položi u jasle..

Godište IV. • Broj 12 • Međugorje • Prosinac 2009. • Cijena 2,5 KM / 10 knI porodi sina svoga,prvorođenca, povi ga ipoloži u jasle...

“Draga djeco!U ovom milosnom vremenu sve vas pozivam da obnovitemolitvu u svojim obiteljima. Pripremite se s radošću za Isusovdolazak. Dječice, neka vaša srca budu čista i ugodna kako biljubav i toplina potekli preko vas u svako srce koje je dalekood njegove ljubavi. Dječice, budite moje ispružene ruke, rukeljubavi za sve koji su se izgubili, koji nemaju više vjere i nade.Hvala vam što ste se odazvali momu pozivu.”(25. studenog 2009.)snimila Lidija ParisGLASNIK MIRAUtemeljitelj i nakladnik:Informativni centar “Mir” MeđugorjeGlavni urednik: Krešimir ŠegoLektor i korektor: Dragan NaletilićAdresa:Glasnik mira, Gospin trg 188266 Međugorje, BiHTel.: 00 387 36 650 200; 653 325Faks: 00 387 36 651 300Služba pretplate: 00 387 36 653 342E-mail: glasnikmira@medjugorje.hrInternet: www.medjugorje.hrGrafičko oblikovanje:Marin Musa //Tisak: Fram-Ziral, MostarUplata pretplate: Informativni centar“Mir” Međugorje d.o.o., „Glasnik mira“Iz BiH u KM:Unicredit BankŽiroračun broj 33 8120 2 20114 5352Iz svih stranih zemalja:Unicredit Bank, SWIFT: UNCRBA 22IBAN: BA 39 3380 6048 0281 0221Iz RH u HRK:Societe generale - Splitska banka d.d.,Nalog 14Broj računa: 2330003-5100201682Iz RH u EUR :Societe generale - Splitska banka d.d.Nalog 14, SWIFT: SOGE HR 22IBAN: HR 17 2330 0035 1002 0168 2Iz BiH i RH pretplatu se može uplatiti ipoštanskom uplatnicom.Cijena pojedinog primjerka:2,5 KM/10 knGodišnja pretplata (12 brojeva)BiH: 30 KM; Republika Hrvatska: 120 kn;Zemlje EU: 30 eura; Švicarska: 50 sfr; SAD: 50 US$List je prijavljen kod Ministarstva prosvjete,znanosti, kulture i športa Hercegovačkoneretvanskežupanije pod brojemR-05-05-42-2175-86 /06 od 12. siječnja 2006.Dekret pape Urbana VIII.U skladu s dekretom pape Urbana VIII. iuredbom II. vatikanskog koncila, izdavačizjavljuje da nema nakanu preteći sud Crkveo nadnaravnosti prirode događaja i porukao kojima je riječ na ovim stranicama. Taj sudpripada kompetentnom autoritetu Crkve,kome se izdavač potpuno podvrgava.Riječi poput «ukazanja, čudesa, poruke»i slične imaju ovdje vrijednost ljudskogsvjedočenja.TKO PALI SVJETLAOVOGA SVIJETA?Poštovani čitatelji, prijatelji i promicatelji,Živimo u vremenu kad se oko nassve više svjetala trne; tama se punimzamahom širi, ljudi postaju širiteljii nositelji mraka i tame, pretkazujusumornu i mračnu budućnost, ne videizlaza iz tunela mraka i recesije. Čini seda oko sebe radije pale mrak negoli svjetlo.Okreću prekidače u suprotnom smjeru,isključuju nam svjetla, namjesto dajedni drugima donosimo svjetlo, da budemosvjetlonoše i lučonoše. Božićnidani su dani svjetla, Svjetla koje svijetliu Tami ovog svijeta. Svjetla koje nikakvaTama ovog svijeta ne može ugušitini sakriti, Svjetla koje svojom nazočnošćuguta tmine mraka i nečovještva.Božić je vrijeme raspjevanosti i radosti,da rivanja i obdarenosti. Prva božićnapjesma kojom je jednom zauvijekutvrđeno nutarnje suzvučje ili simfonijakoja se splela oko Božića ne potječeod ljudi, nego su je intonirali sami anđeli,Nebo. Luka evanđelist vjerno namprenosi pjesmu betlehemske božićnenoći: Slava na visinama Bogu, a mir ljudimana zemlji, Njegovim, Božjim milje-U ovome broju pročitajte:ISUS -ZVIJEZDA ILIPROTUZVIJEZDA?fra Tomislav Pervan„PRIPREMITE SE SRADOŠĆU ZA ISU-SOV DOLAZAK!