsku, Italiju, Grčku, Britaniju i Francusku,<br />

potom Irsku i Nizozemsku. Te zemlje, međutim, neće biti istaknute<br />

kao posebne mete, svi će u startu imati jednake šanse uspiju li pripremiti<br />

valjane projekte. Zasad postoji tek indikativna lista njih oko 2000, u čemu<br />

je Hrvatska sa 70-ak, ali kako još nema pravila po kojima će se projekti<br />

prijavljivati i ocjenjivati, bitka za Junckerove milijarde tek slijedi.<br />

Sreća je za Hrvatsku što Komisija, iako je to bilo spomenuto u prvim<br />

prijedlozima, nije usvojila politiku uvjetovanja pristupa EFSI-ju<br />

provođenjem strukturnih reformi. Stoga se takvi kakvi jesmo možemo<br />

nadati da će, primjerice, projekt LNG-a na Krku - jedna od perjanica<br />

na hrvatskoj listi koja je potencijalno zanimljiva za europski energetski<br />

krvotok - biti dovoljno atraktivan da uđe među izabrane (što se teško<br />

može reći za projekt TE Plomin jer ne odgovara europskim energetskim<br />

ciljevima). No, problem s LNG-om je što<br />

terminal, unatoč činjenici da se o njemu<br />

govori već niz godina, još nije spreman<br />

za realizaciju i što niz koraka prema tome<br />

tek treba obaviti, uključujući lokacijsku<br />

dozvolu. Pomoći će vjerojatno što je na<br />

listi hrvatskih strateških investicija, ali<br />

prema objavljenim planovima, spreman<br />

bi mogao biti tek 2017. godine. U tijeku je<br />

pak prikupljanje neobvezujućih ponuda<br />

zainteresiranih zakupaca kapaciteta terminala,<br />

što će uskoro pokazati koliko je<br />

interesantan tržištu i koji je model moguć<br />

za njegovo financiranje, odnosno hoće li<br />

privatni investitori poskočiti.<br />

Što žele ostale članice? Velik dio otpada<br />

na prometnu infrastrukturu i energetiku,<br />

skoro 60 posto projekata. I Finci bi gradili<br />

LNG terminal, Irska bi novu luku, Estonija,<br />

Latvija, Litva i Poljska da ih povezuje nova<br />

superbrza željeznička pruga, a Francuska<br />

željezničku liniju Charles de Gaulle...<br />

No, projekti uključuju i obrazovanje, digitalizaciju,<br />

inovacije, a navala je velika.<br />

S obzirom na sve rečeno, mudrijim se za<br />

Hrvatsku čini ići na kvalitetu projekata koje<br />

će gurati nego na kvantitetu jer velikim<br />

brojem nikoga nećemo impresionirati, niti<br />

za to imamo sape. Uostalom, jedva stižemo<br />

pripremiti i dovoljan broj projekata za europske<br />

fondove.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 11

FORBES<br />

FOKUS<br />

PUT U PROPAST<br />

SOCIJALNO<br />

TRŽIŠTE I<br />

IDEOLOGIJE<br />

RAZVALINA<br />

Zašto se svi kandidati (i sve stranke) zalažu za<br />

promašeni model, za “ideologiju razvaline”?<br />

Kratak odgovor na to pitanje glasi: zbog toga<br />

što se s ideologijom “liberalnog kapitalizma”<br />

ne mogu dobiti izbori<br />

PIŠE: DARKO POLŠEK<br />

FOTOGRAFIJE: CROPIX<br />

Kada je za Božić kardinal Josip Bozanić održao<br />

misu o “ideologiji i ideolozima razvaline”,<br />

u naš je rječnik uveo jednu novu, vrlo svježu<br />

sintagmu, zanimljivu zbog dvosmislenosti i<br />

pitijskog karaktera.<br />

Nema, naravno, nikakve sumnje da je misni govor bio<br />

usmjeren protiv postojeće vlasti, njezine nesposobnosti<br />

za obnovu, nesposobnosti da u ljude ugradi barem kakavtakav<br />

motiv, energiju za život i rad. “Kako drukčije nego<br />

djelovanju ideologa razvaline”, govorio je kardinal, “pripisati<br />

ono što se događa s hrvatskim gospodarstvom, koje je<br />

do te mjere razrušeno da ga se sve više gleda kao nešto što<br />

je nekad bilo, a sada se samo broje i preprodaju preostale<br />

cigle iz njegove ruševine. U razvalinama, naime, nema<br />

života, one stoje tek kao zloguki podsjetnik na mjesto u<br />

kojemu je život nekoć postojao. U razvalinama nitko ne<br />

živi, ali neki od njih dobro žive… No, možda je još strašnije<br />

to što vidimo nastojanja da se od ljudi naprave duhovne<br />

razvaline, vidljive posebno po ranama nezaposlenih, supružnika<br />

i obitelji.”<br />

DIJALEKTIKA RAZVALINE<br />

Kardinalov je misni govor zanimljiv jer on svojom optužbom<br />

ne ukazuje samo na postojeću vlast nego i na brojne<br />

prethodne političke garniture koje su postupno rušile kuću,<br />

jedni pljačkom, drugi nemarom, treći neznanjem. Garniture<br />

koje su nas navele na pomisao da nam preostaje još samo<br />

prodaja cigli iz naše ruševine. “Razvaljeni smo” demografski,<br />

socijalno, ekonomski, politički i idejno.<br />

Čini se kao da je u tom živom govoru progovorio i očaj<br />

samog kardinala.<br />

Ali, je li u toj kući život nekoć stvarno postojao, kako kaže<br />

kardinal Bozanić? Ili smo se i nekoć, kao i danas, zadovoljavali<br />

tek imitacijama života? Demografija nam strmoglavo<br />

pada već od sedamdesetih godina. Socijalno, “onda” nismo<br />

vidjeli napredak, baš kao što ga ne vidimo ni “sada”. Ekonomski<br />

smo i “onda” radili rošade baš kao i danas. A meandri<br />

politike i političkih ideja zanosili su nas i razočaravali onda<br />

baš kao i sada. I, da stvar bude još gora, tako je bilo bez obzira<br />

dokle u prošlost idemo s tim “onda”. Nema prevelikih<br />

razloga za tvrdnju da je “život” u našoj metaforičnoj, odozgo<br />

12<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Ideologija “socijalne pravde” bila je i<br />

ostala najvažnije moralno ticalo ljevice,<br />

a sada su se pod okriljem Crkve toj<br />

ideologiji pridružile i brojne druge stranke<br />

i ideolozi desnice<br />

GORAN MEHKEK/CROPIX<br />

promatranoj kući nekoć bio mnogo bolji. Život je, kako kaže<br />

Kundera, bio i ostao – negdje drugdje.<br />

U toj sintagmi “razvaline” – zbog njezine višesmislenosti –<br />

sadržano je ipak mnogo više. Komunizam je bez sumnje očit<br />

primjer takve ideologije razvaline, ili barem metonimije za<br />

nesposobnost, nemar, neznanje, i nepravde raznih vrsta. O<br />

fašizmu ne treba trošiti riječi: on je, osim drugih, i samoga<br />

sebe već davno razvalio. Ali ako su te ideologije već odavno<br />

“razvaljene”, o kakvoj je ideologiji sada riječ?<br />

Ideolozi su razvaline svi oni koji su ostali bez ideja, svi<br />

oni koji se obraćaju nekom davno svršenom vremenu, nekoj<br />

prošlosti ili propalim idejama prošlosti, idejama i načinima<br />

postupanja koje bi trebalo jednom za svagda napustiti, jer<br />

više ne korespondiraju sa stvarnim životom. U tom se smislu<br />

“ideologija razvaline” tiče i same kurije, koja se obično percipira<br />

kao najčvršće i najstabilnije utočište tradicije i prošlosti.<br />

Ali i za nju vrijedi poruka svetog Petra: “Eto na vratima nogu<br />

onih koji su tvoje pokopali, a i tebe će iznijeti” (DA 5,9). Tu<br />

Petrovu izreku često je spominjao jedan od najpoznatijih<br />

filozofa, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, kao uporište ideje<br />

o vječnoj – dijalektičkoj promjeni i o jednakosti umnog i<br />

zbiljskog.<br />

Istina je: bili smo i ostali zatočenici prastarih ideja i načina<br />

postupanja. Ideja o tome da su “naši” uvijek dobri, ma kakvi<br />

bili, zato što su “naši”, ideje da će nam “naši” uvijek željeti<br />

dobro i da će se mnogo pouzdanije vladati po načelu “našeg<br />

dobra” negoli stranci. Bili smo i ostali zatočenici ideja da će<br />

sve biti dobro ako skupimo sve pametne glave na jednome<br />

mjestu. Ideje da će nas dogovor i sloga uvijek izvući. I još<br />

brojnih drugih.<br />

TRČIM NALIJEVO!<br />

Ali, premda se Kurija pod vodstvom pape Franje, priznanjem<br />

vlastitih “grijeha” želi promijeniti kako ne bi postala još<br />

jedan primjer ideologija razvaline, nije posve jasno kojim bi<br />

smjerom trebali krenuti, posebno stoga što su sve ideologije<br />

u izvjesnom smislu “stvar prošlosti”. Sve što nam se nudi<br />

već je netko davno prije rekao, i čini se kao da su svi putovi<br />

već iskušani. Premda se u kardinalovu govoru čini kao da se<br />

razvaline uglavnom tiču komunizma u teoriji i praksi, sudeći<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 13

FORBES<br />

FOKUS<br />

PUT U PROPAST<br />

po govorima i enciklikama pape Franje čini se da su ideolozi<br />

razvaline danas u prvome redu “trgovci”, “kapitalisti”, “bogataši”,<br />

“ideolozi bogaćenja”, ideolozi postojećeg neumjerenog<br />

kapitalizma i neoliberalizma, sustava koji je u brojnim katoličkim<br />

zemljama danas doveo do masovne nezaposlenosti,<br />

korupcije i nezadovoljstva. Takvi su nas ideolozi, sudeći po<br />

mislima pape Franje, doveli do stanja nepodnošljive nejednakosti,<br />

do uživanja u neumjerenosti i do drugih zala.<br />

I po tome se Crkva pridružila brojnim drugim kritičarima<br />

kapitalizma, nezadovoljnicima, te starim i prokušanim ideolozima<br />

– socijalne jednakosti. I ako je krajem osamdesetih<br />

i početkom devedesetih godina Crkva mogla predstavljati, i<br />

de facto jest predstavljala, jako moralno uporište demokracije<br />

i kapitalizma, prava na odlučivanje, prava na slobodno<br />

izražavanje, slobodu poduzetništva<br />

i raznih drugih sloboda,<br />

u novonastaloj situaciji, u kojoj<br />

smo zbog vlastita neznanja i<br />

nesposobnosti postali tranzicijski<br />

gubitnici, ta stvar s Crkvom<br />

ponovno se vratila ideologiji<br />

oslobođenja i apstraktne socijalne<br />

pravde kojoj rijetko znamo<br />

značenje, a još rjeđe znamo<br />

kako takvom ideologijom obnoviti<br />

kuću i njezine temelje.<br />

Budući da je ideologija “socijalne<br />

pravde” bila i ostala najvažnije<br />

moralno ticalo ljevice,<br />

sada su se pod okriljem Crkve<br />

toj ideologiji pridružile i brojne<br />

druge stranke i ideolozi desnice.<br />

Stoga je jedan domaći autor<br />

s pravom tvrdio kako su svi naši<br />

predsjednički kandidati, štoviše,<br />

čak svi političari, postali “dileri<br />

cigala” na razvalinama. “Dok<br />

su po drugim pitanjima, koja<br />

nazivamo svjetonazorskim, primjetne<br />

razlike između pojedinih<br />

hrvatskih stranaka i političara”, piše Borislav Ristić, “dotle su<br />

u ekonomskim pitanjima listom svi još uvijek poklonici socijalističkih<br />

ideja, odnosno, ideologije koju je kardinal Bozanić<br />

nazvao ideologijom razvaline. Nema niti jednog političara u<br />

Hrvatskoj, a pogotovo među predsjedničkim kandidatima, koji<br />

bi nedvosmisleno rekao da je za liberalni kapitalizam i da naslijeđe<br />

socijalističkog ekonomskog sistema treba u potpunosti<br />

odbaciti. Svi oni zagovaraju socijalistička ekonomska rješenja.”<br />

I upravo takva ujedinjenost glava oko pogrešnih ekonomskih<br />

rješenja među građane unosi dodatne zabune i nadopunjuje<br />

kardinalovu sliku razvaline. “Stoga samo s indignacijom i<br />

zabrinutošću možemo gledati kako i ovi predsjednički izbori<br />

svjedoče o tome da se tu ništa nije promijenilo, da nema nijedne<br />

nove ideje koja bi mogla ukazati na to da će se u tom pogledu<br />

išta promijeniti u Hrvatskoj”, dodaje Ristić. Najgora posljedica<br />

takve ujedinjenosti u borbi protiv liberalnog kapitalizma jest<br />

rastakanje parlamentarnog stranačkog života, nesposobnost<br />

stranaka da se ideološki odrede, jer će se umjesto glavnome pitanju<br />

– kako riješiti ekonomske probleme – naši birači odsada<br />

s jednakom vjerojatnošću okretati neartikuliranim postojećim<br />

strankama kao i proizvoljnim i nezrelim populistima.<br />

NEZRELI POPULISTI<br />

Neposredno prije nedavnih izbora u Hrvatskoj, dvoje ekonomskih<br />

stručnjaka, Vedrana Pribičević i Vuk Vuković, analiziralo<br />

je ekonomske parametre predsjedničkih kandidata i njihovih<br />

programa. Ivo Josipović<br />

inzistirao je na zelenoj ekonomiji,<br />

“što je skupo, jer postoji opasnost<br />

ponavljanja španjolskog<br />

primjera… koji je za posljedicu<br />

imao dug od 24 milijarde dolara<br />

i visoke račune”… Program<br />

novoizabrane predsjednice Kolinde<br />

Grabar Kitarović autori su<br />

nazvali “svaštarom”. “S jedne<br />

strane u tom se programu zaziva<br />

fiskalna konsolidacija, a s druge<br />

se predlažu populističke mjere<br />

BRUNO KONJEVIĆ/CROPIX<br />

Kardinal optužbom<br />

ne ukazuje samo na<br />

postojeću vlast nego i<br />

na prethodne političke<br />

garniture koje su<br />

postupno rušile kuću<br />

koje će sigurno imati posljedice<br />

na rashodovnoj strani proračuna.”<br />

Predsjednica navodi “smanjenje<br />

javne potrošnje (kao svoj<br />

cilj), dok istodobno najavljuje<br />

sufinanciranje stambenih kredita<br />

i usklađenje mirovina koje bi<br />

trebale dosegnuti 60 posto plaće”.<br />

Velik dio programa gospodarskog<br />

oporavka ona “zasniva<br />

na njezinu izravnom utjecaju na<br />

iskorištavanje fondova EU, koji<br />

su zapravo namijenjeni gospodarskom<br />

oporavku”. Stoga su poseban problem spomenuti<br />

ekonomisti vidjeli i u “personaliziranoj ekonomskoj politici<br />

koja predstavlja potencijalno plodno tlo za korupciju – naime,<br />

ako se dovođenje investitora veže za jednu osobu”. Programi<br />

ostalih dvojice kandidata prošli su u toj analizi još mnogo gore.<br />

Kujundžićev program štednje zapravo predlaže “da službenici<br />

ne dolaze na posao, a da ih se i dalje plaća, što je nedopustivo<br />

i uvredljivo za sve zaposlene”, dok Sinčić “namjerava ukinuti<br />

valutnu klauzulu i devalvirati kunu, što nužno znači rast cijena,<br />

strelovit rast svih uvoznih proizvoda, nestašicu osnovnih namirnica,<br />

bezvrijednost novca, a sve su to mjere zbog kojih bi se<br />

potpuno izbrisale vrijednosti životnih ušteđevina građana”.<br />

14<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Politološka analiza Borislava Ristića i ekonomska analiza<br />

Vedrane Pribičević i Vuka Vukovića kažu istu stvar: ekonomski<br />

su programi postojećih stranaka slični i ekonomski<br />

“nezreli”. Ali, zašto se onda svi kandidati (i sve stranke) zalažu<br />

za promašeni model, za tzv. ideologiju razvaline? Kratak<br />

odgovor na to pitanje jest: zbog toga što se s ideologijom<br />

“liberalnog kapitalizma” ne mogu dobiti izbori. Teško se,<br />

naime, založiti za ekonomske programe obnove i sređivanja<br />

javnih financija koji će ljudima obećavati “krv, znoj i suze” i<br />

pri tome istodobno očekivati valove glasačkog oduševljenja<br />

te pobjedu na izborima.<br />

SOCIJALNO TRŽIŠTE = DRVENO ŽELJEZO?<br />

Takva konstelacija prešutnog dogovora političkih elita<br />

i glasača nije isključivo hrvatsko<br />

obilježje. Istim su se problemom<br />

bavile i mnoge druge,<br />

posebno konzervativne stranke<br />

razvijenijih zemalja. Jedan<br />

od modela koje konzervativne<br />

stranke iznose kako bi nadvladale<br />

kontradikcije raznih<br />

“socijalnih” obećanja i mnogo<br />

skromnijih realnih mogućnosti<br />

jest njemački model poznat<br />

pod različitim imenima: “Ordoliberalizam”,<br />

“socijalno tržište<br />

freiburške škole”, “rajnski model<br />

društvenog i ekonomskog<br />

razvoja” ili – još jednostavnije<br />

– “rajnski kapitalizam”.<br />

Prema autoru sintagme, francuskom<br />

ekonomistu (osiguravatelju)<br />

Michelu Albertu, rajnski je<br />

kapitalizam (naime, kapitalizam<br />

koji su prihvatile zemlje uz Rajnu)<br />

u usporedbi s “američkim”,<br />

liberterskim modelom “pravedniji,<br />

učinkovitiji i manje nasilan”.<br />

On se od liberterskog modela laissez–faire<br />

ekonomije, prema Albertu, razlikuje po sljedećim<br />

obilježjima: financijske transakcije rjeđe određuju burze, a<br />

češće banke; banke i poduzeća u užoj su međusobnoj vezi; moć<br />

dioničara i menadžera ravnomjernije je podijeljena; sindikati<br />

i poslodavci tvore socijalno partnerstvo; država jače regulira<br />

ekonomsko postupanje, pogotovo ako tržište “dođe u koliziju”<br />

s vrijednostima koje pučanstvo ima oko ideje pravednosti i<br />

egalitarnosti, odnosno u vezi percepcije zajedničkih interesa.<br />

Nadalje: religije u rajnskom kapitalizmu (za razliku od “neoameričkog”<br />

modela) nisu institucije kojima se može trgovati;<br />

poduzeća nisu “robe” kojima se može trgovati kao s ostalim<br />

robama jer predstavljaju “zajedničko vlasništvo” (čak i kada su<br />

privatna); nadnice, koje se u “neoameričkom modelu” mogu<br />

bitno razlikovati od dobiti poduzeća, u rajnskom su modelu<br />

vezane za proizvodnost poslodavca; stanovi su u “neoameričkom”<br />

modelu također robe kojima se može trgovati, dok su u<br />

rajnskome “zajedničke robe” i država ih mora subvencionirati<br />

kao “socijalne stanove”; tržištu u rajnskom modelu nisu posve<br />

izloženi mediji, obrazovanje i zdravstvo; liječnički i nastavnički<br />

poziv u rajnskom je modelu “čast”, pa se nagrade za te<br />

pozive ne određuju kao nadnice, nego kao “nagrade za časna<br />

djela”. Zbog svih tih obilježja rajnskom se modelu često tepa<br />

sintagmama “kapitalizam s jastukom” (Kuschelkapitalismus)<br />

ili “privredom uzajamnosti” (Klüngelwirtschaft). Premda se<br />

sintagma rajnskog kapitalizma i “socijalnog tržišta” u međuvremenu<br />

oslobodila spomenutih definicija ili želja, ona su u<br />

nekom sličnom obliku postala<br />

vrlo prihvatljiva velikom dijelu<br />

desničarskoga glasačkog tijela.<br />

Određenja “rajnskog modela”<br />

i “socijalnog tržišta” postupno<br />

su se počela sve više poistovjećivati<br />

s njemačkom političkom<br />

praksom lijeve i desne<br />

provenijencije. Prema riječima<br />

bivšeg europskog ministra Rocca<br />

Buttiglionea, rajnski model<br />

nije nikakva teorija: riječ je o<br />

konkretnim oblicima suradnje<br />

AFP PHOTO / JAY DIRECTO<br />

Crkva se pridružila<br />

kritičarima kapitalizma,<br />

nezadovoljnicima te<br />

starim i prokušanim<br />

ideolozima – socijalne<br />

jednakosti<br />

i koordinacije različitih socijalnih<br />

interesa koje su Nijemci s<br />

vremenom uspjeli postići.<br />

A taj je model potom prihvatila<br />

i Europa.<br />

RAJNSKI MODEL KAO<br />

RAZVALINA?<br />

Nažalost, vratimo li se sada<br />

na Balkan, vidimo da nam<br />

određenja rajnskog kapitalizma<br />

ništa ne pomažu jer smo<br />

slični tinkering, ili socijalno<br />

dogovaranje, pregovaranje i preglasavanje, doduše, s puno<br />

više krađa i korupcije, imali i mi. A to, pak, znači: uspije li<br />

nam smjesa političkog pregovaranja, onda rezultat možemo<br />

zahvaliti “rajnskom kapitalizmu”, a ako ne uspije, kao što je,<br />

očito, slučaj s brojnim zemljama južne Europe i pogotovo<br />

Balkana – onda isti taj model slobodno možemo nazvati<br />

“ideologijom razvaline”.<br />

Ali, pustimo dosjetku. Postoje i ozbiljni razlozi za skepsu<br />

prema rajnskom (dogovornom) kapitalizmu. Premda je<br />

model suodlučivanja, koji uključuje i kontradiktorne ekonomske<br />

smjernice, trenutno još razmjerno uspješan u Njemačkoj,<br />

postaje sve jasnije da cijeli Stari kontinent ne može<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 15

FORBES<br />

FOKUS<br />

PUT U PROPAST<br />

funkcionirati na taj način, pa se kriza eurozone s pravom<br />

smije tumačiti kao posljedica neuspješne primjene “rajnskog<br />

kapitalizma” na cijelu Europu, ili, u mnogo dramatičnijem i,<br />

čini se, ispravnijem tumačenju, u uvjetima sve intenzivnije<br />

globalizacije, kao poraz samog modela.<br />

Ukratko, pomanjkanje teorije, odnosno, čvršće normativnosti<br />

u zasnivanju spomenutog socijalno-ekonomskog modela<br />

kapitalizma ima i mnogo loših strana. Prvo: neprestano<br />

dogovaranje i pregovaranje, nepostojanje čvrstih uporišta za<br />

predviđanje, a to znači orijentaciju<br />

u budućnosti, tvori stalan<br />

i razmjerno visok marginalni<br />

trošak poslovanja. On se potom<br />

kompenzira višim porezima i<br />

slabijom konkurentnošću europskih<br />

proizvoda na svjetskom<br />

tržištu. Nadalje, taj je model<br />

podložan stalnim optužbama<br />

za favoritizam, klijentelizam,<br />

pa i korupciju jačih ili brojnijih<br />

eurozastupnika, ministara, ali i<br />

korporacija u državnom i privatnom<br />

vlasništvu. Nije stoga<br />

slučajno da su europski građani<br />

sve skeptičniji prema europskim<br />

birokratima (“pregovaračima”)<br />

u Bruxellesu, Strasbourgu<br />

ili Luxemburgu, kao i<br />

prema korporacijama svih vrsta.<br />

Jer čak i njima, građanima Europe<br />

u razvijenijim i bogatijim<br />

demokracijama negoli je naša,<br />

cijela ta zgrada Unije, pogotovo<br />

kada se uspoređuje s uspjesima<br />

ostatka svijeta, sve više “miriše<br />

na socijalizam” ili “ideologiju<br />

razvaline”.<br />

Domaća je ljevica ove paradokse pregovaračkog rajnskog<br />

modela upravo osjetila na vlastitoj koži. Ne uspjevši<br />

zadovoljiti ničije interese, ona se dovela u situaciju da je se<br />

optužuje za “neoliberalizam”. A sve govori da će istu idejnu<br />

i praktičnu pogrešku ponoviti i nova vlast desnice, koju će<br />

ubrzo nakon dolaska na vlast s pravom početi optuživati<br />

za – “socijalizam”!<br />

MAGIČNA VRADŽBINA “SOCIJALNOG”<br />

U čemu je onda greška? Prije više od pedeset godina<br />

(1957.) nobelovac Friedrich Hayek suočio se sa sličnim problemom<br />

ideologije “razvalina” u tekstu “Što je socijalno?<br />

Što to znači? “ “Riječ ‘socijalno’”, pisao je Hayek, “postala je<br />

pridjev koji oduzima jasno značenje svakom pojmu s kojim<br />

se dovodi u vezu, i preobražava ga u vrlo rasplinutu frazu,<br />

čije se implikacije uvijek mogu iskrivljavati ako su nekome<br />

neprihvatljive. Upotreba te riječi u pravilu služi za skrivanje<br />

nedostatka suglasnosti među ljudima oko formule s kojom<br />

su oni, navodno, suglasni. Fraze poput ‘ekonomije socijalnog<br />

tržišta’ duguju svoje postojanje pokušajima da se politički<br />

slogani obuku u nošnju prihvatljivu za svačiji ukus. Kada<br />

svi koristimo riječ koja problem uvijek čini još konfuznijim<br />

umjesto da bude jasniji, kada ona pretendira da odgovor<br />

bude tamo gdje odgovora nema, kada je koristimo kao kamuflažu<br />

za težnje koje nemaju<br />

nikakve veze sa zajedničkim<br />

interesom, onda je očito došlo<br />

vrijeme za radikalnu operaciju<br />

uklanjanja ovih magijskih<br />

vradžbina.” Umjesto da se koristi<br />

za društvene strukture<br />

poput jezika ili običaja nastale<br />

anonimnim, spontanim, alogičnim<br />

djelovanjem i interakcijom<br />

ljudi, za proizvode nadindividualnih<br />

procesa kojima ne može<br />

upravljati nijedan pojedinačni<br />

um, riječ ‘socijalno’ danas se<br />

pretvorila u svoju suprotnost.<br />

WWW.EDELWEISS-GURGL.COM<br />

To što se “socijalno”<br />

koristi za označavanje<br />

vrijednosti koje se<br />

opisuju moralnima<br />

uzrok je degeneracije<br />

smisla za moralno<br />

Prvo se pretvorila u sinonim<br />

za ‘moralno’ i ‘dobro’, u sintagmama<br />

‘socijalna samosvijest’,<br />

‘socijalna odgovornost’, ‘socijalno<br />

blagostanje’, ‘socijalna<br />

pravda’, pa je političari koriste<br />

kao poštapalicu za sve i svašta,<br />

a potom se (‘logično’) pretvorila<br />

u predmet političke manipulacije<br />

odnosno svake namjerne<br />

intervencije u poredak. Tako je<br />

riječ ‘socijalno’ postupno posve<br />

izgubila na značenju i počela<br />

denotirati ‘sve što ima neke veze s društvom’.”<br />

Naravno, pretjerano je reći da sva ekonomska zla leže u<br />

zbrci značenja riječi “socijalno”, ali posve je jasno da je jedan<br />

od jasnijih kriterija “ideologije razvaline” ili, točnije, jedan<br />

od razmjeno važnih uvjeta za pretvaranje kuće u razvalinu<br />

– “newspeak”, politički novogovor, u kojem političari mogu<br />

izvrtati smisao vlastitih riječi i obećanja, u kojem je, kako<br />

Orwell kaže, dobro = loše, sloboda = nužnost itd., govor kojim<br />

se sugerira da je svaki postupak koji činimo “u ime društva”,<br />

“za opće dobro”, ujedno i dobar, opravdan i poželjan ako je<br />

“socijalno osjetljiv”. “Doista”, zaključuje Hayek, “sve češće<br />

mislim kako je rastezanje riječi ‘socijalno’ za označavanje<br />

vrijednosti koje smo uvijek opisivali kao moralne možda jedan<br />

od glavnih uzroka opće degeneracije smisla za moralno<br />

u našem svijetu.”<br />

16<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

POSLOVNI INKUBATORI I<br />

TEHNOLOŠKI PARKOVI<br />

Kreatori novog biznisa<br />

NAPISALI:<br />

Gordana Grgas, Dragana Radusinović, Gordana Galović, Luka Benčić, Nikola Patković, Jozo Vrdoljak i Boris Orešić<br />

ILUSTRACIJA: SHUTTERSTOCK<br />

Tu ništa nije slučajno i nema letargije.<br />

Ritam je brz, a planovi globalni. Ako vas<br />

uhvati poslovični hrvatski pesimizam,<br />

svakako posjetite jedan od 30-ak domaćih<br />

poslovnih inkubatora ili tehnoloških<br />

parkova; dobit ćete moćnu energetsku<br />

injekciju. Mi smo ih u ovom broju <strong>Forbes</strong>a<br />

posjetili deset – u Zagrebu, Sisku,<br />

Varaždinu, Osijeku, Rijeci, Šibeniku, Splitu<br />

i Klisu, a samo su tri rezultat privatne<br />

inicijative. Prema najavama, bit će ih još.<br />

Zagrebački inkubator poduzetništva,<br />

smješten u ZIP.Factoryju, svakako<br />

je najstariji i najveći privatni start-up<br />

inkubator, a od ove godine diči se i fondom<br />

sjemenskog kapitala, pa se može nazvati i akceleratorom.<br />

Skromnim, ali ipak. U Sisku je tvrtka Applied Ceramics<br />

prije nekoliko mjeseci pokrenula inkubator Pisak i već sve<br />

vrvi od ideja, a inspiracija stiže iz Silicijske doline. The Inkubator,<br />

koji se smjestio u Impact Hubu Zagreb, eksperiment je<br />

koji gura socijalno poduzetništvo. I u njemu najavljuju fond<br />

sjemenskog kapitala.<br />

Ostali inkubatori i tehnološki parkovi iz našeg dosjea u<br />

vlasništvu su općina, gradova ili sveučilišta, a planovi većine<br />

usmjereni su na značajno širenje zahvaljujući novcu iz europskih<br />

fondova, u čemu prednjače Rijeka i Varaždin.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 17

Vjerujem da je sve moguće,<br />

poruka je na zidu koja<br />

dočeka posjetitelja u ZIP.<br />

Factoryju na zagrebačkoj<br />

Kajzerici. Onda sitnijim<br />

slovima: Ja riskiram. Ja sam fokusiran.<br />

Energičan sam. Pa crvenim: Ja<br />

sam poduzetnik.<br />

Tako mladi članovi timova koji<br />

dolaze u prvi hrvatski privatni<br />

start-up inkubator nemaju jedan od osnivača<br />

Poslovni anđeo<br />

Mihovil Barančić,<br />

dileme što dobivaju i što se od<br />

ZIP-a, kaže da bi<br />

njih tamo očekuje. Trenutno<br />

porezne olakšice<br />

za rizična ulaganja<br />

ih je 11, a u tri ili četiri najbolja<br />

olakšale mnogo<br />

Zagrebački inkubator poduzetništva<br />

(ZIP) uložit će do 15 tisuća<br />

toga<br />

eura sjemenskog kapitala za oko<br />

osam posto udjela. Iako radi u znatno<br />

skromnijim uvjetima od svojih svjetskih<br />

uzora, YCombinatora, Techstarsa<br />

i Seedcampa, to je najbliže akceleratoru<br />

što Hrvatska trenutno ima.<br />

Neki ZIP-ovi stariji "diplomanti"<br />

već su se otisnuli dalje i primili veće<br />

runde ulaganja stranih fondova rizičnog<br />

kapitala, a ostali se nadaju da će ih<br />

slijediti ili su odustali. Kompeticija je<br />

velika, a neke ideje jednostavno nisu<br />

dovoljno dobre ili, pak, skalabilne da<br />

bi uspjele kao start-up projekt.<br />

"Uskoro krećemo s pozivom za<br />

sedmu generaciju, dok će oni iz<br />

prethodne generacije, u koje<br />

ćemo uskoro i uložiti, ostati<br />

kod nas i pratit ćemo dalje<br />

njihov razvoj te ulagati po<br />

potrebi. Za sve to imamo<br />

osiguranih 80 tisuća eura<br />

iz crowdfunding kampanje<br />

koju smo lani proveli<br />

na britanskoj platformi<br />

Seedrs", kaže Mihovil<br />

Barančić, jedan od<br />

osnivača Inkubatora,<br />

ocjenjujući da im je<br />

prošla godina bila<br />

prilično dobra. Još<br />

nisu odlučili kako<br />

će dalje, hoće li<br />

opet u crowdfunding<br />

ili će na neki<br />

drugi način osigurati<br />

novu rundu<br />

kapitala. Bez toga,<br />

18<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

INKUBATORI<br />

PRVI START-UP INKUBATOR I<br />

AKCELERATOR U HRVATSKOJ: ZIP<br />

Mjesto gdje je<br />

sve moguće<br />

U ZIP-u su fokusirani na tehnološke start-upe, što<br />

znači za projekte iz IT sektora s perspektivom<br />

brzog, vertikalnog rasta Piše: Gordana Grgas,<br />

snima: Boris Kovačev/Cropix<br />

ZIP<br />

Godina osnutka: 2012., osnivači<br />

Mihovil Barančić,<br />

Saša Cvetojević,<br />

Ivo Špigel, Damir Sabol<br />

• BROJ TIMOVA: ukupno 31<br />

u 5 generacija; sada je tamo<br />

6. generacija sa 11 timova<br />

• MENTORI: mreža 33 domaća i 7<br />

stranih mentora<br />

• USLUGE: prostor, infrastruktura,<br />

savjeti mentora, edukacijske<br />

radionice<br />

• TRAJANJE INKUBACIJE:<br />

4 mjeseca<br />

• CIJENA INKUBACIJE: 3000 kuna<br />

za tim do 4 člana<br />

• FOND ZA AKCELERACIJU: imaju,<br />

po timu maksimalno 15.000 eura<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 19

INKUBATORI<br />

ZIP<br />

većina start-upa koja ima šanse<br />

za uzlet morat će svoj prvi<br />

kapital tražiti u inozemstvu, a<br />

dosad je u tome često sudjelovao<br />

bugarski Launch Hub ili<br />

investicijski fond Eleven, što<br />

znači da se domaći start-upi<br />

nakon inkubacije sele u Bugarsku<br />

ili pak na zapad, ako<br />

se tamo probiju. Kako nam je<br />

rekao Barančić, nedavno su<br />

tri njihova "diplomca" dobila<br />

vanjsku investiciju – aplikaciji<br />

za nutricioniste GreenPie stigla<br />

je iz Bugarske, aplikaciji za<br />

treniranje Madbarz iz Mađarske,<br />

a Hockey Coach Visionu<br />

iz Švicarske.<br />

Jedna od novih opcija za financiranje<br />

start-upa u Hrvatskoj<br />

bit će možda i pilot-projekt<br />

koinvestiranja koji upravo<br />

najavljuje Hamag-Bicro u<br />

iznosu 7 milijuna kuna, u sklopu<br />

kojeg bi ta državna agencija<br />

s jednakim iznosom pratila<br />

ulaganja poslovnih anđela. Budući<br />

da su tri od četiri osnivača<br />

ZIP-a ujedno i poslovni anđeli<br />

okupljeni u udruzi Crane, to<br />

bi mogla biti prilika za timove<br />

u inkubaciji. No, država bi<br />

trebala učiniti još jedan pomak<br />

i uvesti, kao, primjerice,<br />

u Britaniji, porezne olakšice<br />

za rizična ulaganja poslovnih<br />

anđela, kaže Barančić, pa bi ih<br />

bilo više. On je dosad uložio u<br />

šest projekata, iz jednog je izašao,<br />

a samo jedan trenutno nosi dobit;<br />

preostala četiri još su u razvojnoj fazi i<br />

nekoliko su godina udaljeni od ostvarivanja<br />

dobiti. Općenito, kaže, prosječne<br />

početne (seed) investicije u start-upe<br />

su od 100 do 200 tisuća kuna.<br />

ZIP su uz Barančića krajem 2012.<br />

godine osnovali poduzetnici i poslovni<br />

anđeli Saša Cvetojević i Damir<br />

Sabol te Ivo Špigel kako bi potaknuli<br />

razvoj tehnoloških start-upa. Da je u<br />

Tehnološkom parku Zagreb, koji također<br />

funkcionira kao inkubator, bilo<br />

dovoljno prostora, svoj bi program<br />

inkubacije, kažu, provodili tamo, no<br />

ULOGA JE ZIP-a DA BUDE<br />

POKRETAČ START-UP<br />

ZAJEDNICE, A FOND KOJI<br />

SMO PRIKUPILI JE VELIK<br />

KORAK NAPRIJED, KAŽE<br />

SAŠA CVETOJEVIĆ<br />

morali su se snaći i tako je nastao ZIP.<br />

Factory.<br />

"Zadovoljan sam onim što smo dosad<br />

učinili. Inicijativa kojom je pokrenut<br />

ZIP prerasla je u ozbiljnu instituciju<br />

za potporu poduzetnicima. Uloga<br />

mu je da bude pokretač start-up zajednice<br />

i pomaže onima koji su krenuli<br />

u razvoj svojih projekata, a fond koji<br />

smo prikupili i koji će ove godine biti<br />

dodijeljen prvim projektima je velik<br />

korak naprijed jer dosad nešto takvo<br />

nije napravljeno ni u Hrvaskoj ni u<br />

regiji", komentira Saša Cvetojević.<br />

Na pitanje ima li timova dovoljno,<br />

odgovara potvrdno jer su im<br />

kapaciteti ograničeni zbog<br />

vrlo malih sredstava kojima<br />

sve financiraju. Naravno, bili<br />

bi sretniji kad bi im dolazilo<br />

još više kvalitetnih projekata i<br />

kad bi mogli odabrati još bolje<br />

jer bi tada i brže vidjeli rezultate<br />

svog rada, napominje.<br />

Inkubacija se sada provodi<br />

u trajanju od četiri mjeseca,<br />

stoji 3000 kuna za tim od<br />

četiri člana, a za to vrijeme<br />

"đaci" prolaze intenzivnu<br />

edukaciju i razvoj.<br />

"Timovi prije svega rade<br />

na brušenju svojih projekata.<br />

Cilj nam je naučiti ih izvršavanju<br />

zadataka koje si sami<br />

postavljaju, u zadanim rokovima<br />

i traženoj kvaliteti, praćenju<br />

pokazatelja i reagiranju<br />

na promjene. Sve to mora dovesti<br />

do opipljivih rezultata<br />

poput izbacivanja prvih verzija<br />

na tržište, prvih korisnika,<br />

prvih prihoda, investicija<br />

ili barem izrade prvog funkcionalnog<br />

prototipa", tumači<br />

princip rada Cvetojević.<br />

Svakom je timu dodijeljen<br />

vodeći mentor, a oni mogu po<br />

vlastitom izboru na individualnoj<br />

bazi raditi i s drugima,<br />

raznih profila, koji su na listi<br />

ZIP-a. Sada ih je 40-ak, domaćih<br />

i stranih, a među njima<br />

su i uspješni startupovci poput<br />

Osječanina Matije Kopića,<br />

osnivača Farmerona, Mate Rimca, pa<br />

suvlasnika Pet minuta Luke Abrusa...<br />

K tome, u toj tvornici start-upa stalno<br />

se nešto zbiva, od različitih hackathona<br />

do konferencija, a postoji i<br />

prostor za coworking za one koji nisu<br />

u inkubaciji, tako da su inspiracija i<br />

networking zajamčeni.<br />

Uskoro će organizirati i konferenciju<br />

o neuspjesima jer je, naravno, i to<br />

edukativno. Uostalom, velika većina<br />

start-upa propada, to im je "genetska"<br />

predispozicija. Ta "fail" konferencija<br />

bit će dio europskog projekta financiranog<br />

iz programa Horizon 2020,<br />

20<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

za što su se natjecali u sklopu međunarodnog<br />

konzorcija pod vodstvom<br />

belgijskog Start Laba.<br />

Jedan od uspješnih ZIP-ovih timova<br />

u aktualnoj, šestoj generaciji, koji<br />

je već počeo s prodajom proizvoda je<br />

tvrtka Thorium Software. U inkubator<br />

su došli ponajprije radi stjecanja<br />

poduzetničkih znanja, tumači direktor<br />

Dario Ilija Rendulić, a razvili su<br />

aplikaciju za provedbu energetskog<br />

pregleda zgrada ThoriumA+.<br />

"Imamo već nekoliko korisnika te<br />

200 otvorenih računa, što znači da<br />

certifikatori isprobavaju našu aplikaciju<br />

i možda postanu korisnici. U Hrvatskoj<br />

je sada 1600 certifikatora pa je<br />

to naše tržište, a sada ćemo aplikaciju<br />

prilagoditi i za europsko tržište", najavljuje<br />

Rendulić.<br />

Osječki start-up LegalTie razvio je,<br />

pak, softver za vođenje odvjetničkih<br />

ureda, kojemu se može pristupiti s<br />

bilo kojeg uređaja, i u veljači<br />

će ga pustiti u testiranje. Dosad<br />

je tvrtka dobila poticaj od Hamaga<br />

u iznosu od 50 tisuća kuna te od<br />

Osječko-baranjske županije 15 tisuća<br />

kuna, a u ZIP-u su zbog vrlo intenzivnog<br />

programa i uključivanja u njegovu<br />

široku poduzetničku mrežu. Kako<br />

kaže suosnivač Ivan Bosnić, već imaju<br />

i kontakte na američkom i britanskom<br />

tržištu, te su prilično uvjereni<br />

u uspjeh. Petra Klasić iz tima Tuto-<br />

Tod s partnericama još nije osnovala<br />

tvrtku, to tek slijedi. One su razvile<br />

iPad aplikaciju za roditelje male djece<br />

koji s njima žele kvalitetno provoditi<br />

vrijeme, nudeći im ideje i upute za<br />

aktivnosti. Na Zagreb Connectu su<br />

prošle godine osvojile treće mjesto i<br />

dobile 20 tisuća kuna, a uskoro izlaze<br />

s beta-verzijom. Sada im treba ulaganje<br />

kako bi krenule u ozbiljnu marketinšku<br />

kampanju. Program u ZIP-u<br />

Timovi šeste<br />

generacije u ZIP-u<br />

upravo završavaju<br />

četveromjesečnu<br />

inkubaciju, a najbolji<br />

među njima dobit će<br />

sjemenski kapital u<br />

iznosu do 15 tisuća<br />

eura<br />

je, kaže Petra Klasić,<br />

snažnog ritma i njoj je<br />

bio odličan. Web servis za<br />

iznajmljivanje apartmana Tourism4m<br />

proizvod je tima koji je u ZIP ušao<br />

prvenstveno radi mentorske mreže,<br />

ne toliko zbog kapitala, tumači osnivač<br />

istoimene tvrtke Augustin Jarak,<br />

koji je prethodno prošao i intenzivni<br />

tromjesečni program američkog startup<br />

akceleratora Founder Institute u<br />

Zagrebu. Kada ga završi i u ZIP-u, najavljuje,<br />

tražit će ulaganje od barem 25<br />

tisuća eura u nekom od akceleratora u<br />

SAD-u s obzirom na to da su i tvrtku<br />

registrirali u Delawareu.<br />

Kako jedna od definicija start-upa<br />

kaže da su oni novoosnovane tvrtke s<br />

globalnim ambicijama i potencijalom,<br />

posve je razumljivo da tako razmišljaju<br />

i rade i oni koji čine ZIP-ov alumni.<br />

Granice ne postoje, Hrvatska je samo<br />

prvi korak.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 21

INKUBATORI<br />

ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI<br />

PARK STEP RI<br />

Sveučilište u Rijeci u drugoj<br />

polovici 2008. godine<br />

osnovalo je Znanstvenotehnogijski<br />

park Step Ri,<br />

poduzetnički inkubator<br />

koji djeluje u sklopu Kampusa. U šest<br />

i pol godina napravili su i više nego što<br />

je bilo u planu.<br />

"Iako je naš primarni zadatak bila<br />

znanstvena zajednica, doseg nam se<br />

uvelike proširio i postali smo javni<br />

servis za poduzetnike. Zadaća nam<br />

je širiti poslovna znanja i informacije<br />

svima kojima će to pomoći da bolje<br />

posluju. Iako su zgrada i poslovni prostor<br />

za inkubaciju poslovanja bili naš<br />

početak, pokazalo se da su usluge i<br />

savjeti koje pružamo postali važniji<br />

i korisniji dio našeg postojanja. Naše<br />

znanje stvara razliku više od samog<br />

krova nad glavom", govori Boris Golob,<br />

direktor Parka.<br />

Ističe da žele raditi sa svima koji<br />

dođu i pomoći im da postanu uspješniji,<br />

profitabilniji i veći, a to se ne odnosi<br />

samo na one koji dolaze iz redova<br />

znanstvenika, iz Rijeke ili Primorskogoranske<br />

županije.<br />

"Imamo klijente iz cijele Hrvatske,<br />

a naše znanje je dobrodošlo i preko<br />

granica Hrvatske. Dobrih kandidata<br />

nikad dosta bez obzira radi li se o početnicima<br />

ili poduzećima koja posluju<br />

već godinama, a žele biti uspješnija i<br />

konkurentnija", kaže.<br />

Step Ri je u načelu poduzeće koje<br />

upravlja zgradom površine malo veće<br />

od 3000 četvornih metara i posluje<br />

kao poduzetnička potporna institucija.<br />

"Početna je ideja bila da primarno<br />

radimo sa znanstvenicima koji žele<br />

postati poduzetnici te im pružimo<br />

prostor i savjetodavnu potporu. Kako<br />

je, nažalost, takvih znanstvenika još<br />

premalo, počeli smo raditi i s 'normalnim'<br />

poduzećima. Sada imamo programe<br />

i za postojeća poduzeća, poduzetnike<br />

početnike, kao i za znanstvenike,<br />

ali i komercijalizaciju znanstvene<br />

opreme i kapaciteta. Imamo širok i<br />

vrlo posjećen program edukacija za<br />

poduzetnike, savjetodavne programe<br />

Prosvjetitelji<br />

novog doba<br />

Riječki je park primarno trebao raditi na ulasku<br />

znanstvenika u svijet poduzetništva, ali kako je njih<br />

i dalje premalo, postao je javni servis za poduzetnike<br />

usred sveučilišnog kampusa Piše: Luka Benčić<br />

22<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Direktor riječkog<br />

inkubatora Step Ri<br />

Boris Golob i suradnici<br />

Andrea Oštrić, Branka<br />

Franović, Jana Blažević<br />

Marcelja i Neven<br />

Tamarut<br />

u kojima radimo s tvrtkama nekoliko<br />

mjeseci, kao što su 'Tvornica inovacija'<br />

za razvoj proizvoda, 'Protos' za razvoj<br />

usluga te pojedinačna savjetovanja u<br />

područjima internacionalizacije i skaliranja<br />

poslovanja, strateškog upravljanja<br />

ili projekata EU",<br />

kaže Golob.<br />

Njihove usluge u pravilu<br />

su besplatne za korisnike<br />

jer je netko drugi,<br />

kako ističe Golob, "platio<br />

ručak".<br />

"Nastojimo osigurati<br />

plaćanje naših usluga iz<br />

programa MINPO, EU ili<br />

lokalne zajednice, odnosno iz vlastitih<br />

prihoda od upravljanja zgradom.<br />

Dakle, mi istodobno pribavljamo javna<br />

sredstva, novac iz različitih nacionalnih<br />

i europskih programa te kroz<br />

naše aktivnosti i kad ga dobijemo taj<br />

UZ POMOĆ AMERIČKE<br />

AMBASADE ORGANIZIRALI<br />

SU HACKATHONE I VEĆ DVA<br />

START-UP KAMPA U RIJECI, A<br />

TREĆI UPRAVO PRIPREMAJU<br />

SNIMILA: TEA CIMAŠ/CROPIX<br />

novac, transferiramo ga kao znanje<br />

i informacije, savjetovanje i podršku<br />

poduzetništvu. To sve nastojimo raditi<br />

efikasno kao da smo privatna profitna<br />

tvrtka jer jedino tako možemo zadržati<br />

kredibilitet kod naših financijera, ali<br />

i klijenata", kaže direktor.<br />

Ministarstvo poduzetništva<br />

izabralo je StepRi<br />

za najbolju poduzetničku<br />

potpornu instituciju 2012.<br />

godine (2013. se više nisu birale).<br />

Prema riječima Borisa<br />

Goloba, odlično surađuju i s<br />

Ministarstvom poduzetništva,<br />

HAMAG-BICRO-om,<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 23

INKUBATORI<br />

STEP RI<br />

PLANOVI ZA BUDUĆNOST<br />

SU AMBICIOZNI: RAST DO<br />

VELIČINE PROSJEČNOG<br />

PARKA U EU, 20-ak PUTA<br />

VEĆEG OD SADAŠNJEG<br />

Primorsko-goranskom županijom, Gradom<br />

Rijekom, a posebno s američkom<br />

ambasadom u Zagrebu, koja je omogućila<br />

održavanje dva start-up kampa (treći<br />

je u pripremi) kao i međunarodnog<br />

hackathona.<br />

"Dio naših stanara u inkubaciji ima<br />

pravo na nižu najamninu nakon što<br />

prođu prilično strogu evaluaciju što<br />

je provode tri neovisna evaluatora, a<br />

dio stanara plaća tržišnu najamninu.<br />

Za one koji nemaju potrebu za<br />

prostorom, ali im treba savjetodavna<br />

podrška, tu je 'off park inkubacija'.<br />

Predinkubacija je program za one<br />

koji još nisu sigurni jesu li spremni<br />

za pokretanje posla ili ne", priča direktor<br />

Znanstveno-tehnologijskog<br />

parka.<br />

Na događanja koja organiziraju godišnje<br />

dođe više od tisuću polaznika,<br />

a to uključuje edukacije, povezivanja,<br />

savjetovanja. Više od 100 poduzeća,<br />

znanstvenika i početnika godišnje<br />

dobije savjetovanje, a njihovi su korisnici<br />

dobili nekoliko milijuna kuna<br />

subvencija.<br />

Step Ri zapošljava petero ljudi, od<br />

kojih je troje poslovnih savjetnika koji<br />

pokrivaju različita područja i kao tim<br />

rješavaju vrlo kompleksne projekte<br />

poslovnog savjetovanja malih i velikih<br />

tvrtki.<br />

"Imamo stručnjaka za metode inoviranja,<br />

razvoj i inovaciju poslovnih<br />

modela, strateško upravljanje, stvaranje<br />

disruptivnih inovacija, zatim kolegu<br />

koji je MBA, ali i specijaliziran za<br />

upravljanje i zaštitu intelektualnog<br />

vlasništva, kolegicu koja je certificirani<br />

stručnjak za definiranje cijena i<br />

cjenovnih politika, iskusna u razvoju i<br />

komercijalizaciji usluga te direktnom<br />

marketingu. Voditeljica projekata EU<br />

vodi naše projekte<br />

te informira i<br />

savjetuje korisnike<br />

o pojedinim<br />

europskim<br />

programima, a<br />

tu je i administratorica<br />

koja<br />

se brine o našim<br />

financijama, administraciji<br />

i svemu što je bitno da bi<br />

naše svakodnevno poslovanje teklo<br />

glatko", govori Boris Golob.<br />

Godišnji proračun Step Rija je oko<br />

2,5 milijuna kuna, a Golob ističe da su<br />

samoodrživi.<br />

"Financiramo se iz najamnine korisnika<br />

prostora i od projekata te manjim<br />

dijelom od savjetodavnih usluga.<br />

24<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Ostvarujemo knjigovodstvenu dobit,<br />

no u osnivačkom aktu tvrtke imamo<br />

klauzulu o obaveznom reinvestiranju,<br />

odnosno neisplati dobiti, tako da smo<br />

iz perspektive EU javna ustanova", kaže<br />

direktor.<br />

Step Ri vodi projekte kao što su<br />

EEN, već spomenuti "Protos" i "Tvornica<br />

inovacija" te "Komercijalizacija<br />

znanstvenih kapaciteta", s time da ih<br />

je još nekoliko u prijavi i čekaju se<br />

odgovori. U Parku je trenutno dvadesetak<br />

tvrtki s tristotinjak zaposlenih.<br />

Među najpoznatijim su korisnicima,<br />

bivšim i sadašnjim, start-upi kao<br />

što su Pametni upiti - WhoApi, E-glas<br />

te "njihova" predstavnica u HRT-ovu<br />

showu Iva Šamanić Jureša. WhoApi<br />

je posebno zanimljiva priča.<br />

Riječ je o tvrtki koja nudi usluge za<br />

pretraživanje informacija o više od<br />

200 milijuna domena, a svojedobno je,<br />

kao start-up, pobudila veliku pozornost<br />

struke – 2012. zamijetio ju je Mihovil<br />

Barančić, predsjednik hrvatske<br />

mreže poslovnih anđela CRANE, koji<br />

joj je pružio značajan poticaj uloživši<br />

300 tisuća kuna, a njihov je projekt<br />

dobio nagradu od 50.000 američkih<br />

dolara kao najbolji start-up na poznatoj<br />

konferenciji u SAD-u "Geeks<br />

on a Plane", koju dodjeljuje američki<br />

poslovni inkubator "500 Startups"<br />

i njegov osnivač Dave McClure, nakon<br />

čega su dečki prošli tromjesečno<br />

stručno usavršavanje u Silicijskoj<br />

dolini. No, još je tu "konja za trku".<br />

"Možda su ipak najuspješnije<br />

tvrtke koje rastu i zapošljavaju iako<br />

nisu klasični start-upi - Assist, Alveus,<br />

Kompare i Audit. Korisnici naših<br />

usluga su i uspješna rastuća SME<br />

poduzeća iz okruženja, primjerice<br />

Namještaj Mima, Alarm Automatika,<br />

GISdata i Login", kaže Golob.<br />

Uvjeti za dobivanje prostora su, dodaje,<br />

prije svega ambicija i dobra volja.<br />

Zgrada Znanstveno-tehnologijskog<br />

parka korisnicima nudi urede i laboratorije<br />

od 15 do 300 četvornih metara<br />

u dvije vrste najma: povlaštenom u<br />

fazi predinkubacije, od 4 eura po kvadratu<br />

mjesečno uz 2 eura po kvadratu<br />

paušala za troškove, te redovitom, za<br />

STEP RI<br />

Osnovan 2008., osnivač<br />

Sveučilište u Rijeci<br />

• UKUPAN BROJ KORISNIKA<br />

PROSTORA: 23<br />

• TVRTKI U INKUBACIJI: 5<br />

• TVRTKI U PREDINKUBACIJI: 4<br />

• PROGRAM PARK OFF<br />

INKUBACIJE: 6<br />

• MENTORA: 3<br />

• CIJENA PROSTORA: u<br />

predinkubaciji od 4 eura po<br />

kvadratu mjesečno plus 2 eura<br />

po kvadratu paušala za troškove,<br />

te redovni za tvrtke utemeljene<br />

na znanju i novim tehnologijama<br />

po tržišnoj cijeni do maksimalno<br />

12,6 eura po kvadratu plus 2 eura<br />

paušala za troškove mjesečno<br />

• USLUGE: korištenje ureda i<br />

laboratorija<br />

• TRAJANJE INKUBACIJE 3 godine,<br />

predinkubacije 6 mjeseci<br />

• Fond za akceleraciju nemaju, niti<br />

ga namjeravaju osnovati<br />

MEĐU NAJPOZNATIJIM<br />

KORISNICIMA RIJEČKOG<br />

INKUBATORA SU<br />

START-UPOVI PAMETNI UPITI -<br />

WHOAPI, TE E-GLAS<br />

tvrtke utemeljene na znanju i novim<br />

tehnologijama po tržišnoj cijeni do<br />

maksimalno 12,6 eura po četvornome<br />

metru plus 2 eura paušala za troškove,<br />

također po kvadratu na mjesečnoj bazi.<br />

Prema propozicijama, povlašteni<br />

najam mogu ostvariti poduzetnici vlasnici<br />

start-up poduzeća te pripadnici<br />

znanstvene zajednice s pozitivnom<br />

evaluacijom triju neovisnih stručnjaka,<br />

a uz uredsko-laboratorijske prostore<br />

stanarima su na raspolaganju<br />

konferencijski prostori, prostori za<br />

sastanke i edukacije te ugostiteljski<br />

objekt. Stanari imaju pravo besplatno<br />

se koristiti predavaonicom do 100<br />

mjesta i učionicom do 30 mjesta najviše<br />

tri dana kvartalno te dvoranom<br />

za sastanke prema potrebi i uz prethodnu<br />

najavu.<br />

"Predinkubacija traje šest mjeseci,<br />

inkubacija tri godine, a tehnološke<br />

tvrtke u komercijalnom zakupu nemaju<br />

ograničenje. Savjetovanje poduzeća<br />

nema nekakav rok. Neke tvrtke iz<br />

okruženja pratimo i podržavamo već<br />

četvrtu godinu, a po njihovu uspjehu<br />

i rastu poslovanja čini se da ćemo još<br />

dugo", kaže Golob.<br />

Na pitanje imaju li fond za akceleraciju<br />

ili ga namjeravaju osnovati,<br />

odgovor je ne, no imaju ambicija.<br />

"Sveučilište u Rijeci osnivač je zaklade<br />

FIPRO koja ima vrlo ograničena<br />

sredstva za razvoj i komercijalizaciju<br />

proizvoda. U ovom trenutku na toj zakladi<br />

skupljamo iskustva i razvijamo<br />

praksu", ističe.<br />

Planovi za budućnost su ambiciozni:<br />

rast do veličine prosječnog parka<br />

u EU (dvadesetak puta većeg od sadašnjeg).<br />

Za to su, kaže Golob, potrebna<br />

sredstva, ali i razvoj njihove poslovne<br />

zajednice kako<br />

bi sve to moglo<br />

stvarati vrijednost<br />

i za poslovnu<br />

i za znanstvenu te<br />

lokalnu zajednicu<br />

u cjelini.<br />

"Nema smisla<br />

graditi nešto što<br />

će zjapiti prazno.<br />

Nama u ovom<br />

trenutku nedostaju tvrtke, ali još više<br />

zapošljiva, kvaificirana radna snaga,<br />

kao što su inženjeri, programeri ili biotehnolozi,<br />

kojima će se privući strane<br />

tvrtke i omogućiti rast domaćih<br />

tehnoloških tvrtki.<br />

Zato je važna suradnja poslovne i<br />

znanstvene zajednice, stoga je uloga<br />

Sveučilišta u razvoju regije krucijalna.<br />

Sveučilište mora stvoriti ljude pomoću<br />

kojih će se transformirati gospodarska<br />

struktura šire regije i postindustrijske<br />

Rijeke", zaključuje direktor Znanstveno-tehnologijskog<br />

parka.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 25

To je drugačiji inkubator. Osim što potiče<br />

razvoj inovativnog poduzetništva, poseban<br />

naglasak stavlja na njegovu društvenu stranu,<br />

odnosno potiče one poduzetnike koji<br />

žele putem svojih rješenja kreirati pozitivne<br />

društvene promjene.<br />

Ne radi se samo o tehnološkim poduzetnicima,<br />

nego o svima koji imaju dobru i kvalitetnu ideju, kaže<br />

Ratko Mutavdžić iz konzultantske tvrtke Projektura,<br />

ujedno jedan od mentora u zagrebačkom The<br />

Inkubatoru, namijenjenom lokalnim poduzetnicima<br />

i društvenim inovatorima.<br />

Riječ je o jednom od malobrojnih privatnih inkubatora<br />

u Hrvatskoj, a osnovao ga je Impact Hub<br />

Zagreb. Sada je tamo 11 timova u različitim fazama<br />

razvoja, a kako najavljuje direktor i suosnivač Hermes<br />

Arriaga Sierra, za nekoliko najboljih osigurat će<br />

uskoro sjemenski ("seed") kapital kako bi pomogli<br />

u komercijalizaciji.<br />

26<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

INKUBATORI<br />

PRVI HRVATSKI RASADNIK SOCIJALNOG<br />

PODUZETNIŠTVA: THE INKUBATOR<br />

Stvaraju poduzetničku<br />

komunu za 21. stoljeće<br />

Prije dvije godine šest je partnera osnovalo tvrtku Pokreni ideju i Impact<br />

Hub Zagreb, ugodno mjesto za coworking, a jedan od programa je i<br />

inkubator za socijalne poduzetnike, u kojem sada čak 11 timova razvija<br />

svoje projekte po lean start-up modelu Piše: Gordana Grgas<br />

Hermes Arriaga,<br />

suosnivač i direktor<br />

Impact Huba Zagreb,<br />

najavljuje da će<br />

nekoliko najboljih<br />

timova uskoro dobiti<br />

sjemenski kapital<br />

SNIMIO: BORIS KOVAČEV/CROPIX<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 27

INKUBATORI THE INKUBATOR<br />

Ukupna je vrijednost inkubacije po<br />

članu tima, navodi on, 22.500 kuna godišnje,<br />

ali zahvaljujući potpori koju su<br />

dobili od Ministarstva poduzetništva i<br />

obrta te partnera Impact Huba Zagreb,<br />

cijena je za korisnike ipak znatno niža:<br />

500 kuna mjesečno. U pitanju je pilotprogram<br />

koji je počeo u travnju prošle<br />

godine, a kako tumači Hermes Arriaga<br />

Sierra, provode ga po "lean start-up"<br />

modelu. To znači da se kreće od ideje i<br />

njezina testiranja i modificiranja, pa se<br />

tek nakon toga osniva tvrtka.<br />

"To nije tipičan pristup za Hrvatsku.<br />

Uglavnom svi kreću obrnuto", kaže<br />

Hermes Arriaga. Program i edukacija<br />

u The Inkubatoru provodi se u pet<br />

stupnjeva – ideja, njezina razrada,<br />

ocjenjivanje koje uključuje i analizu<br />

tržišta, potom učenje o financijskom<br />

menadžmentu i pravnim pitanjima,<br />

zatim učenje o online oruđima te prezentacijskim<br />

vještinama, da bi tek na<br />

kraju uslijedila "starting up" faza, gdje<br />

se timovi pripremaju za pitch pred ulagačima.<br />

"Program je specifičan po tome što<br />

primjena tehnologije ovdje ne mora biti<br />

osnova ideje ili poslovanja poduzetnika,<br />

ali mu može značajno pomoći da<br />

svoju ideju uspostavi, proširi ili globalizira,<br />

što je inače jako bitno za naše malo<br />

i srednje poduzetništvo", objašnjava<br />

Mutavdžić, bivši microsoftovac koji je<br />

dosad pokrenuo<br />

tri start-upa. Među<br />

mentorima je<br />

NE MOGU JOŠ REĆI DA SMO<br />

USPJELI, ALI ODLUČILI SMO<br />

SE RAZVIJATI POLAKO I NE<br />

ŽALIMO SE, KAŽE ARRIAGA,<br />

DIREKTOR IMPACT HUBA<br />

i Arriaga, inženjer<br />

poljoprivrede iz<br />

Meksika koji je<br />

u Nizozemskoj<br />

magistrirao na<br />

ekonomiji okoliša,<br />

a fokusiran je na<br />

razvoj socijalnog<br />

poduzetništva. Zbog projekata u kojima<br />

je dosad sudjelovao kao poduzetnik,<br />

on ima komercijalne vještine i podučava<br />

o poslovnoj strategiji.<br />

U najvišoj fazi, koju nazivaju "rane<br />

operacije", trenutno su samo dva<br />

projekta, a većina ih je u predzadnjoj<br />

fazi, prototipa ili testiranja, gdje je i tim<br />

Svemira Vranka koji radi na GreenFlyu,<br />

organskom superfood napitku na<br />

bazi alge spiruline i sjemenki konoplje.<br />

Formulu za napitak smislili su uz<br />

pomoć nutricionistice Diane Gluhak,<br />

koja je također sa svojim timom u inkubaciji<br />

u The Inkubatoru, gdje razvija<br />

projekt profesionalnog savjetovanja o<br />

nutricionizmu i zdravlju. Mentor im<br />

je Arriaga.<br />

"Projekt GreenFly u fazi je traženja<br />

investitora i pripreme za izlazak na tržište.<br />

Green Fly je okupio tim prijatelja<br />

koji ima i međunarodne članove, pa<br />

se naše moguće partnerstvo širi sve<br />

do New Yorka, gdje pripremamo suradnju<br />

s organizacijom Smile Train za<br />

pomoć djeci s krivo sraslim usnama.<br />

Naime, kroz Impact Hub, koji je socijalnopoduzetnički<br />

inkubator, učimo<br />

razvijanje poslovnog modela, brušenje<br />

prezentacijskih i prodajnih vještina, ali<br />

i kako ugraditi model u kojem će uz<br />

osnivače i netko drugi imati koristi od<br />

našeg poslovnog uspjeha", kaže Svemir<br />

Vranko. Cilj im je prikupiti oko 800<br />

tisuća kuna ulaganja. U prezentaciji<br />

koju su pripremili, potencijalno trži-<br />

28<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

šte u EU procjenjuju na 20 milijuna<br />

"organski osviještenih" kupaca, pa kad<br />

bi zarađivali pet kuna po boci napitka,<br />

izgledna je potencijalna zarada od 100<br />

milijuna kuna.<br />

Tim Nisha radi pak na mobilnoj aplikaciji<br />

Hi koja na osnovu vaše trenutne<br />

lokacije i zadanih parametra, u radijusu<br />

od pet kilometara, pokazuje najbliže<br />

uslužne djelatnosti hitnih intervencija.<br />

Kako kaže Vedrana Mandić, Hub im je<br />

pomogao u razradi ideje, a prisustvovali<br />

su mnoštvu radionica od kojih kao<br />

najkorisnije izdvaja lean metodologiju,<br />

definiranje budžeta te prodajne vještine<br />

i vještine komuniciranja. “Ubrzo nakon<br />

uključenja u program testirali smo ideju.<br />

Razgovarajući s raznim vlasnicima<br />

uslužnih djelatnosti saznali smo da u<br />

moru reklama, web stranica ili društvenih<br />

mreža, djelatnosti koje se bave<br />

hitnim intervencijama jako teško dolaze<br />

do novih korisnika. Tako je nastala<br />

ideja Hi. Aplikacija će korisniku uštediti<br />

vrijeme jer će doći do tražene usluge na<br />

najbrži način, bez pretraživanja Interneta<br />

ili zvanja nekoga tko zna nekoga, a<br />

mali obrtnici će dobiti priliku da se izbore<br />

na tržištu”, tumači Vedrana Mandić.<br />

Očekuje da će s komercijalizacijom<br />

krenuti sredinom godine.<br />

Timovi su smješteni u prostoru Impact<br />

Huba Zagreb, u središtu grada, dizajniranom<br />

poput kreativne igraonice<br />

za odrasle ili pak svojevrsne poduzetničke<br />

komune 21. stoljeća. Malen je to,<br />

ali zanimljiv dio novog ekosustava za<br />

THE INKUBATOR<br />

Godina osnutka: 2014., osnivač<br />

Impact Hub Zagreb<br />

• U inkubatoru je trenutno<br />

11 timova<br />

• Mentora je 15<br />

• CIJENA PROSTORA: 500 kuna<br />

plus PDV mjesečno<br />

• Usluge: korištenje prostora<br />

Impact Huba Zagreb, edukacijski<br />

programi, rad s mentorima<br />

• TRAJANJE INKUBACIJE:<br />

godinu dana<br />

• Fond akceleracijskog kapitala:<br />

najavljuju da će ga imati uskoro<br />

poduzetnike koji nastaje u Hrvatskoj.<br />

Hub je prije dvije godine pokrenulo<br />

šest partnera, među kojima je bio i<br />

Arriaga, kako bi stvorili drukčije mjesto<br />

za rad, gdje se surađuje i uspostavljaju<br />

se kontakti s poslovnim partnerima.<br />

Njihovo poduzeće, kao i udruga za promicanje<br />

socijalnih inovacija, zove se<br />

Pokreni ideju, a tvrtka posluje na principu<br />

članstva – različite pakete usluga<br />

danas ima oko 90 članova, od kojih su<br />

20 posto male tvrtke.<br />

"Financiramo se i od iznajmljivanja<br />

prostora, održavanja radionica, pružanja<br />

konzultantskih usluga te apliciramo<br />

za razne fondove. Ne mogu još reći<br />

da smo uspjeli, ali odlučili smo se razvijati<br />

polako i ne žalimo se", kaže Arriaga,<br />

koji vodi sedmeročlani tim domaćina<br />

u Hubu. Osim što je u pitanju atraktivan<br />

prostor za coworking sa svom<br />

Impact Hub Zagreb<br />

posluje na principu<br />

članstva – različite<br />

pakete usluga danas<br />

ima oko 90 članova,<br />

od kojih su 20 posto<br />

male tvrtke<br />

infrastrukturom<br />

koja maloj tvrtki<br />

treba, u Hubu je<br />

naglasak na tzv. collaborative<br />

workingu,<br />

što je, tumači Arriaga,<br />

novi trend i dio licence koju<br />

su morali pribaviti s obzirom na to da<br />

su dio lanca Impact Hubova u svijetu.<br />

Prvi je bio pokrenut prije deset godina<br />

u Londonu, danas ih je već 65, a upravo<br />

je u proceduri otvaranje 20-ak novih.<br />

Kad tumači o čemu se sve tu radi, jer<br />

nije u pitanju samo ugodno mjesto na<br />

kojem imate radni stol i možete uključiti<br />

računalo, Arriaga gotovo zvuči kao<br />

propovjednik jer učestalo koristi riječi<br />

"dijeljenje", "zajednica", "otvorenost" i<br />

"opće dobro", te uz širok osmijeh naglašava<br />

da im je cilj razvoj poduzetništva<br />

koje ima pozitivan utjecaj na društvo i<br />

okoliš. Surađuju, kaže, i sa Zadrugom<br />

za etično financiranje, koja želi osnovati<br />

prvu etičnu banku u Hrvatskoj.<br />

Osim inkubatora, imaju još nekoliko<br />

programa za edukaciju i umrežavanje<br />

poduzetnika i socijalnih inovatora, a<br />

organiziraju i događanja poput Startup<br />

Mixera, što je neka vrsta poslovnog<br />

speedatinga, te FuckUpNights. Što li je<br />

to, pitali smo ga.<br />

"Tu se govori o neuspjesima. Prvi su<br />

put FuckUpNights održane u Meksiku,<br />

ali su se u međuvremenu takvi skupovi<br />

počeli održavati po svijetu. FuckUpNights<br />

su u Zagrebu privukle pozornost<br />

zbog prirode tog događaja, a upravo za<br />

veljaču pripremamo novu sesiju. Model<br />

je jednostavan: pozovemo 'fuckupreneurs'<br />

da pričaju o lekcijama koje<br />

su naučili jer vjerujemo da je život bolji<br />

kad eksternaliziramo te čudne trenutke<br />

neuspjeha, ili one kojih se sramimo,<br />

u sigurnom okolišu.<br />

Također, želimo demistificirati neuspjeh<br />

u Hrvatskoj", kaže Arriaga. Dosad<br />

su uspjeli u dvije "noći" na priču<br />

navesti šest lokalnih poduzetnika, ali<br />

nekako nam se čini da im nije lako dolaziti<br />

do kandidata, pa je demistifikacija<br />

poslovnog neuspjeha u Hrvatskoj<br />

još na samome početku, pri čemu FuckUpNights<br />

očito imaju ulogu posebne<br />

vrste socijalnog poduzetništva.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 29

INKUBATORI<br />

ULAGANJE TVRTKE APPLIED CERAMICS:<br />

INKUBATOR PISAK U SISKU<br />

Inspirirani<br />

Einsteinom<br />

i Silicijskom<br />

dolinom<br />

U bivšoj zgradi za tehnološka ispitivanja sisačke<br />

Željezare američki poduzetnik i povratnik u<br />

rodni Sisak Matt Darko Sertic pokrenuo je lani<br />

poduzetnički inkubator kako bi u zamrlom gradu<br />

potaknuo osnivanje novih tvrtki<br />

Piše: Boris Orešić. Snima: Darko Tomaš<br />

Kroz prostrane staklene površine ureda na prvom katu zgrade nekadašnjeg<br />

razvojnog centra sisačke Željezare pogled se pruža na<br />

krošnje stoljetnih hrastova. Iza njih su hale nekadašnjeg industrijskog<br />

diva u kojem je radilo 14.000 ljudi.<br />

Danas, sveden na ostatke ostataka, ogroman kompleks Željezare<br />

je poput grada bez stanovnika, a sličnu je sudbinu donedavno dijelila i ta šesterokatnica<br />

u kojoj su u socijalističko doba radili najveći stručnjaci za metalurgiju na<br />

ovim prostorima. Prije dvije godine u prizemlju su uređene kuhinja i prostorije<br />

prve hrvatske kulinarske akademije Kulin, a od rujna prošle godine živo je i na<br />

prvom katu, na čijih su 800 četvornih metara moderni uredi u kojima svoje privatne<br />

poslove vodi 11 mladih poduzetnika. Ukupno, tu radi više od 30 ljudi.<br />

U legendarnoj zgradi razvojnog centra koja je od početka 90-ih zjapila prazna<br />

otvoren je jedan od prvih privatnih poduzetničkih inkubatora u Hrvatskoj.<br />

Izrastao je iz tvrtke Applied Ceramics d.o.o., koja u obližnjim pogonima proizvodi<br />

specijalne materijale – tehničku keramiku, kvarc, silicij i industrijski safir, visoke<br />

tvrdoće, otpornosti na eroziju i koroziju te visoke točke tališta – koji se koriste<br />

kao dijelovi u strojevima za proizvodnju mikročipova.<br />

30<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Voditeljicu inkubatora,<br />

čijih je 90% kapaciteta<br />

popunjeno, Krunoslavu<br />

Kosina-Milutinović zovu<br />

i Čeličnom lady jer je<br />

diplomirala metalurgiju<br />

(desno). Na fotografiji sa<br />

suradnicom Ines Pavičić<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 31

INKUBATORI PISAK<br />

PODUZETNIČKI<br />

INKUBATOR SISAK<br />

Godina osnutka: 2014., osnivač<br />

Applied Ceramics d.o.o., glavni<br />

partner u projektu Ministarstvo<br />

poduzetništva i obrta<br />

• UKUPAN BROJ TVRTKI U<br />

INKUBATORU: 11 u 14 ureda<br />

• Mentora: 2<br />

• POPUST NA CIJENU PROSTORA:<br />

70 posto u prvoj godini<br />

• USLUGE: subvencionirani<br />

zakup poslovnog prostora<br />

na pet godina, besplatno<br />

korištenje zajedničkih prostorija<br />

i opreme, multifunkcionalna<br />

dvorana za sastanke, Wi-Fi,<br />

predstavljanje na portalu Pisak.<br />

biz, savjetodavna i stručna pomoć<br />

menadžera Applied Ceramicsa,<br />

mentorski rad s poduzetnicima<br />

početnicima i njihovo međusobno<br />

umrežavanje, edukacija u<br />

poduzetničkim vještinama –<br />

marketingu, poreznim propisima,<br />

knjigovodstvu, tajničke usluge po<br />

subvencioniram cijenama<br />

• TRAJANJE INKUBACIJE: 5 godina<br />

• FOND ZA AKCELERACIJU:<br />

namjeravaju ga osnovati<br />

Matt Darko Sertic, vlasnik tvrtke<br />

Applied Ceramics koja posluje i u Sisku,<br />

želi poticati razvoj poduzetničkog duha<br />

Kuhar i predavač<br />

Marko Hernaut s<br />

polaznicama tečaja<br />

slastičarstva Ružicom<br />

Sopta i Draganom<br />

Kovačević u<br />

kulinarskoj akademiji<br />

Kulin<br />

Sve je krenulo kada je<br />

Siščanin Matt Darko Sertic,<br />

koji se tijekom 80-ih<br />

godina preselio u Kaliforniju,<br />

odlučio dio svog poslovanja iz Silicijske<br />

doline premjestiti u rodni grad.<br />

Po struci ekonomist, Sertic je u SAD-u<br />

pokrenuo proizvodnju materijala koji<br />

se koriste u poluvodičkoj industriji i<br />

osnovao tvrtku Applied Ceramics inc.<br />

Poduzetnički inkubator nazvan Pisak<br />

samo je posljednji projekt kojim taj<br />

uspješni poslovni čovjek, koji u Sisku<br />

već zapošljava 76 ljudi, želi potaknuti<br />

poduzetnički duh među mladima u<br />

gradu koji je prije dva i pol desetljeća<br />

još bio industrijski gigant. A onda su<br />

se velike tvornice počele zatvarati jedna<br />

za drugom, pa je postao grad slučaj,<br />

iz kojeg mladi i obrazovani ljudi odlaze<br />

jer za njih tamo posla nema.<br />

- Poduzetnički inkubator smo otvorili<br />

jer smo svjedoci devastiranja najvrjednijih<br />

resursa koje Hrvatska ima,<br />

a to su industrijski kapaciteti, tradicija<br />

proizvodnje i educirani ljude s<br />

ogromnim iskustvom u organiziranju<br />

proizvodnje. Sisak je u proteklom stoljeću<br />

bio okosnica proizvodnje<br />

raznih materijala,<br />

od čelika do plastike, od<br />

petrokemijskih i organskih<br />

spojeva do raznih kemijskih preparata,<br />

od alkoholnih pića do suhomesnatih<br />

proizvoda…<br />

Sve su te industrije danas uglavnom<br />

zatvorene ili se privode zatvaranju.<br />

Ako prihvatimo činjenicu da<br />

proizvodne firme imaju svoj životni<br />

vijek, onda to i nije tako tragično. Tragično<br />

je da se ne osnivaju nove, tvrtke<br />

kćeri koje će još bolje koristiti poslovno<br />

okruženje koje Sisak tako izdašno<br />

nudi. Kako bi pomogli u tom procesu<br />

odlučili smo pokrenuti Pisak, govori<br />

za <strong>Forbes</strong> Matt Darko Sertic uvjeren<br />

kako će neke od mladih tvrtki iz inkubatora<br />

postati nova ekonomska sigurnost<br />

Siska i okolice.<br />

Na ulazu pokraj lifta je slika Alberta<br />

Einsteina i njegova izjava: "Logika će<br />

vas odvesti od točke A do točke B. Mašta<br />

će vas odvesti bilo gdje."<br />

"To je Darkova misao vodilja", govori<br />

njegova bliska suradnica, voditeljica<br />

Piska Krunoslava Kosina-Milutinović,<br />

32<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Euroforest se<br />

bavi trgovinom<br />

drvom i prirodnim<br />

materijalima, a<br />

vlasnik Bashar<br />

Alabullah u biznis je<br />

krenuo iz Piska<br />

koju zovu i Čeličnom lady, ne toliko<br />

zbog karaktera nego više zato što je<br />

diplomirala metalurgiju. Godinama<br />

je radila kao brokerica, a potom je bila<br />

direktorica razvojne agencije Poslovne<br />

zone Sisak, s kojom je Sertic<br />

blisko surađivao u implementaciji<br />

svojih projekata. Prije tri ju je godine,<br />

kaže, pozvao da dođe kod njega<br />

voditi razvojne projekte. U namjeri<br />

da pokrenu inkubator, 2013. su aplicirali<br />

na natječaj Poduzetnički impuls<br />

Ministarstva poduzetništva i obrta, na<br />

kojem su dobili 606 tisuća kuna. U uređenje<br />

i opremanje prostora uložili su<br />

oko milijun kuna. Svu adaptaciju radili<br />

su sisački obrtnici.<br />

"Želim da moji sinovi, koji imaju 12 i<br />

14 godina, i njihovi vršnjaci<br />

za nekoliko godina, kada<br />

završe škole, imaju izbor,<br />

da, budu li htjeli, ostanu<br />

živjeti i raditi u Sisku. Moramo<br />

stvoriti preduvjete<br />

za otvaranje novih radnih<br />

mjesta što je veliki izazov.<br />

Sada je vrijeme da se strateški<br />

odluči u kojem ćemo<br />

se smjeru dugoročno razvijati. Ovim<br />

projektima želimo biti malo svjetlo koje<br />

će obasjati tamu što se nadvila nad<br />

ovaj grad umjesto da nas ona uguši",<br />

govori Krunoslava Kosina-Milutinović<br />

te dodaje kako je i sama iz radničke<br />

obitelji poput većine Siščana njezine,<br />

pa i mlađih generacija, koji su navikli<br />

živjeti u gradu s velikim tvornicama,<br />

društvenim mastodontima koji im osiguravaju<br />

radna mjesta i egzistenciju.<br />

"Taj socijalistički koncept je prelaskom<br />

na tržišno gospodarstvo otišao u<br />

povijest. Nekoliko tisuća ljudi ostalo je<br />

bez posla, ali još se nije stvorila svijest<br />

o mogućnostima pokretanja vlastitog<br />

posla. Zanemariv broj ljudi upušta se u<br />

vlastite poduzetničke projekte. Najveće<br />

POČETNICIMA U PISKU<br />

MENTORI SU MENADŽERI IZ<br />

APPLIED CERAMICSA, KOJI IH<br />

EDUCIRAJU I POVEZUJU SA<br />

SVOJIM PARTNERIMA<br />

prokletstvo današnjeg vremena je površnost.<br />

Svaki posao treba raditi temeljito,<br />

strastveno, fokusirano i do kraja. I<br />

nikada, baš nikada ne odustajati", ističe<br />

Krunoslava Kosina-Milutinović, koja ne<br />

krije da je jako lokalpatriotski nastrojena<br />

jer je to, naglašava, pitanje opstanka.<br />

Trenutno je popunjeno 90 posto kapaciteta<br />

inkubatora, odnosno 14 ureda<br />

u kojima je smješteno 11 mladih tvrtki<br />

koje se bave IT-jem, marketingom,<br />

edukacijom, odnosima s javnošću,<br />

grafičkim dizajnom, razvojem novih<br />

proizvoda...<br />

Tu je i jedan obrtnik koji proizvodi<br />

PVC stolariju i otvorio je ured za<br />

širenje tržišta Europske unije. Drugi<br />

kreće s proizvodnjom eteričnih ulja<br />

i kozmetičkih proizvoda.<br />

Poduzetnici početnici u Pisku<br />

imaju mentore raznih<br />

profila, ljude iz menadžmenta<br />

Applied Ceramicsa<br />

koji s njima dijele svoja<br />

poslovna znanja, educiraju<br />

ih, umrežavaju, povezuju<br />

sa svojim poslovnim partnerima...<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 33