“vlč. Adalbert RebićBez molitve,svećenički je životnezamislivKardinal ChristophSchönbornČestitkanicima, ljudima dobre volje, blagohotnima,miroljupcima.Taj je hvalopoj anđela postavio za svubudućnost mjerila razumijevanja i shvaćanjaBožića. Sadrži pojam koji kao nijedandrugi ne pokreće ljude našeg doba,naime mir. Biblijski pojam mira - šalomizražava daleko više od puke odsutnostirata. Mir je ono blaženo stanje kadje sve na svome mjestu, kad ljudi žive upovjerenju i bratstvu, kad nema straha,nepovjerenja, prijetvornosti, kad Gospodinnad svime vlada i svoju moć protežes jednoga kraja kruga zemaljskogna drugi. Božićni mir, odnosno anđeoskimir o kome pjevaju nebeski glasnicipretpostavlja jedno bez čega je nemogućestvoriti istinski mir ovdje na zemlji,naime, pretpostavlja iskazivanje slave ičasti Bogu.Istinsko Bogo-štovlje je preduvjet bilokakvu istinskom miru. Kome je stalo dočovjeka i njegova dobra, on se najprijemora truditi oko Božje slave i davanjačasti Njemu. Bogo-štovlje nije privatnaveć javna stvar. To je općeljudsko dobro.Fotografiju na naslovnici snimilaLidija ParisČEKANJEBOŽIĆNOGSVJETLAs. Dominika AnićOD KULTURESMRTI DOCIVILIZACIJEŽIVOTA (II.)Gabriele KubySHVATIO SAM DAJE GOSPA MAJKASVIH LJUDIfra EleuthereBaharanyi MakutaProsinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 3

ČestitkaPromišljanjeU jaslama i na križu podižeBog svoju slavu i čast ovdjemeđu ljudima. Oni koji sezapućuju za ovim Svjetlom,za ovim Bogom koji je došaomeđu nas u Betlehemu, utirui krče put novome čovjekui čovječanstvu, makari u djelićima. Mozaik sepostupno slaže.Gdje Bog nije čašćen i štovan, nemogućeje da čovjek bude dolično poštivan.Stoga, gdje god i kad god je Bog obeščašćen,jednako je i čovjek obezvrijeđen,obeščašćen, ponižen, raščovječen.Sve strahote ljudske povijesti ateistimasu jedna velika optužnica protivBoga. Ivan Karamazov vraća Bogu svojuulaznicu u nebo zbog patnje nedužnihi djece na ovom svijetu. On je u krivu,kao i svi ateisti. U trenutku kad samBog postaje Dijete, izručeno na milost inemilost silnika ovog svijeta, kad stupapred nas u utjelovljenoj Ljubavi, jedinommoći s kojom Bog raspolaže (aznamo da je ljubav najnemoćnija!), sveone strašne slike Boga rasplinjuju se kaonaše ljudske umotvorine i tlapnje. U jaslamai na križu podiže Bog svoju slavui čast ovdje među ljudima. Oni kojise zapućuju za ovim Svjetlom, za ovimBogom koji je došao među nas u Betlehemu,utiru i krče put novome čovjeku ičovječanstvu, makar i u djelićima. Mozaikse postupno slaže.Marija je dar Zemlje Nebu kako bi nasNebo preko Marije obdarilo Isusom. I ovdjeje nama Marija dar Neba zemlji. Odnas Gospodin ne očekuje ništa drugonego upravo kao i od Marije: nas same.Ne će naše postotke, već cijelo srce, našuvjeru, ljubav, naš život, zatim one daroveo kojima je govor na Posljednjem sudu:hrana i odjeća za siromahe, beskućnike,prognanike, sućut i supatnja, utješna riječi nazočnost u teškim trenutcima kodoboljelih, zatočenih, ostavljenih, osiromašenih,izgubljenih. Tako će Božić ponovnozasjati u punom svjetlu u našimsrcima i svijetu. Neka svjetlo koje je ovdjemeđu nama upaljeno prije 29 godinasvijetli svim ljudima dobre volje.ISUS -ZVIJEZDA ILIPROTUZVIJEZDA?Zvijezda božićne noći jest sami utjelovljeni Božji Sin. On je svjetlo kojepokazuje put kroz povijest. On zasjenjuje i uklanja