INKUBATORI PISAK<br />

Voditeljica službe<br />

za odnose s<br />

javnošću kulinarske<br />

akademije Kulin,<br />

smještene pokraj<br />

inkubatora Pisak,<br />

Ivana Fried<br />

Ideja je da mladi poduzetnici razvijaju<br />

svoje poslove primjenjujući<br />

iskustva iz Silicijske doline te da im<br />

se tijekom najviše pet godina rasta i<br />

razvoja provedenih u inkubatoru minimaliziraju<br />

fiksni troškovi poslovanja<br />

dok ne postanu sposobni funkcionirati<br />

po potpuno tržišnim uvjetima.<br />

Došavši u Sisak, Matt Darko Sertic<br />

2006. izabire najbolje učenike Tehničke<br />

škole i Metalurškog fakulteta te ih<br />

šalje u Freemont (SAD) na šestomjesečnu<br />

obuku. Potom u Sisak iz Amerike<br />

dovozi strojeve, oprema pogone<br />

i pokreće proizvodnju. Danas rade sto<br />

posto za izvoz, a prihodi i broj zaposlenih<br />

konstantno im rastu.<br />

Applied Ceramics Croatia se, kaže,<br />

u samo sedam godina uspjela nametnuti<br />

europskom tržištu.<br />

- Bez proizvodnje u Sisku bi tvrtke<br />

kao što su Infineon, Robert Bosch ili<br />

Texas Instruments imali<br />

velikih problema u proizvodnji<br />

mikročipova za<br />

Ambiciozan<br />

tim: voditeljica<br />

inkubatora i<br />

Milan Sladojević,<br />

direktor Applied<br />

Ceramicsa u Sisku<br />

GRADOVI KAO SISAK MOGU<br />

SE RAZVIJATI ISKLJUČIVO<br />

NA TEMELJU ZNANJA I<br />

TEHNOLOGIJA, PORUČUJE<br />

MATT DARKO SERTIC<br />

Mercedes, Audi ili BMW.<br />

Jedini u cijeloj EU proizvodimo<br />

safir, ističe Sertic<br />

ponosan što je prosjek godina<br />

zaposlenih u njegovoj<br />

sisačkoj tvrtki samo 28.<br />

Direktor Applied Ceramicsa<br />

Milan Sladojević,<br />

također inženjer metalurgije,<br />

bio je među sedam sisačkih studenata<br />

koje je 2006. dekan preporučio<br />

Serticu, koji je pak odabrao dvojicu.<br />

"Matt Sertic je htio da steknemo<br />

američke radne navike i usvojimo tamošnji<br />

način razmišljanja i poslovanja<br />

da bismo ga mogli primijeniti u Hrvatskoj.<br />

I danas ovdje zapošljavamo<br />

mlade ljude koje učimo tom modelu<br />

ponašanja, koji se uvelike razlikuje od<br />

hrvatskog, pa i europskog.<br />

Glavna je odlika fleksibilnost, što<br />

znači da pojedinac unutar tvrtke može<br />

često mijenjati radna mjesta i po<br />

potrebi ga se lako može premjestiti<br />

na neki drugi posao. Potičemo ljude<br />

da razmišljaju, da predlažu mogućnosti<br />

poboljšanja koje primjećuju u<br />

svakodnevnom radu. Inzistiramo na<br />

dobrim idejama. Radnici koji šablonski<br />

odrade osam sati bez pokazivanja<br />

inovativnosti obično se kod nas ne<br />

zadržavaju dugo. Američki sistem se<br />

pokazao vrlo uspješnim. Iz lokalpatriotskih<br />

razloga Sertic je pokrenuo<br />

posao ovdje, što se pokazalo kao dobra<br />

odluka jer imamo kvalificiranu i<br />

dostupnu radnu snagu. Ipak je Sisak<br />

tradicionalno industrijski grad. Mladi<br />

brzo prepoznaju mogućnosti osobnog<br />

razvoja i napredovanja i to cijene",<br />

objašnjava Sladojević te otkriva kako<br />

je godišnji prihod tvrtke dosegnuo<br />

oko 32 milijuna kuna.<br />

Tvrtka ima partnersku suradnju s<br />

Metalurškim fakultetom u Sisku, fakultetima<br />

strojarstva i brodogradnje<br />

u Zagrebu i Splitu, Institutom "Ruđer<br />

Bošković"... Applied Ceramics radi na<br />

njihovim projektima, a njihovi stručnjaci<br />

pomažu sisačkoj tvrtki u rješavanju<br />

nekih problema u proizvodnji<br />

te u istraživanju, razvoju i<br />

primjeni novih materijala.<br />

"Vizija Matta Darka Sertica<br />

je da ovdje bude studentski<br />

kampus ustrojen po američkim<br />

uzorima, jer se gradovi<br />

veličine Siska mogu razvijati<br />

samo na temelju znanja<br />

i tehnologija. Sisak jedini u<br />

Hrvatskoj ima Metalurški fa-<br />

34<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Ana Fabijanić,<br />

magistra<br />

komunikologije,<br />

osnovala je<br />

tvrtku Peritus<br />

komunikacija<br />

kultet koji djeluje u sklopu Sveučilišta<br />

u Zagrebu. Još pet katova zgrade je<br />

neuređeno i postoji mogućnost širenja<br />

i inkubatora te pokretanja novih<br />

srodnih projekata s ciljem da ovdje<br />

posluje niz malih tvrtki koje će potencijalno<br />

zapošljavati studente. Kampus<br />

bi povezivao industriju i školstvo. Za<br />

sada imamo kulinarsko učilište, a cilj je<br />

osnivanje još nekih sličnih obrazovnih<br />

ustanova ili dovođenje sličnih studija.<br />

U neposrednoj blizini je stambeno<br />

naselje, planski građeno za radnike<br />

željezare, s jednosobnim stanovima u<br />

privatnom vlasništvu, od kojih su danas<br />

mnogi prazni i bili bi pogodni za<br />

smještaj studenata", govori Krunoslava<br />

Kosina-Milutinović.<br />

Voditeljica odnosa s javnošću kulinarske<br />

akademije Kulin Ivana Fried<br />

ističe da je riječ o prvom internacionalnom<br />

kulinarskom učilištu u regiji.<br />

"Nakon srednje škole kuhari<br />

u Hrvatskoj više se nemaju<br />

gdje obrazovati. Naš je<br />

partner talijanska kulinarska<br />

škola ALMA iz Parme, koja<br />

ima 19 partnera u cijelom<br />

svijetu i 2000 studenata. Da<br />

bi stekli certifikate profesionalnih<br />

kuhara, naši polaznici<br />

stažiraju u restoranima s<br />

ZA ŠIRENJE INKUBATORA<br />

PISAK I NOVE SRODNE<br />

PROJEKTE PROSTOR NEĆE<br />

BITI PROBLEM - PET KATOVA<br />

ZGRADE JOŠ JE NEUREĐENO<br />

Michelinovim zvjezdicama i hotelima<br />

s pet zvjezdica u Italiji. Voditelj edukacije<br />

je Zdravko Perić, prvi hrvatski<br />

kuhar s diplomom prestižne američke<br />

kulinarske akademije Cordon Bleu",<br />

ističe Ivana Fried.<br />

U kuhinji susrećemo jednog od<br />

predavača, iskusnog kuhara i slastičara<br />

Marka Hernauta koji ističe kako<br />

polaznike kroz praksu podučava pravilnom<br />

postupanju s namirnicama, ali i<br />

prezentaciji jela po najvišim svjetskim<br />

ugostiteljskim standardima. Držao<br />

je tečaja slastičarstva Ružici Sopti iz<br />

Mostara i Dragani Kovačević iz Velike<br />

Gorice. Ružica uči kako bi unaprijedila<br />

posao u svojoj slastičarnici, a Dragana<br />

radi u jednom restoranu, u kojem su<br />

slastice prilično tražene.<br />

U inkubatoru svoju šansu vidi Siščanka<br />

Ana Fabijanić (28), magistrica<br />

komunikologije koja je osnovala tvrtku<br />

Peritus komunikacija koja se bavi<br />

PR-om i life coachingom.<br />

"Ovo je izvrsna prilika za mlade poduzetnike,<br />

uvjeti su odlični, troškovi<br />

minimalni i na meni je sada samo da<br />

nađem klijente, a to su mnogi građani<br />

Siska kojima treba pomoć u traženju<br />

posla, kao i psihološka potpora. Već mi<br />

se javljaju i tvrtke koje trebaju usluge<br />

PR-a. Cilj mi je s vremenom organizirati<br />

tečajeve autogenog treninga i<br />

različite radionice. Vjerujem da ću već<br />

za nekoliko mjeseci početi zarađivati<br />

i od toga moći pristojno živjeti", kaže<br />

Ana Fabijanić.<br />

Bashar Alabullah (30) je Sirijac kojeg<br />

je u Sisak privukla ljubav prema supruzi<br />

Ljubici, koja je i jedan od troje zaposlenih<br />

u tvrtki Euroforest d.o.o., koja se<br />

bavi uvozom i izvozom drva i prirodnih<br />

materijala kao podružnica jedne tvrtke<br />

iz Dubaija. Bashar je započeo prije godinu<br />

i pol i jako je zadovoljan<br />

uvjetima u inkubatoru. Hvali<br />

izvrsnu prometnu poziciju<br />

Siska i Hrvatske, a kao najveći<br />

problem ističe visoke poreze.<br />

Ipak posluju profitabilno i<br />

planiraju ove godine u Sisku<br />

otvoriti i pilanu u kojoj će<br />

zaposliti petero do sedmero<br />

radnika.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 35

INKUBATORI<br />

PRVI U SPLITSKO-DALMATINSKOJ<br />

ŽUPANIJI: INKUBATOR KLIS<br />

Odskočna<br />

daska za<br />

lokalne<br />

poduzetnike<br />

Sada je u inkubaciji sedam tvrtki, a naglašavaju<br />

da im je cilj privući one koji se bave ruralnim<br />

razvojem, poljoprivredom i turizmom<br />

Piše: Jozo Vrdoljak, Privredni vjesnik<br />

Poduzetnički inkubator Klis<br />

prvi je takav centar u Splitsko-dalmatinskoj<br />

županiji<br />

i ujedno prva tvrtka u većinskom<br />

vlasništvu njegova<br />

osnivača, Općine Klis.<br />

Kliški je inkubator osnovan početkom<br />

2013., a već potkraj iste godine dobio<br />

je prva sredstva. Krajem listopada<br />

2014. uselio se u novouređene prostorije<br />

u sklopu zgrade općinske uprave, u kojima<br />

ima 13 radnih jedinica. Prve ugovore<br />

o radu sastavio je lani, početkom ožujka.<br />

Sada u njemu radi troje radnika i dvije<br />

pripravnice. U Poduzetnički inkubator<br />

Klis uloženo je malo manje od milijun<br />

kuna, u što se ubraja i 450 tisuća kuna<br />

kojima ga je podržalo Ministarstvo poduzetništva<br />

i obrta u okviru programa<br />

Poduzetnički impuls. Općina Klis donijela<br />

je Strategiju razvoja 2014. – 2020.,<br />

u kojoj su kao glavne grane odabrani<br />

poljoprivreda i turizam. Inkubator ima<br />

ulogu i razvojne agencije općine Klis,<br />

stoga mu je zadaća i da potiče stvaranje<br />

novih poduzetnika, da im osigurava<br />

prostor i pruža podršku, a usporedo<br />

provodi i općinsku razvojnu strategiju.<br />

Odmah nakon osnivanja inkubatora<br />

pokrenut je projekt "New eyes and toys"<br />

iz programa ERASMUS+, u kojem je<br />

Općina Klis kao njegov nositelj u strateškom<br />

partnerstvu s udrugom Malik sa<br />

Sardinije i neprofitnom organizacijom<br />

CETS iz Portugala. Za projekt "New<br />

eyes and toys" odobrena je financijska<br />

potpora od 100-tinjak tisuća eura. Osim<br />

tog projekta, prijavljeno je gotovo 20<br />

PODUZETNIČKI<br />

INKUBATOR KLIS<br />

Godina osnutka: 2013.,<br />

osnivač Općina Klis<br />

• Broj tvrtki u inkubaciji: 7<br />

• Mentora: 2<br />

• Cijena: prva godina besplatno<br />

• Usluge: prostor, savjeti,<br />

administrativno-logistička<br />

podrška, izrada<br />

poslovnog plana<br />

• Trajanje inkubacije: 5 godina<br />

• Fond za akceleraciju: još ga<br />

nemaju, ali je u planu<br />

36<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Voditeljica i direktor<br />

Poduzetničkog<br />

inkubatora Klis, Maja<br />

Zelić i Toni Glavina, s<br />

timovima u radnom<br />

prostoru njihova<br />

inkubatora<br />

projekata čija je ukupna vrijednost 15<br />

milijuna kuna, od kojih su neki već odobreni,<br />

neki su pred odobrenjem, a neki<br />

tek konkuriraju.<br />

Prostorije inkubatora stalno koristi<br />

sedam poduzetnika, a nekoliko drugih<br />

koristi ih povremeno. Svi su iz različitih<br />

djelatnosti. Razdoblje inkubacije je pet<br />

godina. U prvoj godini poslovanja oslobođeni<br />

su plaćanja naknade,<br />

u drugoj plaćaju 15 posto, u<br />

trećoj 30, u četvrtoj 60, a tek<br />

će u petoj godini plaćati puni<br />

iznos naknade, oko 300<br />

kuna. Tada bi trebali biti<br />

osposobljeni za samostalan<br />

izlazak na tržište. Poduzetnički<br />

inkubator Klis nema<br />

akceleracijski fond, ali se<br />

razmišlja o njegovu osnivanju. Usluge<br />

centra mogu koristiti i poduzetnici koji<br />

nisu iz Klisa.<br />

"Osim na potporu poduzetnicima,<br />

inkubator je usmjeren na apliciranje i<br />

povlačenje sredstava iz EU, edukaciju<br />

i izradu dokumentacije za Općinu Klis,<br />

ali i za sve druge korisnike. Uz radnu<br />

jedinicu, poduzetnici će u inkubatoru<br />

PREDVIĐENO JE DA<br />

INKUBACIJA TRAJE PET<br />

GODINA, A TEK POSLJEDNJE<br />

GODINE TVRTKE PLAĆAJU<br />

PUNI IZNOS NAKNADE<br />

SNIMIO: TOM DUBRAVEC/CROPIX<br />

moći dobiti savjete, administrativnologističku<br />

podršku, a moći će izraditi i<br />

poslovni plan. Osim s poduzetnicima<br />

korisnicima inkubatora, stručnjaci centra<br />

rade na dvadesetak razvojnih projekata<br />

za Općinu Klis, različite vrijednosti.<br />

Nastavit ćemo aktivnosti vezane uz inkubiranje<br />

novih poduzetnika, posebno<br />

onih koji se bave ruralnim razvojem, poljoprivredom<br />

i turizmom",<br />

ističe direktor Inkubatora,<br />

34-godišnji Tonči Glavina.<br />

Glavina je završio studij<br />

i magisterij poslovnog<br />

upravljanja u Sjedinjenim<br />

Američkim Državama. Za<br />

vrijeme magisterija radio je<br />

kao menadžer, a nakon njegova<br />

završetka još je dvije<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 37

INKUBATORI INKUBATOR KLIS<br />

godine proveo na višoj menadžerskoj<br />

poziciji. Potom se, zajedno sa suprugom<br />

Amerikankom, vratio u Hrvatsku i napravio<br />

iskorak u obiteljskoj tvrtki Eklata,<br />

specijaliziranoj za dječji i omladinski<br />

turizam, koja posluje jako dobro. Raste<br />

svake godine i hrvatski je lider u tom<br />

segmentu turizma.<br />

"Na osnovu iskustava u Americi i Hrvatskoj,<br />

istaknuo bih da su za poslovni<br />

uspjeh mladih i poduzetnika početnika<br />

bitne dvije stvari: iskustvo i pomoć u<br />

počecima. Ovo posljednje posebno u<br />

hrvatskom poduzetništvu. Upravo zbog<br />

toga, svjestan svoje odgovornosti, voljan<br />

sam pomoći kao što su mnogi<br />

i meni pomagali. Iz tog razloga<br />

odlučio sam se prihvatiti<br />

posla organizacije i vođenja<br />

Poduzetničkog inkubatora<br />

Klis, koji će biti odskočna daska<br />

za buduće uspješne poduzetnike<br />

i obrtnike. Vrlo nam<br />

je važno da kliški inkubator<br />

bude uspješan u povlačenju i<br />

realiziranju sredstava iz fondova<br />

Europske unije za našu općinu",<br />

ističe Glavina, koji ima jednaku ambiciju<br />

i za svoju tvrtku i za inkubator: biti<br />

lider u djelatnostima koje obavlja.<br />

Važnost projekta "New eyes and toys"<br />

za zajednicu proizlazi iz njegova cilja<br />

koji se odnosi na uključivanje NEET<br />

populacije (mladih u dobi do 24 godine<br />

koji ne rade niti su u sustavu obrazovanja)<br />

u rad zajednice te povećanje njezina<br />

zapošljavanja. Sve je napravljeno<br />

kao pilot-projekt koji će biti primjenjiv<br />

u svim zemljama EU. Traje do početka<br />

svibnja 2016. godine, a obuhvaća niz<br />

Medijska agencija Unversal McCann, član<br />

IPG Mediabrands grupacije, 2006. je pokrenula<br />

je Wave, globalnu studiju o fenomenu<br />

društvenih medija. Nakon osam godina<br />

koliko se provodi, zaključak je da svjedočimo<br />

pravoj društvenoj evoluciji. Istraživanje<br />

Wave 8 provedeno je na uzorku od 50.021<br />

aktivnog internet korisnika u dobi od 16<br />

do 54 godine u 65 zemalja. Zahvaljujući<br />

agenciji UM Zagreb, Hrvatska je treći put<br />

zaredom ni zemalja sudionica istraživanja.<br />

Koliko je hrvatski internet korisnik sličan<br />

aktivnosti, od radionica i razmjene iskustava<br />

do fokus grupa, putovanja i sajma<br />

poslova. Na kraju projekta, uz web stranicu,<br />

izdat će se i vodič za zapošljavanje<br />

mladih na četiri jezika.<br />

"Ove tri male općine imaju slične<br />

probleme, ponajprije visoku nezaposlenost<br />

mladih. Mladima nastojimo<br />

pomoći da se osposobe kako bi se lakše<br />

zaposlili. Sredstva dobivena iz fondova<br />

EU u ovom će se projektu utrošiti na<br />

edukaciju i stvaranje dodatnih kompetencija<br />

mladih koji su najugroženija<br />

skupina u Europi. Mladi od 20 do 24<br />

godine imat će mogućnost vidjeti što<br />

MLADIM JE PODUZETNICIMA,<br />

DA BI USPJELI U POSLU,<br />

BITNO POMOĆI U POČECIMA,<br />

TO JE NAŠ ZADATAK, KAŽE<br />

DIREKTOR TONI GLAVINA<br />

rade njihovi vršnjaci iz Portugala i Italije.<br />

To bi im moglo pomoći da dođu na<br />

ideju što oni bi mogli raditi u Hrvatskoj.<br />

U projektu sudjeluje najmanje 60 ljudi,<br />

a na putovanja, koja će trajati pet radnih<br />

dana, otići će po deset ljudi iz svake<br />

zemlje. Cilj je potaknuti mlade i ojačati<br />

njihove kompetencije, kao i samopouzdanje<br />

u poduzetničkim vještinama,<br />

potrebno da bi napravili taj iskorak i<br />

pronašli svoje mjesto na tržištu rada ili<br />

da se samozaposle", ističe Maja Zelić,<br />

voditeljica projekta i Poduzetničkog<br />

inkubatora Klis.<br />

globalnom, ali i koje su njegove specifičnosti,<br />

UM Zagreb će otkriti svojim klijentima<br />

i partnerima ubrzo. Istraživanje nam daje<br />

Inkubator organizira predavanja<br />

koja drže stručnjaci iz raznih područja,<br />

primjerice poljoprivrede, turizma,<br />

financija, knjigovodstva. U suradnji s<br />

Institutom za jadranske kulture i melioraciju<br />

krša organizirana je radionica o<br />

podizanju voćnjaka.<br />

"Kako obiteljska poljoprivredna gospodarstva<br />

imaju puno mogućnosti za<br />

povlačenje sredstava, pogotovo iz Fonda<br />

za ruralni razvoj, mi smo se usmjerili<br />

na njih. Međutim, on kasni, a mi nikako<br />

ne možemo dobiti popis OPG-a, kojih<br />

ima oko 200 na području općine Klis.<br />

Naime, nemamo evidenciju i ne možemo<br />

doći do njih jer nam<br />

Agencija za plaćanje u poljoprivredi<br />

samo daje broj,<br />

ali i ne popis s podacima. U<br />

prostorijama Poduzetničkog<br />

inkubatora Klis odsad<br />

je dostupna sva potrebna<br />

dokumentacija vezana<br />

za postupak pokretanja i<br />

osnivanja obiteljsko-poljoprivrednog<br />

gospodarstva.<br />

Puno bismo više mogli napraviti kad<br />

bismo ih mogli pozvati i kada bismo im<br />

objasnili kakve sve mogućnosti imaju.<br />

Velika većina ne zna ništa o tome, a oni<br />

koji znaju, ne znaju kako ih iskoristiti",<br />

pojašnjava direktor Poduzetničkog inkubatora<br />

Klis.<br />

Kliška tvrđava izniman je turistički<br />

potencijal općine, u kojoj bi uskoro trebali<br />

početi gradnja prvog hotela, uređenje<br />

biciklističkih staza i izvora rijeke<br />

Jadro te provedba drugih infrastrukturnih<br />

projekata. Sve njih Općina Klis<br />

realizirat će putem inkubatora.<br />

Wave 8 ili kako postići pametnu komunikaciju brendova i potrošača<br />

uvid u pet osnovnih potreba<br />

koje korisnici pokušavaju<br />

zadovoljiti online,<br />

objašnjava kako se one<br />

razlikuju po kategorijama<br />

proizvoda, kako se motivacija<br />

za dijeljenje sadržaja razlikuje po<br />

tržištima te kako različite vrste sadržaja koje<br />

kreira brend imaju različit utjecaj na odnos<br />

brend-potrošači i dr. U konačnici će rezultati<br />

istraživanja pomoći UM-ovim klijentima<br />

da razviju kvalitetne brendove i proizvode.<br />

38<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

INKUBATORI<br />

PODUZETNIČKI INKUBATOR<br />

BIOS OSIJEK<br />

Čudo iz osječkog<br />

predgrađa<br />

Krenuli su iz zapuštenog starog skladišta, a nakon 12 godina BIOS se diči<br />

novim zgradama, gdje udomljuje 30-ak proizvodnih i IT tvrtki. Surađuje i na<br />

projektu osnivanja Tehnološkog parka Osijek Piše: Nikola Patković<br />

40<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

BIOS OSIJEK<br />

Direktor Jean-Pierre<br />

Maričić (treći slijeva)<br />

i korisnici coworking<br />

prostora (slijeva<br />

nadesno) Vojislav<br />

Pavasović, Sven<br />

Špehar i Ines Lucan<br />

SNIMIO: VLADO KOS/CROPIX<br />

Godina osnutka: 1996, osnivač: Grad Osijek<br />

• Ukupan broj tvrtki u inkubatoru: trenutno 31, ukupno inkubirano 82 tvrtke<br />

i obrta; od 53 koje su napustile inkubator, njih 35 nastavilo je poslovnu<br />

aktivnost<br />

• Mentori: nemaju ih, ali djelatnici pomažu konzultantski ili pokušavaju<br />

angažirati mentore<br />

• Cijena prostora: za tvrtke početnike (inkubacija do pet godina) u prvoj<br />

godini 10 kuna po četvornome metru<br />

• Dostupne usluge: prostor i internet, konzultantske usluge, edukacije<br />

• Inkubacija: pet godina za početnike, tri za projekte<br />

• Fond za akceleraciju: nemaju<br />

• Broj zaposlenih: 6<br />

Prije malo više od 12 godina<br />

Grad Osijek dao im je prostor<br />

zapuštenih skladišnih zgrada<br />

na zapadnom ulazu u grad.<br />

Bila je to geografski najbliža<br />

točka urbanog dijela Osijeka zapadnoj Europi,<br />

što kao da je simbolično odredilo da<br />

će na mjestima zapuštenih skladišta za<br />

koju godinu nastati jedna od najuspješnijih<br />

osječkih poduzetničkih priča.<br />

Riječ je o Poduzetničkom inkubatoru<br />

BIOS, gradskoj tvrtki osnovanoj još 1996.<br />

godine, koja je do 2002. bila sve samo<br />

ne inkubator. Nisu imali ni svoj prostor,<br />

a jedini zaposlenik bio je direktor koji je<br />

primao plaću, a da za to vrijeme praktički<br />

ništa nije radio. No, u jesen 2002. na čelo<br />

BIOS-a dolaze mladi obrazovani kadrovi<br />

– direktor Igor Medić i njegov zamjenik te<br />

voditelj operativnih poslova Jean-Pierre<br />

Maričić, Grad im dodjeljuje već spomenuti<br />

prostor, a u ožujku 2003. godine u<br />

adaptiranu zgradu ulaze prvi stanari, čime<br />

počinje "proizvodnja" poduzetnika.<br />

Uglavnom su to bili ljudi koji su razvijali<br />

svoje proizvodne obrte vezane uz drvnu,<br />

metalsku i slične industrije.<br />

Od starog zapuštenog skladišta, BIOS je<br />

u sljedećih 12 godina izrastao u modernu<br />

tvrtku koja je sagradila dvije nove zgrade,<br />

za što je iz fondova EU povukla gotovo<br />

dva milijuna eura, a brojnim poduzetnicima<br />

početnicima bio je i još jest kvalitetna<br />

odskočna daska za ostvarenje poslovnih<br />

planova i projekata. Kada su uvidjeli da im<br />

500 četvornih metara poslovnih prostora<br />

ni izbliza ne zadovoljava potrebe, čelnici<br />

BIOS-a izrađuju projekt i 2007. apliciraju<br />

na natječaj za poduzetničku infrastrukturu.<br />

Kvalitetno napisan projekt donio im je<br />

970 tisuća eura bespovratnih sredstava iz<br />

PHARE programa za prvu novu zgradu<br />

od 2000 kvadrata, vrijednu 1,45 milijuna<br />

eura, koja je otvorena 2009. Godine 2013.<br />

otvaraju i drugu novu, modularnu zgradu,<br />

od 1800 kvadrata. I za nju su iz EU povukli<br />

bespovratnih 990 tisuća eura, a projekt<br />

gradnje stajao je 1,5 milijuna eura.<br />

"Od početka pravog rada BIOS-a puno<br />

se toga promijenilo. Osim što imamo dvije<br />

nove zgrade, uvelike se izmijenila i struktura<br />

naših stanara. U prvim godinama to<br />

su bile gotovo isključivo proizvodno orijentirane<br />

tvrtke, a danas od 31, koliko ih je<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 41

INKUBATORI<br />

BIOS OSIJEK<br />

trenutno kod nas, polovica njih je iz IT<br />

sektora. Kretanja su takva da ovih dana<br />

počinjemo s adaptacijom dijela bivših<br />

proizvodnih pogona u uredske, jer je<br />

interes novih potencijalnih stanara iz<br />

IT sektora i novih tehnologija velik, što<br />

je dobro jer oni puno brže otvaraju nova<br />

radna mjesta i puno se brže razvijaju.<br />

Uglavnom je riječ o tvrtkama koje prilično<br />

dobro izvoze i dobro posluju, a na taj<br />

način inkubator puno više i puno brže<br />

vraća Gradu ono što je uloženo za razvoj<br />

poduzetništva. Kako smo trenutno<br />

kompletno popunjeni, moramo stvoriti<br />

uvjete za njihov prijem", priča Maričić,<br />

koji je u vodstvu BIOS-a s Medićem bio<br />

sve do 2009. godine, da bi se ponovno<br />

vratio 2013., taj put kao direktor.<br />

U uvjetno rečeno starijoj zgradi<br />

trenutno su smještene isključivo IT i<br />

administrativne tvrtke, dok u<br />

modularnoj prizemlje popunjavaju<br />

proizvodne, a kat IT i<br />

druge tvrtke kojima su za poslovanje<br />

dovoljni uredi.<br />

"Od proizvodnih tvrtki imamo<br />

jednu koja se bavi izradom<br />

CNC strojeva za obradu metala,<br />

zatim jednu prehrambenu,<br />

tvrtku koja priprema mikrobiološke<br />

podloge za proizvodnju<br />

lijekova, proizvođača razvodnih kutija,<br />

a od sredine 2013. naš je stanar i Elektrotehnički<br />

fakultet tj. njegov laboratorij<br />

za ispitivanje elektromotora. To je prvi<br />

značajan i praktičan korak suradnje sa<br />

Sveučilištem J. J. Strossmayera, koja će<br />

biti i bolja jer smo krajem prošle godine<br />

s Gradom i Sveučilištem potpisali sporazum<br />

o pripremi projekta za Tehnološki<br />

park Osijek, koji bi trebao biti u Sveučilišnom<br />

kampusu", istaknuo je Maričić.<br />

BIOS svojim stanarima nudi opremljeni<br />

prostor po subvencioniranoj cijeni<br />

za vrijeme inkubacije koja traje do<br />

pet godina, pristup internetu, prezentaciju<br />

na sajmovima, računovodstvene,<br />

administrativne i pravne usluge, najam<br />

konferencijskih dvorana, edukaciju, savjetodavne<br />

usluge... a kako su i jedan od<br />

Microsoft Innovation centara u Hrvatskoj,<br />

svojim stanarima koji razvijaju proizvod<br />

na Microsoftovim tehnologijama<br />

mogu potpuno besplatno osigurati sve<br />

razvojne platforme tog globalnog tehnološkog<br />

diva, pri čemu im je na raspolaganju<br />

brza mreža od 100/100 Mbit/s.<br />

Ovaj je inkubator i član udruge Osijek<br />

Software City, koji je već četiri puta organizirao<br />

Software Start Up Akademiju,<br />

koja je neka vrsta akceleracije, a od prošle<br />

godine uredili su i coworking prostor<br />

na 150 četvornih metara.<br />

"Prostor je prilagođen informatičkim i<br />

sličnim djelatnostima, čime je osigurana<br />

infrastruktura za rad te uvjeti za razvoj<br />

novih projekata. Novouređeni prostor<br />

ima 30 radnih jedinica, a korisnici, prije<br />

svega informatičke tvrtke, na raspolaganju<br />

imaju stol, stolicu i besplatan brzi<br />

internet. Nesmetan pristup osiguran je<br />

i osobama s invaliditetom. Coworking<br />

prostor namijenjen je različitim vrstama<br />

samostalnih profesionalaca koji više<br />

DIO BIVŠIH PROIZVODNIH<br />

POGONA PREUREDIT ĆE<br />

U UREDE ZBOG VELIKOG<br />

INTERESA POTENCIJALNIH<br />

STANARA IZ IT SEKTORA<br />

svoje ideje i projekte ne moraju osmišljavati<br />

i na njima raditi u kafićima ili<br />

po stanovima", naglasio je Maričić, koji<br />

je iznimno ponosan na činjenicu da se<br />

većina tvrtki poniklih u BIOS-u razvila<br />

i unaprijedila svoje poslovanje. Neki od<br />

prvih stanara Poduzetničke zone Tenja<br />

bile su upravo tvrtke koje su svoje prve<br />

korake učinile u BIOS-u, kao što je tvrtka<br />

D&D Metal koja većinu svoje proizvodnje<br />

izvozi u skandinavske države,<br />

zatim tvrtka Ivačić koja je u BIOS-u kao<br />

franšizer počela proizvodnju zamjenskih<br />

tonera, a u međuvremenu su razvili<br />

svoj proizvod, te Euronautic International<br />

koji se bavi proizvodnjom riječnih<br />

čamaca. Neki su otišli u druge prostore,<br />

poput Signuma, tvrtke za proizvodnju<br />

prometnih znakova, ili prve IT tvrtke<br />

u BIOS-u Escape, koja je postala jedna<br />

od najjačih iz tog sektora u Hrvatskoj i<br />

iz koje su se u međuvremenu razvile još<br />

neke od uspješnih osječkih IT tvrtki.<br />

"Nedavno je inkubator napustila IT<br />

tvrtka Adcon, koja je ušla s vlasnikom i<br />

četiri zaposlena, a izašla sa 40 zaposlenih",<br />

istaknuo je Maričić, potvrđujući<br />

priču o uspjesima.<br />

Zanimljivo, u BIOS-u su otvoreni i za<br />

već uspješne i renomirane tvrtke, koje<br />

imaju mogućnost ulaska prema svojim<br />

projektima. Tako im je donedavno stanar<br />

bila i velika zagrebačka tvrtka Span,<br />

koja ostvaruje ogroman promet i ima<br />

nekoliko stotina zaposlenih.<br />

"Kod nas su otvorili poslovnu jedinicu<br />

s novim projektom za razvoj novog<br />

softvera. Premda nisu početnici, bili su<br />

nam zanimljivi zbog sinergije s drugim<br />

stanarima. Nama je dobra varijanta imati<br />

i takve tvrtke koje ostvaruju višemilijunske<br />

promete, jer su oni dobar motivator<br />

ostalima, a osim toga mogu i pomoći<br />

mladim tvrtkama svojim<br />

savjetima i iskustvom", pojasnio<br />

je direktor BIOS-a, koji<br />

je istaknuo da već spomenuti<br />

projekt Tehnološkog parka<br />

ima neprocjenjivu vrijednost<br />

u prijenosu znanja na relaciji<br />

profesori – studenti – poduzetnici.<br />

"Dobit ćemo prijenos znanja<br />

profesora poduzetnicima<br />

te uključivanje studenata u praktičan<br />

rad. Oni će se uživo susretati s poduzetnicima,<br />

što je neizmjerno važno. Riječ je<br />

o projektu čiju vrijednost grubo procjenjujemo<br />

na oko 40 do 50 milijuna kuna,<br />

a nadamo se da će <strong>75</strong> do 80 posto tog<br />

novca biti osigurano iz fondova EU. To<br />

uključuje i gradnju nove zgrade površine<br />

3000 do 4000 kvadrata, gdje će biti<br />

poduzetnici koji su zanimljivi fakultetima<br />

za suradnju i sinergiju. Sporazum<br />

je potpisan, sada krećemo u formiranje<br />

provedbenog tima u suradnji s fakultetima<br />

kako bismo dobili uvid u njihove<br />

potrebe. Nakon toga slijedi priprema<br />

tehničke dokumentacije i one natječajne<br />

za fondove EU. Bude li sve prema<br />

planu, u 2017. trebali bismo imati gotov<br />

objekt", zaključio je direktor inkubatora<br />

koji ostvaruje godišnji prihod od 3 do 4<br />

milijuna kuna i koji njegov osnivač, Grad<br />

Osijek, subvencionira sa 8 do 9 posto tog<br />

iznosa.<br />

42<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

GLAS PARTNERA<br />

LE MERIDIEN LAV<br />

Zimska čarolija u splitskom<br />

hotelu Le Meridien Lav<br />

Na mjestu koje odiše luksuzom i romantikom napunite baterije u društvu drage<br />

vam osobe ili razmijenite poslovne ideje u suvremenom kongresnom centru<br />

Ove zime hotel Le Meridien Lav<br />

idealno je mjesto za relaksaciju<br />

i uživanje u lijepom vremenu.<br />

Na predivnoj lokaciji, samo<br />

nekoliko kilometara od centra Splita,<br />

taj ekskluzivni hotel ima sve potrebno za<br />

nezaboravan odmor. Već sam ulaz u hotel<br />

jedinstvenim audiovizualnim doživljajem<br />

pruža osjećaj kao da gost iza sebe<br />

ostavlja realnost i ulazi svijet umjetnosti,<br />

luksuza, svijet Le Meridien hotela. Moderne<br />

i prostrane sobe imaju jedinstven<br />

pogled na Jadransko more.<br />

VRHUNSKA GASTRONOMSKA PONUDA<br />

Iskustvo odsjedanja u splitskom hotelu<br />

Le Meridien Lav upotpunjuje savršena<br />

gastronomska ponuda u dva hotelska restorana.<br />

Kreativnu kuhinju chefa Zdravka<br />

Perića možete iskušati u restoranu<br />

Spalatum, koji će vas oduševiti strastvenim<br />

spojem svježih lokalnih namirnica i<br />

moderne gastronomije. Chef Perić jedan<br />

je od prvih Hrvata s diplomom Ars Culinarie<br />

prestižne pariške akademije Le<br />

Cordon Bleu. Restoran Pivnica oduševljava<br />

originalnim ambijentom i tipičnim<br />

dalmatinskim jelima.<br />

EKSKLUZIVNI ZIMSKI PAKETI<br />

Veljača, poznata kao mjesec ljubavi, u<br />

hotelu Le Meridien Lav odiše posebnom<br />

romantikom i luksuzom. Iznenadite voljenu<br />

osobu vikendom u prekrasnom<br />

ambijentu hotela te uživajte u gastronomskim<br />

specijalitetima ili spa centru<br />

i prepustite se osjećaju zaljubljenosti.<br />

Upravo to nudi paket Romantic getaway,<br />

gdje uz noćenje za dvoje, kontinentalni<br />

doručak u sobi i kasni check-out možete<br />

očekivati čokoladne praline i bocu šampanjca,<br />

romantičnu dekoraciju sobe te<br />

besplatno korištenje spa i fitness centra.<br />

Za sve zaljubljene organizirana je i proslava<br />

Valentinova, u sklopu koje hotel uz<br />

kupljenu večeru za dvoje daruje luksuzni<br />

smještaj. Paket Valentinovo stoji 599<br />

kn (cijena za dvije osobe).<br />

SPA&WELLNESS OAZA<br />

Dioklecijan Spa&Wellness centar je u<br />

čijih se 3000m² krije oaza mira i luksuza<br />

koja uključuje unutarnji bazen s masažnim<br />

efektima, rimske terme za potpunu<br />

relaksaciju uz Laconium – rimsku saunu,<br />

Caldarium – rimsku parnu kupelj,<br />

Roma Grotto – aromatiziranu parnu<br />

kupelj, finsku saunu, Tepidarium – prostor<br />

za opuštanje, Frigidarium – hladni<br />

bazen i Whirlpool – vrući masažni bazen.<br />

Diocletian Spa&Wellness nudi više<br />

od 70 tretmana za relaksaciju, uživanje i<br />

uljepšavanje. Zaštitni znak centra je 80-<br />

minutni Coastal Journey tretman, koji<br />

će Vas u potpunosti opustiti i pripremiti<br />

za nove radne aktivnosti. Za sve ljubitelje<br />

Spa&Wellness tretmana u ponudi<br />

je Winter Spa paket s dvije 45-minutne<br />

masaže, večerom u tri slijeda i doručkom<br />

za samo 72 eura po osobi.<br />

KONGRESI I POSLOVNA PONUDA<br />

Le Meridien Lav se ističe sa svojih 2500<br />

m² izdvojenih kongresnih prostora na<br />

jednoj etaži. Oni uključuju veliku kongresnu<br />

dvoranu od 800 m² s prirodnim<br />

osvjetljenjem i jednako velikom vanjskom<br />

terasom, osam dodatnih kongresnih<br />

dvorana i poslovni centar opremljen<br />

najsuvremenijom opremom. Ispred njih<br />

je bar u kojem se posjetitelji mogu opustiti<br />

i uživati u pogledu na more. U sklopu<br />

novog SPG Pro programa vjernosti<br />

svim organizatorima raznih događanja<br />

omogućene su još veće pogodnosti, što<br />

Le Meridien Lav čini idealnim mjestom<br />

za organizaciju poslovnih druženja.<br />

Više informacija možete saznati slanjem<br />

upita na:<br />

reservations-split@lemeridien.com<br />

ili na www.lemeridienlavsplit.com.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 43

INKUBATORI<br />

POMORSKO-INOVACIJSKI CENTAR<br />

iNAVIS U ŠIBENIKU<br />

Put do inovacija<br />

na norveški način<br />

Norveško ministarstvo vanjskih poslova<br />

osiguralo je financijsku potporu za projekt<br />

inkubatora, kao i prijenos know-howa kroz tvrtku<br />

CroNoMar. Ukupno je uloženo 30 milijuna kuna<br />

Piše Jozo Vrdoljak, Privredni vjesnik<br />

Otvaranju Pomorsko-inovacijskog<br />

centra iNavis,<br />

jednog od aktivnijih inkubatora<br />

na području<br />

Hrvatske, prethodilo je<br />

osnivanje tvrtke CroNoMar, koja upravlja<br />

inovacijskim dijelom iNavis centra.<br />

Kao šibenska tvrtka u norveškom<br />

vlasništvu, CroNoMar je osnovan 2009.<br />

godine, a kroz inkubator podupire inovativne<br />

aktivnosti uslugama umrežavanja<br />

i uslugama povezanima s razvojem<br />

konkurentnosti prema inozemnim tržištima.<br />

Centar su 2011. godine posjetili<br />

norveški kralj i kraljica, a 2012. su otvorene<br />

prostorije iNavisova inovacijskog<br />

inkubatora. Riječ je o investiciji od oko<br />

30 milijuna kuna.<br />

iNavis je rezultat suradnje Grada Šibenika<br />

i norveškog ministarstva vanjskih<br />

poslova. Grad je osigurao lokaciju, pripremio<br />

dokumentaciju za donošenje i<br />

prilagodbu prostornih planova te samu<br />

rekonstrukciju, izradio dokumente u<br />

svrhu dobivanja poticajnih sredstava iz<br />

različitih fondova te uložio novac u obnovu<br />

zgrade. Norveško ministarstvo osiguralo<br />

je financijsku potporu za realizaciju<br />

projekta, kao i prijenos know-howa kroz<br />

tvrtku CroNoMar. Ukupno je uloženo 30<br />

milijuna kuna. Otvaranju iNavisa prethodilo<br />

je prenošenje vlasništva nekadašnje<br />

vojarne s Vlade RH na Grad Šibenik te<br />

definiranje uvjeta upravljanja i korištenja<br />

centra u kojem je, osim ovog inkubatora,<br />

smještena razvojna agencija te se uređuje<br />

prostor za jedan sveučilišni studij.<br />

Unutar inovacijskog inkubatora iNavi-<br />

POMORSKO-INOVACIJSKI<br />

CENTAR iNAVIS<br />

Godina osnutka: 2012.,<br />

upravitelj CroNoMar, šibenska<br />

tvrtka u norveškom vlasništvu<br />

BROJ TVRTKI: trenutačno 12 u<br />

inovacijskoj inkubaciji<br />

MENTORA: 4<br />

CIJENA PROSTORA: 12 eura/m2<br />

USLUGE: prostor, besplatne<br />

usluge norveških konzultanata,<br />

umrežavanje, pomoć pri izlasku na<br />

tržište<br />

TRAJANJE INKUBACIJE: nije<br />

ograničeno<br />

FOND ZA AKCELERACIJU: nemaju,<br />

u neke timove ulaže CroNoMar<br />

sova centra posluje 12 tvrtki vezanih uz<br />

sektor mora i pomorstva, iz područja<br />

brodogradnje, transporta, energetike,<br />

pogonskih strojeva, ICT tehnologija u<br />

pomorstvu, inovacija, istraživanja mora<br />

i podmorja te pružatelji usluga kao što su<br />

knjigovodstvene i informatičke tvrtke.<br />

"Budući da su sve tvrtke različite,<br />

usluga inkubatora prilagođena je svakoj<br />

ponaosob. Inkubiranim tvrtkama nudimo<br />

mogućnosti umrežavanja, pristupa<br />

novim tržištima, ukratko svaku moguću<br />

pomoć. Primjerice, 2014.godine prijavili<br />

smo projekt Internacionalizacija poslovanja<br />

u sklopu programa Poduzetnički<br />

impuls, koji je prošao, tako da dio tvrtki iz<br />

inkubatora u kolovozu ove godine vodimo<br />

na međunarodni sajam marikulture<br />

i ribarstva Aquanor u Trondheimu s ciljem<br />

povezivanja s mogućim partnerima<br />

na međunarodnim tržištima. Tijekom<br />

sajma bit će organiziran i posjet norveškim<br />

tvrtkama koje im mogu biti potencijalni<br />

partneri. Riječ je o najvećem sajmu<br />

te vrste, koji okuplja 50 tisuća posjetitelja,<br />

a održava se svake dvije godine", ističe<br />

Ana Zajc, voditeljica inovacijskog inkubatora<br />

iNavis centra i viša projektna savjetnica<br />

za CroNoMar. Ana Zajc kaže da<br />

se svakodnevno poslovanje inkubatora<br />

44<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

i CroNoMara temelji<br />

na transferu znanja,<br />

tehnologije i razvoja<br />

poslovanja, čime i pogoduje<br />

zgrada iNavis<br />

centra u kojoj su smješteni<br />

i koja ukazuje na<br />

njegov planirani razvoj<br />

u budućnosti.<br />

Što se tiče razdoblja inkubacije, Zajc<br />

pojašnjava da iNavis nije tipičan inkubator<br />

te da je organiziran i posluje po uzoru<br />

na praksu onih norveških.<br />

Malvin Villabo, direktor CroNoMara,<br />

u Šibenik dolazi najmanje jedanput mjesečno.<br />

Usto je već 18 godina direktor Leiv<br />

Eiriksson Nyskapinga iz Trondheima.<br />

Prije toga je bio jedan od najmlađih ravnatelja<br />

norveškog Instituta za pomorska<br />

istraživanja. Razvojem poslovanja unutar<br />

sektora mora i pomorstva bavi se više<br />

od 20 godina. "Inkubator Leiv Eiriksson<br />

Nyskaping godišnje u prosjeku osposobi<br />

deset novih tvrtki. Slijedom te uspješnosti<br />

željeli smo izaći iz krutih okvira te hrvatskim<br />

poduzetnicima ponuditi malo drukčiju<br />

uslugu i podršku, na koju nisu navikli.<br />

Stoga ni period inkubacije nije određen,<br />

nego je praksa da tvrtka napušta inkubator<br />

tek kada sazrije. Tvrtkama nudimo<br />

iNAVIS JE ATIPIČAN PO<br />

TOME ŠTO JE UVEO PRAKSU<br />

DA TVRTKE NAPUŠTAJU<br />

INKUBATOR TEK ONDA<br />

KAD ZA TO SAZRIJU<br />

uslugu norveških konzultanata, koja im<br />

se u inkubatoru ne naplaćuje, a poznato<br />

je da je Norveška jedna od najskupljih<br />

država na svijetu. Imamo osnovnu cijenu<br />

najma, ali tvrtke ne dobivaju samo<br />

prostor u inkubatoru nego je u to uključena<br />

široka lepeza dostupnih im usluga",<br />

pojašnjava direktor CroNoMara.Dok<br />

razgovaramo, navodi nam primjer jedne<br />

start-up tvrtke iz njihova inkubatora koja<br />

se bavi inženjeringom u brodogradnji. Ta<br />

je tvrtka dobila poslove dizajna za jednu<br />

norvešku kompaniju. "To znači da su postali<br />

konkurentni čak i u nečemu gdje se<br />

hrvatske tvrtke smatra nekonkurentnima.<br />

Hrvatske tvrtke mogu biti konkurentne<br />

i u visokim tehnologijama, samo se za<br />

posao treba izboriti i približiti stranim<br />

tvrtkama te im prezentirati njihove mogućnosti.<br />

Mi to omogućavamo i po tome<br />

se razlikujemo od drugih. S malim startup<br />

tvrtkama uspjeli smo dobiti posao za<br />

velike norveške tvrtke",<br />

pojašnjava Malvin<br />

Villabo.U Norveškoj<br />

je, kaže, velika potražnja<br />

za proizvodima i<br />

uslugama na bazi čelika,<br />

a inženjering u tom dijelu<br />

industrije posebno je tražen.<br />

Želja mu je prezentirati Norvežanima<br />

mogućnosti koje se pružaju u Hrvatskoj<br />

i višu razinu usluge od gotovih proizvoda,<br />

i to na sajmu u Norveškoj već iduće ljeto,<br />

ali i kroz poslovanje CroNoMara.<br />

"U svijetu je trend poticanja sveučilišta,<br />

odnosno njihovih ureda na transfer<br />

tehnologija. Smatra se da će se razvoj<br />

tehnologije na sveučilištima kanalizirati<br />

do korisnika u industriji. Takav je pristup<br />

u jednom dijelu pogrešan. Nerijetko ta<br />

rješenja nisu prihvatljiva poslovnoj zajednici<br />

jer nisu konkurentna i isplativa.<br />

U Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim<br />

zemljama, treba krenuti od povezivanja<br />

industrije i akademskog sektora, gdje će<br />

rezultati sveučilišnih centara biti temeljeni<br />

na stvarnim potrebama industrije",<br />

upozorava Villabo.<br />

I CroNoMar, ističe, čini upravo to:<br />

vlastito poslovanje temelji na povezivanju<br />

akademskog svijeta, potreba industrije<br />

i poduzetnika. "Kroz definiranje<br />

potencijalnih projekata i njihovih nedostataka<br />

pokušavamo otkloniti nedostatke,<br />

bilo da se radi o tržištu, nedostatku<br />

tehnologija ili financiranju, a sve s ciljem<br />

da proizvod ili usluga budu konkurentni.<br />

CroNoMar intenzivno traga<br />

za novim projektima povezanim sa sektorom<br />

mora i pomorstva. Projekti koji<br />

se provode preko njega omogućavaju<br />

stabilna stalna, ali i nova radna mjesta u<br />

okruženju gdje se provode. Inovacijski<br />

inkubator iNavis centra razlikuje se i po<br />

tome što nema klasičan fond za akceleraciju,<br />

nego CroNoMar može biti partner,<br />

financijski partner ili nešto slično.<br />

Od siječnja 2013. godine CroNoMar se<br />

financira putem projekata koje provodi<br />

te je samoodrživ. Dotad ga financijski<br />

podupiralo norveško ministarstvo vanjskih<br />

poslova", pojašnjava.<br />

Mentori su četiri šibenska zaposlenika<br />

CroNoMara te stručnjaci Leiv Eiriksson<br />

Nyskapinga u Norveškoj.<br />

Norvežanin<br />

Malvin Villabo<br />

direktor je tvrtke<br />

CroNoMar koja<br />

upravlja šibenskim<br />

inkubatorom<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 45

INKUBATORI<br />

iNAVIS<br />

INKUBATORI<br />

USMJERENI NA HIGH-TECH TVRTKE:<br />

TEHNOLOŠKI CENTAR SPLIT<br />

U potčetku su vlasnici CroNoMara bili<br />

SIVA, norveška korporacija za industrijski<br />

razvoj, i SINTEF, zaklada za tehnološko i<br />

industrijsko istraživanje, te inkubator Leiv<br />

Eiriksson Nyskaping iz Trondheima, a kako<br />

je običaj da vlada Kraljevine Norveške<br />

napušta vlasništvo u korist realnog sektora,<br />

otprije nekoliko mjeseci vlasništvo<br />

nad CroNoMarom preuzeo je inkubator,<br />

jedan od izuzetno uspješnih među onima<br />

koji osposobljavaju poduzetnike, te mala<br />

norveška tvrtka Predichem.<br />

CroNoMar se od osnivanja usmjeravao<br />

na projekte koji će funkcionirati<br />

godinama. Tako je već 2009. godine potpisan<br />

prvi komercijalni ugovor o gradnji<br />

jednog katamarana s namjerom da ih se<br />

sagradi 15, a dosad su napravljena i isporučena<br />

32. "Trebalo nam je godinu dana<br />

da isporučimo prvi, ali od tada do kraja<br />

2014. isporučili smo više od 30 brodova.<br />

Imamo potpisane ugovore za još deset<br />

takvih katamarana. Ti su brodovi već u<br />

izgradnji i isporučit će se do kraja lipnja<br />

ove godine. Nekoliko ugovora za gradnju<br />

malih brodica potpisali smo i 2010. Ti su<br />

se projekti odvijali 2012. godine.<br />

Prije nekoliko mjeseci za norveškog<br />

naručitelja, a posredstvom CroNoMara,<br />

ugovorena je gradnja većeg broda u pulskom<br />

Tehnomontu, a nedavno je potpisan<br />

i ugovor o gradnji i većeg katamarana<br />

nego dosad u NCP-u. Radi se o prvom<br />

brodu tog tipa koji će se proizvesti u Hrvatskoj<br />

- u svijetu ih je do sada proizvedeno<br />

15, i to u Kini. U najvećem mogućem<br />

dijelu bit će opremljen proizvodima hrvatskih<br />

proizvođača. Ukupna vrijednost<br />

brodova koji su do kraja 2014. godine<br />

izvezeni zahvaljujući CroNoMaru je oko<br />

10 milijuna eura. Većina ih je izvezena u<br />

Norvešku, tri su izvezena u Saudijsku<br />

Arabiju, a dva u Veliku Britaniju.<br />

"Naš cilj je korisnike inovacijskog inkubatora,<br />

kao i tvrtke u okruženju, povezati<br />

u nastupu prema tržištima izvan Hrvatske.<br />

Sve što radimo, mora imati tržište, jer<br />

što vrijedi imati uslugu ako je nitko ne<br />

želi. Naš je posao pronaći tržište i identificirati<br />

njegove potrebe. Ključni faktor<br />

u čitavom procesu je povjerenje, a rad<br />

na međusobnom povjerenju jedna je od<br />

zadaća kako CroNoMara tako i inovacijskog<br />

inkubatora", pojašnjava Villabo.<br />

Oni sanjaju da<br />

ulažu u tvrtke<br />

U planu im je suradnja s HBOR-om oko podrške<br />

za ulazak Tehnološkog centra u vlasničku<br />

strukturu tvrtki koje prođu kroz inkubaciju<br />

Piše Jozo Vrdoljak, Privredni vjesnik<br />

Tehnološki centar Split osnovan<br />

je 1997. godine, u vrijeme<br />

kada su se u Hrvatskoj<br />

osnivali tehnološki centri.<br />

Djeluje kao poduzetnički<br />

inkubator orijentiran na tvrtke čija se<br />

djelatnost odnosi na visoke tehnologije<br />

te tvrtke koje se bave programiranjem.<br />

Čak i ako su to građevinske i strojarske<br />

tvrtke, riječ je o onima koje projektiraju<br />

ili se bave dizajniranjem. Uglavnom, to su<br />

male high-tech orijentirane tvrtke, djelatne<br />

u području poslovnog softvera, informacijskih<br />

i komunikacijskih tehnologija,<br />

procesne automatizacije, naprednih<br />

internetskih usluga, optimiranja sustava<br />

i konstrukcija.<br />

Kapaciteti Tehnološkog centra Split su<br />

popunjeni. U zgradi se trenutačno izvode<br />

radovi na rekonstrukciji radi povećanja<br />

kapaciteta, ali i zbog zapuštenosti. Tu sada<br />

posluje deset tvrtki, a prema riječima<br />

člana Uprave Tehnološkog centra Split<br />

Ivana Špara, rekonstrukcijom će dobiti<br />

još mjesta, pa je tročlana uprava, kojoj je<br />

na čelu docent na splitskom Fakultetu<br />

elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje<br />

Damir Krstinić, u potrazi za tvrtkama. U<br />

inkubaciji bi uskoro trebalo biti 15 tvrtki.<br />

Tehnološki centar Split ima pet osnivača.<br />

Na njihovu nesreću, osnivač im je<br />

nekadašnja uspješna tvrtka Dalma, koja<br />

je zapala u velike probleme i omča je oko<br />

vrata Centru zbog duga poreznoj upravi.<br />

Isključivo zbog tog duga Tehnološki<br />

se centar ne može natjecati za sredstva<br />

fondova EU, niti za poticajne kao što su<br />

sredstva iz Poduzetničkog impulsa.<br />

Dalma je u osnivanje unijela postojeću<br />

zgradu, površine 650 četvornih metara,<br />

u kojoj je Centar smješten. Država je većinski<br />

vlasnik i većinski vjerovnik Dalme.<br />

Kako je Dalma u predstečajnoj nagodbi,<br />

vjerovnici su osvojili sanacijski plan i sada<br />

se čeka odluka Trgovačkog suda, koji<br />

bi taj udio u Tehnološkom centru Split<br />

trebao prenijeti na Grad Split. "Uvjeravaju<br />

nas kako je to stvar formalnosti, ali mi<br />

čekamo gotovo godinu dana tu odluku",<br />

ističe Ivan Špar.<br />

Među osnivačima je i T-Com s udje-<br />

TEHNOLOŠKI CENTAR<br />

SPLIT<br />

• GODINA OSNUTKA: 1997.,<br />

osnivači HT, Dalma, Županija,<br />

Vlada i Sveučilište u Splitu<br />

• BROJ TVRTKI U INKUBACIJI: 10<br />

• MENTORI: trenutno ih nemaju<br />

• CIJENA: 600 kuna mjesečno u<br />

prvoj godini inkubacije, a tvrtka se<br />

mora osnovati u roku od 6 mjeseci<br />

• USLUGE: prostor, radionice,<br />

administrativno-logistička<br />

podrška<br />

• TRAJANJE INKUBACIJE: 3-5<br />

godina<br />

• FOND ZA AKCELERACIJU:<br />

nemaju ga, ali je u planu<br />

46<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

lom od 29 posto, koji ga namjerava prepustiti<br />

nekom drugome. Po devet posto<br />

udjela imaju Splitsko-dalmatinska županija,<br />

koja jedina dostavlja sredstva<br />

Tehnološkom centru Split, te Vlada, a<br />

0,24 posto udjela u vlasništvu je Sveučilišta<br />

u Splitu. "Kako Hrvatski telekom<br />

od 2003. godine više nije državna tvrtka,<br />

ova kompanija ima svoju strategiju izlaska<br />

iz Tehnološkog centra Split. Problem<br />

je što Dalma i T-Com imaju više od 80<br />

posto udjela u vlasništvu, a ne sudjeluju<br />

u radu. S prijenosom udjela Dalme na<br />

Grad Split u podupiranju Centra aktivno<br />

bi se uključio Grad Split, a mogli bi<br />

se i natjecati za razne oblike državnih<br />

potpora poput Poduzetničkog impulsa.<br />

Činjenica je da Grad Split nema aktivnu<br />

razvojnu agenciju, točnije, za postojeću<br />

nije prihvaćeno izvješće o radu, tako da<br />

bi mu mogli biti potpora i u tom smislu.<br />

Uz to, Sveučilište u Splitu pokazalo je interes<br />

za preuzimanje T-Comova udjela",<br />

otkriva Ivan Špar.<br />

Tročlana uprava Tehnološkog centra<br />

Split dvije godine nastoji izaći iz<br />

ove situacije i pokušava ga osposobiti<br />

prema osnovnoj djelatnosti. "Njegova<br />

uloga trebala bi biti<br />

značajna u smislu da<br />

pomaže transfer<br />

znanja i tehnologija<br />

između<br />

znanstvenih<br />

institucija i gospodarstva,<br />

kao i između gospodarskih subjekata,<br />

te da znanstvenicima i inovatorima<br />

pruža potporu u svim fazama razvoja<br />

poslovnog pothvata, počevši od ideje ili<br />

pronalaska pa sve do formalnog osnivanja,<br />

komercijalizacije i nastavka razvoja",<br />

ističe Damir Krstinić, predsjednik<br />

Uprave Tehnološkog centra Split.<br />

Splitski je Centar imao svoje zvjezdane<br />

trenutke odmah nakon osnivanja,<br />

NIJE NAM CILJ DOVODITI<br />

SAMO PROGRAMERE NEGO<br />

I RAZLIČITE PROIZVODNE<br />

TVRTKE, ISTIČE ČLAN<br />

UPRAVE IVAN ŠPAR<br />

kada je na njegovu čelu bio sveučilišni<br />

profesor Damir Vučina i kada je bio prvi<br />

organizator manifestacije SoftCOM<br />

(Conference on Software, Telecommunications<br />

and Computer Networks). U<br />

tom ga je svestrano podržavala tadašnja<br />

uprava Hrvatskog telekoma. Nesuđeno<br />

je pravilo tijekom njegova postojanja bilo,<br />

a na neki je način ostalo i danas, da Centrom<br />

upravlja splitski Fakultet elektrotehnike<br />

i strojarstva. S vremenom su se<br />

neke djelatnosti zapostavile, tako da je<br />

prije malo više od dvije godine unutar<br />

inkubatora bilo pet tvrtki, od kojih je<br />

samo jedna bila tehnološki orijentirana.<br />

Danas ih je trenutačno deset i<br />

sve su tehnološki usmjerene.<br />

Damir Krstinić,<br />

docent na<br />

splitskom Fakultetu<br />

elektrotehnike, i Ivan<br />

Špar vode Upravu<br />

Tehnološkog centra<br />

Split<br />

Prema Šparovim riječima, period<br />

inkubacije traje od tri do pet godina, a<br />

neke tvrtke uspiju znatno ranije, tako da<br />

napuste Tehnološki centar i presele se u<br />

veći prostor te se potpuno orijentiraju<br />

na tržište. "Uvjeti ovise o prostoru koji<br />

tvrtka zauzima te o godini inkubacije.<br />

Uglavnom, to nisu visoke cijene tako da<br />

tvrtka za prostor od 12 četvornih metara<br />

plaća oko 600 kuna mjesečno, u što su<br />

uključene i režije. Cijena<br />

se podiže za oko 15 posto<br />

godišnje. Nakon rješavanja<br />

vlasničke strukture,<br />

cilj nam je ulaziti u<br />

vlasništvo proizvodnih<br />

tvrtki i revitalizirati napuštene<br />

prostore nekadašnjih<br />

tvrtki koje su u<br />

vlasništvu Grada. Pri tome<br />

namjeravamo dobiti i određena sredstva<br />

iz fondova EU. Tu vidimo prostor za<br />

napredak jer nije nam cilj dovoditi samo<br />

programere nego različite proizvodne<br />

tvrtke", ističe Ivan Špar.<br />

Prema njegovim riječima, dosad su u<br />

Tehnološki centar Split dolazili poduzetnici<br />

koji su tek osnivali tvrtke, a uvjetovano<br />

im je da ih moraju osnovati u roku od<br />

pola godine kako bi imali stimulativne<br />

uvjete. "Iako u obzir dolaze i osnovane<br />

tvrtke koje nisu starije od dvije godine,<br />

nama su ipak najzanimljiviji pojedinci<br />

s idejom koji još nisu<br />

osnovali tvrtku. Upravo se<br />

njima može najviše pomoći,<br />

posebno putem Hrvatskog<br />

zavoda za zapošljavanje, s<br />

kojim surađujemo, pa takvi<br />

pojedinci mogu<br />

dobiti potporu<br />

za<br />

FOTOGRAFIJE: PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 47

INKUBATORI<br />

SPLIT<br />

INKUBATORI<br />

TEHNOLOGIJSKO-RAZVOJNI CENTAR<br />

TERA TEHNOPOLIS IZ OSIJEKA<br />

samozapošljavanje. Na taj su način njihovi<br />

troškovi svedeni na minimum, a oni<br />

nemaju ni pretjerano velik rizik ako ne<br />

uspiju", pojašnjava Ivan Špar. U obnovu i<br />

rekonstrukciju zgrade Tehnološki centar<br />

Split ulaže 800 tisuća kuna. Ministarstvo<br />

poduzetništva osiguralo je <strong>75</strong> posto tih<br />

sredstava, a sam Centar osigurao je 25<br />

posto. Najveći dio uložen je u podizanje<br />

energetske učinkovitosti te opremanje<br />

konferencijske dvorane i računalne učionice.<br />

"U planu nam je suradnja s HBOR-om<br />

oko financijske podrške za ulazak Tehnološkog<br />

centra Split u vlasničku strukturu<br />

tvrtki kroz financiranje temeljnog kapitala.<br />

Taj je projekt u začetku, ali planiramo<br />

ga realizirati. Naime, mi bismo kao tvrtka<br />

ulazili u vlasništvo koje ne bi bilo veće<br />

od 25 posto. HBOR bi imao ograničenje<br />

jer ne bi davao kredite takvim tvrtkama.<br />

S HAMAG-om planiramo surađivati na<br />

izdavanju jamstava za takve projekte.<br />

Podrazumijeva se da ćemo podupirati<br />

tvrtke koje imaju dobre ideje i dobro<br />

vodstvo, a kojima nedostaju logistička,<br />

organizacijska te financijska podrška",<br />

otkriva Špar.<br />

Špar je diplomirao industrijski menadžment<br />

te je na doktorskom studiju<br />

strojarstva. Projektiranjem se bavi već<br />

desetak godina za tvrtku Spar ing. Damir<br />

Krstinić je docent na FESB-u. Iako je<br />

predsjednik Uprave, u Tehnološkom centru<br />

Split radi kao vanjski član. Uglavnom,<br />

uža mu je stručna specijalnost napredni<br />

algoritmi vezani za programiranje i prepoznavanjem<br />

mogućih požara. Uskoro će<br />

im se u pridružiti i stručnjak za knjigovodstvene<br />

usluge za tvrtke unutar inkubatora,<br />

koji će ujedno biti i mentor.<br />

"U planu nam je inkubiranje tvrtki<br />

koje nisu unutar našeg prostora, tzv. virtualno<br />

inkubiranje. Nadamo se da ćemo<br />

sa Sveučilišta preuzeti dio poslova vezanih<br />

uz transfer tehnologija jer u tom<br />

i jest smisao našeg postojanja. Radi se o<br />

povezivanju gospodarstva sa znanošću.<br />

Radimo edukacije za tvrtke unutar inkubatora,<br />

surađujemo s Centrom za socijalnu<br />

skrb, Zavodom za zapošljavanje i<br />

Gradom Splitom, organiziramo napredne<br />

informatičke tečajeve i još mnogo toga",<br />

otkriva Ivan Špar.<br />

Tu se rodio<br />

biotehnološki<br />

inovator Genos<br />

Sveučilišna tvrtka prerasla je u poduzetnički<br />

inkubator, a prednost ulaska imaju projekti<br />

koji komercijaliziraju rezultate sveučilišnih<br />

istraživanja Piše Nikola Patković<br />

Oko 80 inkubiranih tvrtki<br />

s više od 200 radnika<br />

te više od tisuću studenata<br />

istreniranih<br />

za pisanje poslovnih<br />

planova, od kojih su brojni razvili svoje<br />

poduzetničke ideje i projekte... To je dio<br />

egzaktnih pokazatelja i rezultata rada<br />

Tehnologijsko-razvojnog centra Tera<br />

Tehnopolis u Osijeku, koji su 2002. godine<br />

osnovali Sveučilište Josipa Jurja<br />

Strossmayera kao većinski vlasnik te<br />

Grad Osijek i Osječko-baranjska županija.<br />

Tera se u početku nije bavila inkubacijom.<br />

No, kada su se za to stekli prostorni i<br />

drugi uvjeti, ušli su u svijet, kako to kaže<br />

direktor prof. dr. Ivan Štefanić, "razvijanja<br />

gospodarstva temeljenog na znanju<br />

i tehnologiji".<br />

"To je izuzetno robustan model koji<br />

funkcionira i koji se dokazao u praksi, jer<br />

Sveučilište nije guralo vlastitu operaciju,<br />

nego je povezalo industriju i lokalnu<br />

samoupravu te počelo razvijati gospodarstvo<br />

na znanju i tehnologiji. Poanta<br />

jednog inkubatora nije u cijeni zakupa<br />

prostora, iako je i to važan segment, nego<br />

u olakšavanju i ubrzavanju pokretanja i<br />

razvoja posla", kaže prof. dr. Štefanić, koji<br />

ističe da "inkubacija nije mjesto, nego<br />

proces", govoreći to u smislu činjenice<br />

da Tera raspolaže sa 1365 četvornih metara<br />

prostora u zgradi nekadašnje Crvene<br />

vojarne u Osijeku, koja je danas u<br />

vlasništvu Sveučilišta. Stoga puno više<br />

klijenata imaju izvan svog prostora negoli<br />

u njemu, u kojem je trenutačno 20<br />

različitih stanara.<br />

"Mi ovdje ne možemo udomiti proizvodnu<br />

tvrtku koja stvara buku ili vibracije<br />

jer prostor dijelimo sa sveučilišnim<br />

odjelima koji ovdje održavaju nastavu.<br />

Stoga takve tvrtke inkubiramo u drugoj<br />

poduzetničkoj zoni, drugom inkubatoru<br />

ili njihovoj lokaciji. Inkubacija je proces,<br />

a ne mjesto. Pomažemo im da od zanimljive,<br />

inovativne i intrigantne ideje kreiraju<br />

profitabilan posao, a zaduženi smo<br />

i za licenciranje tehnologije sa sveučilišnih<br />

istraživanja", ističe direktor Tere.<br />

Budući da je riječ o sveučilišnoj tvrtki,<br />

prednost ulaska imaju oni koji komercijaliziraju<br />

rezultate sveučilišnih istraživanja.<br />

Kao najbolji mogući primjer za to<br />

Štefanić je istaknuo tvrtku Genos, vlasnika<br />

prof. dr. Gordana Lauca, koji ju je<br />

osnovao dok je još bio djelatnik osječkog<br />

sveučilišta. Danas je Genos najpoželjniji<br />

poslodavac na području biotehnologije<br />

u jugoistočnoj Europi.<br />

"Oni su i danas stanar našeg inkubatora,<br />

u kojem im je poslovno sjedište, i<br />

preko nas ostvaruju suradnju i daju ponude<br />

za Europsku poduzetničku mrežu,<br />

apliciraju na projekte, redovito sudjeluju<br />

na izložbama inovacija koje organizi-<br />

48<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Ivan Štefanić,<br />

direktor osječkog<br />

inkubatora Tera<br />

Tehnopolis: Cilj<br />

je razvijanje<br />

gospodarstva<br />

temeljenog na znanju<br />

i tehnologiji<br />

FOTOGRAFIJE: PAUN PAUNOVIĆ/CROPIX<br />

ramo, osvajaju nagrade... To je izuzetno<br />

uspješna priča", rekao je Štefanić, pojasnivši<br />

kako je Genos, iako renomirana<br />

i uspješna tvrtka, i dalje dio inkubatora<br />

zato što kontinuirano radi na novim projektima.<br />

U početku su imali DNK laboratorij,<br />

nakon toga započinju istraživanja<br />

u području glikobiologije, gdje postižu<br />

zapažene rezultate. Inovativnost je kod<br />

njih konstanta i kao takvi će praktički<br />

uvijek biti naši stanari", dodaje.<br />

Inkubacija u pravilu traje pet godina, a<br />

često završava i ranije. Štefanić ističe da<br />

je za razvijanje konkurentnog i održivog<br />

igrača potrebno vrijeme, koje se može<br />

skratiti korištenjem njihove infrastrukture,<br />

a što je jednako važno, uz njihovu<br />

pomoć, stečena znanja i iskustva značajno<br />

se mogu smanjiti rizici koje nosi<br />

svaki posao.<br />

Četiri su ključne komponente kojima<br />

Tera nastoji pomoći poduzetnicima. Prva<br />

od njih je TEHCRO, čija je osnovna zadaća<br />

asistencija lokalnim poduzetnicima za<br />

hrvatsko tržište. U nju su uključeni od<br />

2010. i ona je bila ključna za ostvarenje<br />

niske ulazne cijene najma. Drugi projekt<br />

je Europska poduzetnička mreža (Enterprise<br />

Europe Network – EEN) koja<br />

ima 4000 suradnika i kojom se omogućava<br />

pomoć lokalnim poduzetnicima koji<br />

imaju ambiciju razviti posao za područje<br />

drugih zemalja EU.<br />

TERA TEHNOPOLIS<br />

• GODINA OSNUTKA: 2002.<br />

• OSNIVAČI: Sveučilište J. J.<br />

Strossmayera u Osijeku, Grad<br />

Osijek i Osječko-baranjska županija<br />

• BROJ TVRTKI U INKUBATORU:<br />

trenutno 20, dosad ukupno 80<br />

• KAPACITET: 20 do 25 tvrtki<br />

• MENTORA: 20-ak; djelatnici<br />

centra i profesori na fakultetima<br />

• ZAPOSLENIH: 7<br />

• CIJENA NAJMA: početna 5 eura/<br />

m2 godišnje, druga godina 6,25<br />

eura, potom 7,5 eura<br />

• TRAJANJE INKUBACIJE: 5 godina<br />

• USLUGE: velika dvorana<br />

za sastanke s opremom za<br />

videokonferencije i simultano<br />

prevođenje, namještaj,<br />

informatička oprema, uredi,<br />

poslovno savjetovanje<br />

• FOND ZA AKCELERACIJU: nemaju<br />

"Tu pomažemo istraživačima da se<br />

spoje u istraživačke timove, napose za<br />

Horizon 2020, Sveučilištu da ponudi<br />

svoju tehnologiju i poduzetnicima da<br />

ponude proizvode. To funkcionira i<br />

u drugom smjeru, gdje oni mogu pronaći<br />

dobavljača, davatelja tehnologije i<br />

istraživačkog partnera iz druge države<br />

EU. To je izuzetno moćan alat koji nam<br />

pojačava učinak i doseg. Dio te mreže<br />

smo od 2008. godine, zaključili smo tri<br />

ciklusa i trenutno smo u četvrtom. Tu su<br />

izuzetno dobri rezultati, napravili smo<br />

više od 50 ponuda tehnologije i suradnje<br />

za Sveučilište i lokalne poduzetnike te<br />

sklopili nekoliko izuzetno atraktivnih<br />

partnerstava i suradnji sa sveučilištima<br />

u Grčkoj, Rumunjskoj i SAD-u, pri čemu<br />

smo izuzetno uspješni u spajanju istraživača",<br />

naglasio je Štefanić, inače redovni<br />

profesor Zavoda za agroekonomiku Poljoprivrednog<br />

fakulteta u Osijeku.<br />

Kad je riječ o EEN-u, Štefanić je istaknuo<br />

primjer organizacije odlaska 17 hrvatskih<br />

proizvođača delikatesne hrane u<br />

Kortrijk na Tavolu, najveći sajam delikatesne<br />

hrane u zemljama Beneluxa i sjeverne<br />

Francuske, što im je omogućeno jer<br />

je Tera član sektorske grupe Agrofood. Iz<br />

Belgije su se vratili s potpisanim ugovorom<br />

koji je jednom proizvođaču bučina<br />

ulja iz Varaždina omogućio da se njegov<br />

proizvod nađe na policama Carrefoura.<br />

"Naša treća ključna komponenta sastoji<br />

se od više projekata u području zaštite<br />

okoliša, koji poduzetnicima pomažu u<br />

usklađivanju s trenutačnim i budućim<br />

ekološkim normama, koje se neprestano<br />

mijenjaju i postrožuju. To je potrebno<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 49

INKUBATORI<br />

OSIJEK<br />

INKUBATORI<br />

JEDAN OD NAJVEĆIH I NAJSTARIJIH:<br />

TEHNOLOŠKI PARK VARAŽDIN<br />

Provode i program natjecanja u pisanju<br />

studentskih poslovnih planova<br />

da ne biste morali izaći iz posla ili jako<br />

skupo platili kašnjenje, a ako se uskladite<br />

na vrijeme, tada stječete uvjete za zelenu<br />

javnu nabavu i možete postati ekskluzivni<br />

dobavljač. To radimo od 2010. i dosad<br />

smo odradili tri projekta koja su bila fokusirana<br />

na različite industrije. GREEN<br />

u proizvodnji hrane i graditeljstvu, WE-<br />

EEN u električnom i elektroničkom otpadu,<br />

a IMAGEEN je vezan uz ekodizajn.<br />

U programu Proceed napravili smo bazu<br />

podataka hrvatskih istraživanja koja imaju<br />

komercijabilan rezultat i u tome smo<br />

bili prvi u konzorciju čiji smo član i koji<br />

vodi Gospodarska komora talijanske regije<br />

Veneto, a u kojem je 11 partnera iz deset<br />

zemalja jugoistočne i srednje Europe.<br />

Mnogo energije ulažemo i u Erasmus+,<br />

program koji omogućava poduzetnicima<br />

iz regije odlazak na specijalizaciju kod<br />

partnera u drugim zemljama EU uz plaćene<br />

troškove", istaknuo je direktor Tere<br />

te dodao kako kroz Program provjere<br />

inovativnog koncepta osiguravaju do 350<br />

tisuća kuna po projektu.<br />

Tera puno radi sa studentima. U početku<br />

samo s onima osječkog Sveučilišta,<br />

no danas imaju prijave i s Veleučilišta u<br />

Vukovaru, Visokog učilišta PAR iz Rijeke<br />

i Sveučilišta u Zagrebu. Kroz program<br />

natjecanja u pisanju studentskih poslovnih<br />

planova odradili su edukaciju s više<br />

od 1100 studenata, kojima su pisanje učinili<br />

zabavnim tako da je studenta koji je<br />

napisao najbolji plan jedna autokuća nagradila<br />

korištenjem njezina sponzorskog<br />

vozila na nekoliko mjeseci. Tera od 2005.<br />

godine nudi i uslugu zastupanja zaštite<br />

intelektualnog vlasništva, što joj omogućava<br />

dodir s najinovativnijim tvrtkama.<br />

Organiziraju sajmove i izložbe inovacija,<br />

a sa svojim klijentima odlaze i na slične<br />

manifestacije u Europi i SAD-u.<br />

Tech Park Varaždin,<br />

koji vodi Andrija<br />

Petrović, nadrast će<br />

potrebe županije i<br />

sustavno povezivati<br />

znanost, istraživanje i<br />

poduzetničku<br />

praksu<br />

Spoj vizionara<br />

i visoke<br />

tehnologije<br />

dovoljan<br />

Pripremaju projekt Tehnološki park II, vrijedan 52<br />

milijuna eura, a računaju na novac iz fondova EU.<br />

Primit će stotinjak tvrtki i imati još 13 laboratorija<br />

Piše Gordana Galović. Snima Darko Tomaš<br />

50<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

TEHNOLOŠKI PARK VARAŽDIN<br />

• GODINA OSNUTKA: 2003., osnivači:<br />

Varaždinska županija, Grad Varaždin,<br />

HGK, Visoka elektrotehnička škola,<br />

Elektrostrojarska škola Varaždin<br />

• BROJ TVRTKI U INKUBATORU: ukupno<br />

50, trenutno 40, a 21 je tvrtka u nekoj fazi<br />

inkubacije<br />

• MENTORI: tvrtka dobiva jednog mentora<br />

s kojim radi svakodnevno, surađuje se i s<br />

desetak vanjskih mentora<br />

• POPUST NA TRŽIŠNU CIJENU<br />

PROSTORA: 25% prve godine, 50% u<br />

drugoj, <strong>75</strong>% u trećoj; tržišna cijena je 8<br />

eura po četvornome metru za prostor te 2<br />

eura po kvadratu za režije<br />

• USLUGE: pristup internetu, telefonski<br />

priključak, dvorane za sastanke,<br />

konferencijska dvorana, prezentacijska<br />

oprema, videokamera, digitalni<br />

fotoaparat, faks uređaj, kopirni uređaj,<br />

korištenje laboratorija<br />

• TRAJANJE INKUBACIJE: tri godine<br />

• FOND ZA AKCELERACIJU: još ne postoji<br />

U<br />

Tehnološkom parku Varaždin<br />

imaju ambiciozne<br />

ciljeve. U jednom od najvećih<br />

i najstarijih hrvatskih<br />

inkubatora stasalo je 50-ak<br />

start-up tvrtki koje su otvorile više od 350<br />

radnih mjesta. Sada je cilj te brojke višestruko<br />

povećati. Dugogodišnji direktor<br />

varaždinskog TechParka Andrija Petrović<br />

iznosi konkretne brojke. Projekt Tehnološki<br />

park II idućih bi godina trebao višestruko<br />

povećati postojeće kapacitete: na<br />

25.000 kvadrata, 35 zaposlenih, stotinjak<br />

novih tvrtki i između 800 i 1500 novih<br />

radnih mjesta. Cijeli projekt vrijedan je<br />

više od 52 mil. eura, a glavnina bi se financirala<br />

iz strukturnih fondova EU.<br />

Projekt bi se trebao ugovoriti ove godine.<br />

Idejno arhitektonsko-urbanističko<br />

rješenje nedavno je odabrano na natječaju.<br />

Pomalo futuristički izgled nekako se<br />

podudara s vizijom cijelog projekta. Varaždinski<br />

inkubator trebao bi se za koju<br />

godinu smjestiti na atraktivnoj lokaciji na<br />

silasku s autoceste iz Zagreba za Varaždin,<br />

za koju je već dobivena lokacijska dozvola.<br />

Kad se to dogodi, prerast će i Varaždin i<br />

županiju, pa bi potencijalni poduzetnici i<br />

investitori trebali stizati iz cijele Hrvatske<br />

i šire. Krajnji je cilj povezati se i s poduzetničkim<br />

zonama te stvoriti održivi Varaždin<br />

u kojem će ostati tvrtke izrasle u Tech<br />

Parku. Cijeli projekt već je razrađen na<br />

način da se proširi sa sadašnjeg fokusa na<br />

ICT industriju, koja, dakako, ostaje važan<br />

segment, i na strojogradnju, obnovljive<br />

izvore energije i kreativne industrije. Postojeći<br />

stanari samo bi se preselili u novu<br />

zgradu. Samo jedna od novih vrijednosti<br />

je i 13 novih laboratorija, koji su u planu.<br />

"Za razvoj novih tvrtki iznimno je važna<br />

oprema, a oni koji tek ulaze u biznis za nju<br />

često nemaju novca. U dosadašnjem pristupu<br />

nije bio naglasak na opremi, nego<br />

na aktivnostima za otkrivanje tehnološki<br />

inovativnih projekata te njihovoj inkubaciji.<br />

Zato nam je cilj imati čak 13 laboratorija.<br />

Sustavno povezivanje znanosti,<br />

istraživanja i poduzetničke prakse kroz<br />

potporne institucije, kao što su tehnološki<br />

parkovi, rezultira ubrzanim razvojem malog<br />

i srednjeg poduzetništva utemeljenog<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 51

INKUBATORI<br />

TECH PARK VARAŽDIN<br />

na znanju u visokim tehnologijama.<br />

Glavni su cilj nova radna mjesta koja<br />

gospodarstvo čine inovativnim",<br />

ističe Andrija Petrović, koji je od<br />

samog početka voditelj projekta, a<br />

od 2007. i direktora tvrtke Tehnološki<br />

park Varaždin.<br />

Kad govori o novom tehnološkom<br />

parku, čini se kao da je riječ o<br />

projektu kojim će okruniti i svoju<br />

profesionalnu karijeru. Nakon što<br />

je završio Fakultet organizacije i<br />

informatike u Varaždinu, sedam je<br />

godina radio u privatnom sektoru.<br />

S mjesta prodekana za nastavu na<br />

Veleučilištu u Varaždinu 2003. ušao<br />

je u projekt Tehnološki park, koji su<br />

tada pokrenuli Varaždinska županija,<br />

Grad Varaždin, HGK, Visoka<br />

elektrotehnička i Elektrostrojarska<br />

škola Varaždin. Kako tada nitko nije<br />

bio spreman u njih uložiti novac,<br />

cijeli je tim radio volonterski.<br />

Prva faza projekta realizirana je<br />

osnivanjem Impulsnog centra pri<br />

Elektrostrojarskoj školi Varaždin, u<br />

kojoj je inkubirano prvih pet startupa,<br />

i to u vrijeme kada je u Hrvatskoj<br />

isto radilo tek nekoliko poduzetničkih<br />

inkubatora. Tehnološki<br />

park Varaždin počeo je s radom kao<br />

druga faza projekta 2007. i u tom<br />

je trenutku u procesu inkubacije<br />

bilo 35 tvrtki. Osnivači su Grad Varaždin,<br />

Fakultet organizacije i informatike<br />

Varaždin i Veleučilište u Varaždinu.<br />

Budući da je tada registrirano društvo<br />

s ograničenom odgovornošću, svaki od<br />

triju osnivača ima po 33,3 posto vlasništva.<br />

Varaždinski TechPark na korištenje<br />

je dobio zgradu u Zagrebačkoj ulici od<br />

3300 četvornih metara u kojoj je nekad<br />

bila uprava Varteksa. Kao da je time i<br />

simbolično nekadašnju perjanicu hrvatske<br />

tekstilne industrije pregazilo vrijeme.<br />

U istoj zgradi danas stasaju moderne i<br />

propulzivne ICT tvrtke. Prosječno ih godišnje<br />

u inkubator ulazi sedam, ali prošle<br />

ih je godine ušlo čak 11. Zajedno prosječno<br />

godišnje otvaraju 35 novih radnih<br />

mjesta. Četrdesetak tvrtki iz TPV-a, od<br />

kojih je trenutno 21 u nekoj fazi inkubacije,<br />

ostvaruje ukupne godišnje prihode<br />

iznad 100 milijuna kuna.<br />

BICRO JE FINANCIRAO<br />

38 PODUZETNIČKIH<br />

PROJEKATA IZ TECH<br />

PARKA, ŠTO IM JE KAO<br />

‘POGONSKO GORIVO’<br />

U svoj novi ured u staklenoj zgradi<br />

u Zagrebačkoj prije koji dan stigao je<br />

36-godišnji Nikola Novaković sa svojom<br />

novoosnovanom tvrtkom Gamewerk.<br />

Mlada ekipa želi osvojiti tržište igrica,<br />

kojem će ponuditi nove alate marketinga<br />

i monetizacije. Iako je Nikola imao odličan<br />

i siguran posao u stabilnoj tvrtki izrasloj<br />

u istom inkubatoru, taj se IT-jevac sa<br />

12 godina iskustva odlučio za samostalan<br />

i neizvjestan poduzetničkih pothvat.<br />

"Trenutno smo u procesu inkubacije, a<br />

osim povoljnijih uvjeta i nižih troškova<br />

poslovanja, privukla nas je i cijela zajednica<br />

od 40-ak tvrtki koje su također<br />

ovdje, u Tehnološkom parku. Praktički<br />

sve što će nam trebati od marketinga do<br />

weba možemo pronaći ovdje. Do kraja<br />

godine očekujemo da ćemo imati između<br />

šest i osam zaposlenih, a u roku od tri<br />

mjeseca očekujemo i prve prihode", kaže<br />

Nikola Novaković,<br />

vlasnik tvrtke<br />

Gamewerk, koja<br />

razvija mobilno<br />

oglašavanje u<br />

sklopu videoigara<br />

Novaković. Tek nakon<br />

trogodišnjeg procesa<br />

inkubacije tvrtke u<br />

TPV-u plaćaju stopostotnu<br />

cijenu poslovnog<br />

prostora, no mnogi<br />

zbog okruženja odlučuju<br />

ostati. Nikola Novaković očekuje<br />

veliku podršku mentora iz Tehnološkog<br />

parka i u privlačenju novca<br />

iz fondova EU na konkretnim<br />

projektima. To je jedna od dodanih<br />

vrijednosti tog poduzetničkog<br />

inkubatora sa značajnim dosadašnjim<br />

uspjehom. Samo u 2013. godini<br />

ugovorili su dva nova europska<br />

projekta u trajanju od 24 mjeseca<br />

te u iznosu od 1,9 milijuna eura.<br />

Kroz fond PoC (Program provjere<br />

inovativnog koncepta) Bicro je, pak,<br />

do sada financirao 38 poduzetničkih<br />

projekata iz TPV-a. Ukupna<br />

vrijednost ugovorenih projekata<br />

je 12,4 milijuna kuna, a Bicro će ih<br />

financirati sa 7,97 milijuna kuna.<br />

"To je pogonsko gorivo za naše<br />

stanare", ističe Andrija Petrović.<br />

Direktor TPV-a pritom nudi i niz<br />

izračuna koji pokazuju da je cijeli<br />

projekt samoodrživ. Naime, dvije<br />

zgrade koje su dio TPV-a danas su<br />

procijenjene na 25 milijuna kuna.<br />

Grad ih je 2002. kupio na ime Varteksovih<br />

dugova za 8,2 milijuna kuna te<br />

je s još 2 milijuna sufinancirao obnovu.<br />

Ukupni prihodi TPV-a narasli su sa 490<br />

tisuća kuna 2007. na 4,5 milijuna kuna<br />

2013. I sam je TPV sa sedmero zaposlenih<br />

pritom odradio par konzultantskih<br />

poslova za slične projekte te i od toga<br />

ostvario prihode.<br />

"TPV je uložio više od 6 milijuna kuna<br />

iz programa Bicro te više od 500.000<br />

kuna vlastitih sredstava u posljednjih pet<br />

godina. Ostatak od oko 8 milijuna kuna<br />

je novostvorena vrijednost. Ta je imovina<br />

i dalje gradska, ali vrijedi puno više<br />

od osnovne investicije Grada. Osim toga,<br />

Grad prosječno godišnje dobiva i oko 3,4<br />

milijuna kuna od poreza i prireza tvrtki<br />

iz TPV-a", pojašnjava Petrović.<br />

Isti princip samoodrživosti primijenit<br />

će se i u novom projektu. Iako nešto skuplji,<br />

i učinci će biti višestruki.<br />

52<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Svoju bankarsku<br />

karijeru Franjo Luković<br />

privodi kraju kao<br />

najmoćniji čovjek<br />

hrvatske financijske<br />

industrije. Nitko ne<br />

vjeruje da nakon<br />

odlaska iz Zabe ona<br />

neće imati<br />

nastavak<br />

54<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015<br />

SNIMIO: DAVOR PONGRAČIĆ/CROPIX

PORTRET NA ODLASKU<br />

FRANJO LUKOVIĆ NOVI KORAK U ŽIVOTU<br />

MOĆNOG ŠEFA ZABE DATA LINK<br />

Košarkaš, bankar<br />

i novi anđeo u<br />

domaćem biznisu<br />

Najdugovječniji i najmoćniji hrvatski bankar odlazi iz Zabe nakon 24 godine<br />