druge zvijezde. Unašem osobnom životu istinske su zvijezde osobe koje nam pokazuju putsrca, put do Isusa Kristafra Tomislav PervanŽivimo u vremenu spektakla kad pojedincipošto-poto žele biti u žarištu pozornosti.Nisi li bio na televiziji, u novinama,nisi ni postojao, nema te. Čini se daje danas jedno i jedino važno: Biti ‘zvijezda’,biti ‘promi’, ‘prominentan’, biti ‘celebrity’,‘star’ ili ‘starleta’, svejedno. Nije važno gdjei u kojoj ulozi, nije važan ni način, pogotovone moralnost, etičnost postupka: u glazbi, nafilmu, u športu, na televiziji, u novčarstvu,politici, pa čak i u kriminalnom okružju. Zamnoge uopće nije upitna etičnost nastupa,ponašanja, pa ni sablažnjivost postupaka.Važno je biti ‘zvijezda’, ‘star(leta)’, pa makari po skandalima. Nitko ne diže glasa protivrazaranja temeljnih ljudskih vrijednosti, ugotovo svim priopćajnim sredstvima.Prije stanovita vremena znani je glumačkipar dobio dvojke. Dvojke kao i sveostale. Ali, budući da su to djeca ‘prominentnih’osoba, jedna je revija platila četrnaestmilijuna (!) dolara kako bi moglaprva objaviti slike blizanaca, roditelja kojini po čemu ne mogu biti uzorom u životu.Što je međutim s milijunima isto takoumilne dječice, novorođenčadi, koja nikomunisu zanimljiva samo zato jer nisudjeca ‘prominentnih’? Kakvo i gdje bijašerođenje Isusa Krista, u kakvim okolnostima?Daleko od javnosti! Nije svakorođenje svakodnevno, nije svako novorođenčeplanetarni događaj, nije svaki čovjekrođen biti zvijezda. Zna se tko, i štoi gdje, i koliko vrijedi. Prema svjetskimmjerilima. S očekivanim dolaskom nasvijet neke zvijezde započinje novo vrijeme,novo stvaranje (rađanje ‘supernove’!),kao da je u pitanju novi mesija. I histerijinigdje kraja! Ili pak očekivanja odnovoga predsjednika svjetske sile, čovjekapromjena. “Čovjek koji će promijenitisvijet!” Kako, čime, u kojemu smjeru?Kakav apsurd, kakva luciferska i prometejskapreuzetnost?! Pitamo se samo, dokada ćemo naivno nasjedati obmanama(ili Obamama) i pričinama?Promjena dolazi samo iznutra, iz obraćena,Bogu okrenuta srca, ne promjenom vanjskihčimbenika ili vlada. Što se promijenilonakon pada Berlinskoga zida u misaonom iživotnom sklopu suvremenog svijeta u minulihdvadeset godina? Svijet su mijenjalioni koji su promijenili sebe, koji su znalireći osobnim prohtjevima i nižemu ‘ja’ odlučno‘ne’, pa bili to kršćanski sveci ili asketiu drugim religijama (Ghandi!). Znamo i zaprevratnike, koji su iza sebe ostavili pustoš ismrt kad su zaboravili ili zanijekali Boga.Običnom svijetu godi veličati zvijezde.Kao da ih to izvlači iz njihova otužna svednevlja,žudeći da s tih zvijezda padne nešto‘zvjezdane’ prašine na njihovo svagdanje sivilo.Jer te celebrities okružuje aura, mitologijanovoga, njihova su djeca jamstvo novineživota: A star is born - Zvijezda je rođena!Nekoć su ljudi tražili moralne uzore, adanas im godi ‘prominencija’ s kojom sežele poistovjetiti u njihovu zlu i grijehu.Velikipisci i umjetnici nemaju šanse na tržniciispraznosti. Književnost prerasta uchronique scandaleuse. Prošla su vremenamecena i dobrotvora koji su promicali istinskeglazbenike, graditelje, umjetnike, kipare,slikare, pa i znanstvenike. Danas kao danikoga ne boli glava zbog toga. Zvijezde suu pitanju. Njih okružuje ‘svetačka aura’ besmrtnosti,oni su sretni povlaštenici kojiutiskuju svoje stopalo u aleji ‘velikana’ usudobnoj