života na samom bankarskom vrhu Hrvatske Piše Dragana Radusinović<br />

Franjo Luković, najdugovječniji<br />

hrvatski bankar,<br />

uložio je svoj novac u biznis<br />

koji počiva na visokoj<br />

tehnologiji i automatiziranoj<br />

proizvodnji uz minimalan broj<br />

zaposlenih. Konzervativni ulagač koji<br />

rijetko istupa u javnosti u proizvodnju<br />

LED žarulja uložio je 3,2 milijuna kuna i<br />

postao suvlasnik bjelovarskog Data Linka<br />

s udjelom od 40 posto.<br />

Luković u veljači napušta čelnu poziciju<br />

u Zagrebačkoj banci. Na njoj se, kako<br />

je istaknuo u jednom intervjuu, isprva<br />

planirao zadržati dvije godine. Ostao<br />

je pune dvadeset tri i stigao do mirovine.<br />

Ulaganjem u Data Link Luković je ušao<br />

u društvo poslovnih anđela. O svojem<br />

novom poslovnom životu još ne želi govoriti,<br />

kao ni o tome hoće li ulagati i u<br />

neke druge projekte te kojim će se kriterijima<br />

pritom voditi. Njegovo<br />

ulaganje u Data Link, provedeno<br />

dokapitalizacijom tvrtke, ipak otkriva<br />

ponešto o tome.<br />

Poslovni anđeli kažu da su<br />

ljudi koji nose biznise najvažniji<br />

za ulaganje. Sažeto, formula bi<br />

glasila: ako ne vjerujete u čovjeka<br />

u čiji biznis ulažete, niti nemojte<br />

uložiti jer uspjeh prečesto ovisi<br />

o međuljudskim odnosima, a<br />

biznis uvijek počiva na njegovim nositeljima.<br />

Je li se Franjo Luković vodio<br />

i tim pravilom uloživši u Darka Crhu,<br />

većinskog vlasnika Data Linka? Ni Crha<br />

na to nije htio odgovoriti tijekom dugog<br />

razgovora za <strong>Forbes</strong>, u kojem je objašnjavao<br />

vrijednost njegova koncepta posla<br />

s LED rasvjetom.<br />

DATA LINKOV SUSTAV<br />

VEĆ JE RAZRAĐEN I<br />

TESTIRA SE U NJEMAČKOJ<br />

TVORNICI KOJA<br />

PROIZVODI SVJETLA ZA<br />

MERCEDES I BMW<br />

FRANJO LUKOVIĆ I DARKO CRHA<br />

poznaju se već 20 godina. U kratkoj izjavi<br />

medijima u povodu dokapitalizacije<br />

lani u prosincu Luković je rekao da Crhu<br />

poznaje kao sjajnog i svestranog inženjera<br />

i inovatora. Luković nije uložio<br />

samo u proizvodnju LED žarulja nego i<br />

u patentirani sustav softvera i hardvera<br />

za uspravljanje LED rasvjetom.<br />

Vlasnik patenta, za sada priznatog u<br />

Hrvatskoj, upravo je Crha. Globalnu potvrdu<br />

patentnih prava za svoj sustav, koji<br />

je nazvao PMC2, još čeka. Crha rado<br />

govori o patentu i ciljevima biznisa koji<br />

na njemu počiva, no o Franji Lukoviću<br />

neće reći ni riječi, osim da su prijatelji.<br />

O sustavu "Power Modulated Communication<br />

Control" (PMC2), koji<br />

putem energije prenosi informacije od<br />

mjesta upravljanja do LED žarulje, Crha<br />

kaže kako je uvjeren da je jeftinije<br />

i jednostavnije rješenje za upravljanje<br />

rasvjetom od svih koja se na tržištu danas<br />

nude. Koliko je to točno, pokazat će<br />

tržište, na kojem se bori pet globalnih<br />

igrača, među kojima je i američka tvrtka<br />

Cree, nositelj važnih patenata. "Naš je<br />

sustav ugrađen i testira se u poznatoj<br />

njemačkoj tvornici autodijelova Magna,<br />

koja proizvodi za više poznatih svjetskih<br />

marki, primjerice BMW i Mercedes,<br />

što nam je potvrda da smo napravili<br />

dobar proizvod", kaže Crha.<br />

Riječ je o sustavu za upravljanje<br />

rasvjetom koji se uklapa<br />

u postojeću infrastrukturu i<br />

najbolji je, dodaje, za primjenu<br />

u industrijskoj rasvjeti te<br />

upravljanju uličnom rasvjetom<br />

jer se informacija prenosi<br />

energijom pa je neosjetljiv je<br />

na interferencije. "Testiranja<br />

su pokazala da možemo puno<br />

uštedjeti uvođenjem koncepta<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 55

FRANJO LUKOVIĆ<br />

PORTRET NA ODLASKU<br />

prilagodljive javne rasvjete", kaže Crha,<br />

objašnjavajući da je riječ o rasvjeti<br />

kojom se može upravljati pa se u nekim<br />

dijelovima noći njezin intenzitet može<br />

smanjiti. "Svijetli onoliko koliko imate<br />

novca", zaključuje.<br />

PMC podrazumijeva kompletni<br />

sustav, softver i hardver, upravljanja<br />

LED rasvjetom. Data Link je ponajprije<br />

okrenut inovativnim rješenjima i tržištu<br />

industrijske rasvjete, a nakon dokapitalizacije<br />

u Bjelovaru gradi robotiziranu<br />

proizvodnu liniju koju će na proljeće<br />

pustiti u pogon. "Iz strukturnih fondova<br />

Europske unije dobili smo 5 milijuna<br />

kuna za financiranje visokotehnološke<br />

proizvodnje LED-a", kaže Crha, tumačeći<br />

da će nova proizvodna linija imati<br />

veliki kapacitet, od nekoliko stotina LED<br />

žarulja dnevno. Data Link je trenutačno<br />

mala kompanija koja, prema Crhinim<br />

riječima, u iduće tri godine planira prerasti<br />

u srednje veliko poduzeće s prihodom<br />

iznad 20 milijuna kuna.<br />

"Naš smo sustav razvili s vrlo malo<br />

ulaganja, znatno manje nego što u razvoj<br />

takvih sustava ulažu svjetski igrači",<br />

kaže Crha i procjenjuje da će se 60 posto<br />

prihoda odnositi na dobit. Data Link je,<br />

između ostalog, razvio i proizveo specijalno<br />

brodsko osvjetljenje za brodogradilište<br />

Viktor Lenac, koje će im omogućiti<br />

štednju energije i osloboditi ih visokih<br />

troškova postavljanja i uklanjanja privremene<br />

rasvjete. Rade i na razvoju proizvoda<br />

u suradnji s finskom kompanijom<br />

Ivalo. Sve je, priča Crha, počelo prije četiri<br />

godine, kada su Data Link, ludbreški<br />

Energy Plus i zagrebački Metal Product<br />

počeli razvijati projekt visokoserijske<br />

proizvodnje profesionalne LED rasvjete.<br />

I dok je dosad sva ta rasvjeta na tržište bila<br />

plasirana pod brendom Energy Plusa,<br />

Data Link sada planira dio proizvodnje<br />

plasirati pod vlastitim brendom. Luković,<br />

koji je u kompaniju uložio novac potreban<br />

za razvoj, neće sudjelovati u njezinu<br />

vođenju. Njegova uloga zamišljena je kao<br />

savjetodavna.<br />

LUKOVIĆEV ODLAZAK IZ ZAGRE-<br />

BAČKE BANKE najavljen je godinu<br />

dana prije isteka posljednjeg, četvrtog<br />

mandata. Rođeni Zagrepčanin na zala-<br />

FOTOGRAFIJA: VJERAN ZGANEC-ROGULJA/PIXSELL<br />

sku bankarske karijere nije samo najdugovječniji<br />

šef najveće banke u Hrvatskoj<br />

nego i jedan od najdugovječnijih bankara<br />

na čelu neke banke u Europi. Ubrzo<br />

nakon što se u veljači oprosti od Zagrebačke<br />

banke, proslavit će svoj 65. rođendan.<br />

Posljednje radno mjesto ujedno<br />

mu je i ono s najduljim stažem. U bankarstvo<br />

je zakoračio nakon kratkotrajne<br />

znanstvene karijere na Ekonomskom<br />

fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao<br />

1972. godine. Prvi je posao pronašao u<br />

Jugobanci, gdje je radio 16 godina, četiri<br />

od toga u Vinkovcima, gdje je do 1991.<br />

bio direktor deviznog sektora.<br />

Darko Crha, većinski vlasnik<br />

Data Linka, poznaje se s<br />

Franjom Lukovićem dulje<br />

od 20 godina<br />

Predsjednikom Uprave Zabe postao<br />

je 1991. godine. U jednoj kratkoj<br />

biografiji objavljenoj lani u proljeće u<br />

časopisu Banka, Luković je Zabu u razdoblju<br />

kad joj je došao na čelo opisao<br />

kao "zapuštenu, skoro pa olupinu koju<br />

je trebalo pretvoriti u nešto što plovi".<br />

Ista biografija otkriva i kako je prvi džeparac<br />

zaradio pripremajući štandove<br />

na Zagrebačkom velesajmu. "Zakucavao<br />

sam čavle, šivao tepihe, apsolutno<br />

jedan NKV rad", rekao je Luković. U<br />

istom je časopisu istaknuo da "karijera<br />

počinje od malih nogu, a ne od prvog<br />

zaposlenja". Otac mu je umro kada je<br />

56<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

imao 13 godina i to ga je prisililo da se<br />

oslanja na vlastite odluke. Trenirao je<br />

košarku, a ona ga je naučila brojnim<br />

vještinama, često presudnim za uspješno<br />

kormilarenje kroz biznis: dobivati i<br />

gubiti, funkcionirati u timu i pokrivati<br />

nečiju pogrešku ili očekivati da drugi<br />

pokrije njegovu.<br />

Interes za financije prenio mu je, kako<br />

je otkrio magazinu Banka, Marijan<br />

Hanžeković, njegov profesor na fakultetu,<br />

kasnije prvi hrvatski ministar financija.<br />

Među svoje uzore Luković je<br />

smjestio i profesora Antu Čičin-Šaina,<br />

prvog guvernera Hrvatske narodne banke,<br />

opisujući ga kao kozmopolita i izvrsnog<br />

stručnjaka te najzaslužnijeg za to<br />

što se financijski sustav nije raspao kada<br />

se Hrvatska izdvojila iz Jugoslavije.<br />

VLASTITO BANKARSKO ISKUSTVO<br />

u jeku rata opisao je kao rad usred<br />

požara jer vodio je banku u uvjetima<br />

inflacije od 30 posto pa potom hiperinflacije.<br />

Radi stabilizacije njezina<br />

poslovanja uvjetovao je da u Nadzorni<br />

odbor uđu predstavnici poduzeća koja<br />

nisu bila njezini dužnici kako bi<br />

se osiguralo izbjegavanje sukoba<br />

interesa. Pod njegovim vodstvom<br />

Zaba je izlistala dionice<br />

na Londonskoj burzi, a proveo<br />

je i njezinu prodaju talijanskoj<br />

grupi Unicredit.<br />

Zaba je prva u Hrvatskoj uvela<br />

kartično poslovanje, a njezini<br />

zaposlenici dobili su mogućnost<br />

sudjelovanja u vlasničkoj strukturi.<br />

Iako rijetko istupa u javnosti,<br />

kloneći se komentara dnevnopolitičkih<br />

zbivanja, u nekim je slučajevima vrlo<br />

odlučno javno istupio, a jedna takva situacija<br />

bila je povezana sa švicarskim<br />

frankom. Lukovićev odlazak iz Zabe podudara<br />

se, nažalost, s ponovnim rastom<br />

tečaja franka u odnosu na euro i kunu.<br />

Nakon tri godine stabilnosti, tijekom<br />

kojih je franak vrijedio 6,2 kune, švicarska<br />

je središnja banka odlučila prestati<br />

ograničavati jačanje svoje valute i on<br />

je skočio na 7,5 kuna. Franjo Luković<br />

nikad nije bio sklon zaduživanju građana<br />

u švicarskom franku, što je logično<br />

stajalište konzervativnog ulagača. Kada<br />

je prije tri i pol godine jačanje franka<br />

hrvatske dužnike u toj valuti dovelo na<br />

rub financijskog sloma, Luković je na<br />

odgovornost za nastalu situaciju prozvao<br />

Hrvatsku narodnu banku, tada<br />

pod vodstvom Željka Rohatinskog, s kojim<br />

je inače imao dobru suradnju. HNB<br />

i Rohatinski bili su na snažnom udaru<br />

kritika sa svih strana, no Luković je bio<br />

prvi bankar koji je javnosti rekao da je<br />

središnja banka mogla zabraniti kreditiranje<br />

građana u švicarskom franku.<br />

U intervjuu koji je dao Jutarnjem listu<br />

rekao je kako je pošast kreditiranja u<br />

švicarskim francima potekla iz austrijskih<br />

banaka, te da su se tome opirali i<br />

Zaba i PBZ, čije su matice u Italiji. "Tek<br />

kada smo vidjeli da regulator to neće zabraniti<br />

te da možemo izgubiti klijente, i<br />

sami smo, nažalost, stavili tu ponudu na<br />

police", rekao je Luković objašnjavajući<br />

zašto je i Zaba pristala pratiti trend.<br />

Kritike nije poštedio ni suce, nakon<br />

što je Trgovački sud u Zagrebu presudio<br />

da Zagrebačka banka mora pravnim<br />

sljednicima tvrtke Retag isplatiti 183<br />

milijuna kuna zbog povrede vlasništva.<br />

ZABA JE PRVA MEĐU<br />

HRVATSKIM BANKAMA<br />

U POSLOVANJE UVELA<br />

KARTICE, A BILA JE I<br />

PRVA KOJA JE DIONICE<br />

IZLISTALA NA BURZAMA<br />

Prozvao ih je korumpiranima. U intervjuu<br />

Globusu iz 2000. Luković se izjasnio<br />

o zajedničkim interesima Zagrebačke<br />

banke i Tvornice duhana Rovinj,<br />

danas dijela Adris Grupe, rekavši kako<br />

je Zabin cilj pomoći u osiguravanju tržišne<br />

pozicije TDR-a.<br />

Lukovićevo blisko prijateljstvo s Antom<br />

Vlahovićem, najvećim dioničarom<br />

Adris Grupe, poznato je u poslovnim<br />

krugovima, a njegov odlazak s čela Zabe<br />

podudara se s Adrisovom najavom o<br />

pokretanju procesa prodaje TDR-a, kao<br />

i s odlaskom Plinija Cuccurina, drugog<br />

najvećeg dioničara Adrisa, s upravljačke<br />

pozicije u kompaniji. Zagrebačka banka<br />

taman je prije isteka Lukovićeva mandata<br />

prodala umaški Istraturist Lukšić<br />

Grupi za 120,1 milijun eura. Banka je<br />

u toj transakciji, kako je potvrdilo više<br />

upućenih izvora, preuzela sve rizike<br />

sudskih sporova u kojima Istraturist<br />

sudjeluje.<br />

Franjo Luković je u nekim procjenama<br />

bio u pravu, a neke se nisu obistinile.<br />

Dionice Zabe 1998. je kupovao po cijeni<br />

od 2000 kuna. U intervjuu Večernjem<br />

listu tada je na pitanje smatra li to realnom<br />

vrijednošću dionice rekao kako<br />

smatra da vrijede i više. Deset godina<br />

kasnije, u siječnju 2008., Luković je<br />

svoje dionice Zabe, uglavnom one koje<br />

je tijekom godina dobivao u obliku bonusa,<br />

kao nagradu za obavljeni posao,<br />

unovčio po cijeni od 12.800 kuna za dionicu<br />

i postao bogatiji za 21,76 milijuna<br />

kuna. Tada je 1700 dionica prodao četiri<br />

mjeseca prije nego što je banka provela<br />

podjelu dionica i povećala njihov broj.<br />

Nešto ranije, u travnju 2007., unovčio<br />

je 500 dionica Zabe po cijeni od 12.051<br />

kunu i za njih dobio 6,02 milijuna kuna.<br />

To, naravno, nije njegovo cjelokupno<br />

bogatstvo, no ono se ne<br />

može procijeniti, zbog čega nikada<br />

nije bio kandidat za <strong>Forbes</strong>ovu<br />

listu najbogatijih Hrvata.<br />

U INTERVJUU GLOBUSU<br />

PRIJE 15 GODINA procjenjivao<br />

je, pak, da će se hrvatsko tržište<br />

svesti na dvije do tri jake<br />

banke, što se nije u potpunosti<br />

ostvarilo. Uz Zabu i Privrednu<br />

banku Zagreb, Raiffeisen i Erste, tu je<br />

i ruski Sberbank. Bankarstvo iz kojeg<br />

odlazi Luković je opisao kao jednu od<br />

najkompliciranijih industrija: "Netko<br />

vam povjeri novac da ga čuvate i uvećate<br />

kroz kamate, a vi ga dajete drugome<br />

u nadi da će vam ga vratiti s kamatom.<br />

Otplata ovisi o uspjehu njegova posla,<br />

tržištu, njegovu karakteru, a budućnost<br />

je nepredvidiva, pa je bankarstvo vrlo<br />

rizičan i strog posao koji zahtijeva<br />

izuzetno stroge poslovne procese, ali i<br />

izvrsnost cijelog tima ljudi."<br />

Na čelu Zagrebačke banke nasljeđuje<br />

ga Miljenko Živaljić.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 57

GLAS PARTNERA<br />

DOŽIVI HRVATSKU TIJEKOM CIJELE GODINE<br />

Hrvatska kao<br />

uzbudljiva<br />

gastronomska<br />

destinacija<br />

Svojom raznolikošću i tradicijom Hrvatska se uspješno<br />

brendirala kao novi enogastronomski centar u Europi.<br />

Adute imamo u svim krajevima zemlje, od Dubrovnika,<br />

preko Like, pa sve do Slavonije i Baranje<br />

UKlasteru sjeverozapadne<br />

Istre vole se dičiti kako<br />

su upravo oni istarska<br />

oaza gurmanskih užitaka.<br />

Bogata vinska ponuda,<br />

izuzetno maslinovo ulje, bijeli i crni<br />

tartufi, riba, domaća tjestenina, sve to<br />

bogatstvo istarske kuhinje domaćini su<br />

odlično uklopili u svoje gastronomske<br />

ture. Ponuda južne Istre pomalo je neobična<br />

kombinacija kuhinje siromašnih<br />

i bogatih. S jedne strane, ovo područje<br />

zadržalo je običaj pripreme ukusnih i<br />

zdravih, ali skromnih jela kojima su se<br />

nekad prehranjivali ribari i radnici, a s<br />

druge strane povijesni utjecaj Venecije<br />

donio im je ekstravagante specijalitete.<br />

Tijekom cijele godine, svake srijede<br />

Pula se može razgledati uz degustaciju<br />

na Pula gourmet touru.<br />

Labin i Rabac diče se brojnim restoranima,<br />

konobama i agroturističkim<br />

gospodarstvima. Ponuda na tanjuru<br />

prava je kombinacija seoske kuhinje<br />

i bogatstva mora pa će i oni najizbirljivijeg<br />

nepca doći na svoje - od vrhunski<br />

pripremljene ribe, jastoga, školjaka<br />

do domaćeg tijesta s raznim mesnim<br />

umacima. Vino u tom kraju poseban<br />

je doživljaj, a prve loze posađene su<br />

još prije 2000 godina. Ako posjetite<br />

cresko-lošinjski arhipelag i ne probate<br />

klasična otočka jela poput pečene janjetine,<br />

neki će smatrati da ste počinili<br />

neoprostiv grijeh.<br />

OTOČNI PROIZVODI<br />

Gastro ponuda Opatije i Rijeke zadovoljit<br />

će i ljubitelje mediteranske,<br />

ali i ljubitelje kontinentalne prehrane.<br />

Spoj mora i gorja itekako je vidljiv u<br />

tamošnjim restoranima. Domaći sir i<br />

pršut, pogačice od kopriva, riblji specijaliteti,<br />

autohtono vino bijela žlahtina<br />

- duga je lista delicija destinacija Krka,<br />

Crikvenice, Vinodola i Raba. Baš kao i<br />

aktivnosti i događanja koje nude, poput<br />

ture Cestom plave ribe u Crikvenici.<br />

AUTOHTONE KONOBE<br />

No, to je tek jedna od manifestaci-<br />

UNATOČ ŠKRTOM<br />

KAMENU, DALMATINSKA<br />

ZAGORA NE OSKUDI-<br />

JEVA NI DELICIJAMA<br />

NI DOBRIM VINOM<br />

JURE MIŠKOVIĆ/CROPIX<br />

Korčula i Pelješac pravi<br />

su enološki izazov zbog<br />

vinovoj lozi izuzetno<br />

naklonjene klime<br />

Dalmacija i Istra poznate su po preradi maslinova ulja<br />

ja i događanja kojima Zadar i njegova<br />

okolica približavaju gostima svoje specijalitete,<br />

poput ninskog šokola ili pak<br />

svjetski poznatog paškog sira. Unatoč<br />

škrtom kamenu i surovoj prirodi, Dalmatinska<br />

zagora ne oskudijeva ni delicijama<br />

ni dobrim vinom. Vjerojatno<br />

upravo zato tradicionalna jela mjesta<br />

splitskog zaleđa, poput Vrlike, Sinja i<br />

Trilja, vrlo su maštovita. Pikantni zec<br />

na ljuto, žabe na brudet, prhki kolačići<br />

rafioli, recepti su koji se prenose s generacije<br />

na generaciju.<br />

Splitska rivijera zadržala je tradiciju<br />

po kojoj je postala poznata još u<br />

58<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

DAMIR FABIJANIĆ/HTZ<br />

Slavonija i Baranja nude kušanje domaćeg sira i kulena, ali ne treba zanemariti ni fišpaprikaš<br />

VLADO KOS/ROPIX<br />

lješca i Korčule je gastronomija - sočna<br />

janjetina, svježa riba i morski plodovi.<br />

VINSKE CESTE MEĐIMURJA<br />

Po mnogima jedna od najljepših<br />

filmskih kulisa na svijetu - Dubrovnik,<br />

kao i njegova rivijera, osim luksuznih<br />

DUBROVNIK JE VEĆ<br />

STOLJEĆIMA PRAVI RAJ<br />

RAZNOVRSNIH ZAČINA<br />

I MIRODIJA KOJE<br />

OBOGAĆUJU JELA<br />

SHUTTERSTOCK<br />

MARIO ROMULIĆ<br />

antičkim vremenima - masline, vino<br />

i jela od kojih svako mjesto ima svoj<br />

specijalitet. U Omišu je to, primjerice,<br />

soparnik. Split je kroz gastro turu<br />

“Što je Dioklecijan jeo” iskoristio svoj<br />

najveći adut - bogatu povijest. Šolta<br />

nudi izlete brojnim vinskim cestama<br />

i uživanje u autohtonoj vinskoj sorti<br />

Dobričiću.<br />

Zbog vinovoj lozi izuzetno naklonjene<br />

klime i tisućljetne tradicije, Korčula<br />

i Pelješac pravi su enološki izazov.<br />

Na Korčuli bijelo, na Pelješcu crno - ta<br />

dva otoka kao da su se dogovorila što će<br />

biti njihovi glavni aduti. Drugi adut Perestorana,<br />

već stoljećima su pravi raj<br />

raznovrsnih začina i mirodija bez kojih<br />

je svako vrhunsko jelo nezamislivo.<br />

S druge strane, iz nezagađene prirode<br />

stižu organski plodovi na čiju kvalitetu<br />

je taj kraj jako ponosan, poput tikvica<br />

iz Župe dubrovačke ili kupusa iz Konavala.<br />

Sjever Hrvatske nudi jednu drugu<br />

avanturu, iako je, kao i na Jadranu, i tu<br />

vino sastavni dio života. Vinske ceste<br />

Međimurja nude degustaciju visokokvalitetnih<br />

kućnih, sortnih i vrhunskih vina,<br />

a restorani i seoska domaćinstva tog kraja<br />

tradicionalne specijalitete kao što je<br />

meso iz tiblice i goveđa pržolica. Vino<br />

je bez sumnje simbol Zagorja, a svom<br />

zaštitnom znaku Zagorci na Zelenoj Rivijeri<br />

su posvetili razne manifestacije.<br />

Gastronomsku ponudu Zelenog srca<br />

Hrvatske - Karlovca i Ozlja - karakteriziraju<br />

jela od šumskih plodova, divljači,<br />

riječne ribe, baš kao i domaća janjetina<br />

i patke s mlincima, pa i ne čudi što autohtona<br />

karlovačka kuhinja ima više od<br />

30 jela. Destinaciju Daruvar-Bjelovar-<br />

Garešnica osebujnom čini spoj hrvatske<br />

i češke kuhinje što se najbolje vidi iz jela<br />

kao što su slatko-kiseli umaci, knedle<br />

s kupusom i kolači od dizanog tijesta.<br />

Također, na seoskim gospodarstvima<br />

moći ćete isprobati svježe kravlje mlijeko,<br />

vrhnje te razne sireve. Na vino graševinu<br />

Daruvarčani su posebno ponosni,<br />

baš kao i na činjenicu da su najmanji<br />

grad s vlastitom pivovarom koja već sto<br />

godina proizvodi pivo po tradicionalnoj<br />

češkoj recepturi.<br />

VINKOVAČKA RAKIJA<br />

Etno restorani i obiteljska gospodarstva<br />

Slavonije i Baranje pravi su raj za<br />

ljubitelje mesa. Kulen, kobasice, čvarci<br />

i paprikaš i danas se pripremaju na tradicionalan<br />

način. Okusi lokalnih vina<br />

mogu se otkriti i na izletima vinskim<br />

cestama, a gosti se i sami mogu okušati<br />

u izradi vina. Znamenitost tog kraja je<br />

i ogromna vinska bačva u Erdutu sa<br />

<strong>75</strong>.000 litara graševine koja je upisana<br />

u Guinnessovu knjigu rekorda. Baš kao<br />

i Slavonija, i Srijem je prava oaza gastro<br />

užitaka upotpunjena vinom, ali i poznatom<br />

vinkovačkom rakijom.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 59

KINESKI<br />

STEVE JOBS<br />

Lei Jun je stvorio jednu od najvrednijih privatnih<br />

tehnoloških kompanija kopirajući (i potkopavajući)<br />

iPhone. Sada se njegov Xiaomi ustremio i na sam Apple<br />

PIŠE: RUSSELL FLANNERY<br />

“Mi smo<br />

samo mlada<br />

kompanija u<br />

osjetljivom<br />

položaju”: Lako<br />

je to reći kad<br />

si u samo četiri<br />

godine osvojio<br />

vodeću poziciju<br />

na kineskom<br />

tržištu pametnih<br />

telefona<br />

60<br />

FORBES<br />

Kao izvršni direktor startupa Lei<br />

Jun se ponosio time što radi napornije<br />

od konkurenata, obično<br />

po 100 sati na tjedan. Ubrzo je<br />

njegova tvrtka postala jednom<br />

od najvrednijih privatnih tehnoloških kompanija<br />

na svijetu, a on sam vlasnik osmog po<br />

veličini bogatstva u Kini. Je li tada rasteretio<br />

satnicu? Nije. Njegov standard i dalje je 100<br />

radnih sati tjedno jer ne želi baš ničim ugroziti<br />

dosadašnja postignuća. “Da sam prije<br />

četiri godine tvrdio kako ću napraviti ovo,<br />

ne bih zvučao vjerodostojno”, kaže na wuhanskom<br />

mandarinskom.<br />

Kad kaže “ovo”, 45-godišnji osnivač i<br />

izvršni direktor kompanije Xiaomi misli<br />

na munjevito osvajanje najvećeg svjetskog<br />

tržišta pametnih telefona. Kompanija<br />

postoji tek od 2010. godine, a Mi<br />

telefoni danas su najprodavaniji pametni<br />

telefoni u Kini. Kako na Aziju<br />

otpada više od 50% svjetske prodaje<br />

smartphonea koja iznosi 1,5<br />

milijardi komada godišnje, već<br />

i to čini Xiaomi trećim velikim<br />

igračem na globalnom tržištu,<br />

iza Samsunga i Applea.<br />

Lei je s razlogom prozvan<br />

kineskim Steveom<br />

Jobsom. Proučavao<br />

je i vjerno kopirao<br />

stil suosnivača<br />

Applea: teatralne demonstracije proizvoda,<br />

crna majica i traperice kao omiljena odjeća,<br />

zapanjujuće precizno skidanje Appleova industrijskog<br />

dizajna (pa ga je Jony Ive, dizajner<br />

iPhona, kritizirao zbog krađe ideja). No Lei,<br />

težak 9,9 milijardi dolara, postaje samostalna<br />

legenda ovog biznisa, barem u Kini. Dok sjedimo<br />

za konferencijskim stolom na 15. katu jednog<br />

od dvaju ureda što ih je Xiaomi unajmio<br />

u zapadnoj četvrti Pekinga punoj tehnoloških<br />

kompanija, Lei s pjesničkim zanosom opisuje<br />

svoju misiju: “Moj cilj je pretvoriti Xiaomi u<br />

nacionalni brend, utjecati na cijelu kinesku<br />

industriju i donijeti korist svima na svijetu.”<br />

Xiaomi uspijeva jer Kinezima pruža ono što<br />

žele: jeftine telefone s Android OS-om i puno<br />

značajki. Zaključna brojka za 2014. trebala bi<br />

biti 60 milijuna prodanih mobitela, dvostruko<br />

više nego u 2013. S 5,5 milijardi dolara prihoda<br />

od prodaje u prvom polugodištu 2014. nadmašen<br />

je prihod u cijeloj 2013. godini, kada<br />

su, procjenjuje se, samo telefoni kompaniji<br />

donijeli 80 milijuna dolara neto zarade.<br />

Xiaomi je osvojio Kinu dokinuvši distancu<br />

između kompanije i dućana. Sve se prodaje<br />

online, izravno kupcima, pa kompanija<br />

ima nadzor nad korisničkim iskustvom i<br />

podrškom potrošača. Telefone ne naručuje<br />

unaprijed, već ih kupuje u serijama tijekom<br />

cijele godine i tako iskorištava stalni pad<br />

cijena komponenti. Deseci ideja za poboljšanja<br />

došli su od kupaca, preko mikroblogova

AFP PHOTO / WANG ZHAO

FORBES<br />

LEI JUN, XIAOMI<br />

na servisu Weibo i sličnima. Lei ima više od četiri milijuna<br />

sljedbenika s kineskih društvenih mreža i provodi sate na Xiaomijevu<br />

chatu MiTalk, gdje hvali ideje kupaca i traži povratne<br />

informacije (Steve Jobs nikada nije bio takav populist).<br />

Kompanija od 2012. priređuje godišnje konvencije svojih<br />

obožavatelja, a održava i redovite susrete s kupcima. Ta se<br />

okupljanja odvijaju u ozračju gotovo vjerskog zanosa: ljudi<br />

pjevaju, vesele se, igraju igre i kupuju tvrtkine maskote, plišane<br />

Mi Bunny likove u svim bojama. Proda ih se na stotine<br />

tisuća mjesečno.<br />

Zanos je podloga za povremena blic-sniženja. Kada je<br />

ujesen 2011. najavljen model Mi1, tvrtka je u prva 34 sata<br />

primila 300 tisuća predbilježbi. Lani je prodano 100 tisuća<br />

komada novijeg modela za samo 90 sekundi, a 11. studenoga<br />

prodali su više od milijun telefona tijekom jednodnevne<br />

promotivne prodaje na Alibabi. Kupci su tada srušili svjetski<br />

rekord u online trošenju tijekom 24 sata.<br />

Formula koja pali u Kini, pali i drugdje. U studenome je<br />

Xiaomi u Indoneziji prodao 10 tisuća telefona za manje od<br />

40 sekundi. Indonezija je jedno od šest ciljnih tržišta koja<br />

kompaniji trebaju donijeti rast, uz Hong Kong, Indiju, Maleziju,<br />

Singapur i Tajvan. Potom će doći na red druga područja,<br />

uključujući SAD, no uza sav posao na domaćem tržištu to se<br />

neće dogoditi još barem tri godine, kaže Lei.<br />

Xiaomi, koji sada ima <strong>75</strong>00 zaposlenika, dao se u velike<br />

kadrovske akvizicije kako bi ostvario globalne ambicije. Za<br />

sva tržišta izvan NR Kine od prošle se godine brine Hugo<br />

Barra, bivši Googleov potpredsjednik zadužen za većinu<br />

proizvoda s Android OS-om. To, međutim, ne ugrožava položaj<br />

Lei Juna. Tvrtkine stranice na engleskom jeziku samo<br />

njega navode kao osnivača. Sedmorica drugih dužnosnika,<br />

pa i predsjednik kompanije Bin Lin,<br />

također bivši direktor u Googleu, navedeni<br />

su kao suosnivači.<br />

Koliko daleko Xiaomi može stići?<br />

S uspjesima su rasle i ambicije. Xiaomi<br />

je još uvijek u privatnom vlasništvu.<br />

Posljednja investicijska runda, u<br />

kojoj je 2013. sudjelovao ruski milijarder<br />

i ulagač u Facebook Jurij Milner,<br />

pogurala je procijenjenu vrijednost<br />

kompanije na 10 milijardi dolara. Xiaomi<br />

navodno prikuplja još kapitala<br />

uz valuaciju od 40 milijardi. Dok se<br />

posao ne sklopi, <strong>Forbes</strong> trenutačnu<br />

vrijednost kompanije procjenjuje na<br />

oko 25 milijardi dolara, ali Lei zna<br />

da plafon ne postoji. “Pogriješio sam<br />

prije četiri godine” misleći da bi Xiaomi<br />

mogao vrijediti 10 milijardi dolara,<br />

kaže. Do tog vremena “radio sam<br />

samo s kompanijama vrijednim oko<br />

milijardu dolara, još nikada nisam<br />

vidio ništa što vrijedi sto milijardi.”<br />

SVAKOG DANA NISKE CIJENE<br />

XIAOMI PRODAJE IZRAVNO<br />

KUPCIMA I ISKORIŠTAVA PAD CIJENA<br />

KOMPONENATA KAKO BI ZADRŽAO<br />

POZICIJU DOBAVLJAČA JEFTINIH<br />

KINESKIH TELEFONA<br />

U govoru na jednom sektorskom skupu održanom u<br />

studenome u Kini, Lei je odredio cilj: za pet do deset godina<br />

kompanija bi trebala postati lider na svjetskom tržištu<br />

pametnih telefona. Onih stotinu milijardi dolara tržišne<br />

vrijednosti mogla bi donijeti inicijalna javna ponuda dionica<br />

u Alibabinom stilu, ali Lei tvrdi da još pet godina ne<br />

namjerava izvesti kompaniju na burzu. “Najvažnije je ostati<br />

usredotočen, usredotočen, usredotočen. Da danas raspišem<br />

IPO svi bi se obogatili, prodali dionice, kupili kuću, auto i<br />

emigrirali. Kako onda voditi kompaniju?”<br />

KAO ROBIN LI ILI JACK MA, I LEI JUN je tipični predstavnik<br />

niza tehnoloških svjetlonoša u Kini: bio je gotovo<br />

nepoznat u dvadesetim i tridesetim godinama života, a u<br />

četrdesetima je izvukao jack-pot. Diplomirao je računarstvo<br />

na Sveučilištu u Wuhanu i onda napravio karijeru u<br />

Kingsoftu, kineskom proizvođaču antivirusnog softvera.<br />

Tamo se zaposlio 1992. godine i za šest godina postao CEO, a<br />

istodobno je privatno ulagao u kineske startupe. Prvu veliku<br />

zaradu ostvario je prodavši 2004. internetsku maloprodaju<br />

Joyo.com Amazonu. Iz Kingsofta je otišao poslije IPO-a<br />

2007. i nastavio investirati u startupe. Uspjesi na tom planu<br />

učinili su ga milijarderom i bez Xiaomija: rano je uložio i<br />

u popularni mobilni preglednik UCWeb prodan Alibabi i<br />

u tvrtku za video aplikacije YY.com čijim se dionicama od<br />

2012. trguje na Newyorškoj burzi.<br />

Xiaomi je pokrenut 2010. godine, pošto je Google zbog<br />

cenzure zatvorio svoju kinesku tražilicu Google.cn. Lei,<br />

u to vrijeme predsjednik mobilnog preglednika UCWeb,<br />

sprijateljio se s Bin Linom koji je nastojao uvesti Googleov<br />

besplatni Android OS u kineske telefone. Mjesecima su razrađivali<br />

ideje za poslovni model. Lei<br />

je proučio kako su Wal-Mart i Costco<br />

smanjivali troškove u veleprodaji da<br />

bi snizili maloprodajne cijene. Oslonio<br />

se na svoje veze među kineskom<br />

tehnološkom elitom i na svoju već poveću<br />

sljedbu s društvenih mreža kako<br />

bi u rujnu 2011. razglasio blic-prodaju<br />

modela Mi1 po prigodnoj cijeni, uštedjevši<br />

izdatke za oglašavanje u tisku<br />

i na televiziji. U lipnju 2012. godine,<br />

neposredno prije izlaska modela Mi2,<br />

Xiaomi je prikupio 216 milijuna dolara<br />

investicijskog kapitala uz valuaciju<br />

od četiri milijarde dolara. Morningside<br />

Group, Qiming Ventures, IDG,<br />

Temasek i drugi u prethodnim su investicijskim<br />

rundama već bili uložili<br />

preko 120 milijuna dolara u Xiaomi.<br />

Lei je zadržao većinski udio od preko<br />

30%, tvrde izvori.<br />

Tijekom protekle dvije godine Xiaomi<br />

je nastavio pritiskati Samsung i<br />

62<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Poslije pametnih telefona, Xiaomi se<br />

okreće pametnim televizorima. Mi<br />

TV je još jedan korak prema krajnjem<br />

cilju: postati svestrani div potrošačke<br />

elektronike poput Sonyja<br />

Apple prodajući telefone po cijeni tek nešto višoj od troškova.<br />

Profit, doduše tanak, ostvarivali su na aplikacijama,<br />

uslugama i dodacima. “Radio sam za Johna Chambersa,<br />

Masayoshija Sona i Larryja Ellisona. Lei Jun je jedan od<br />

velikih izvršnih direktora internetske ere”, kaže Gary Rieschel,<br />

osnivač i menadžer u kompaniji Qiming. “Od svih<br />

tehnoloških tvrtki samo je Apple preko svojih dućana uspio<br />

doprijeti izravno do velike mase kupaca, a Xiaomi je čak<br />

uspio premostiti potrebu za dućanima.”<br />

LEIJEVE AMBICIJE, UKLJUČUJUĆI onu primamljivu<br />

procjenu vrijednosti na 100 milijardi dolara, nalažu iskorak<br />

izvan prvobitnog teritorija. To bi se moglo pokazati velikim<br />

izazovom za Xiaomi s obzirom na rast ponude jeftinih smartphonea<br />

i potencijalne pravne probleme povezane s tvrtkinom<br />

tehnologijom. U pohodu na Indiju, uskoro drugo po<br />

veličini tržište pametnih telefona u svijetu, brzo su naišli na<br />

prepreku. Xiaomi je onamo došao u srpnju prošle godine kao<br />

partner Flipkarta (“indijskog Amazona”) i već su prodali 500<br />

tisuća telefona na blic-sniženjima, ali u prosincu im je Visoki<br />

sud u Delhiju zabranio prodaju na zahtjev švedske kompanije<br />

Ericsson, koja tvrdi da je Xiaomi povrijedio njezina patentna<br />

prava na 3G i EDGE širokopojasni bežični pristup. Strane su<br />

postigle dogovor kojim je privremeno dopuštena prodaja nekih<br />

Xiaomijevih uređaja u Indiji pod uvjetom da kompanija<br />

deponira 1,57 dolara po prodanom uređaju.<br />

Lei želi širiti ponudu potrošačke elektronike pa Xiaomi<br />

od studenoga prodaje i 49-inčne Mi TV aparate, pametne<br />

GILLES SABRIE ZA FORBES<br />

televizore povezane s internetom. Prvoga dana prodali su<br />

37 tisuća komada. Rani standard postavio je Google, kupivši<br />

nedavno za 3,2 milijarde dolara proizvođača kućanske elektronike<br />

Nest Labs, kaže Lei. “Xiaomi će biti važan igrač”, odlučno<br />

tvrdi i dodirnuvši nekoliko puta zaslon svog mobitela<br />

prikazuje na svom Mi TV-u dio snimke našeg razgovora za<br />

konferencijskim stolom.<br />

Kako bi zaokružili portfelj usluga i softvera, Xiaomi i povezano<br />

investicijsko društvo Shunwei dali su u studenome<br />

300 milijuna dolara za udio u videosajtu iQiyi, podružnici<br />

kineskog internetskog diva Baidua, zakoračivši prema svijetu<br />

mobilne zabave. Xiaomi je predvidio proračun od milijardu<br />

dolara i za vođenje tog posla angažirao Chen Tonga, glavnog<br />

urednika jedne od najpopularnijih kineskih stranica s vijestima.<br />

Da obogate ponudu sadržaja, kupili su i udio u kineskom<br />

videoportalu Youku Todou. U prosincu su Xiaomi , Shunwei<br />

i drugi kineski investitori uložili 40 milijuna dolara u Misfit,<br />

američkog proizvođača uređaja za mjerenje pulsa, potrošnje<br />

kalorija i ostalih funkcija tijekom vježbanja.<br />

Lei ustaje od stola završavajući jedan od svojih rijetkih intervjua.<br />

Stosatni radni tjedan zove, čak i ako kod kuće čekaju<br />

žena i dvoje djece. Voditi Xiaomi, kaže Leijev prijatelj Robin<br />

Li, milijarder i CEO Baidua, “sliči natjecanju u triatlonu:<br />

morate biti dobri u hardveru, softveru i internetu. On je za<br />

to odlično pozicioniran i radi to jako dobro.”<br />

“Mi smo samo mlada kompanija u osjetljivom položaju”,<br />

kaže Lei. No, pred tom kompanijom leži tržišno prostranstvo<br />

gladno sklapanja poslova.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 63

FORBES<br />

PERSPEKTIVE ENERGETSKOG RAZVOJA<br />

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA<br />

SPONZORIRANI PRILOG<br />

Goran Pauk: Temelj razvoja za<br />

nas su obnovljivi izvori energije<br />

U županiji sa šest vjetroelektrana investitori su sve zainteresiraniji za<br />

nove projekte tog tipa na nizu lokacija predviđenih prostornim planom<br />

RAZGOVARAO: ZDRAVKO BASARIĆ<br />

Šibensko-kninska županija zasigurno je<br />

zanimljiva mogućim ulagačima po svojim<br />

hidropotencijalima i mogućnostima<br />

iskorištavanja potencijala energije<br />

vjetra i sunca, a nisu zanemarive nitin<br />

mogućnosti proizvodnje energije iz biomase<br />

iz otpada. O tome smo razgovarali<br />

sa županom Goranom Paukom.<br />

n Koji su županijski energetski potencijali<br />

i kako ih aktivirati?<br />

Raspoloživi prirodni potencijal energije<br />

vjetra u Šibensko-kninskoj županiji<br />

znatan je, a raspoloživi tehnički procijenjen<br />

je na 250 MW. Kako ZOP više ne<br />

obuhvaća cijele otoke, nego 1000 metara<br />

od obalne crte, raspoloživi potencijal<br />

energije vjetra znatno je veći od 250<br />

MW. To otvara dodatne mogućnosti za<br />

eksploataciju energije vjetra, ali prije<br />

gradnje vjetroelektrana treba procijeniti<br />

utjecaj na okoliš. Kad je riječ o energiji<br />

Sunca, srednja godišnja ozračenost<br />

vodoravne plohe kreće se između nešto<br />

više od 1,55 MWh/m2 za područje otoka<br />

i obale do 1,30 MWh/m2 za područje<br />

zaleđa, odnosno Dinare.<br />

n Za koje se izvore proizvodnje energije<br />

zalažete?<br />

Energetski potencijal županije leži u<br />

obnovljivim izvorima energije. Veće<br />

količine energije za sada proizvode jedino<br />

hidroelektrane i vjetroelektrane.<br />

Solarna energija koristi se samo djelomično,<br />

kao dodatni izvor u kućanstvima<br />

i poduzetništvu, a najzastupljenija je<br />

upotreba termičkih solarnih kolektora<br />

NIKŠA STIPANIČEV/CROPIX<br />

GORAN PAUK: U Razvojnoj strategiji definirali<br />

smo područja moguće gradnje vjetroparkova i<br />

solarnih elektrana te korištenja hidropotencijala<br />

za pripremu sanitarne tople vode. Uz<br />

teoretski energetski potencijal od 16,2<br />

GWh, moguća je proizvodnja energije<br />

iz biomase od otpada.<br />

n Koje energetske projekte Županija<br />

nudi potencijalnim investitorima?<br />

Nedavno je znatno porastao interes<br />

investitora za projekte vjetroelektrana<br />

na županijskom području. U funkciji<br />

ih je šest, za dvije je vjetroelektrane<br />

provedena studija utjecaja na okoliš, a<br />

prostornim planom Županije određeno<br />

je 15 potencijalnih lokacija za istraživanje<br />

smještaja vjetroelektrana. Korištenje<br />

hidropotencijala za proizvodnju<br />

električne energije u Županiji ima dugu<br />

tradiciju, a prostornim se planom zadržava<br />

se pet postojećih hidroelektrana te<br />

određuju područja za istraživanje mogućeg<br />

smještaja hidroelektrana na rijeci<br />

Čikoli, Zrmanji i Butižnici uz uvjet da<br />

se u najvećoj mogućoj mjeri poštuju<br />

uvjeti zaštite prirode te da objekti budu<br />

krajobrazno prihvatljivi. Županijskim<br />

prostornim planom predviđene su dvije<br />

lokacije za smještaj solarne elektrane<br />

jer postoji interes investitora za tom<br />

vrstom proizvodnje energije.<br />

n Što se planira i poduzima na ostvarivanju<br />

energetske učinkovitosti?<br />

Prostornim planom definirana su područja<br />

moguće gradnje vjetroparkova<br />

i solarnih elektrana, čime je Županija<br />

omogućila korištenje obnovljivih izvora<br />

energije, što je i jedna od mjera županijske<br />

Razvojne strategije. Sustavno gospodarenje<br />

energijom u zgradama u vlasništvu<br />

Županije i ustanova čiji je ona<br />

osnivač prepoznato je kao temelj održivog<br />

upravljanja energetskim resursima.<br />

U suradnji s nacionalnim institucijama,<br />

Županija se direktno uključila u poticanje<br />

građana na ugradnju sustava za<br />

korištenje obnovljivih izvora energije.<br />

Gradovi Šibenik i Vodice te Općina Tisno<br />

uspješno su proveli modernizaciju<br />

javne rasvjete, uz sufinanciranje Fonda<br />

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,<br />

te su ostvarene znatne uštede u<br />

potrošnji električne energije, smanjenju<br />

emisije štetnih plinova i svjetlosne<br />

zagađenosti. FZOEU je sufinancirao i<br />

obnovu zgrada gradske uprave u Kninu<br />

te projekt energetske obnove Opće bolnice<br />

'Hrvatski ponos' u Kninu.<br />

64<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

FORBES<br />

PERSPEKTIVE ENERGETSKOG RAZVOJA<br />

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA<br />

Ulagački aduti – energija<br />

vjetra, Sunca i vode<br />

U proteklih desetak godina na županijskom su području zabilježena znatnija<br />

ulaganja u obnovljive izvore energije, od kojih se najviše koristi energija vjetra, a<br />

istraživanja pokazuju da su isplativa i ulaganja u solarne elektrane te hidroenergiju<br />

PIŠE: ZDRAVKO BASARIĆ<br />

NIKŠA STIPANIČEV/CROPIX<br />

ŽELJKO BURIĆ: Šibenik je definirao svoj<br />

razvoj kao centar zelenih industrija Jadrana, a<br />

to obuhvaća proizvodnju iz obnovljivih izvora<br />

energije i energetsku učinkovitost<br />

Po svojim energetskim potencijalima<br />

Šibensko-kninska županija nesumnjivo<br />

pripada među županije<br />

sa znatnim kapacitetima za ulaganja,<br />

prije svega, u obnovljive izvore<br />

energije.<br />

Veće količine energije za sada proizvode<br />

jedino hidroelektrane, a posljednjih<br />

desetak godina i vjetroelektrane.<br />

Od lokalnih izvora energije, još samo<br />

kućanstva koriste drvo za ogrjev, i to<br />

uglavnom ona u ruralnim zaobalnim<br />

područjima i na otocima. Najveći udio u<br />

ukupnoj neposrednoj potrošnji energije<br />

Šibensko-kninske županije čini sektor<br />

opće potrošnje (48%), a slijede ga sektor<br />

NIKOLINA VUKOVIC STIPANICEV / SIBENSKI LIST / CROPIX<br />

STIPE PETRINA: Nedovoljno<br />

iskorišteni energetski potencijali mogu<br />

se vrlo lako i jednostavno aktivirati, treba<br />

samo pojednostavniti zakonsku proceduru<br />

prometa (42%) te industrije (10%).<br />

Korištenje hidropotencijala za proizvodnju<br />

električne energije u županiji<br />

ima dugu tradiciju. HE Jaruga na Krki<br />

jedna je od deset najstarijih na svijetu.<br />

Ta je hidroelektrana počela s radom još<br />

1903. godine. Županijskim prostornim<br />

planom zadržavaju se postojeće hidroelektrane<br />

(HE Miljacka, HE Roški slap,<br />

HE Jaruga, HE Golubić i mHE Krčić<br />

Donji), te određuju područja za istraživanje<br />

mogućeg smještaja hidroelektrana<br />

na rijeci Čikoli (HE Čikola I i II),<br />

Zrmanji (HE Ervenik i HE Mokro polje)<br />

i Butižnici (HE Butižnica) uz uvjet da se<br />

u najvećoj mogućoj mjeri poštuje zaštita<br />

NIKOLINA VUKOVIC STIPANICEV / SIBENSKI LIST / CROPIX<br />

IVAN BOŽIKOV: U općini Murter – Kornati<br />

potičemo ugradnju solarnih sustava na<br />

našim udaljenim, a naseljenim otocima koji<br />

nemaju električnu energiju s kopna<br />

prirode te da objekti u krajobraznom<br />

pogledu budu prihvatljivi.<br />

Na području Županije u proteklih<br />

desetak godina zabilježena su znatnija<br />

ulaganja u obnovljive izvore energije, i<br />

to najviše u korištenju energije vjetra.<br />

U tom razdoblju u rad su puštene četiri<br />

vjetroelektrane. Vjetroelektrana Trtar-<br />

Krtolin kod Šibenika, instalirane snage<br />

11,2 MW, radi od lipnja 2006. godine.<br />

Vjetroelektrana Orlice, ukupne snage<br />

9,6 MW, puštena u pogon i u proizvodnji<br />

je od ljeta 2009. godine. Crno je brdo,<br />

snage 9,1 MW, u pogonu od 2011. Godine,<br />

a Velika glava, Bubrig i Crni vrh,<br />

ukupne snage 43,7 MW, otvorene su<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 65

FORBES<br />

PERSPEKTIVE ENERGETSKOG RAZVOJA<br />

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA<br />

POTENCIJALNE LOKACIJE<br />

ZA VJETROELEKTRANE<br />

WWW.SIBENIK.IN<br />

ŠIBENIK JE PRVI U EUROPI IMAO<br />

HIDROELEKTRANU I VIŠEFAZNI IZMJENIČNI<br />

SUSTAV ELEKTRIČNE ENERGIJE. GRAD<br />

OBILJEŽAVA 120 GODINA JAVNE RASVJETE<br />

PO TAKOZVANOM TESLINU PRINCIPU<br />

1. CRNI VRH – općina Unešić<br />

2. BUBRIG – općina Unešić i grad Drniš<br />

3. MIDENO BRDO – općina Unešić i<br />

grad Drniš<br />

4. KRŠ PAĐENE – općina Ervenik i<br />

grad Knin<br />

5. GORNJA BISKUPIJA,<br />

GORNJI ORLIĆ – općina Biskupija<br />

6. VRBNIČKI PLATO, MALA PROMINA<br />

– općine Biskupija i Promina<br />

7. SVILAJA – općina Ružić i grad Drniš<br />

8. PROSTOR UZ DRŽAVNU GRANICU<br />

S BIH IZMEĐU KIJEVA I UNIŠTA<br />

9. BRDO OTON, DEBELO BRDO –<br />

općina Ervenik i grad Knin<br />

10. KOZJAK, TUTNJEVINA – gradovi<br />

Drniš i Knin te općine Biskupija i Kijevo<br />

11. DAZLINA – grad Vodice, općina<br />

Tisno<br />

12. BORAJA – grad Šibenik<br />

13. CRNI UMAC – općina Unešić<br />

14. MOSEĆ II – općine Unešić i Ružić<br />

15. LIŠANE – općina Kistanje<br />

prošle godine u lipnju. Studija utjecaja<br />

na okoliš provedena je za vjetroelektrane<br />

Glunča i Ljubačka vlaka.<br />

Istraživanja Energetskog instituta<br />

"Hrvoje Požar" pokazuju da je raspoloživi<br />

tehnički potencijal vjetra u Županiji<br />

procijenjen na 250 MW. Kako ZOP više<br />

ne obuhvaća cijele otoke, nego pojas<br />

1000 metara od obalne crte, raspoloživi<br />

potencijal energije vjetra znatno je veći<br />

od 250 MW. Time se otvara mogućnost<br />

korištenja dodatnog prostora za korištenje<br />

energije vjetra, ali prije nego što se<br />

dopusti bilo kakva gradnja, treba provesti<br />

postupke kojima se procjenjuje kakav<br />

je utjecaj vjetroelektrana na okoliš.<br />

U skupni obnovljivih izvora energije<br />

za sada se tek u maloj mjeri koristi energija<br />

Sunca, iako istraživanja pokazuju<br />

da se upravo u toj energiji kriju veliki<br />

kapaciteti. Godišnja ozračenost vodoravne<br />

plohe osnovni je parametar kojim<br />

se može procijeniti prirodni potencijal<br />

Sunčeve energije na nekoj lokaciji ili širem<br />

području. Srednja godišnja ozračenost<br />

vodoravne plohe kreće se između<br />

malo više od 1,55 MWh/m2 za područje<br />

otoka i obale do 1,30 MWh/m2 za područje<br />

zaleđa, odnosno Dinare. Upravo<br />

na te obnovljive izvore energije računaju<br />

u općini Primošten, kaže načelnik<br />

Stipe Petrina. "Zalažemo se za korištenje<br />

energije vjetra i Sunčeve energije jer<br />

upravo su to na našem području nedovoljno<br />

iskorišteni energetski potencijali.<br />

Aktivirati se mogu vrlo jednostavno,<br />

treba samo pojednostavniti zakonsku<br />

proceduru", ističe Petrina.<br />

U županijskim razvojnim energetskim<br />

planovima stoji se da nije realno<br />

očekivati proizvodnju energije iz bioplina<br />

ili proizvodnju biogoriva. Uz teoretski<br />

energetski potencijal od 16,2 GWh,<br />

moguća je proizvodnja energije iz biomase<br />

od otpada. Iskorištavanje otpada<br />

iz klaonica i biorazgradive komponente<br />

komunalnog otpada ne samo da mogu<br />

pridonijeti proizvodnji energije nego<br />

i predstavljaju dobro rješenje za zbrinjavanje<br />

otpada te smanjenje ukupne<br />

količine otpada koja se odlaže na odlagališta.<br />

Na području grada Šibenika u pogonu<br />

su četiri vjetroelektrane, po čemu se<br />

može zaključiti da je potencijal vjetra<br />

iskorišten u znatnoj mjeri, baš kao i hidropotencijal<br />

rijeke Krke.<br />

"Nedovoljno je iskorišten, a znatan<br />

potencijal solarne energije za proizvodnju<br />

struje te za zagrijavanje potrošne<br />

tople vode. U obalnom je pojasu moguće<br />

iskoristiti i energiju mora zahvaljujući<br />

temperaturnim razlikama u vodi, dok se<br />

gradnjom druge faze regionalnog centra<br />

za odlaganje otpada Bikarac planira<br />

eksploatirati i biomasu. Grad Šibenik<br />

66<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

te potencijale želi aktivirati uz pomoć<br />

strukturnih fondova EU, kao i nacionalnih<br />

izvora financiranja, ponajprije<br />

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku<br />

učinkovitost te Ministarstva gospodarstva",<br />

kaže gradonačelnik Željko Burić.<br />

U Šibensko-kninskoj županiji u razvojnim<br />

se planovima uvelike računa i<br />

na ostvarivanje energetske učinkovitosti<br />

u neposrednoj potrošnji energije. Sustavno<br />

gospodarenje energijom u zgradama<br />

čiji je vlasnik Županija i ustanova<br />

kojima je osnivač jedan je od temelja<br />

strateškog energetskog planiranja i održivog<br />

upravljanja energetskim resursima.<br />

U suradnji s nacionalnim institucijama,<br />

Županija se izravno uključila u<br />

poticanje građana na ugradnju sustava<br />

za korištenje obnovljivih izvora energije.<br />

Već treću godinu Županija uz financijsku<br />

pomoć FZOEU provodi program<br />

sufinanciranja ugradnje sustava za korištenje<br />

obnovljivih izvora energije s<br />

najvećim interesom upravo za solarne<br />

toplinske sustave. Nažalost, zbog izmjena<br />

u ovogodišnjem programu Ministarstva<br />

graditeljstva postavljen je uvjet koji<br />

onemogućava korištenje sredstava za<br />

sufinanciranje korisnicima koji imaju<br />

najveću potrošnju tople vode u ljetnoj<br />

sezoni – građanima koji u sklopu svojih<br />

objekata imaju dva ili više apartmana<br />

za iznajmljivanje. U okviru Županije,<br />

upravo se Šibenik može pohvaliti nizom<br />

projekata u ostvarivanju energetske<br />

učinkovitosti, a tek za ilustraciju, riječ<br />

je o programima povećanja energetske<br />

učinkovitosti sportske dvorane Baldekin,<br />

korištenja obnovljivih izvora energije u<br />

obiteljskim kućama, programu povećanja<br />

energetske učinkovitosti obiteljskih<br />

kuća pod nazivom "Novo lice Šibenika",<br />

projektu ugradnje sunčanih toplinski<br />

pretvarača (kolektora) za grijanje potrošne<br />

vode i prostora za Studentski<br />

centar Šibenik, kao i o energetskim pregledima<br />

i certificiranju zgrada u gradskom<br />

vlasništvu te energetskoj obnovi<br />

zgrada javnog sektora.<br />

"U općini Primošten nudi se veliki<br />

prostor za solarnu elektranu. Promijenili<br />

smo i prostorni plan općine da bi<br />

se investitorima omogućila gradnja solarne<br />

elektrane, ali, kao i uvijek kod nas,<br />

država se pobrinula smanjiti subvencioniranu<br />

cijenu kilovata, i to za 300 posto,<br />

pa na kraju ispada da je takva elektrana<br />

neekonomična. Kako to izgleda u praksi,<br />

pokazuju i iskustva same Općine, koja<br />

je na krovu svoje poslovne zgrade sagradila<br />

solarnu elektranu (cca 12 kw)<br />

prema elaboratu ekonomske opravdanosti.<br />

Rok isplativosti investicije, uz<br />

subvenciju Ministarstva zaštite okoliša<br />

i prirode od oko 30%, bio je pet godina.<br />

Kad je elektrana bila gotova, subvencija<br />

je trostruko smanjena, pa ispada da će se<br />

investicija isplatiti za 15 godina, a toliki<br />

je rok trajanje jedne solarne ploče", komentira<br />

Petrina.<br />

Uza sve probleme s kojima se susreću<br />

u ostvarivanju energetske učinkovitosti,<br />

pomaka ipak ima, a o jednom od takvih<br />

iskustava govori i Ivan Božikov, načelizvore<br />

i energetsku učinkovitost. Prema<br />

riječima Željka Burića, u gradskim<br />

razvojnim planovima zauzeli su se za<br />

plinofikaciju i gradnja plinovoda je u<br />

tijeku. "Od obnovljivih izvora energije,<br />

zalažemo se za korištenje energije<br />

Sunca, vjetra i biomase. U obnovljive<br />

izvore poput solarnih toplinskih kolektora,<br />

kotlova na biomasu i vjetroelektrana<br />

treba konstantno ulagati, a Šibenik<br />

svakako ima prirodne blagodati za<br />

to. Naravno, tu prije svega mislim na<br />

sunce i vjetar. U području investiranja<br />

u vjetroelektrane, odnosno vjetroparkove,<br />

uglavnom se pojavljuju privatni<br />

investitori. Prijavljujemo projekte i za<br />

raspoložive fondove, čime nastojimo<br />

financijski pomoći našim sugrađanima<br />

da izmjenom stolarije, uređenjem fasada,<br />

postavljanjem solarnih kolektora na<br />

kuće i zgrade te korištenje obnovljivih<br />

izvora čuvaju okoliš, a istodobno i štede.<br />

RASPOLOŽIVI TEHNIČKI POTENCIJAL VJETRA<br />

U ŽUPANIJI JE 250 MW, A SREDNJA GODIŠNJA<br />

OZRAČENOST VODORAVNE PLOHE IZMEĐU<br />

1,55 MWH/M2 ZA OTOKE I OBALU DO 1,30<br />

MWH/M2 ZA PODRUČJE ZALEĐA<br />

nik općine Murter – Kornati. "Možemo<br />

se pohvaliti instaliranjem prve solarne<br />

javne rasvjete u Hrvatskoj, 10-kilovatne<br />

solarne elektrane na krovu općinske<br />

zgrade te poticanjem ugradnje solarnih<br />

sustava na našim udaljenim, a naseljenim<br />

otocima koji nemaju električnu<br />

energiju s kopna, kao što su Kornati i<br />

žutsko-sitska skupina otoka."<br />

Obnovljivi su izvori jedan od ključnih<br />

razvojnih resursa i strateško opredjeljenje<br />

grada Šibenika kao županijskog središta.<br />

Ti se izvori, naime, usko povezuju<br />

s projektom razvoja visokog školstva u<br />

Šibeniku (studij energetike, obnovljivih<br />

izvora). Grad je, osim toga, strategijom<br />

definirao svoj razvoj kao centar zelenih<br />

industrija Jadrana, u kojoj je jedan<br />

od temeljnih stupova razvoja ekološka<br />

proizvodnja koja obuhvaća obnovljive<br />

I naše objekte, kakvi su, primjerice, bazen,<br />

sportska dvorana i škole, prijavljujemo<br />

za iste fondove, uglavnom FZOEU.<br />

Radimo i na turističkoj valorizaciji priče<br />

o energiji na području grada Šibenika,<br />

počevši od prve hidroelektrane u Europi,<br />

jer Šibenik je prvi u Europi dobio<br />

višefazni izmjenični sustav električne<br />

energije, a ove se godine navršava 120<br />

godina javne rasvjete u Šibeniku po tzv.<br />

Teslinu principu. Potencijalnim investitorima<br />

nudimo suradnju kroz zajedničko<br />

ulaganje u energetsku obnovu objekata<br />

javnog sektora, poput zatvorenog<br />

bazena u Crnici i zgrada osnovnih škola,<br />

ulaganje u solarnu elektranu na području<br />

Gospodarske zone Podi te ulaganje<br />

u manje elektrane poput onih solarnih<br />

na krovovima gradskih objekata ili mini<br />

vjetroelektrana", ističe Burić.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 67

Novi život u Lu<br />

Predstavnici zadarske<br />

brodarske kompanije<br />

Tankerska plovidba<br />

predstavili su u hotelu<br />

DoubleTree by Hilton<br />

inicijalnu javnu ponudu<br />

dionica svoje tvrtke<br />

kćeri Tankerska Next<br />

Generation (TNG). U<br />

javnoj ponudi dionica,<br />

prvoj na Zagrebačkoj<br />

burzi unatrag sedam<br />

godina, Tankerska želi<br />

prikupiti 40 milijuna<br />

dolara kapitala.<br />

Na fotografiji:<br />

predsjednik Uprave<br />

Tankerske plovidbe<br />

Mario Pavić i<br />

predsjednik Uprave<br />

TNG-a John Karavanic.<br />

FOTO: DRAGAN MATIĆ/ CROPIX

Hrvatsko tržište<br />

kapitala od 2009.<br />

do danas bori se s<br />

teškim posljedicama<br />

krize čije je početke<br />

uspjehom opijena<br />

domaća financijska<br />

industrija<br />

propustila vidjeti<br />

PIŠE: ANDREA KOŠČEC<br />

čićevoj<br />

Recept za razbijanje letargije na hrvatskom<br />

tržištu kapitala zapravo<br />

je vrlo jednostavan. Trebaju nam<br />

tri dionice s tržišnom kapitalizacijom<br />

od milijardu eura te s barem<br />

50 posto free floata i strani investitori će nagrnuti,<br />

živnut će trgovina na Zagrebačkoj burzi.<br />

Samo tri velike dionice trebaju da Hrvatska iz<br />

grupe zemalja svrstanih u rubna tržišta kapitala<br />

(Frontier Markets) uskoči u skupinu tržišta<br />

u nastajanju (Emerging Markets) i svi<br />

problemi su riješeni. Novac će se slijevati<br />

i više neće ni toliko bitno biti<br />

tko je na vlasti. Otkad je prije dvije<br />

godine Katar napravio takav skok,<br />

njemu se promet na burzi povećao<br />

deset puta, tvrde znalci. Dobro je<br />

što jednu takvu dionicu imamo –<br />

Hrvatski telekom, trebaju nam još<br />

dvije. U razgovorima s brokerima, za<br />

tu operaciju iskristalizirala su se dva<br />

kandidata: Agrokor i HEP.<br />

Agrokor je najavio izlistavanje svojih<br />

dionica u nekoj skoroj budućnosti.<br />

Angažirao je Rotschild banku za savjetnika,<br />

no, prema posljednjim neslužbenim<br />

informacijama iz Tornja, on izlazak<br />

na burzu gađa tek krajem ove godine<br />

ili 2016. Pred njim je veliki posao od<br />

barem godinu dana, kako procjenjuju<br />

iskusni igrači, da se pripremi za izlazak<br />

(revizija i svi potrebni papiri). Pritom još<br />

nije poznato hoće li izaći samo u Londonu<br />

ili će od toga imati nešto i Zagreb.<br />

Iskustva mađarskih i poljskih kompanija<br />

kažu da je za uspješan nastup na burzi potrebno<br />

jako uporište na domaćem tržištu, koje su onda<br />

podržava dionicu.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 69

FORBES<br />

TRŽIŠTE KAPITALA<br />

Što se, pak, HEP-a tiče, on je još udaljeniji od Burze od<br />

Agrokora. Njegov vlasnik, država, premda u Planu upravljanja<br />

državnom imovinom stoji da će se razmotriti ideja<br />

izlaska na burzu, nekako nevoljko gleda na tu ideju. S vremena<br />

na vrijeme prigodno se najavi izlazak, no sve ostaje<br />

na riječima.<br />

PROŠLU JE GODINU ZAGREBAČKA BURZA ZAVR-<br />

ŠILA otprilike na istim razinama na kojima je i počela.<br />

Stagnacija je obilježila trgovanje, pa je čak i sama Uprava<br />

– Ivana Gažić i Tomislav Gračan – u predgovoru rezultatima<br />

istaknula kako "sama činjenica da su trgovinski pokazatelji<br />

posljednjih godina razmjerno ujednačeni, bez oštrih padova,<br />

može biti razlog za optimizam". Promet dionicama<br />

unutar knjige ponuda bio je gotovo identičan godini prije,<br />

promet strukturiranim proizvodima upola slabiji, a promet<br />

obveznicama unutar knjige ponuda bio je 65 posto bolji.<br />

Brojčano, ukupan dionički promet iznosio je nešto više od<br />

tri milijarde kuna, što je prosječno oko 12,4 milijuna kuna<br />

dnevno. Najlikvidnija je bila dionica Hrvatskog telekoma i<br />

nosila je 23 posto ukupnog prometa.<br />

Za ovu godinu nitko ne želi istrčavati s velikim prognozama.<br />

I sam regulator tržišta je oprezan, a kako onda ne bi<br />

bili sudionici. "Nezahvalno je davati prognoze, no nadamo<br />

Unatoč prvim znacima živosti,<br />

teško je očekivati ozbiljniji<br />

oporavak domaće burze dok<br />

nema rasta BDP-a<br />

se da ćemo izaći iz letargije u fazu rasta", kažu u Hrvatskoj<br />

agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfi).<br />

"Razvoj tržišta kapitala na zdravim osnovama u pravilu<br />

je srednjoročan ili dugoročan proces i nije realno očekivati<br />

da se trenutna obilježja hrvatskog tržišta – primjerice<br />

niska likvidnost, nedostatak svijesti o mogućnosti financiranja<br />

i prikupljanja kapitala izvan bankarskog sustava,<br />

neprimjerena razina opće financijske pismenosti – promijene<br />

preko noći. Ono što ulijeva optimizam najave su<br />

IPO-a (koji mogu pridonijeti tržišnoj dinamici), koraci<br />

koje uprava Zagrebačke burze poduzima radi svoje bolje<br />

efikasnosti i prepoznatljivosti (projekt integracije regionalnih<br />

tržišta) i činjenica da se u ovoj godini ne očekuju<br />

značajnije izmjene regulative EU koja utječe na tržište.<br />

Sve navedeno moglo bi pridonijeti širenju baze ulagatelja<br />

(i individualnih i institucionalnih) te posredno utjecati i<br />

na pozitivn(ij)a zbivanja na tržištu. Također se nadamo<br />

i kako će u području tržišne infrastrukture doći do potrebnog<br />

usklađenja s relevantnim europskim propisima<br />

te kako će Središnje klirinško depozitarno društvo i dalje<br />

pružati usluge ugovorne namire. Naime, prelazak na su-<br />

FOTO: NIKŠA STIPANIČEV/CROPIX<br />

Ivana Gažić postala je predsjednica Uprave Zagrebačke burze u najlošijem<br />

trenutku za tržište. Na slici s članom Uprave Tomislavom Gračanom<br />

stav pojedinačne namire bio bi korak natrag s operativnog<br />

aspekta, ali bi sigurno djelovao negativno i u kontekstu<br />

reputacije. Voljeli bismo kada bi tržište kapitala raslo i<br />

razvijalo se kroz nuđenje novih proizvoda, uvrštenje vrijednosnih<br />

papira stranih izdavatelja na Zagrebačku burzu<br />

i jačanje svijesti o prednostima i rizicima trgovanja na<br />

tržištu kapitala", odgovorili su nam u toj instituciji kada<br />

smo ih pitali kakva su njihova očekivanja.<br />

Malo je određeniji Milan Senjanović, voditelj Front<br />

officea Hypo Alpe-Adria Investa.<br />

"Teško je očekivati ozbiljniji oporavak domaće burze dok<br />

ne budu primjetni prvi znaci oporavka BDP-a. U skladu s<br />

očekivanjima većine analitičara, taj bi rast u ovoj godini<br />

trebao biti simboličan, otprilike do razine od 0,5 posto, s<br />

time da bi pad cijene nafte mogao imati dodatan pozitivan<br />

učinak na naš BDP. Iako kretanja na domaćem tržištu<br />

kapitala već dugi niz godina slabo reagiraju na eksterne<br />

utjecaje, može se očekivati daljnji nastavak rasta globalnih<br />

dioničkih tržišta u idućem razdoblju", smatra Senjanović.<br />

"Europska središnja banka najavljuje sve ekspanzivniju<br />

monetarnu politiku, a kamatne će stope na globalnoj razini,<br />

prema svemu sudeći, ostati niske još dugo, što je posljedica<br />

straha od izraženih deflatornih pritisaka. Uz već<br />

spomenuti oporavak BDP-a i pozitivne eksterne utjecaje,<br />

na oporavak domaće burze svakako bi pozitivno utjecalo<br />

i provođenje IPO-a neke domaće kompanije, primjerice<br />

Agrokora ili HEP-a, što bi nedvojbeno izazvalo povećanje<br />

interesa kako domaćih, tako i inozemnih ulagača, čime<br />

bi se na domaće tržište kapitala vratila i prijeko potrebna<br />

likvidnost", objašnjava Senjanović.<br />

70<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Ipak, koliko god ljudima sa strane, koji nisu uključeni<br />

u trgovinu na dnevnoj bazi, izgleda da se na hrvatskom<br />

tržištu kapitala ništa ne događa, malih pomaka ima. Igrači<br />

na burzi složni su u ocjeni da je Granolio svojom privatnom<br />

ponudom dionica probio led. On bi uskoro trebao i uvrstiti<br />

dionice na ZSE, a već je u najavi i prvi pravi IPO nakon sedam<br />

godina – tvrtke kćeri Tankerske plovidbe – Tankerska<br />

Next Generation. Doduše, brokeri su malo rezervirani što<br />

se tiče te dionice, muči ih, kako kažu, komplicirana priča<br />

da se jedna dionica skida s burze, druga stavlja, zaklada kao<br />

većinski vlasnik i sl. No, vjeruju da će IPO biti uspješan. Jer<br />

ionako nije riječ o masovnoj dionici, a tržište je gladno kvalitetnih<br />

investicijskih projekata. U retailu, računa se da će<br />

TNG prodati oko 10 do 15 posto izdanja, odnosno prikupiti<br />

20 do 30 milijuna kuna. Uzgred rečeno, upućeni ističu kako<br />

je baš sada pravi tajming za IPO i da su se TNG-u poklopile<br />

zvijezde; tankersko tržište je u usponu, cijena nafte je pala...<br />

Ivan Kurtović,<br />

glavni izvršni<br />

direktor<br />

Intercapitala,<br />

brokerske<br />

kuće koja je<br />

krizu preživjela<br />

s najmanje<br />

posljedica<br />

KRAJEM SIJEČNJA DIONIČARI ADRISA TREBALI<br />

bi na glavnoj skupštini odlučiti što će s duhanskim biznisom.<br />

Prema mišljenju Tonćija Korunića, partnera u Inter-<br />

Capitalu, odluče li dioničari prodati duhanski biznis, to će<br />

biti pozitivno za tržište, pogotovo ako se novac od prodaje<br />

iskoristi za razvijanje biznisa osiguranja. Po njemu, Adris<br />

bi trebao biti jedna od zvijezda na tržištu. Istog mišljenja<br />

je i Senjanović.<br />

"Adris je tipična blue chip dionica naše burze. Oni će,<br />

prema svemu sudeći, ići na prodaju duhanskog biznisa i<br />

preorijentirati se u potpunosti na turizam, osiguranje, a<br />

možda i neke druge nove djelatnosti. Za sada se njihov poslovni<br />

zaokret pokazuje kao dobra odluka. Dionice Adrisa<br />

su standardno među najlikvidnijima na domaćem tržištu<br />

kapitala i tako će, prema svemu sudeći, i ostati. Rast cijene<br />

ovisit će, naravno, o daljnjim poslovnim rezultatima i odlukama,<br />

ali nema dileme da se radi o jednoj od najkvalitetnijih<br />

dionica na našoj burzi", kaže on.<br />

Te teze potkrepljuje i Ivan Kurtović, glavni izvršni direktor<br />

InterCapitala, podsjećajući da velik broj fondova<br />

danas ne može investirati u Adris zbog pravila koja zabranjuju<br />

ulaganje u duhanski biznis. "Ako se Adris riješi svoje<br />

duhanske divizije, on postaje zanimljiv i tim fondovima",<br />

tvrdi on i dodaje kako dio stranih fondova, pak, nije mogao<br />

ulagati u Adrisove dionice zbog svoje politike da ne ulažu<br />

u one kompanije koje rade ili imaju neki odnos s Iranom<br />

ili nekom drugom zemljom pod sankcijama.<br />

Adris je tipična blue chip<br />

dionica domaćeg tržišta<br />

kapitala. Poslovni zaokret<br />

zasad se čini dobrom odlukom<br />

FOTO: DARKO TOMAŠ/CROPIX<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 71

FORBES<br />

TRŽIŠTE KAPITALA<br />

"Adris bi se, dakle, prodajom duhanskog biznisa trebao<br />

riješiti velikog utega", smatra Kurtović.<br />

Koji su zadatak vlasnici dali Upravi Zagrebačke burze za<br />

ovu godinu? "U 2015. godini Nadzorni odbor Zagrebačke<br />

burze od Uprave očekuje održavanje poslovanja u uvjetima<br />

smanjene likvidnosti i niskih prometa. Dodatno, očekujemo<br />

nastavak razvoja novih proizvoda koji mogu pozitivno<br />

pridonijeti prometima. Između ostalog, očekuje se omogućavanje<br />

trgovanja ETF-ovima", kaže Dubravko Štimac,<br />

predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja, ujedno i predsjednik<br />

NO-a Zagrebačke burze. Prema njegovim riječima,<br />

prošle je godine Uprava Burze učinila sve što je bilo moguće,<br />

a to je održivost sustava u već sedmoj godini krize. Pohvalio<br />

je i neke pozitivne iskorake, primjerice uvrštenje indeksnih<br />

certifikata te nove ugovore o market makingu.<br />

Na dodjeli nagrada za najbolje u prošloj godini, u prosincu,<br />

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Burze, najavila<br />

je uvođenje investicijskih fondova s kojima se trguje na<br />

burzi (ETF-ova) za 2015. Igrači na tržištu to pozdravljaju i<br />

tvrde da je to definitivno dobar potez Zagrebačke burze jer<br />

obogaćuje ponudu financijskih instrumenata i približava<br />

nas razvijenijim tržištima kapitala.<br />

A što bi mogli biti izazovi u ovoj godini? Prema mišljenju<br />

Ivana Tadina, predsjednika Uprave Hita vrijednosnica,<br />

izazov bi moglo biti najavljeno uvođenje poreza na kapitalnu<br />

dobit.<br />

Ove godine, naime, Hrvati će prvi put početi plaćati porez<br />

na štednju. Koliko su najava i uvođenje utjecali na to da<br />

se konzervativni Hrvati ponovno okrenu tržištu kapitala ne<br />

Geografska struktura naših<br />

ulagača nije se promijenila<br />

još od 2004. Dio su američki<br />

fondovi, dio Skandinavci<br />

FOTO: ŽELJKO HAJDINJAK/CROPIX<br />

Dubravko Štimac, predsjednik Nadzornog odbora Zagrebačke<br />

burze, u 2015. očekuje razvoj novih financijskih proizvoda<br />

bi li tako izbjegli plaćanje danka državi? Tadin, koji najviše<br />

i radi s malim ulagačima, tvrdi da je za precizne procjene<br />

još rano. Ipak, dodaje kako se može očekivati da će se dio<br />

investitora vratiti na burzu. Jedan drugi vlasnik brokerske<br />

kuće, koji je htio ostati anoniman, iznosi, međutim, drukčije<br />

iskustvo. Prema njegovim riječima, mali ulagači počeli su<br />

se vraćati na Burzu, ali zanimaju ih isključivo prvoklasne<br />

vrijednosnice. Male ulagače u većoj mjeri, slažu se svi,<br />

ohrabrio bi za povratak na burzu kvalitetan IPO.<br />

"Male bi ulagače na domaću burzu definitivno mogao<br />

vratiti nekakav kvalitetan IPO, poput spomenutih Agrokora<br />

i HEP-a, ili Hrvatske lutrije, Hrvatskih voda… Kada bi<br />

država ponudila dijelove, primjerice 10 do 20 posto, svojih<br />

potencijalno kvalitetnih tvrtki ulagačima putem burze, to<br />

bi vrlo vjerojatno zainteresiralo velik broj malih ulagača,<br />

čime bi se povećao volumen trgovanja i cjelokupno domaće<br />

tržište kapitala bi živnulo. Međutim, država je zasad<br />

sklonija opciji prodaje svojih vlasničkih udjela u kompanijama<br />

direktno zainteresiranim investitorima, čime se burza<br />

zaobilazi. Nadajmo se da će se to u idućem razdoblju ipak<br />

promijeniti", kaže Senjanović. Sličan "mamac" predlaže<br />

i Tadin: potrebno je pokrenuti prodaju državne imovine,<br />

odnosno prodaju državnih tvrtki na način kao što su prodani<br />

Ina i HT. Prodavati narodne obveznice preko burze<br />

strukturirane za male ulagatelje. Na taj bi način građani bi<br />

mogli ostvariti veće prinose nego u bankama.<br />

Kad je, pak, riječ o stranim ulagačima, Ivan Kurtović<br />

ističe da imamo stabilnu bazu investitora. "Geografska<br />

struktura naših investitora je ista kakva je bila i 2004. ili<br />

2007. godine. Dio su američki fondovi, a dio Skandinavci<br />

– objašnjava on.<br />

Na hrvatskom tržištu prisutna su tri tipa stranih investitora:<br />

Frontier market fondovi, zatim fondovi specijalizirani<br />

za New Europe ili Emerging Europe te treći tip – value<br />

fondovi/investitori. Frontier market fondovi, kažu oni koji<br />

rade s njima, obilaze sve zemlje koje su u grupi Frontier<br />

marketa, pa tako dođu i u Hrvatsku. Fondovi specijalizirani<br />

za New Europe, odnosno Emerging Europe ili jugoistočnu<br />

Europu dolaze ovamo zbog svoje geografske definicije.<br />

Oni prate što se događa na tržištima u Sloveniji, Turskoj ili<br />

72<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Ante Vlahović, predsjednik Uprave Adris Grupe i njezin najveći<br />

pojedinačni dioničar, fokusiran je na promjene u kompaniji<br />

FOTO: TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX<br />

Hrvatskoj. Treći su tip value fondovi/investitori, koji svuda<br />

u svijetu traže nešto što je, prema njihovim izračunima,<br />

prilično podcijenjeno i na taj način zanimljivo. U tom svom<br />

pronalasku dionica identificiraju, primjerice, Adris ili Valamar<br />

kao jednu od dionica za koje vjeruju da ima izniman<br />

potencijal rasta. Ako to potvrde svojom analizom, oni te<br />

dionice kupuju i u pravilu imaju jako dug investicijski horizont.<br />

Njima je svejedno je li tvrtka hrvatska ili njemačka,<br />

oni samo biraju nešto što smatraju da ima značajan potencijal.<br />

Njih zanima ulaganje na dugi rok.<br />

Ipak, kako kaže Kurtović, na hrvatskom tržištu prije<br />

su bili nešto prisutniji Slovenci, no oni su sada uglavnom<br />

zaokupljeni prilikama na svojem tržištu. Međutim, lani je<br />

završeno nekoliko privatizacija u Sloveniji, što privatnih,<br />

što državnih, i investitori su opet dosta zaradili, pa su dio<br />

zarade prelijevali s lokalnog tržišta na ostala u regiji. Slovenija<br />

je lani imala povrat blizu 20 posto, ističe on.<br />

Lani je u nekoliko navrata bilo situacija da su skočili prometi<br />

na Zagrebačkoj burzi, cijene su krenule prema gore i,<br />

naravno, indeksi su porasli. Izgledalo je kao da investitori<br />

vide nešto, što obični ljudi nisu vidjeli. Brokeri među sobom<br />

imaju neslužbenu kalkulaciju koja kaže: u sistemu se<br />

obično vrti oko 7 milijuna kuna, čim je promet nešto veći,<br />

recimo oko 12 milijuna kuna, znači da je neki stranac kupovao.<br />

No, prema riječima upućenih, nije se dogodilo ništa<br />

senzacionalno. "Neki od fondova koji su bili benchmarkirani<br />

na neki od indeksa koji prate Hrvatsku imali su velike<br />

uplate. Dio ulaganja imali su u rujnu i početkom listopada,<br />

no počeli su svoju kupnju i nešto ranije (svibanj/lipanj).<br />

Fondovi su imali priljeve i morali su kupovati dionice koje<br />

su unutar indeksa. Čisto pasivno investiranje, nešto slično<br />

kao algoritamska kupovina", racionalno objašnjava glavni<br />

izvršni direktor InterCapitala.<br />

Korunić je još staloženiji. Na pitanje što su oni vidjeli kratko<br />

odgovara: "Vidjeli su da FED i Europska središnja banka<br />

neće dizati kamate još godinu dana i da je to dobra prilika<br />

za kupnju dionica. Od tog silnog tsunamija koji je došao u<br />

američke fondove, jedan valić zapljusnuo je našu obalu."<br />

U Hrvatsku se, prema neslužbenom izračunu, slilo samo<br />

oko 30 do 40 milijuna dolara.<br />

Kako će se ove godine ponašati mirovinski fondovi, čiji<br />

je novac, odnosno milijarde kuna kojima upravljaju u ime<br />

svojih članova, uvijek dobrodošao gost, teško se može doznati.<br />

Oni su u svojim izjavama uvijek odmjereni u duhu<br />

konzervativnih ulagača, što i jesu.<br />

"Vjerujemo da će politika biti slična, sukladno postojećim<br />

zakonskim limitima ulaganja, a za značajnije promjene<br />

nužna je pojava novih projekata, primjerice u domeni<br />

energetike, monetizacija autocesta. Bile bi dobrodošle i<br />

nove privatizacije, nova uvrštenja i slično", kaže Dubravko<br />

Štimac, koji je, između ostalog, i predsjednik Udruženja<br />

mirovinskih fondova.<br />

U Hanfi, pak, najavljuju da će se ove godine više baviti<br />

edukacijom: "Kao nadzorno tijelo, možemo istaknuti da će<br />

nam tijekom 2015. upravo edukativne aktivnosti, kojih će<br />

se dio odnositi i na tržište kapitala, biti u fokusu."<br />

Naglasili su kako strogi regulatorni zahtjevi i utjecaj krize<br />

teško pogađaju investicijska društva, koja se nisu u potpunosti<br />

uspjela prilagoditi novim uvjetima poslovanja. "Smatramo<br />

da smo kao nadzorno tijelo izašli u susret samim društvima<br />

time što smo im omogućili obavljanje dodatnih djelatnosti i<br />

općenito im smanjili administrativni teret. Na samim upravama<br />

društava je da pokušaju ponuditi inovacije, privući<br />

klijente i naći određene tržišne niše. Nadamo se da će u ovoj<br />

godini biti uspješni u tom zadatku", istaknuli su u Hanfi.<br />

Ovu će godinu obilježiti i parlamentarni izbori. Iz tog razloga,<br />

Uprava Zagrebačke burze u izvješću za prošlu godinu<br />

podsjetila je kako to u određenoj mjeri često znači i skretanje<br />

fokusa s bitnih ekonomskih tema i dodatno otežavanje<br />

prijeko potrebnih promjena u gospodarstvu i financijskom<br />

sustavu. "Međutim, uz nadu u oporavak ekonomskih pokazatelja,<br />

nastavit ćemo unapređivati učinkovitost tržišta<br />

kapitala, očekujući nove investicijske priče i projekte, nova<br />

uvrštenja i privatizacije te veći angažman države na oživljavanju<br />

i gospodarstva i tržišta kapitala, kako bi ono dobilo<br />

adekvatno mjesto i funkciju u ekonomiji zemlje te pomoglo<br />

u generiranju rasta", zaključili su oni.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 73