Sodomi i Gomori, rodozačetnikuzala, grijeha i nastranosti. ‘Zvijezdama’se svaki grijeh oprašta, one nas čupaju izhladnog sivila, one podaruju našim životimačari izgubljena života. One navodnomogu vratiti što je izgubljeno u političkimili novčarskim obećanjima.Obični se svijet ne spotiče o njihovegrijehe, preljube, propale brakove, svakodnevneskandale, drogiranje, umiranjazbog predoziranja. Ta suvremena božanstvanalik su grčkomu Olimpu na kome seorgija, opija i bludniči, postupa naskrozneljudski, mrzi, ubija, vara, čini preljub,vode ratovi. Ti bogovi i njihovi potomci silazedanas među obične smrtne ljude i tješenas… Posrnule su zvijezde čak vjerodostojnijeod svetaca, njihove riječi mogune znam kako biti otrcane, ali jer dolaze iz‘iskusnih’ usta, onda to zvuči jednostavnoljepše, uhu ugodnije. Ako je to dopuštenonjima, zašto to ne bismo okušali i mi? Kadmogu oni, zašto ih ne bismo mogli i mi slijediti?I tako imamo posvemašnje urušavanjemorala i svih vrijednosti.Nema više Svete obitelji, koju su u tisućeinačica oslikavali i opijevali toliki umjetnici,Zapadu se, čini se, zgadilo kršćanstvo, ljudisu prestali iščekivati bolja vremena. ‘Nesvetaobitelj novih zvijezda’ ne obećaje boljavremena, ali su tu da nas ‘dispenziraju’, danas odriješe od naših grijeha. I tako se rađasuvremena medijska religija u kojoj je dopuštenosve, gdje se smije sve, i zato je ravnohuli kritizirati zvijezde. Zadaća je kritičara –bilo u športu, umjetnosti ili politici – ne kritizirati,nego popularizirati! Popularizirati ipromicati grijeh, preljub, rastavu, pobačaj,istospolne zajednice, suvremene izopačenosti,slobodarstvo, bezvrijednosti.Isus - protuzvijezda svjetskim mjerilimaSagledamo li, pak, samo nakratko Isusovživot, moramo reći kako on nije bio nikakvazvijezda, nego upravo protuzvijezda. Od samogarođenja u špilji, preko zabitna životau Nazaretu. I kad mu je došao Napasnik upustinji te ponudio da postane svjetska zvijezdakoja će sve očarati, Isus ga je smjestaotjerao. Mnoštva izbjegava nakon čudesa.Ne želi da ga zakralje. Uvijek se povlači u samoću,pustinju, molitvu. Učenicima i izliječenimazabranjuje govoriti ili razglašavatinjega i njegova djela.Unatoč tomu što smo od Božića stvoriliidilu, pastoralu, Božić je sušta oprjeka idilii ugodi. Dolazak na svijet u štali, zapravo uudubljenju u špilji, gdje su obitavale životinjei pastiri, daleko je od stila svjetskih ‘celebrities’.Daleko je to od palača i kraljevićaiz bajki, nema prinčeva ni paževa iz mitologije.Dijete u jaslama, Patnik na križu! Otkupiteljna križu? Ne, to svijet ne želi niti hoće.Imao je Isus savršeno ćutilo. S radoznalošćuili senzacijama ne može se stvoriti ništa vrijednani trajna.I makar se Crkva kroz povijest nerijetkopriklanjala svjetovnom ponašanju, ljudskimpotrebama za slavom, što je zatamnjivaloistinsku bit kršćanstva, ipak je uvijek biloistinskih obnovitelja poput Franje iz Asiza,koji su svojim stilom bili nešto poput čišćenjasavjesti i pamćenja Crkve, ispravitelji ponašanja,nasljedovatelji Gospodina u svemu.Ili pak svete Elizabete Ugarske koja je preminulas riječima na usnama: „Bog je stvorionovu Zvijezdu kakva se još nikada nije pojavila.Zagledajmo se u tu Zvijezdu!”Svijet je i danas u potrazi za otkupiteljem,ali u instant obliku, na brzinu, naiskap. Svijettreba zvijezde kao opijum za narod. To nemože biti u svome izdanju Dijete iz Betlehemani Patnik s križa. Ne čini Isus hokus-pokusčudesa, od svih traži samo jedno, naime,ustrajan hod, čvrstu vjeru, nadu i nasljedovanje.Uskrsli Raspeti postao je zanimljivobrazovanim kao i neobrazovanim slojevima,ljudima koji su mislili i promišljali, kojise nisu dali zavesti krilaticom kruha i igara,za čim je i današnji čovjek i svijet sluđen.Zvijezda božićne noći jest sami utjelovljeniBožji Sin. On je svjetlo koje pokazuje putkroz povijest. On zasjenjuje i uklanja drugezvijezde. U našem osobnom životu istinskesu zvijezde osobe koje nam pokazuju putsrca, put do Isusa Krista. Tu je nenadomjestivauloga roditelja-vjernika. Isus Krist nije zvijezdau svjetovnom značenju riječi. Može onto biti samo u mjuziklu Jesus Christ Superstar,ali, povjerujemo li biblijskim izvješćima, onje bio protuzvijezda, kritičan, protivnik stvaranjakulta ili mitova oko pojedinaca, mitovaovoga svijeta. Bog kao mit – ne, hvala! Isuskao svjetska zvijezda – ne, hvala! On je zovi izazov u osobi, on nas suočava s krajnjomponiznošću i sve stavlja pred jasnu alternativu:Ili - ili. I poziva svakog pojedinca da ostavisve, da pođe za njim, uzme svoj križ, posvemase i nesebično izvlasti. I samo će tako– što iskustvo pokazuje – iskusiti blagoslov ispas. Pa to mu i ime kazuje – Isus, tj. Bog jeSpasitelj, Bog spasava.Isus, Svjetlo od Svjetla, pravi Bog od pravogaBoga, na nama je primiti u sebe njegovosvjetlo, prihvatiti svjetlo njegove zvijezde ito svjetlo onda prenositi. On je putokaz kakobismo i mi postali drugima putokaz. Vjerovatii hoditi u vjeri može se samo u zajednici,nikako u ‘soliranju’. Primili smo je u zajednicivjernika, živimo je u zajednici vjernika, iprenosimo je preko zajednice onih kojima jeIsus Krist smisao i cilj.4 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 5

Poruka za sadašnji trenutakPoruka za sadašnji trenutak„PRIPREMITE SE S RADOŠĆUZA ISUSOV DOLAZAK!“Slaviti dobro Božić znači prikazati Bogu svoje srce, obraćeno, preobraženo srce. Srce koje iskreno tražiobraćenje izvor je sjedinjenja s Bogom i s ljudima. Slaviti Božić, znači prestati se bojati Krista, prihvatitiKrista. On ništa ne uzima, on sve dajevlč. Adalbert RebićOve nedjelje, na kraju mjeseca studenoga,Crkva došašćem započinjenovu liturgijsku godinu kroz kojuslavi Kristova otajstva, od otajstva njegovarođenja do otajstva njegova proslavljenja,do nedjelje Krista Kralja. Vrijeme došašćaprema crkvenim odrednicama ima dvojakoznačenje: ono je „vrijeme priprave za svečanostBožića, u kojem slavimo prvi dolazakSina Božjega u tijelu (‘I Riječ je tijelom postalai nastanila se među nama!’), a ujedno ivrijeme kada svoje misli upravljamo na iščekivanjedrugog Kristova dolaska na svršetkuvremena. Zbog ova dva razloga vrijeme došašćaje vrijeme predanog i radosnog iščekivanja“(Drugi vatikanski koncil, SacrumConcilium, 39) i vrijeme priprave za trostrukisusret s Kristom: u godišnjem spomenunjegova rođenja u Betlehemu, u njegovu dolaskuna kraju vremena i u trajnom sakramentalnomsusretu u crkvenom bogoslužju(osobito u euharistiji).Pripremite se s radošću zaIsusov dolazakCrkva nas na početku došašća riječimaproroka Izaije i Ivana Krstitelja poziva dapripravimo put Gospodinu, da mu poravnimostaze: „Svaka dolina neka se ispuni, svakagora i brežuljak neka se slegne! Što je krivudavo,neka se izravna, a hrapavi putovineka se izglade! I svako će tijelo vidjeti spasenjeBoga.