FORBES<br />

IVANA GAŽIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE ZAGREBAČKE BURZE<br />

VJERUJEM DA ĆE<br />

AGROKOR, AKO I<br />

IZAĐE U LONDONU,<br />

RAZMISLITI I O<br />

LISTINGU NA ZSE<br />

Prospekt odobren u bilo kojoj zemlji članice Europske<br />

unije automatski vrijedi i u Zagrebu, ne vidim zašto bi<br />

itko oklijevao dati priliku lokalnim malim ulagačima<br />

RAZGOVARALA: ANDREA KOŠČEC • SNIMIO: TOMISLAV KRIŠTO/CROPIX<br />

Tržišta kapitala vrlo često anticipiraju neke<br />

pozitivne pomake u gospodarstvu i prije nego<br />

što se oni dogode. Investitori nanjuše promjenu<br />

trenda i počnu kupovati dionice iako službena<br />

statistika tek za otprilike dva mjeseca<br />

objavi da je došlo do pomaka. Kakva je situacija na Zagrebačkoj<br />

burzi, što je obilježilo prošlu godinu, a što se očekuje<br />

od ove, objašnjava predsjednica Uprave Ivana Gažić.<br />

n Za početak, možete li dati kratak presjek 2014. na Zagrebačkoj<br />

burzi? Što je učinjeno? Kako ste zadovoljni?<br />

Još jedna godina stagnacije prometa i cijena je iza nas. U<br />

nepovoljnom gospodarskom okruženju u kojem burza posluje,<br />

teško da smo mogli očekivati bolje rezultate. Nažalost,<br />

ponovno su izostale značajnije privatizacije putem burze<br />

učinjene na način da mogu kreirati dodatnu likvidnost. Tako<br />

je, primjerice, udio države u Luki Ploče završio u rukama<br />

jednog vlasnika.<br />

Ono što burza u međuvremenu radi jest pokretanje brojnih<br />

aktivnosti koje bi mogle pridonijeti likvidnosti. Jedna od<br />

njih bila je zajednička investicijska konferencija Zagrebačke<br />

i Ljubljanske burze, na kojoj je zabilježen veliki interes domaćih<br />

i stranih investitora. Također, uvodimo i nove indekse.<br />

Tu, ponajprije, mislim na Crobex TR, koji osim cjenovne<br />

komponente prinosa bilježi i prinose od dividendi dionica<br />

koje u njega ulaze. Od većih projekata koje smo pokrenuli u<br />

2014., a čije rezultate očekujemo od 2015. nadalje, uključivanje<br />

je u projekt SEE Link, koji financira EBRD, i potpisivanje<br />

ugovora o distribuciji podataka s Bečkom burzom.<br />

n Prošla godina bila je u znaku turističkih dionica. Hoće<br />

li 2015. obilježiti trgovina? Na Zagrebačku je burzu<br />

izašao Pevec, a ima najava i za Agrokor. Budući da je<br />

Agrokor u studenom izabrao Rothschild za savjetnika,<br />

jesu li već obavljeni neki razgovori o njegovom izlistavanju<br />

na Zagrebačkoj burzi ili će krajnja destinacija<br />

biti London, kako se moglo čuti u nekim neslužbenim<br />

razgovorima?<br />

74<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Ivana Gažić kaže<br />

da na tržištu<br />

kapitala ima<br />

novca, ali ulagači<br />

traže najbolje<br />

prilike. Prvatizacija<br />

državnih tvrtki,<br />

poput HEP-a, Pošte<br />

ili Lutrije sigurno bi<br />

ih privukla.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES <strong>75</strong>

FORBES<br />

IVANA GAŽIĆ, PREDSJEDNICA UPRAVE ZAGREBAČKE BURZE<br />

Čini se da će 2015. ipak biti obilježena novim uvrštenjima.<br />

U prosincu smo na burzu uvrstili dionice Valamar Riviere na<br />

službeno tržište. Važno je napomenuti da se tom dionicom<br />

i prije moglo trgovati u okviru alternativne trgovinske platforme<br />

MTP - Fortis, ali tek s izradom prospekta i uvrštenjem<br />

na uređeno tržište možemo očekivati značajniji interes stranih<br />

i institucionalnih investitora za nju. Naime, MTP nije<br />

burza u klasičnom smislu riječi, iako je trgovina tehnički<br />

ista: razina transparentnosti i zaštite ulagača znatno je niža.<br />

Tako početak trgovine dionicom Peveca ne možemo nazvati<br />

uvrštenjem. Mi smo samo omogućili da investitori, umjesto<br />

putem oglasnika ili na razne druge načine, tim dionicama<br />

mogu trgovati na burzi. Velik bi događaj bio da Pevec odluči<br />

izaći na uređeno tržište. To bi zaista poboljšalo položaj njegovih<br />

dioničara.<br />

Kad je riječ o Agrokoru, to je velika kompanija i logično<br />

je da razmišlja o uvrštenju na neko veliko tržište kapitala s<br />

obzirom na to da u obzir mora uzeti potencijal prikupljanja<br />

kapitala, odnosno liquidity pool. Međutim, važno je naglasiti<br />

da ulaskom Hrvatske u EU prospekt odobren u bilo kojoj<br />

članici EU vrijedi i u Hrvatskoj, pa je uvrštenje na drugo<br />

uređeno tržište, dakle Zagrebačku burzu, praktički formalnost.<br />

Vjerujem da će Agrokor, ako i izađe na drugu burzu,<br />

razmisliti i o listingu na svojem domicilnom tržištu, gdje su<br />

već izlistane njegove brojne članice.<br />

n Tijekom ovog mjeseca dioničari bi trebali odlučiti kako<br />

će izgledati restrukturiranje Adrisa, odnosno hoće li on<br />

prodati duhanski biznis ili neće. Spekulacije su se već<br />

odrazile na trgovinu dionicama tvrtke. Hoće li u konačnici<br />

ta transakcija imati neki utjecaj na Burzu ili ne?<br />

Adrisova je dionica već sada vrlo likvidna i omiljena na Zagrebačkoj<br />

burzi. Samo u 2014. godini protrgovano je ukupno<br />

više od 200 milijuna kuna Adrisovih dionica. Kako su detalji<br />

strateških opcija za Adris još nepoznati, teško je procijeniti<br />

njihov utjecaj na trgovinu, međutim, očekujemo da će Adris<br />

i dalje biti jedna od najlikvidnijih dionica na Zagrebačkoj<br />

burzi.<br />

n Što predviđate i očekujete od ove godine? Hoće li biti<br />

novih izdanja, odnosno je li Granolio probio led, te kako<br />

ćete privući investitore?<br />

Mogli bismo reći da su Granolio i Valamar probili led, a<br />

Burza očekuje još neka nova uvrštenja do kraja prvog kvartala<br />

ove godine. Očito je da je pad plasmana banaka prisilio<br />

domaće kompanije, koje su povijesno uvijek bile više orijentirane<br />

na kredite, da se okrenu tržištu kapitala kao mjestu<br />

na kojem mogu potražiti ulagače u svoj budući rast. Zaista<br />

se nadam da će i država uvidjeti dobrobiti tržišta kapitala.<br />

Kako u državnom sektoru nema velikih ulaganja, primarni<br />

cilj privatizacije, barem u prvoj fazi, neće biti prikupljanje<br />

kapitala za kompanije, nego povećanje transparentnosti i<br />

primjena viših standarda korporativnog upravljanja, što će<br />

u konačnici rezultirati efikasnijim, profitabilnijim i fleksibilnijim<br />

tvrtkama.<br />

Očito je da je pad plasmana banaka<br />

prisilio domaće kompanije<br />

da se okrenu tržištu kapitala kao<br />

mjestu na kojem mogu potražiti<br />

ulagače u svoj budući rast<br />

n Ima li pomaka u razgovorima s predstavnicima države?<br />

Inzistiraju li i dalje samo na dražbama ili im više nije<br />

strana ideja da se primjerice 5 posto neke kompanije<br />

ponudi preko Burze?<br />

Plan upravljanja državnom imovinom za 2015. godinu<br />

navodi, primjerice, izlazak Hrvatske pošte na Burzu, zatim<br />

privatizaciju državnog udjela u Končaru, o čemu je odluka<br />

donesena još sredinom 2014., te iznosi analizu privatizacije<br />

HEP-a. Mi na Burzi pozdravljamo takav pristup i zaista se<br />

nadamo da će se krenuti u realizaciju ovih dugoočekivanih<br />

privatizacija. Odluku o načinu prodaje donosi vlasnik, mi<br />

asistiramo jedino u operativnoj provedbi odluke.<br />

n Je li suradnja s Bečkom burzom već dala neke rezultate?<br />

Trenutno radimo na tehničkom povezivanju našeg trgovinskog<br />

sustava i sustava Bečke burze za diseminaciju<br />

podataka, tako da rezultata u komercijalnom smislu nema.<br />

Očekujemo rezultate na dva načina: povećanjem prihoda<br />

76<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

od postojećih korisnika i privlačenjem novih. Bečka burza<br />

je distributer podataka za ukupno 13 tržišta i lider je u ovoj<br />

djelatnosti u Europi. Vrlo smo zadovoljni što ćemo potpisivanjem<br />

tog ugovora naše podatke tijekom 2015. učiniti<br />

dostupnijima i na taj način omogućiti novim potencijalnim<br />

investitorima da saznaju više o našem tržištu i u konačnici<br />

investiraju u njega.<br />

n Najavili ste da se intenzivno radi na uvođenju i trgovini<br />

ETF-ovima u ovoj godini. Koliko je naše tržište spremno<br />

za njih? Koliko bi se prometa moglo ostvariti njihovom<br />

trgovinom?<br />

Željela bih naglasiti da je za ostvarenje tog projekta<br />

potrebno odobrenje regulatora te da SKDD mora obaviti<br />

potrebne predradnje kako bi trgovanje ETF-ovima moglo<br />

početi. Kad ostvarimo te formalne uvjete, potreban nam je i<br />

potencijalni izdavatelj. Jako smo sretni što zainteresiranih da<br />

izdaju ovakav proizvod ima. Kasnije je na nama svima, a tu<br />

mislim i na izdavatelja i na regulatora, a i na Burzu, da tržištu<br />

objasnimo što je taj proizvod. Domaći su investitori, prema<br />

našim dosadašnjim iskustvima, prilično spori u usvajanju<br />

novih instrumenata. To dobro vidjelo na uvođenju certifikata.<br />

Članovi, naši glavni distributeri financijskih instrumenata<br />

prije uvođenja često su isticali da trebaju 'novu robu kojom<br />

će trgovati', a danas samo nekoliko članova njima i trguje.<br />

Smatram da je to velika šteta, osobito sada kad u ponudi<br />

imamo i indeksne certifikate koji, primjerice, omogućavaju<br />

investiranje u instrument koji oslikava kretanje cijene nafte.<br />

To je zaista atraktivan instrument, ali da bi zaživio, osim<br />

edukacije potreban je snažan prodajni napor da bi se novitet<br />

opisao, objasnio. Slično će, prema našim očekivanjima, biti i<br />

s ETF-ovima.<br />

n U ovoj godini trebao bi profunkcionirati SEE Link.<br />

Što će on, prema vašim kalkulacijama, donijeti Burzi i<br />

investitorima?<br />

Budućnost burzovne industrije je u povezivanju, kako bi<br />

trgovanje bilo brže, efikasnije i ekonomičnije, a pristup investitora<br />

tržištima jednostavniji. Pritom pod povezivanjem u<br />

ovom konkretnom slučaju ne mislim na kapitalno povezivanje,<br />

nego ono tehnološko. Upravo je to ideja vodilja projekta<br />

SEE Link. Ovakvim tehnološkim 'okrupnjavanjem' lokalna<br />

tržišta trebala bi steći veću vidljivost u investicijskoj zajednici,<br />

a investitori lakši pristup putem lokalnih brokera.<br />

n Ministar financija Boris Lalovac navodno razrađuje<br />

ideju narodnih obveznica, koje bi trebale biti ponuđene<br />

građanima u prvom kvartalu ove godine. Je li i s vama<br />

razgovarao? Što mislite, jesu li građani spremni uložiti<br />

novac u njih?<br />

Financiranje države putem obveznica prilagođenih distribuciji<br />

malim investitorima smatram zanimljivim načinom da<br />

građani sudjeluju u višim prinosima koje obveznice donose<br />

u uvjetima ekstremno niskih kamatnih stopa. Ako se zaista<br />

planira s tim vrijednosnim papirom izaći na tržište u prvom<br />

kvartalu ove godine, izrada prospekta sigurno je u tijeku, a<br />

operativno provođenje uvrštenja ovisit će o načinu na koji<br />

država želi prodavati te obveznice - putem mreže banaka kao<br />

u slučaju HT-a, putem Fine ili direktno, izlaganjem naloga, na<br />

Burzi. Ne bih voljela komentirati spremnost interesa građana<br />

da investiraju u te papire. Analize o tome sigurno je napravilo<br />

Ministarstvo financija.<br />

n Kompanije sve teže dobivaju kredite, a s druge su strane<br />

pojedine tvrtke izigrale povjerenje investitora u njihove<br />

komercijalne zapise. Jesu li komercijalni zapisi instrumenti<br />

'prošlosti', odnosno, što mislite da će biti 'hit'<br />

za tvrtke koje trebaju novac u ovoj godini i ubuduće?<br />

Komercijalni zapisi nikako nisu instrumenti prošlosti. To<br />

što smo u prošlosti vidjeli primjere u Hrvatskoj da, recimo<br />

to tako, tvrtke 'iskoriste' instrument komercijalnih zapisa,<br />

nikako ne znači da ih se više nikada neće koristiti. Bankocentričnost<br />

naše ekonomije u jednoj se fazi razvoja pokazala<br />

korisnom, ali je, nažalost, iznjedrila i brojne probleme. Kadtad<br />

kompanije će za rast morati početi koristiti dužničke<br />

instrumente i kapital, jedino što će biti drukčije jest da će<br />

potencijalnim investitorima biti teže dokazati da stoje iza papira<br />

koje su izdale. U tom smislu, njihovi 'kolege' učinili su im<br />

medvjeđu uslugu. U Italiji je, recimo, aktualno zaduživanje<br />

obveznicama malih kompanija i to je tržište vrlo aktivno. Međutim,<br />

za njegovo formiranje bio je potreban veliki angažman<br />

države te želja da u ekonomiju unese svjež novac usprkos<br />

bankama, koje su kontinuirano smanjivale plasmane.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 77

DRAMA U<br />

ŠVICARSKOJ<br />

REŽIJI<br />

KAOS KOJI JE ISPROVOCIRALA ŠVICARSKA<br />

SREDIŠNJA BANKA KLASIČNO JE<br />

UTJELOVLJENJE ‘TAIL RISK’ FENOMENA NA<br />

KOJI SMO NEKOLIKO PUTA UPOZORAVALI<br />

PIŠE MARIO GATARA<br />

ODLUKA ŠVICARSKE<br />

SREDIŠNJE BANKE<br />

(SNB), koja se iz posve<br />

razumljivih razloga preko<br />

noći pretvorila u top-temu<br />

u Hrvatskoj, ali i na financijskim<br />

tržištima diljem<br />

svijeta, posijala je pravu<br />

paniku i otvorila niz pitanja,<br />

ne nudeći pritom nikakve odgovore. I usto je iznjedrila cijeli niz gubitnika. Čak će i oni koji nisu<br />

izravno pogođeni dramatičnim rastom vrijednosti švicarske valute na svojoj koži osjetiti posljedice tog<br />

događaja, ako ništa drugo, a ono povećanom psihozom na tržištu koja se evidentno manifestira većom<br />

volatilnošću i rastućim premijama za rizik.<br />

Jedan od najvećih gubitnika upravo je središnja banka, koja je preko noći ostala bez teško stečenog<br />

kredibiliteta. Jer predstavnicima monetarnih vlasti već su mjesecima puna usta obrane tečaja domaće<br />

valute, s ciljem očuvanja konkurentnosti izvozno orijentirane ekonomije, kako bi se neutralizirao pritisak<br />

potaknut snažnim priljevom inozemnog kapitala i percepcijom franka kao sigurnog zaklona od najrazličitijih<br />

nedaća, bilo da<br />

je riječ o kroničnoj slabosti<br />

eura, varljivoj stabilnosti<br />

valuta tržišta u razvoju ili<br />

pak posljedicama sankcija<br />

koje trpi Rusija.<br />

78 FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Thomas Jordan,<br />

guverner SNB-a,<br />

švicarske središnje<br />

banke, nikako ne<br />

može biti zadovoljan<br />

reakcijom deviznog<br />

tržišta na odluku o<br />

odustanku od obrane<br />

tečaja domaće valute<br />

AFP PHOTO /<br />

ALESSANDRO DELLA BELLA<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 79

FORBES<br />

DRAMA U ŠVICARSKOJ REŽIJI<br />

I kao da to već nije dovoljno,<br />

samo tri dana prije<br />

naprasnog odustajanja<br />

od aktivne obrane tečaja,<br />

viceguverner Jean-Pierre<br />

Danthine nazvao je franak<br />

jednim od temeljnih stupova<br />

monetarne politike,<br />

evidentno aludirajući na<br />

neformalni tečajni fiksing<br />

od 1,20 franaka za euro.<br />

Bez konkretnog pokrića<br />

verbalne intervencije, taj<br />

omiljeni alat kreatora monetarne<br />

politike drastično<br />

gubi na značenju, pretvarajući<br />

se u devalviranu robu<br />

lišenu bilo kakve stvarne<br />

vrijednosti. Ta tko bi im<br />

nakon ovoga vjerovao?<br />

A zapravo je sve upućivalo<br />

na ovakav ishod, još<br />

tamo 2010. godine, kada<br />

je po mnogočemu kontroverzni<br />

Philipp Hildebrand,<br />

tadašnji guverner središnje<br />

banke, počeo u praksi<br />

provoditi politiku rigidne<br />

obrane tečaja, okrenuvši<br />

protiv sebe ostatak deviznog<br />

tržišta. Povijest nas<br />

uči da su takvi potezi u<br />

pravilu osuđeni na neuspjeh<br />

jer niti jedna središnja<br />

banka naprosto nije<br />

dorasla takvom izazovu, u<br />

kojem je s druge strane tržište<br />

s dnevnim prometom<br />

koji se trenutno procjenjuje<br />

na pet bilijuna dolara.<br />

Philipp<br />

Hildebrand je<br />

još 2010. godine<br />

uveo praksu<br />

intervencija na<br />

deviznom tržištu<br />

kako bi zaustavio<br />

rast franka<br />

Uime obrane strateških interesa<br />

(izvoznika), Hildebrand je svejedno<br />

ustrajao na očajničkim mjerama, a u<br />

nepune dvije godine tržište mu je ispostavilo<br />

račun od oko 40 milijardi dolara.<br />

Toliko je, naime, iznosio gubitak središnje<br />

banke proizašao iz intervencija na<br />

deviznom tržištu u kojima je SNB kupovao<br />

eure (aktivu denominiranu u eurima)<br />

i prodavao franak kako bi odnos<br />

ponude i potražnje pogurao u željenom<br />

smjeru i na taj način potaknuo deprecijaciju<br />

domaće valute. O razmjerima<br />

fijaska možda najbolje govori podatak<br />

INTERVENCIJE S CILJEM<br />

SLABLJENJA FRANKA<br />

IMAJU I SVOJU CIJENU,<br />

A SREDIŠNJU SU BANKU<br />

PRILIČNO SKUPO KOŠTALE<br />

Ekspanzivna monetarna politika ostavila je traga<br />

i na izvedbi švicarskih državnih obveznica...<br />

MARA TRUOG<br />

da je riječ o udjelu u domaćem BDP-u<br />

od oko 6%, koji usto ne uključuje trošak<br />

recentnih intervencija, što se doima<br />

prilično visokom cijenom politike kojom<br />

je u konačnici samo kupljeno malo<br />

vremena.<br />

I da stvar bude još zanimljivija, vjerojatno<br />

stvoreni uvjeti za ovako dramatičan<br />

rasplet.<br />

Naime, zbivanja na financijskim tržištima<br />

manifestiraju linearan karakter<br />

samo do određene mjere, a nakon toga<br />

poprimaju obrise stampeda, demonstrirajući<br />

domino-efekt zastrašujućih<br />

razmjera. Upravo se to dogodilo u ovoj<br />

priči koja nosi sva obilježja fenomena<br />

poznatijeg pod izrazom “tail risk event”.<br />

Riječ je o scenariju male vjerojatnosti,<br />

ali s potencijalno razornim posljedicama<br />

koje donose masovnu paniku i izazivaju<br />

tektonske poremećaje na tržištima.<br />

Upravo to je na neki način omogućila<br />

švicarska središnja banka zavjetovavši<br />

se na obranu tečaja, čime je praktički<br />

definirala donju granicu fluktuacijskog<br />

raspona. U trenutku kada je ta obrana<br />

pala, uslijedila je masovna aktivacija<br />

stop-loss naloga, montiranih kako bi investitore<br />

zaštitili od većih gubitaka, dodatno<br />

intenzivirajući aktualan trend.<br />

O njegovoj silini zorno svjedoče<br />

prisilne obustave trgovanja kojima su<br />

pribjegle čak i renomirane financijske<br />

institucije kakva je Deutsche Bank. Za<br />

razliku od potonje, nekolicina brokera<br />

je preko noći bankrotirala, dok se dio<br />

njih dao u grozničavu potragu za strateškim<br />

ulagačima, tražeći spas od stečaja<br />

uvjetovanog ogromnim gubicima<br />

... drastično spustivši prinose u odnosu na<br />

razvijene zemlje u susjedstvu<br />

80<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Minorne oscilacije tečaja EUR/CHF ni na koji<br />

način nisu dale naslutiti...<br />

Jednodnevni kaos potpuno je zasjenio mjesece<br />

nezanimljive trgovine<br />

Detaljniji prikaz u vremenskim intervalima<br />

od jednog sata...<br />

... pravu dramu koja će se sredinom siječnja<br />

odigrati na deviznom tržištu<br />

Kako god ga prikazali, pad eura u odnosu na<br />

franak uistinu djeluje dramatično<br />

... zorno prikazuje intenzitet promjene tečaja<br />

EUR/CHF<br />

svojih klijenata. Jer za mnoge<br />

je “margin call”, trenutak kad<br />

aktivna pozicija sklizne u minus<br />

iziskujući dodatan izvor<br />

financiranja, stigao prekasno,<br />

nakon što na računima brojnih<br />

klijenata više nije ostalo<br />

– ništa. Injekciju svježeg<br />

kapitala potražio je i FXCM,<br />

zvučnije ime među online<br />

platformama za trgovinu valutama,<br />

na čijem se primjeru<br />

prikladno zrcale elemente kaosa<br />

koji su dobrano uzdrmali<br />

tržište. Naime, na grafikonu<br />

koji prikazuje kretanje tečaja<br />

u vremenskim intervalima od<br />

jedne minute, čak 45 minuta<br />

naprosto je – iščeznulo.<br />

Nemoguće je i zamisliti<br />

kako je tih 45 minuta<br />

užasa doista izgledalo<br />

na odjelima banaka koje<br />

su trebale realizirati<br />

naloge klijenata, zaprepaštenih<br />

posve neočekivanim<br />

razvojem<br />

događaja, usput bitno<br />

KAOS NA TRŽIŠTU<br />

ODVUKAO JE NEKOLICINU<br />

BROKERA U BANKROT,<br />

DRUGI SU POČELI TRAŽITI<br />

STRATEŠKE INVESTITORE<br />

osnaženim multiplikativnim<br />

efektom agresivne primjene<br />

poluge, koja može ići i do omjera 1:200.<br />

O kakvom je potresu riječ, možda<br />

najbolje govori grafički prikaz zbivanja,<br />

odnosno usporedba oscilacija tečaja<br />

EUR/CHF registriranih “prije” i “poslije”;<br />

fluktuacije koje su prethodile odluci<br />

središnje banke doimaju se posve<br />

beznačajnima. Promatramo li stvari u<br />

kontekstu konvencionalnih statističkih<br />

mjerila, valja imati na umu da su<br />

intervencije središnje banke potpuno<br />

SHUTTERSTOCK<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 81

FORBES<br />

DRAMA U ŠVICARSKOJ REŽIJI<br />

umrtvile tečaj, a time i statističke modele<br />

prema kojima je mogućnost ovako<br />

katastrofalnog scenarija zapravo beznačajno<br />

mala (otuda i “tail-risk event”<br />

kvalifikacija). Ovisno o vremenskom<br />

intervalu, standardna devijacija u tim<br />

je modelima podrazumijevala tek promjenu<br />

treće ili četvrte znamenke (iza<br />

IZVOZNICI<br />

U ŠOKU<br />

NAPRASNA PROMJENA SMJERA<br />

SREDIŠNJE BANKE MOGLA BI<br />

IZAZVATI VELIKE GLAVOBOLJE<br />

IZVOZNICIMA, STVARAJUĆI<br />

POVEĆE GUBITKE ZBOG<br />

TEČAJNIH RAZLIKA<br />

“Nemam riječi”, glasio je komentar Nicka<br />

Hayeka, prvog čovjeka Swatcha, na<br />

najbolji način opisujući šok i nevjericu kojom<br />

su švicarski izvoznici dočekali odluku<br />

o odustajanju obrane tečaja domaće<br />

valute. Prema podacima Bloomberga,<br />

satovi čine više od 10% ukupnog izvoza, te se drama na deviznom tržištu vrlo brzo preslikala<br />

i na tržište kapitala, gurnuvši većinu domaćih izdanja duboko na negativan teritorij.<br />

I dok ostatak kontinenta bilježi skroman rast vrijednosti burzovnih indeksa, švicarski SMI<br />

zaglibio je u minusu od oko 10%, što u ovome trenutku predstavlja tek grubu procjenu<br />

investitora koji još nisu sigurni koliku će zaista štetu pretrpjeti izvoznici. Strah pritom dodatno<br />

potpiruju i pomalo neobične okolnosti, odnosno činjenica da su zbog naizgled fiksiranog<br />

tečaja brojne kompanije odustale od prakse hedginga, odnosno aktivne zaštite<br />

od valutnog rizika, uvjerene da će središnja banka razinu od 1,20 franaka za euro braniti<br />

po svaku cijenu. Nitko ih nije pripremio na bitno drukčiji scenarij, i to je vjerojatno najveća<br />

zamjerka monetarnim vlastima. Doduše, takve su optužbe uglavnom bez osnove jer<br />

doista ne postoji mehanizam koji bi osigurao postupnu promjenu tečaja konvertibilne<br />

valute kojom se aktivno trguje na deviznom tržištu; trgovci bi se svakako pobrinuli za to<br />

i drastično skratili vrijeme prilagodbe. No, to nimalo ne umanjuje opravdani strah da bi<br />

gubici niza švicarskih kompanija mogli i nadmašiti inicijalni pad vrijednosti cijena dionica.<br />

82<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015<br />

decimalnog zareza, naravno).<br />

Recimo, sa 1,203 na 1,204 franka za<br />

jedan euro. Pomak od jedne standardne<br />

devijacije (u odnosu na prosjek) u<br />

jednom ili drugom smjeru (pad ili rast)<br />

podrazumijeva vjerojatnost od 68,2%;<br />

dvije standardne devijacije podižu tu<br />

vjerojatnost na 95,4%, a tri na 99,7%.<br />

Negativne reakcije ulagača pojele su sav rast<br />

SMI indeksa u proteklih godinu dana<br />

Kako navodi Wikipedia, u fizici čestica<br />

kao ilustracija razine pouzdanosti<br />

otkrića 5-sigma figurira kao uvriježena<br />

konvencija, upućujući na vjerojatnost<br />

od 99,999996%.<br />

Naravno, što su oscilacije tečaja veće,<br />

veća je i standardna devijacija, zbog čega<br />

je poželjno stvari promatrati u duljem<br />

vremenskom intervalu. Međutim, zbog<br />

aktivne obrane tečaja središnje banke to<br />

u ovoj priči ne mijenja previše na stvari,<br />

pa smo se, ilustracije radi, za potrebe<br />

teksta ograničili na relativno kratko razdoblje<br />

od početka prosinca 2014. godine.<br />

Na grafikonu su prikazane pozicije 20.<br />

standardne devijacije (u plus i minus),<br />

koje stvarna promjena višestruko nadmašuje.<br />

Još preciznije, nakon mjesec i<br />

pol dramatičan pomak tečaja otprilike je<br />

ekvivalentan 240. standardnoj devijaciji.<br />

Potonji podatak je iskoristio i Matt<br />

Levine, konstruiravši silno zabavan tekst<br />

u kojem navodi kako su autori na Wiki-<br />

RAST FRANKA PREMA DRUGIM<br />

VALUTAMA OD POČETKA 2015.<br />

VALUTA (%)<br />

australski dolar (AUD) +12,6<br />

kanadski dolar (CAD) +16,2<br />

euro (EUR) +17,8<br />

britanska funta (GBP) +16,7<br />

japanski jen (JPY) +11,0<br />

švedska kruna (SEK) +17,9<br />

američki dolar (USD) +13,0<br />

pediji odustali nakon sedme standardne<br />

devijacije, definiravši ju kao događaj s<br />

iznimno niskom vjerojatnošću koji se<br />

događa jednom u – 390 milijardi dana.<br />

Shodno tome, poentirao je Levine, dobra<br />

je vijest da smo barem idućih milijardu<br />

godina mirni u pogledu ovako drastičnih<br />

odmaka tečaja franka. Riječ je, naravno,<br />

o ironiji adresiranoj na (relativno primitivne)<br />

statističke modele utemeljene<br />

na prošlim zbivanjima, koji u laičkom<br />

tumačenju nude prilično idiličan prikaz<br />

stanja, postajući zapravo smiješni.<br />

No, sredinom siječnja malo je kome<br />

bilo do smijeha. Ponajmanje Thomasu<br />

Jordanu, aktualnom guverneru, koji je,<br />

eto, bio uvjeren da više nema potrebe<br />

za obranom tečaja domaće valute. Ili<br />

je znao nešto više. Na to barem upućuje<br />

cijeli niz teorija kojima se pokušava

Kako god ga prikazali, pad eura u odnosu na<br />

franak uistinu djeluje dramatično<br />

objasniti neočekivan potez monetarnih<br />

vlasti. To je, zapravo, i sam Jordan dao<br />

naslutiti, izjavivši da takva politika “na<br />

dulji rok nije održiva”. Pritom se najčešće<br />

upire prstom u Europsku središnju<br />

banku koja bi, bitno rasterećena njemačkog<br />

pritiska, već na sastanku 22. siječnja<br />

mogla objaviti početak programa<br />

monetarnog popuštanja (“Quantitative<br />

Devizno se tržište još jednom narugalo<br />

konvencionalnim statističkim modelima…<br />

Easing”), što u praksi podrazumijeva<br />

još veću ponudu eura, a s time se SNB<br />

nipošto ne može nositi. Vjerojatno nikad<br />

nećemo doznati je li Jordan znao<br />

nešto više i zašto je odjednom, praktički<br />

preko noći, zajedno sa svojim kolegama<br />

promijenio mišljenje. No, jedno je sigurno<br />

– povijest će ga dugo pamtiti. Jer<br />

dobitnika u ovoj priči gotovo da ni nema.<br />

… drastično povećavši razinu volatilnosti među<br />

valutama najrazvijenijih zemalja<br />

A lista gubitnika, od investicijskih banaka,<br />

preko multinacionalnih kompanija,<br />

pa sve do “malih” dužnika koji svoje<br />

kredite otplaćuju uz valutnu klauzulu<br />

u švicarskim francima, poprilično je duga.<br />

Svi oni sa strepnjom iščekuju daljnji<br />

razvoj događaja koji je, sa statističkim<br />

modelima ili bez njih, očito nemoguće<br />

predvidjeti.<br />

FRANAK JE<br />

PRECIJENJEN<br />

PREMA PARITETU KUPOVNE<br />

MOĆI, ŠVICARSKA JE VALUTA<br />

(U ODNOSU NA EURO) UPRAVO<br />

POSTALA JOŠ PRECJENJENIJA<br />

Kako dalje? Koliko god se na prvi pogled<br />

činilo logičnim, budućnost ipak nije rezervirana<br />

samo za jedan scenarij, onaj koji<br />

podrazumijeva nastavak aprecijacije franka.<br />

Istini za volju, odnos snaga na tržištu<br />

upućuje upravo na takav razvoj događaja<br />

jer s programom otkupa državnih obveznica<br />

ili, još jednostavnije, tiskanja novca,<br />

potencijalno teškim čak bilijun eura, ECB<br />

će u domaći financijski sustav ubrizgati<br />

iznimno jaku injekciju likvidnosti, i u tom<br />

procesu znatno oslabiti poziciju eura.<br />

Veća ponuda, sukladno teoriji, neizbježno<br />

vodi padu cijene neke robe, a ta roba je<br />

u ovoj priči euro. S obzirom na prirodu<br />

deviznog tržišta, gdje se valutama uvijek<br />

trguje u paru, pad vrijednosti jedne valute<br />

automatski donosi rast vrijednosti one<br />

druge.<br />

Navedeno vrijedi u uvjetima nepromijenjene<br />

potražnje. No, što ako se ponovi<br />

američki scenarij, u kojem je QE program<br />

isprovocirao značajnu potražnju za<br />

američkim dionicama i obveznicama? U<br />

tom bi slučaju višak ponude neutralizirao<br />

snažan priljev inozemnog kapitala u lovu<br />

Negativan predznak otkriva stvarne razmjere<br />

precijenjenosti tečaja EUR/CHF koji je…<br />

na veće prinose, posebice kada je riječ o<br />

perifernim članicama monetarne unije, odnosno<br />

relativno niskim (jeftinim) valuacijama<br />

lokalnih tržišta kapitala i još jeftinijim<br />

obveznicama čija je cijena zbog dužničke<br />

krize zabilježila značajan pad. Koliko god<br />

zvučalo nevjerojatno, vrijednost eura<br />

u tom bi scenariju u konačnici mogla i<br />

porasti, još jednom demonstrirajući snagu<br />

jednostavne “regresije ka prosjeku”.<br />

Osim toga, valja skrenuti pozornost na<br />

još jednu vrlo važnu činjenicu, koja pak<br />

proizlazi iz valutnih odnosa utemeljenih na<br />

modelu pariteta kupovne moći (“purchasing<br />

power parity”). Riječ je o principu<br />

kojim se uspoređuju kupovne vrijednosti<br />

pojedinih valuta, determinirane razinom<br />

cijena potrošačke (ili bilo kakve druge)<br />

košarice, a u ovom slučaju brojke će<br />

... sve dalje od ravnotežnog tečaja, bez obzira<br />

na kriterij usporedbe<br />

većinu zasigurno iznenaditi. Naime, prema<br />

indeksu potrošačkih cijena, tečaj EUR/<br />

CHF već je dulje vrijeme – podcijenjen.<br />

Točnije, još od travnja 2010. godine, kada<br />

se tečaj spustio ispod ekvilibrija definiranog<br />

paritetom kupovne moći, a najnoviji<br />

su događaji dodatno naglasili tu neravnotežu.<br />

Štoviše, tečaj EUR/CHF trenutno je<br />

podcijenjen za čak trećinu, dok neravnoteža<br />

mjerena popularnim BigMac indeksom<br />

doseže čak 45%. A to je u ovoj priči jako<br />

važno jer se model pariteta kupovne<br />

moći smatra fundamentalnim, figurirajući<br />

kao ravnotežni tečaj prema kojem valute<br />

konvergiraju na dulji rok. Doduše, devizno<br />

tržište nerijetko je u stanju godinama<br />

ignorirati fundamente, no razmjeri opisane<br />

neravnoteže pozivaju na oprez. Ili nude razloga<br />

za optimizam, ovisno o perspektivi.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 83

FORBES<br />

FINANCIJE<br />

KOLIKO<br />

KOŠTA<br />

VALUTNA<br />

KLAUZULA?<br />

TEČAJ I KAMATNE STOPE DVIJE<br />

SU KLJUČNE KOMPONENTE<br />

STAMBENIH KREDITA I IZISKUJU<br />

JEDNAK MEDIJSKI TRETMAN, ŠTO<br />

JE NAJJEDNOSTAVNIJE POSTIĆI<br />

KONKRETNIM IZRAČUNOM<br />

PIŠE MARIO GATARA<br />

U RAZDOBLJU OD KOLOVOZA<br />

2008. do kolovoza 2011. godine, tečaj<br />

švicarskog franka u odnosu na kunu<br />

(prema tečajnoj listi Hrvatske narodne<br />

banke) porastao je za čak 60%, bacajući<br />

u očaj tisuće domaćih dužnika<br />

koji su preuzeli obvezu otplate kredita<br />

uz valutnu klauzulu u francima.<br />

Naravno, najviše su bili pogođeni<br />

korisnici stambenih kredita, suočavajući<br />

se s drastičnim rastom mjesečnih<br />

rata kredita koje su svaki mjesec<br />

iznova dovodile u pitanje održivost<br />

kućnog budžeta, ionako ugroženog<br />

brojnim otkazima i vrlo neizvjesnom<br />

budućnošću u koju nas je uvela globalna<br />

ekonomska kriza, prešavši Atlantik<br />

s malim vremenskim odmakom. Ovo<br />

potonje isprovociralo je i zamjetan<br />

rast kamatnih stopa, zatvarajući začarani<br />

krug iz kojeg je većina teško<br />

mogla nazreti izlaz.<br />

Bio je to ujedno i povod za prezentaciju<br />

izračuna troškova servisiranja<br />

stambenih kredita s valutnom klauzulom,<br />

u kojoj smo suočili dva postojeća<br />

modela, oba s valutnom klauzulom<br />

– jedan vezan u euro, a drugi uz švicarsku<br />

valutu (obični smrtnici ionako<br />

nisu mogli ni pomišljati na kunske<br />

stambene kredite). Osobito revoltirani<br />

rastućim iznosima mjesečnih rata kredita,<br />

korisnici ovog drugog modela bili<br />

su prisiljeni suočiti se sa znatno drukčijim<br />

scenarijem u odnosu na početne<br />

okolnosti, užasnuto promatrajući kako<br />

nepovoljan trend na deviznom tržištu<br />

prkosi konvencionalnoj logici te sustavno<br />

povećava vrijednost glavnice<br />

izražene u kunama. Sve glasniji prosvjedi<br />

potom su, kao što znamo, dobili<br />

i vrlo opipljive obrise pravne bitke<br />

u kojoj se na suprotnoj strani našla<br />

nekolicina domaćih banaka u čijoj su<br />

režiji odobravani krediti uz valutnu<br />

84<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

Predsjednik Vlade<br />

Republike Hrvatske<br />

Zoran Milanović sastao<br />

se s predstavnicima<br />

Udruge Franak.<br />

Na fotografiji: Denis<br />

Smajo i Katarina Lučić,<br />

voditeljica udruge<br />

Franak<br />

FOTO: GORAN MEHKEK / CROPIX<br />

klauzulu u švicarskim francima.<br />

Kraj te bitke još se ne nazire, no to<br />

ionako nije (bio) predmet našeg interesa.<br />

Umjesto toga, u kolovozu 2011.<br />

godine objavili smo konkretan izračun<br />

troškova servisiranja kredita, temeljen<br />

na hipotetskom primjeru kredita od<br />

100.000 eura, odnosno njegovu ekvivalentu<br />

izraženom u švicarskoj valuti<br />

(u iznosu od 161.300 franaka prema tadašnjem<br />

tečaju), s rokom otplate od 30<br />

godina. Primjer je bio imaginaran, ali<br />

ipak dovoljno realan da bi mogao poslužiti<br />

za usporedbu dvaju kreditnih<br />

modela. Uostalom, korištene su brojke<br />

bile itekako stvarne, od tečaja kune u<br />

odnosu na franak i euro do kamatnih<br />

stopa koje je svojim klijentima obračunavala<br />

jedna od najvećih hrvatskih banaka.<br />

Konačan je rezultat bio pomalo<br />

TROŠAK SERVISIRANJA<br />

STAMBENOG KREDITA<br />

AKTUALNA KAMATNA STOPA (%)<br />

PROMJENA TEČAJA (%)<br />

RATA ZA I. 2015. (KN)<br />

TROŠAK KREDITA (TISUĆE KN)<br />

OTPLAĆENO GLAVNICE (%)<br />

ŠVICARSKI<br />

FRANAK<br />

(CHF)<br />

3,23<br />

+40,2<br />

4678<br />

460,8<br />

13,5<br />

EURO<br />

(EUR)<br />

5,79<br />

+3,8<br />

4552<br />

440,2<br />

11,1<br />

iznenađujući (barem za autora teksta)<br />

jer se u malo više od četiri godine ukupan<br />

trošak stambenog kredita u eurima<br />

nije gotovo nimalo razlikovao od<br />

njegovog švicarskog pandana. Točnije,<br />

ovaj drugi je, barem u našem primjeru,<br />

korisnike koštao ukupno 600 kuna<br />

manje, podsjećajući na dvije bitne<br />

komponente svakog kreditnog odnosa<br />

s valutnom klauzulom.<br />

Jedna je, naravno, tečaj domaće valute<br />

u odnosu na odabranu denominaciju<br />

kredita, a drugi su kamatne stope. Prva<br />

je komponenta pritom evidentno išla u<br />

prilog korisnicima kredita s valutnom<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 85