“ Prorok nam govori slikovitimjezikom: dolina, brežuljak, krivudavi i hrapaviputovi simbolični su izrazi za sve ono štonam priječi da dođemo do Boga.U ovo vrijeme došašća dolazi nam ususreti Gospa Međugorska, koja nam poručuje,biblijskim jezikom, da se s radošću pripremimoza Isusov dolazak. Došašće je milosnovrijeme: u njem trebamo pripremiti srca zadolazak Spasiteljev. Isus se želi roditi u našimsrcima. To je pravi smisao slavljenja Božića.O Božiću mi slavimo otajstvo utjelovljenjai rođenja vječne Riječi Božje. Pri tom nemislimo samo na povijesni Isusov dolazak,na njegovo rođenje u Betlehemu, u siromašnojradničkoj kućici (špilji) nego iznad svegana otajstveno rođenje Božje Riječi u našimsrcima. Isus se treba roditi u našem životu,u našim pametima, u našem srcu. Svojimutjelovljenjem u nama želi nas preobrazitiu istinske Božje muževe i žene koji će svojimuzornim kršćanskim životom svjedočitiBožju ljubav svima onima koji s nama zajednožive i rade. Slaviti Božić znači priznati daje Bog posjetio svoj narod, znači i prihvatitiBožji posjet. Bog želi ostvariti svoj posjetu srcima ljudi. I danas Bog želi ostvariti svojposjet u našim srcima kako bi ih preobrazioiznutra. Tako željena preobrazba svijeta, ukojem će konačno vladati mir, istinsko bratstvomeđu ljudima, ovisi u stvarnosti o obnovi,o preobrazbi ljudskih srdaca. Tek kadmi ljudi uspijemo preobraziti svoje srce, svojživot, onda ćemo vidjeti kako se nad namarađa novo Sunce pravde. Dok toliki ljudi okonas u došašću (i nedjeljom) lutaju po veletrgovinama,trude se kupiti što više darova zasebe, za svoje bližnje, osobito za djecu, dotlese istinski vjernici trebaju povlačiti u „pustikraj svojeg srca“ i razmišljati kako omogućitiutjelovljenoj Riječi Božjoj da se utjeloviu nama, da se rodi u nama, da prebiva u našemsrcu, da se „ušatori među nama“ (Iv 1,14). Slaviti dobro Božić znači znati prikazatiBogu svoje srce, obraćeno, preobraženosrce. Srce koje iskreno traži obraćenje izvorje sjedinjenja s Bogom i s ljudima. Slaviti Božić,znači prestati se bojati Krista, prihvatitiKrista. On ništa ne uzima, on sve daje. Tkose njemu daruje, prima stostruko od njega.Otvorite vrata Kristu i naći ćete istinski život,poručuje nam Rimski biskup papa BenediktXVI.Obnovite molitvu u svojim obiteljimaObitelj je hram Božje ljubavi u kojem roditeljii djeca u uzajamnom odnosu ljubavii dobrote susreću Boga, ponazočuju ga ižive ga u Duhu Svetome po Isusu Kristu. Slikusretne obitelji često susrećemo u mudrosnimknjigama Staroga zavjeta i u novozavjetnimspisima, u evanđeljima i u Pavlovimposlanicama. Pisac Knjige Izreka slavi skladanbračni život kao uvjet sretne obitelji:„Neka je blagoslovljen izvor tvoj, i raduj sesa ženom mladosti svoje: neka ti je kao milakošuta i ljupka gazela, neka te grudi njeneopajaju u svako doba, njezina ljubav zatravljujebez prestanka!“ (Izr 5, 18-19), a Propovjednikje još jasniji: „Uživaj život sa ženomkoju ljubiš u sve dane svojega ispraznoga vijekakoji ti Bog daje pod suncem, jer to jetvoj udio u životu i u trudu kojim se trudišpod suncem“ (Prop 9, 9).Isus posvećuje obitelj time što je u njoj proveosvoje djetinjstvo, dječaštvo i mladenaštvo,poslušan svojim roditeljima Mariji i Josipu(Lk 2,51). Za nj je obitelj sveta stvarnostjer u njoj roditelji surađuju sa svojim Stvoriteljem,rađaju i odgajaju djecu koja su predodređenada postanu djeca Božja i članovi kraljevstvaBožjega. Obitelj je najbolje okružjeza dobrobit, sreću i blagostanje muža i ženeu obitelji s djecom i društva jednostavno. Posakramentu ženidbe muž i žena dobivaju posvećujućumilost i sve druge milosti koje suim potrebne da mogu ispunjavati sve dužnostiobiteljskog života glede odnosa muža ižene, roditelja i djece. Cilj je kršćanske obiteljinadnaravan: spasenje djece i roditelja i zajedništvoizmeđu muža i žene kao i zajedništvoizmeđu Krista i Crkve.Zajedništvo između Krista i Crkve primijenioje apostol Pavao na ženidbu i obitelju poslanici Efežanima kad govori o obiteljskomćudoređu: „Muževi, ljubite svoje ženekao što je Krist ljubio Crkvu te sebe predaoza nju da je posveti, očistivši je kupelji vode...Tako treba da i muževi ljube svoje žene kaosvoja tijela. Tko ljubi svoju ženu, sebe ljubi“(Ef 5,25-26.28). Od žene Pavao traži da poštujesvoga muža a od djece traži da slušajusvoje roditelje. „Dakle, neka svaki od vas ljubisvoju ženu kao samog sebe, a žena nekapoštuje svoga muža. Djeco, slušajte svoje roditeljeu Gospodinu, jer to je pravedno... Avi očevi, ne srdite djece svoje, nego ih odgajajtestegom i urazumljivanjem Gospodnjim!“(Ef 5,33-6,1; usp. Kol 3,18-21). Pavaoje imao, očigledno, pred očima model obiteljikoji je vladao u njegovo vrijeme i u Židovai u Rimljana, prema kojemu je muž bio glavaobitelji, dakle i glava ženi; žena je poštovalasvoga muža, muž je ljubio svoju ženu, a djecasu bila obvezatna slušati i poštovati svojeroditelje (usp. Deset zapovijedi: Izl 20,12;Pnz 5,16). Odnosima poslušnosti, poštovanja,ljubavi... bila je satkana stvarnost obitelji.U širu obitelj spadaju i robovi i sluge, pasu očevi kao gospodari svojih robova i slugupozvani da se uzajamno poštuju i ljube: „Robovi,slušajte svoje zemaljske gospodare kaoKrista – sa strahom i trepetom, u jednostavnostisrca.... I vi, gospodari, isto se tako vladajteprema njima: kanite se prijetnji, znajućida je i njihov i vaš Gospodar na nebesima,i da u njega nema pristranosti!“ (Ef 6, 5-9;usp. Kol 3,22-4,5).Pavao je prihvatio obitelj kakva je u njegovovrijeme bila strukturirana i u nju pokušaounijeti duh Kristov, duh Kristova Evanđelja,duh ljubavi, poslušnosti i odanosti...Ulazeći u svijet svojeg vremena Crkva je uskladu s načelom utjelovljenja i inkulturacije,prihvaćala različite kulture i društvenedatosti naroda s kojima je dolazila u doticaj.Željela je time poruku svoga naviještanjaučiniti bližom i prihvatljivijom ljudima onogadoba. I kao što apostoli nisu stvorili posvenov kršćanski izvorni jezik, tako nisu stvorilini nove sociološke i kulturne „kršćanske“strukture, nego su preuzimali postojeće, trudećise u njih unijeti nepatvoren sadržaj Kristoveblagovijesti.Tako je bilo i s obitelji. Kršćanstvo je preuzimaloobiteljsku ustanovu od postojećegdruštva unutar židovskoga, grčkoga, rimskogasvijeta i nastojalo je kršćanski osmisliti.Crkva je samo naglasila neka temeljnanačela i temeljne vrijednosti koje treba primijenitina postojeći model obitelji. ObjavaBožja u odnosu na obitelj upućuje na temeljnudatost vjere a to je ljubav: ljubav treba bititemelj i pokretač obitelji.