FORBES<br />

FINANCIJE<br />

Kamatne stope na kredite s valutnom<br />

klauzulom biježe drastičan pad...<br />

... na tragu negativnog trenda referentnih<br />

kamatnih stopa u inozemstvu<br />

Za razliku od kamatnih stopa, tečaj nikako ne<br />

ide na ruku švicarcima<br />

klauzulom u eurima, zahvaljujući monetarnoj<br />

politici usredotočenoj upravo<br />

na stabilnost tečaja eura. Međutim, varijabla<br />

kamatnih stopa bila je uvjerljivo<br />

na strani onih drugih jer se prosječan<br />

spread kretao oko 100 baznih bodova<br />

(1%) u korist europske valute, u znatnoj<br />

mjeri neutraliziravši negativan učinak<br />

tečaja.<br />

Više od tri godine kasnije, opisani<br />

fenomen još više dolazi do izražaja.<br />

Povod za novu kalkulaciju ovaj je put<br />

posvemašnji kaos koji je isprovocirala<br />

švicarska središnja banka, naprasno<br />

odustavši od aktivne obrane tečaja<br />

domaće valute, što je u konačnici iznjedrilo<br />

uistinu dramatičnu aprecijaciju<br />

franka, na koju ni domaća tečajnica<br />

nije bila imuna. Tako je u samo<br />

tri tjedna ove godine franak ostvario<br />

rast vrijednosti od gotovo 19% u odnosu<br />

na kunu, efektivno poskupljujući<br />

trošak servisiranja korespondirajućeg<br />

kredita za čak petinu. Ilustracije radi,<br />

tečaj usporediv s rekordnih 7,66 kuna<br />

za jedan franak iz siječnja ove godine<br />

nemoguće je iskopati u arhivi koja seže<br />

sve do prosinca 1997. godine (prijašnji<br />

rekord je 7,16 kuna, evidentiran<br />

upravo u kolovozu 2011. godine).<br />

Posve logično, rast tečaja užasnuo<br />

je domaće dužnike i pretvorio se u<br />

postizbornu top-temu koja je svoj<br />

nastavak dobila prijedlogom interventnih<br />

mjera Vlade oko kojih još<br />

postoji cijeli niz nedoumica. I dok<br />

u Banskim dvorima smišljaju kako<br />

olakšati egzistenciju vojsci dužnika,<br />

mi ćemo se ponovo pozabaviti konkretnim<br />

brojkama, koristeći isti onaj<br />

hipotetski primjer s početka priče, s<br />

VIŠEKRATNO SMANJENJE<br />

KAMATNJAKA DONIJELO<br />

JE OPIPLJIVU KORIST<br />

DUŽNICIMA, BEZ OBZIRA NA<br />

VRSTU VALUTNE KLAUZULE<br />

realnim brojkama vezanima uz tečaj<br />

i kamatne stope. Jer od tada do danas<br />

puno se toga promijenilo.<br />

Za početak, tečaj švicarske valute<br />

bio je prilično stabilan, oscilirajući<br />

unutar relativno uskog raspona od<br />

6,0 do 6,4 kune, no potom je doslovno<br />

eksplodirao, stigavši nadomak paritetne<br />

razine s eurom. Kretanje eura<br />

za to vrijeme, kao i obično, nije ponudilo<br />

nikakva uzbuđenja, makar se<br />

na grafikonu lako može uočiti blaga<br />

U samo tri tjedna ove<br />

godine franak je ostvario<br />

rast vrijednosti od gotovo<br />

19% u odnosu na kunu<br />

deprecijacija domaće<br />

valute zbog koje euro<br />

u posljednjih godinu<br />

dana gotovo u<br />

pravilu boravi iznad<br />

7,6 kuna. S druge pak<br />

strane, krupne su se<br />

promjene dogodile u<br />

segmentu kamatnih<br />

stopa, donoseći dužnicima zamjetno<br />

olakšanje. To se posebice odnosi na<br />

korisnike kredita s valutnom klauzulom<br />

u švicarskoj valuti, u čijem je slučaju<br />

kamatna stopa spuštena ispod<br />

inicijalne razine kojom je cijela priča,<br />

još u ožujku 2007. godine, počela. Višekratno<br />

smanjenje kamatnih stopa<br />

obradovalo je i korisnike alternativnog<br />

modela kreditiranja, s valutnom<br />

klauzulom u eurima, no spread je (u<br />

odnosu na prethodni izračun) do-<br />

DRAGAN MATIĆ/CROPIX<br />

86<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

datno povećan, te se nakon nepunih<br />

osam godina u prosjeku kreće oko<br />

130 baznih bodova. Takav razvoj događaja<br />

izravna je posljedica zbivanja<br />

na svjetskim financijskim tržištima,<br />

gdje su kratkoročne kamatne stope<br />

na međubankovnom tržištu, crpeći<br />

inspiraciju iz recentnih poteza središnjih<br />

banaka, također zabilježile<br />

značajan pad. Štoviše, tromjesečni<br />

Libor na švicarski franak još je krajem<br />

prošle godine poprimio negativan<br />

predznak, dok se Euribor još<br />

nekako i drži pozitivnog teritorija (i<br />

to možda ne još zadugo).<br />

Zbog svega navedenog uslijedio je i<br />

pad mjesečne rate kredita, koji je opet<br />

znatno izraženiji u slučaju franka, makar<br />

je i u slučaju eura rata iz siječnja<br />

ove godine bila najniža još od siječnja<br />

2009. godine.<br />

Bilo kako bilo, znatno niže kamatne<br />

stope uvelike su kompenzirale negativan<br />

utjecaj aprecijacije švicarske valute,<br />

do te mjere da konačan rezultat<br />

ponovo izgleda pomalo iznenađujuće<br />

(ili se autor možda odveć često iščuđava<br />

nerazmjeru između raširene percepcije<br />

domaće javnosti i konkretnih<br />

brojki). Jer nakon ukupno 94 otplaćene<br />

rate našeg imaginarnog kredita po<br />

tržišnim uvjetima, svojih X kvadrata<br />

stambenog prostora obveznici kredita<br />

u švicarskim francima dosad su platili<br />

otprilike dvadesetak tisuća kuna više.<br />

Ili, još konkretnije, u promatranom<br />

je razdoblju – od travnja 2007. do siječnja<br />

2015. godine – za otprilike 22<br />

kune mjesečno bio veći trošak kredita<br />

u švicarcima u usporedbi<br />

s onim u eurima. Za<br />

to su vrijeme korisnici<br />

kredita u švicarcima<br />

otplatili 13,5% glavnice,<br />

dok je u slučaju eura<br />

korespondirajuću brojka,<br />

ponajprije zbog viših<br />

kamatnih stopa, čak<br />

i nešto niža (11,1%).<br />

Naravno, stvari izgledaju bitno<br />

drukčije kada se preostala glavnica<br />

pretvori u kune prema aktualnom tečaju:<br />

kod kredita s valutnom klauzulom<br />

u francima ona je veća za čak 150<br />

Nakon dugo vremena rata u švicarcima spustila<br />

se ispod one u eurima...<br />

Preračunato u kune, glavnica je ogroman<br />

problem za dužnike u švicarcima...<br />

TROŠAK SERVISIRANJA<br />

KREDITA U ŠVICARCIMA<br />

U NEŠTO VIŠE OD OSAM<br />

GODINA VEĆI JE ZA<br />

DVADESETAK TISUĆA KUNA<br />

tisuća kuna u odnosu na početnu ratu i<br />

iznosi nešto manje od 890 tisuća kuna.<br />

Ili više od milijun kuna ako u izračun<br />

uvedemo aktualan tečaj od 7,6 kuna<br />

za franak. U tom se slučaju mjesečna<br />

... no ukupan je trošak ipak veći za kredite u<br />

švicarcima<br />

... unatoč tome što su dosad otplatili malo veći<br />

dio glavnice<br />

rata penje sa 4700 na 5600 kuna i dužnike<br />

nedvojbeno stavlja na ozbiljnu<br />

kušnju, ali uz jednu bitnu činjenicu<br />

– kredit u švicarcima ostavlja mogućnost<br />

pozitivne prilagodbe ako dođe do<br />

deprecijacije švicarske valute. Koliko<br />

god se iz aktualne perspektive činilo<br />

nezamislivim, taj je scenarij, osobito<br />

uz rok otplate od 30 godina, itekako<br />

realan. S druge pak strane, dužnici koji<br />

su svoje obveze vezali uz euro nemaju<br />

se čemu nadati - oni u najboljem<br />

slučaju mogu očekivati stabilan tečaj.<br />

Uostalom, brojke su tu - na vama je da<br />

izvedete zaključak.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 87<br />

SHUTTERSTOCK

MARKET MAKER<br />

MARIO GATARA<br />

Laži, proklete laži i - statistika<br />

Pogrešno kalibrirani modeli ne upućuju<br />

na manjkavosti statistike, nego na<br />

katastrofalne previde iza kojih, kao i<br />

obično, u prvom redu stoji ljudski faktor<br />

Duhovita doskočica iz naslova najčešće se pripisuje Marku Twainu,<br />

a često služi kao ilustracija varljive moći statistike. I djeluje posve<br />

prikladno u kontekstu erupcije volatilnosti na deviznom tržištu,<br />

realizirane u režiji švicarske središnje banke koja je svojim potezom<br />

niz statističkih modela okrenula naglavce. To da aprecijacija franka, ovisno<br />

o obuhvatu povijesnih podataka, spada u kategoriju događaja dvadesete ili<br />

stodvadesete standardne devijacija, sasvim je nebitno, jer sve ono što izlazi iz<br />

okvira vjerojatnosti manje od 0,5% obično se percipira kao dio nekakvog nevjerojatnog<br />

scenarija koji je naprosto nemoguće pojmiti, a kamoli predvidjeti.<br />

Doduše, u različitostima bogatom svijetu financija nađe se mjesta i za<br />

osebujne igrače kojima su upravo takvi, „tail risk“ fenomeni, predmet od<br />

posebnoga interesa. Konačno, ugledni autor Nassim Taleb nekoliko je godina<br />

vodio hedge fond u kojem su malo vjerojatni događaji predstavljali okosnicu<br />

investicijske strategije, koristeći mahom jeftine out-of-money opcije kako bi<br />

osigurao izloženost naoko nezamislivim i nevjerojatnim scenarijima. No ta<br />

priča nema sretan završetak, a mnogima je poslužila i kao argument teze o<br />

ograničenim dosezima statistike. Baš kao i fijasko koji su eskalacijom subprime<br />

krize doživjeli arhitekti i predani zagovornici VaR (Value at Risk) modela,<br />

nemoćno promatrajući kako se preko noći urušava cijeli financijski sustav.<br />

A onda opet, možda problem nije u statistici? Fred Mosteller, jedan od<br />

najeminentnijih statističara 20. stoljeća, ostat će, između ostalim, zapamćen<br />

i po zanimljivoj izjavi na tu temu: „Sa statistikom je jednostavno lagati, no<br />

bez nje je - još i lakše.“. Samo na temelju prošlih događaja doista je nemoguće<br />

zamisliti scenarij u kojem tečaj EUR/CHF (k tome je riječ o iznimno likvidnim<br />

valutama razvijenih zemalja koje se ponašaju bitno drukčije od „labilnih“<br />

valuta zemalja u razvoju) u svega sat-dva vremena može potonuti za 20%.<br />

No možda je početna premisa bila<br />

Postoji razlog zbog<br />

kojeg je kredit<br />

u švicarcima<br />

bio jeftiniji, a ne<br />

podrazumijeva<br />

besplatni ručak i zove<br />

se - valutni rizik<br />

pogrešna? Jer ako su intervencije<br />

središnje banke ključan (ako ne i<br />

jedini!) razlog skromnih oscilacija<br />

tečaja, onda bi se problem mogao<br />

promatrati i u binarnom kontekstu<br />

- hoće li, ili neće, središnja banka<br />

ustrajati na obrani tečaja u budućnosti?<br />

O tome su, sasvim sigurno,<br />

trebale voditi računa brojne online<br />

platforme za trgovinu, investicijske<br />

banke, pa u konačnici i HNB i Banski<br />

dvori, koje je najnoviji razvoj događaja opet<br />

zatekao. U takvom, binarnom okruženju, vjerojatnost<br />

kaotičnog ishoda koji se odigrao<br />

pred našim očima drastično raste, s nekakve<br />

mizerne brojke koja nije vrijedna spomena<br />

na čak 50%. Drugim riječima, statistički je<br />

model bio posve pogrešno kalibriran, na tragu<br />

duhovite opaske koju neumorno ponavlja<br />

Charlie Munger: „Čovjeku s čekićem svaki<br />

problem izgleda kao čavao.“.<br />

Nažalost, ovo potonje savršeno opisuje<br />

i proces odobravanja kredita koji su dugo<br />

vremena primjenjivale hrvatske banke, pokušavajući<br />

ukalupiti veliku potražnju za nekretninama<br />

u postojeće modele.<br />

Na stranu što se ta praksa nije previše<br />

razlikovala od one američke, jer uz omjer<br />

kolaterala i iznosa kredita od 1:1 očito nitko<br />

nije ni pomišljao da bi cijene nekretnina<br />

mogle pasti. Problem je dodatno naglašen<br />

kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim<br />

francima, koji su se u pravilu odobravali<br />

klijentima slabije platežne moći. Nominalni<br />

instrumenti osiguranja, poput prosječnih<br />

primanja kojima su potonji raspolagali, nisu<br />

bili dovoljni za relativno visoke rate kredita<br />

s valutnom klauzulom u eurima, no zato je<br />

na raspolaganju bila alternativa u švicarskim<br />

francima, sa znatno nižom mjesečnom ratom<br />

kredita. Kao da je riječ o dva potpuno različita<br />

proizvoda, od kojih švicarci, za razliku od<br />

eura, nekim čudom uključuju i free lunch. I<br />

eto paradoksa - rizičniji proizvodi (a kredit<br />

u švicarcima to svakako jest, zbog izraženog<br />

valutnog rizika) odobravali su se klijentima<br />

slabije kreditne sposobnosti za koje je bilo<br />

logično pretpostaviti da će prvi pokleknuti<br />

pred teretom krize.<br />

Posve je nebitno u kojoj se mjeri kriza mogla<br />

predvidjeti, jer vjerojatnost da će se u 30<br />

godina neka kriza doista i dogoditi prilično<br />

je velika. I sad smo tu gdje jesmo, statistici<br />

unatoč. I možda upravo baš zato.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 89

FONDOVI I TRŽIŠTA<br />

IVA BIONDIĆ PARAĆ<br />

Lavovska borba za<br />

svaku slobodnu kunu<br />

HNB se zakopao u održavanju monetarne<br />

stabilnosti, a da nije kvantificirao što to znači.<br />

Mjera uspješnosti monetarne politike zato ne<br />

postoji, jer izostao je moment korisne inflacije<br />

Domaća fondovska industrija lavovski se bori za svaku kunu. Tako<br />

će za koji mjesec hrvatski ulagači moći kupovati udjele u domaćim<br />

fondovima plaćajući ih i eurima. Time će se jednostavnije i jeftinije,<br />

što je još važnije, deviznu štednju moći skretati u fondove, od<br />

kojih su mnogi denominirani u stranoj valuti. To više što se s prvim mjesecima<br />

ove godine kreće s oporezivanjem prihoda od kamata na štednju. Naravno da<br />

se stampedo na fondove ne može očekivati, ali svako pojednostavljenje procedura<br />

prilikom kupnje udjela je dobrodošlo. Naime, ne zaboravimo, štedni<br />

depoziti do 100.000 eura imaju državna jamstva koja garantiraju njihov povrat,<br />

tako su da i mršavi prinosi koje nose, a odsad će se oporezivati, privlačni prosječnom<br />

Hrvatu koji se i dalje oporavlja od financijskog kraha.<br />

A da taj krah još vuče repove, potvrđuju riječi predsjednice Uprave<br />

Zagrebačke burze Ivane Gažić u intervjuu za jedne domaće poslovne dnevne<br />

novine. Ona tako ona kaže da oporavka hrvatskog tržišta kapitala nema bez<br />

rasta gospodarstva. Strani nas investitori i dalje izbjegavaju u širokom luku, a<br />

i kako bi išta htjeli uložiti u zemlju koja nikako da zabilježi gospodarski rast?<br />

Neki od analitičara najavljuju i opasnost od deflacije, za koju kažu da je opasnija<br />

od inflacije. A zašto? Jednostavno zato što nas “potiče” da potrošnju odgađamo<br />

za sutra jer iz dana u dan naš novac sve više “vrijedi” s obzirom na to da cijene<br />

“padaju” i sutra njime možemo kupiti više nego danas. Rezultat toga je situacija<br />

kad cijene proizvoda padaju i ljudi ih ne žele kupiti jer računaju da će zbog tog<br />

pada moći kupiti više u nekoj budućnosti i to stvara velike probleme proizvođačima<br />

koji svoje proizvode nemaju kome plasirati, a zbog trenda pada cijena<br />

prisiljeni su ih plasirati uz manje margine, a u konačnici i uz gubitke. Na kraju<br />

to završava s još većom nezaposlenošću, jer osobna potrošnja je pogon koji drži<br />

gospodarstvo. Naime, kada mi potrošimo<br />

jednu kunu, zbog efekta multiplikatora,<br />

istodobno financiramo<br />

više proizvođača (koji zapošljavaju<br />

radnike i daju im sada manje plaće jer<br />

im prodaja pada ili ih, što je još gore,<br />

otpuštaju), tj. tvornicu ambalaže, sirovina,<br />

finalnog proizvoda itd., te na<br />

kraju i samu državu, koja ubire porez<br />

za svoje financiranje i financiranje<br />

Investitori Hrvatsku<br />

zaobilaze u sve širem<br />

luku. Zašto ulagati<br />

novac u zemlju<br />

kojoj već šest godina<br />

nikako da se dogodi<br />

gospodarski rast<br />

javnih potreba. Na kraju ta “neman”, kako<br />

se referiraju na deflaciju, usporava cijeli novčani<br />

krvotok gospodarstva, a to za svakoga<br />

može značiti samo jedno – polaganu smrt.<br />

Neki od kritičara monetarne politike<br />

HNB-a kažu da se on zgodno zakopao u održavanju<br />

monetarne stabilnosti, a da zapravo<br />

nije kvantificirao što to znači. Na taj način<br />

zapravo ne postoji mjera prave uspješnosti<br />

monetarne politike, jer svakako da će svi graknuti<br />

u slučaju galopirajuće inflacije, no malo<br />

će tko išta komentirati kada dođemo u stanje<br />

deflacije jer ispada da to nije posao HNB-a.<br />

Ne zaboravimo, mrvica inflacije itekako je<br />

dobra za gospodarstvo jer privlači investitore<br />

koji vide da cijene rastu i misle da to znači<br />

i ekstraprofit. Pri tome se smatra da je “blizu,<br />

ali ne i povrh” 2 posto inflacije godišnje prava<br />

mjera ili “lagom”, kako bi rekli Šveđani.<br />

Cijela je godina pred nama i utrka za<br />

prinose već je počela. Tako je, zaključno sa<br />

15. Siječnja, FIMA Equity zabilježila (pre)<br />

skokovit prinos od 14 posto. Kako je to fond<br />

s relativno skromnom imovinom na upravljanju<br />

(krajem studenog 17 milijuna kuna),<br />

pretpostavljamo da je toliki rast rezultat<br />

neke veće uplate koju je zaprimio. Podaci<br />

o stanju imovine na kraju siječnja otkrit će<br />

pravi razlog, no zasad društvo samo mudro<br />

šuti i ništa ne komentira na svojim web<br />

stranicama. Daleko ispod nalazi se patuljak<br />

Ilirika BRIC s rastom od 6 posto, a gotovo<br />

u stopu slijedi ga Ilirika Azijski Tigar. Na<br />

četvrtom je mjestu, iza nje, šezdesetak milijuna<br />

kuna vrijedan PBZ I-Stock, a sličan rast<br />

od 4 posto bilježi i pedesetak milijuna kuna<br />

vrijedan ZB BRIC+.<br />

Na drugom kraju raspona perjanica je<br />

2013. godine, NETA US Algorithm, koji je<br />

godinu počeo s gotovo 7 posto minusa, a slijedi<br />

ga višestruko veći ZB trend s minusom<br />

od 4 posto.<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 91

CITYLINE<br />

ANA MUHAR — LONDON<br />

Ruže za zastupnika Charlieja<br />

Nikada nisam vidjela nekoga tko je upravo potrošio 20.000 funti da je<br />

tako dobre volje. Došli smo kao autsajderi, a ispraćeni kao zvijezde<br />

Predizborne kampanje u Britaniji<br />

započinju na najneočekivanijim<br />

mjestima. Na lovačkom<br />

okupljanju u Yorkshireu,<br />

primjerice, gdje je nedavno jedan torijevac<br />

održao veselicu za potencijalne<br />

birače i pokrovitelje.<br />

U salonima građanskih kuća uz džin<br />

i tonik i lagani jazz. Ili u Wimbledonu,<br />

jednog zimskog četvrtka, u podne. Dok<br />

je prosječno građanstvo bilo duboko<br />

uronjeno u radni dan, u jednom restoranu<br />

u centru Wimbledona častilo se<br />

natprosječno građanstvo – dobitnik<br />

olimpijske medalje, nogometaš Arsenala,<br />

legenda kriketa, veslačka legenda,<br />

poznato lice iz svijeta ragbija, nekoliko<br />

predsjednika uprava, dva-tri aristokrata<br />

s previše vremena i političarka<br />

koja je vidljivo uživala u pažnji svojih<br />

natprosječnih gostiju. Koga pozvati<br />

kao svog gosta, pitala sam se s obzirom<br />

na to da suprug i svi ostali koje poznajem<br />

četvrtkom u podne sjede u uredu.<br />

Sjetila sam se freelancera Charlija, slobodnjaka<br />

s neodređenim zvanjem koje<br />

opisuje kao “brigu o tuđem novcu”.<br />

Već na ulaznim vratima restorana<br />

postalo je jasno da smo Charlie i ja autsajderi.<br />

Naša imena izostajala su s liste,<br />

tako da su konobari tražili slobodna<br />

mjesta za stolovima, torijevska političarka<br />

zbunjeno nas je pogledavala, a<br />

njezin PR-ovac nespretno ponavljao<br />

naša imena. Tako bi i ostalo da nije došlo<br />

do aukcije za potrebe kampanje torijevske<br />

političarke tijekom koje je Charlie<br />

kupio: 1. potpisanu sliku Margaret<br />

Thatcher 2. viski s potpisom Davida<br />

Camerona 3. kriket palicu s potpisom<br />

kriket legende 4. tjedan dana odmora<br />

u Španjolskoj, 5. vikend-tečaj veslanja<br />

s veslačkom legendom 6. knjigu o Lady<br />

Diani 7. večeru za dvoje u restoranu s<br />

tri Michelinove zvijezdice. Čitav skup<br />

ostao je bez daha, torijevska političarka<br />

pozvala nas je za svoj stol signalizirajući<br />

pritom veslačkoj i kriket legendi<br />

da nam se pridruže, a Charlie, čije su<br />

priče – vama to mogu reći – dosadnjikave<br />

– zacijelo ih je sjajno zabavljao<br />

jer se torijevka opetovano upuštala u<br />

gromoglasan smijeh.<br />

Nikada nisam vidjela Charlieja tako<br />

sretnoga. Ustvari, nikada nisam vidjela<br />

NA AUKCIJI ZA<br />

KAMPANJU JEDNE<br />

TORIJEVKE CHARLIE<br />

SE RASPIŠTOLJIO.<br />

USPON U DRUŠTVU<br />

BIO JE EKSPRESAN<br />

nikoga tko je upravo potrošio 20.000<br />

funti da je toliko dobre volje. Kada smo<br />

odlazili s ručka u kasnim poslijepodnevnim<br />

satima, mi koji smo došli kao<br />

autsajderi ispraćeni smo kao zvijezde.<br />

Rast na društvenoj ljestvici u Ujedinjenom<br />

Kraljevstvu nikada nije bio brži!<br />

Kasnije, u automobilu kojim upravlja<br />

njegov vozač, Charlie mi je beskrajno<br />

zahvaljivao što sam mu priuštila druženje<br />

sa sportskim legendama, a sutradan<br />

mi je poslao golemi buket.<br />

Kuća je danima puna cvijeća jer buket<br />

je stigao i od torijevske političarke,<br />

i to s porukom kako bi bilo sjajno da se<br />

nađemo na večeri. Nevolja je u tome<br />

što ona misli da mi je život ispunjen<br />

ljudima koji se bave tuđim novcem. I<br />

ne zna da ja nisam sigurna što to točno<br />

znači, jer se o mojem novcu nikada nitko<br />

nije brinuo (osim tate kada bi trebalo<br />

nahraniti izgladnjeli tekući račun). No,<br />

torijevska političarka ne odustaje. Poslala<br />

mi je i prelijepu čestitku s ornamentom<br />

House of Commons te topao<br />

e-mail da priupita kako u idućih mjesec<br />

dana stojim s vremenom.<br />

Vadeći se na novinarski život pun<br />

rokova i putovanja, do sada mi je uspijevalo<br />

odgađati susret. Neki sam dan u<br />

lokalnom restoranu srela Charlieja na<br />

večeri s jednim gospodinom. “Ovo je<br />

Keith”, predstavio mi ga je. “Godinama<br />

sam se brinuo o njegovu novcu.” Baš<br />

kada mi je sinulo da bih mogla predložiti<br />

večeru s torijevkom koja bi mu<br />

se nesumnjivo veselila, Charlie me je<br />

preduhitrio “viješću godine” – odlazi<br />

u mirovinu, umorio se od financija. No,<br />

to nije sve. Na našem ručku u Wimbledonu<br />

osvijestio je svoj davni san da se<br />

bavi politikom i sada razmišlja o kandidaturi<br />

za zastupnika u parlamentu svoje<br />

pokrajine sjeverno od Londona. Svi<br />

ga poznaju i siguran je da je cjenjeniji<br />

od sadašnje opcije. Ustvari, s Keithom<br />

se našao da bi ga pitao bi li financijski<br />

pratio njegovu kampanju.<br />

Dok ovo pišem, u inboxu me čekaju<br />

dva neodgovorena e-maila. Jedan s<br />

adrese torijevske političarke koja me<br />

poziva na prikupljanje sredstava za<br />

kampanju, u srijedu u 14 sati, a drugi<br />

mi šalje Charlie, koji je idućeg petka domaćin<br />

svoje prve kandidacijske večere<br />

u Claridgesu. Oklijevam s odgovorom<br />

jer s oba događaja imam isti problem:<br />

ne mogu pozvati Charlieja kao svoga<br />

gosta.<br />

SIJEČANJ, 2015 FORBES 93

FORBES LIFE<br />

STIL<br />

MODNI<br />

COMEBACK<br />

UMBERTA<br />

ANGELONIJA<br />

Pod njegovim je vodstvom brend Brioni<br />

postao pojam luksuza u svijetu muške<br />

mode. Sada to želi ponoviti s markom<br />

Caruso, uz financijsku pratnju Fosuna<br />

PIŠE: RICHARD NALLEY<br />

Umberto Angeloni traži da sve<br />

dodirnemo, da opipamo vunenu<br />

punoću karirane Prince<br />

of Wales tkanine od koje<br />

je izrađen sako, da osjetimo svilenkastu<br />

podatnost tkanja super 180 finoće. Kraj<br />

je studenoga i preostala su još samo dva<br />

dana do otvorenja njegove prodavaonice<br />

na spoju 58. ulice i Avenije Madison<br />

u New Yorku, prvog Caruso dućana u<br />

svijetu. Nekadašnja umjetnička galerija<br />

postala je prostran, stručno postavljen<br />

izložbeni okvir za produkte talijanskog<br />

krojačkog umijeća s oznakom Caruso.<br />

Tisuću kvadrata prozračnog prostora<br />

višeg od četiri i pol metra omogućuje<br />

velike razmake između izloženih modela,<br />

stvarajući snažnu auru nenametljiva,<br />

kozmopolitskog bogatstva.<br />

Caruso je važan drugi čin karijere 62-<br />

godišnjeg Angelonija. Kao dugogodišnji<br />

izvršni direktor tvrtke Brioni, između<br />

1990. i 2007. godine udeseterostručio<br />

je prihode tog muškog modnog brenda<br />

i u odijela Brioni odjenuo dva Jamesa<br />

Bonda (Piercea Brosnana i Daniela Craiga).<br />

Sam skromno procjenjuje da je u<br />

dva direktorska mandata tvrtku učinio<br />

“najslavnijom u svijetu luksuzne muške<br />

odjeće.”<br />

Duga silazna putanja uslijedila je nakon<br />

što su 2007. vlasnici obiteljske tvrtke<br />

za sudirektore imenovali dva člana<br />

obitelji. Angeloni im je, kaže, poručio da<br />

“ne mogu imati tri, kao ni 10 ili 15 izvršnih<br />

direktora i da on odlazi.” Neugodan<br />

raskid, pomno praćen u modnom tisku,<br />

dodatno je zapaprila činjenica da je i<br />

Angelonijeva supruga Gabriella članica<br />

obitelji osnivača Briona (njezin je brat<br />

postavljen za sudirektora) te da je bračni<br />

par imao 20% udjela u kompaniji.<br />

Danas, barem za javnost, Angeloni<br />

svoj izgon iz tvrtke vidi tek kao zapreku<br />

na putu: “Raspitujući se što planiram<br />

dalje, ljudi me nisu pitali hoće li biti<br />

drugog čina, nego čime ću nadmašiti<br />

dotadašnji uspjeh.”<br />

Angeloni se odlučio zaobići protivničku<br />

obranu. Nije pokušao usavršiti<br />

neki drugi poznati brend, već se okrenuo<br />

od glamura. Vratio se osnovama,<br />

PHOTOGRAPHS BY FULVIO MAIANI FOR FORBES<br />

Između šavova: Služeći<br />

se znanjem stečenim<br />

u modnoj kući Brioni,<br />

Angeloni stvara novi<br />

luksuzni brend muške<br />

mode, Caruso<br />

94<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015

VELJAČA, 2015 FORBES 95

FORBES LIFE<br />

STIL<br />

Rađeni rukom: Modeli Caruso u tvrtkinu milanskom salonu<br />

kupivši kontrolni udio u slabo poznatoj<br />

tvornici odjeće iz okolice Parme.<br />

Neupadljivo ime Fabbrica Sartoriale<br />

Italiana (Talijanska krojačka tvornica),<br />

zvuči pomalo kao fasada, a donekle to<br />

i jest: ovdje se tiho izrađuje luksuzna<br />

odjeća na koju se potom prišivaju oznake<br />

velikih modnih brendova i robnih<br />

kuća. Osim kao dobrodošao izvor novca,<br />

taj biznis je čovjeku Angelonijevih<br />

ambicija mogao poslužiti kao savršena<br />

odskočna daska u stvaranju vlastitog<br />

brenda.<br />

Fabbrica Sartoriale, osnovana 1958.<br />

godine, zapošljava 600 ljudi, osobito<br />

majstora krojača kakve je Angeloni<br />

trebao za povratak na scenu. Trinaest<br />

klijenata za koje izrađuju 4000 veličanstvenih<br />

prototipova sakoa na godinu<br />

neprocjenjiv su im prozor na tržište i<br />

stalni izvor motivacije. “Misija je tvornice<br />

biti najbolji laboratorij dizajna i<br />

istraživačkog rada na tkaninama. Pet<br />

posto moje radne snage, trideset dvoje<br />

ljudi, puno se radno vrijeme bavi razvojem<br />

i istraživanjima”, kaže Angeloni.<br />

Riječ je o biznisu u koji “naši klijenti<br />

unose vizije koje mi pokušavamo pretvoriti<br />

u odjevne predmete”.<br />

No, Angeloni je imao i svoju viziju.<br />

Dio te vizije bilo je stvaranje etikete nazvane<br />

po jednom od osnivača tvornice,<br />

Raffaeleu Carusu. “Nikada nisu imali<br />

MISAO ZA KRAJ<br />

96<br />

“Dobro zavezana kravata je prvi ozbiljan korak u životu” — OSCAR WILDE<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015<br />

vlastiti brend. To ne znači jednostavno<br />

staviti svoje ime na odijelo, nego stvoriti<br />

identitet. To sam ja napravio”, kaže<br />

Angeloni.<br />

Razgovor o rađanju brenda njegova<br />

filozofska narav može pretvoriti u<br />

raspravu o “200 godina razvoja muške<br />

odjeće”, no poanta je ovo: on vjeruje<br />

da se razinom ručne izrade s Carusom<br />

mogu mjeriti još najviše tri proizvođača<br />

odijela. Njegovi krojači posvećuju po 15<br />

minuta izradi svake rupice, uključujući<br />

one za gumbe na rukavima. Ručno izrađuju<br />

i porube, otvore za rukave te prišivaju<br />

podstavu. Svi ti detalji, u kombinaciji<br />

s mekoćom ugrađenih materijala,<br />

daju sakou strukturnu gipkost kakva<br />

se, vjeruje Angeloni, ne može postići<br />

strojem.<br />

Oni ostali velemajstori ručne izrade<br />

ne mogu, međutim, ponuditi Carusove<br />

cijene. Nekadašnji Umberto Angeloni<br />

trudio se podići cijene Brioni odijela u<br />

stratosferu, do 9000 dolara za odijelo.<br />

Novi Angeloni osvježavajuće je realističan:<br />

cijene Carusovih odijela kreću<br />

već od 3250 dolara, iako mogu ići i do<br />

14.000, ovisno o tkanini. “Budući da<br />

proizvodimo i za druge, moramo imati<br />

pod kontrolom ukupne troškove”, kaže.<br />

“Moramo paziti da svaki dodatni trošak<br />

donese i novu vrijednost. Neki proizvođači<br />

misle kako zbog ručne izrade<br />

mogu istaknuti bilo koju cijenu.”<br />

To ne znači da je Angeloni dosljedan<br />

realist. Za svoj “konceptualni brend”<br />

Uman (ime brenda izvedeno je iz njegova<br />

imena i prezimena) poslužio se,<br />

primjerice, podacima iz istraživanja Alvanon<br />

Groupa o tjelesnim mjerama tisuća<br />

današnjih muškaraca kako bi uveo<br />

nove veličine, od broja 1 do 8. Godišnje<br />

proizvede samo jedan do dva Uman<br />

sakoa, isključivo plave boje (“boja beskraja,<br />

dubine i duše”), a uz svaki dolaze<br />

i dvije knjige: Angelonijev filozofski<br />

“Leksikon” te knjiga vanjskog autora<br />

naručena posebno za taj sako.<br />

“Uman je ekstremni iskorak u jedan<br />

koncept, jednu boju i jedan oblik za<br />

određeni tip tijela koji smo identificirali”,<br />

kaže Angeloni. “Caruso je brend<br />

namijenjen raznolikijoj zajednici.”<br />

Bude li sve išlo prema planu, ta će<br />

zajednica eksponencijalno rasti. Donedavno<br />

nepoznata tvornica iz Soragne<br />

spremna je izići u svijet. “Dovršivši<br />

[2012. godine] akviziciju Carusa i<br />

pojačavši ga talentiranim dizajnerima,<br />

stručnjacima za tkanine i slično, morao<br />

sam prijeći na iduću razinu”, kaže<br />

Angeloni, napominjući da je Caruso u<br />

2014. imao 70 milijuna dolara prihoda<br />

od prodaje. “Za punu projekciju filozofije<br />

i koncepta brenda morate imati<br />

vlastiti dućan koji će u cijelosti istaknuti<br />

osobine brenda.”<br />

Angeloni je počeo tražiti bogatog<br />

partnera i 2013. ulovio krupnu ribu.<br />

Zanimanje je pokazala najveća kineska<br />

privatna investicijska grupacija<br />

Fosun (u čijem je vlasništvu <strong>Forbes</strong><br />

China, tvrtka koja ima licenciju <strong>Forbes</strong><br />

Media). “Oni prate goleme poslove”,<br />

kaže Angeloni, “ali imaju dobar nos i<br />

za poslastice”. (Priča se da se Fosun<br />

zainteresirao za Caruso nakon što se<br />

šef globalnih investicija Patrick Zhong<br />

oduševio naručenim odijelom). S Fosunom<br />

kao vlasnikom 35-postotnog<br />

udjela, Caruso želi svakih šest mjeseci<br />

otvoriti novi dućan. Krajem 2015. planiraju<br />

otvorenje u Milanu, do sredine<br />

2016. u Šangaju i tako redom.<br />

“Ovo nije samo naš prvi dućan”, govori<br />

Angeloni pokazujući širokom gestom<br />

svoj raskošni newyorški prostor.<br />

“Ovo je naše veleposlanstvo!”

Lideri<br />

NEKRETNINE<br />

60 Fifth Avenue,<br />

Manhattan<br />

NAKON 47 godina, FORBES je u prosincu napustio<br />

svoj dom u Greenwich Villageu, na uglu 12. ulice i<br />

Pete avenije. Lokacija na koju će se 2015. doseliti<br />

Sveučilište New York u svojoj je bogatoj povijesti<br />

među ostalim udomljavala Nakladu Macmillan,<br />

generala iz Građanskog rata koji je skladao “Tišinu”<br />

i najveću privatnu zbirku Fabergéovih jaja<br />

36%<br />

<strong>Forbes</strong>ove liste najuspješnijih<br />

Amerikanaca mlađih od 30 godina čine<br />

imigranti ili Amerikanci prve generacije<br />

1846.<br />

Brodovlasnik<br />

Robert Bowne Minturn podiže<br />

za svoju obitelj palaču na<br />

Petoj aveniji. U salonima<br />

zdanja na broju 60 okupljao<br />

je najuglednije newyorške<br />

biznismene i političare. Poznat<br />

je i kao jedan od vlasnika<br />

klipera koji je u rekordnom<br />

vremenu stigao iz New Yorka<br />

u San Francisco: jedrenjak<br />

“Leteći oblak” tu je rutu 1854.<br />

preplovio za ciglih 89 dana i<br />

osam sati.<br />

2010.<br />

Sveučilište New York<br />

kupuje <strong>Forbes</strong>ovu zgradu,<br />

navodno za 65 milijuna<br />

dolara. Časopis ostaje u<br />

petogodišnjem najmu prije<br />

nego što se u prosincu 2014.<br />

pridružio većem dijelu Wall<br />

Streeta, sada smještenom<br />

s onu stranu Hudsona, u<br />

Jersey Cityju. Sveučilište će<br />

prostor rabiti za “akademske<br />

programe”. Peta avenijo 60,<br />

jedva da smo te poznavali.<br />

2006.<br />

Peta avenija 60-62 uvrštena<br />

je u nacionalni registar<br />

povijesnih mjesta.<br />

1967.<br />

Nakon petogodišnje<br />

obnove vrijedne milijun<br />

dolara, u <strong>Forbes</strong> Building<br />

useljava <strong>Forbes</strong> Magazine.<br />

U zgradi su i <strong>Forbes</strong>ove<br />

galerije s izlošcima poput<br />

Malcolmove izvanredne<br />

zbirke Fabergéovih jaja,<br />

kolekcije olovnih vojnika te<br />

prve, rukom rađene ploče za<br />

Monopoly.<br />

1962.<br />

<strong>Forbes</strong> Inc. kupuje zgradu od Naklade Macmillan.<br />

Malcolm <strong>Forbes</strong> od obitelji nekadašnjeg britanskog<br />

premijera Harolda Macmillana kupuje i susjednu<br />

kuću u 12. ulici. Tu su održane brojne raskošne<br />

zabave za goste poput predsjednika Nixona i<br />

Reagana, Elizabeth Taylor i druge.<br />

1886.<br />

Daniel Butterfeld, nekadašnji<br />

general Vojske Unije kojemu<br />

se pripisuje autorstvo<br />

žalobne skladbe za trubu<br />

“Tišina”, kupuje zgradu od<br />

obitelji Minturn i useljava se u<br />

nju sa svojom novom ženom.<br />

1890.<br />

Nekretninu kupuje umjetnik<br />

i pripadnik visokog društva<br />

Harry Le Grand Cannon za<br />

160.000 tadašnjih dolara<br />

(današnjih oko 4,2 milijuna).<br />

“To bi se prije nekoliko godina<br />

smatralo vrlo jeftinim”,<br />

primjećuje New York Times,<br />

“no kako je Peta avenija ispod<br />

14. ulice sada prilično izvan<br />

putničkih linija, cijena je u<br />

granicama očekivanog.”<br />

1901.<br />

Palaču (i druge nekretnine<br />

u bloku) kupuje financijaš<br />

i filantrop Thomas Fortune<br />

Ryan, ali se krajem desetljeća<br />

seli sjevernije. Zdanje na broju<br />

60 prodaje 1915. holdingu<br />

kompanija. Iste godine zgrada<br />

je srušena, a parcela prodana<br />

Nakladi Macmillan.<br />

1924.<br />

Macmillan unajmljuje arhitekte<br />

iz tvrtki Carrère & Hastings<br />

(projektirali Newyoršku javnu<br />

knjižnicu) i Shreve & Lamb<br />

(kasnije sagradili Empire State<br />

Building) da izrade projekt<br />

nove zgrade. Osmerokatnica<br />

od vapnenca sagrađena u<br />

beaux arts stilu postaje sjedište<br />

nakladničke kuće.<br />

NAPISAO MICHAEL SOLOMON<br />

EMPIRE STATE BUILDING: ANTHONY CAMERANO/AP; NYU: PATTI MCCONVILLE/ALAMY; BUGLE: HUGH THRELFALL/ALAMY; FLYING CLOUD: GETTY IMAGES; CHRIS MELLOR/GETTY IMAGES<br />

VELJAČA, 2015 FORBES 97

FORBES<br />

PODVUČENO<br />

FLASHBACK - Hrvatska je financijski<br />

stabilnija od Islanda i Mađarske i vrlo je<br />

vjerojatno da nas HNB može provući kroz<br />

krizu uz plaćanje visoke cijene kroz ekstremno<br />

visoke kamatne stope. No je li racionalno platiti<br />

tako visoku cijenu? U ovom trenutku nitko ne<br />

može predvidjeti trajanje krize ni izračunati<br />

vidsinu kamatnih stopa koje bi trebalo platiti<br />

radi kontrole tempa deprecijacije tečaja.<br />

— VELIMIR ŠONJE, FORBES, VELJAČA 2009.<br />

ODGOVORNOST<br />

98<br />

Poduzet ćemo sve da zaštitimo građane,<br />

imamo sve instrumente. Naravno da<br />

to može završiti na sudu, ali vjerujem<br />

da sud ima nekakav osjećaj da je ovo<br />

izvanredna situacija… Mi brinemo, mi<br />

smo odgovorna, socijalna vlast.<br />

— ZORAN MILANOVIĆ<br />

Svaki dan napravite nešto što<br />

vam je jako mrsko. Na taj ćete<br />

način naučiti bezbolno se nositi<br />

s odgovornošću. — MARK TWAIN<br />

Što je anarhist?<br />

Osoba koja prihvaća<br />

odgovornost izbora.<br />

— URSULA K. LE GUIN<br />

Iako se konstelacije unutar takozvane<br />

akutne krize mijenjaju iz dana u dan, jedna<br />

od konstanti je odnos između Njemačke<br />

i Francuske. Nadam se da se u njemu<br />

neće ništa bitno promijeniti i da će vlade<br />

tih zemalja i ubuduće biti svjesne svoje<br />

presudne odgovornosti. Poremećaj bi mogao<br />

imati teške posljedice. — VIKTOR ŽMEGAČ<br />

FORBES<br />

VELJAČA, 2015<br />

Nijedna se<br />

pahuljica u lavini<br />

nikada ne osjeća<br />

odgovornom.<br />

— VOLTAIRE<br />

Čovjek je osuđen da bude slobodan jer<br />

jednom kad je bačen u svijet, odgovoran<br />

je za sve što učini. — JEAN-PAUL SARTRE<br />

Čovjekova<br />

sposobnost da<br />

obožava odgovorna<br />

je za sve njegove<br />

zločine. — ÉMIL CIORAN<br />

“<br />

Cijena veličine je<br />

odgovornost.<br />

— WINSTON CHURCHILL<br />

Junak je onaj<br />

koji razumije<br />

odgovornost<br />

što dolazi sa<br />

slobodom.<br />

— BOB DYLAN<br />

Zadiranje u kamatnu stopu zasad<br />

je najizglednija kratkoročna mjera<br />

za suzbijanje šoka od divljanja<br />

švicarskog franka. Najveća<br />

odgovornost je na bankama,<br />

koje moraju pronaći rješenje za<br />

novonastalu krizu. — BORIS LALOVAC<br />

Sloboda znači odgovornost. Upravo je se<br />

zato većina ljudi užasava. — GEORGE BERNARD SHAW

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!