Želio bih u sklopu ovoga svojeg razmišljanjao obitelji ponoviti riječi Ivana PavlaII.: „U braku i obitelji stvara se čitavniz međuljudskih odnosa – zaručnički odnosi,očinstvo-majčinstvo, sinovstvo, bratstvo– preko kojih je svaka osoba uvedenau ‘ljudsku obitelj’ i u ‘Božju obitelj’ – Crkvu.Ljudska je obitelj, razrovana grijehom, otkupiteljskomsnagom Kristove smrti i uskrsnućaponovno uspostavljena u svome jedinstvu.Kršćanska je ženidba, koja imaudjela u spasenjskoj djelotvornosti toga događaja,prirodno mjesto na kojem se ostvarujeuklapanje ljudske osobe u veliku obiteljCrkve.... Obitelj, rođena iz sakramenta,za Crkvu je kolijevka i mjesto gdje možeostvariti svoje vlastito uključenje u ljudskenaraštaje, a te naraštaje u Crkvu“ (IVAN PA-VAO II., Obiteljska zajednica, br. 15).U takvom je obiteljskom ozračju živjelaMarija, Djevica iz Nazareta, i zato ona inama stavlja na srce obitelj kao apsolutnu inadnaravnu vrjednotu. Ona nam preporučada u obitelji molimo i da molimo za obitelji.Prije dvije godine Rimski biskup papa BenediktXVI. susreo se u münchenskoj prvostolnici,posvećenoj Mariji, s prvopričesnicima,njihovim roditeljima i odgojiteljima. Stavioim je na srce da opet počnu zajedno moliti uobitelji. Moliti zajedno krunicu, moliti zajednoprije i poslije jela, moliti zajedno AnđeoGospodnji u jutro, u podne i navečer. O zajedničkojmolitvi u obitelji ovisi i sreća i blagoslovobitelji.Vaša ljubav neka poteče u svako srce kojeje daleko od njegove ljubavi!Gospa nam preporuča ono isto što nampreporuča i njezin Sin i njegovi učenici: Ljubitejedni druge. Ljubite i neprijatelje svoje!Pavao piše Rimljanima: „Ljubav nehinjena!Zazirite oda zla, prianjajte uz dobro! Srdačnose ljubite pravim bratoljubljem! Pretječitejedni druge poštovanjem! U revnostibudite hitri, u duhu gorljivi, Gospodinu služite!U nadi budite radosni, u nevolji strpljivi,u molitvi postojani! Pritječite u pomoćsvetima u nuždi, gajite gostoljubivost! Blagoslivljajtesvoje progonitelje, blagoslivljajte,a ne proklinjite! Radujte se s radosnima,plačite sa zaplakanima! Budite istomišljenicimeđu sobom! Neka vas ne zanosi što je visoko,nego privlači što je ponizno. Ne umišljajtesi da ste mudri! Nikome zlo za zlo nevraćajte; zauzimajte se za dobro pred svimljudima! Ako je moguće, koliko je do vas, umiru budite sa svim ljudima!... Ne daj se pobijeditizlom, nego dobrim svladavaj zlo“(Rim, 12, 10-21).Marijina je poruka posve u skladu sBožjom voljom očitavanom u Bibliji. Slušajmoje stoga s ljubavlju kao što se slušasvoju majku.6 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 7

PromišljanjePromišljanjeANTROPOLOŠKO-BIBLIJSKE I RELIGIOZNO-DUHOVNE DIMENZIJE HODOČAŠĆENJA, SKONKRETNOM PRIMJENOM NA MEĐUGORJE (II.)Isusovi odlasci na brda, njegov post u pustinji i smrt na brdu izvan grada su postaje njegova hodočasničkog puta, a nabrdu Uzašašća završava svoj zemaljski hodočasnički putfra Slavko BarbarićUbiblijskoj se predaji spominju različitamjesta hodočašćenja, mjestana kojima narod dolazi tražitisvoga Boga i susret s njime. Spominjuse i religiozna zborovanja ljudi – hodočašća.Jedno od njih je i Šekem, gdje senarod okupio u svetištu Gospodnjem i ukojemu je sklopljen savez s Bogom (usp.Jš 24, 25). Osim Šekema, kao mjesta okupljanjaspominju se Betel (1 Sam 10, 3),Beer Šeba (Am 5, 5), te Ofra i Sori (Suci 6,24 i 13, 19 sl.).Poslije se dokidaju sva svetišta, a uvodise Pasha (2 Kr 23; Let 35) i blagdan Sedmicai Sjenica (usp. Pnz 16,1-17), koji seslave u Jeruzalemu. Ova okupljanja najednome mjestu imaju dva cilja: okupljatinarod pred njegovim Bogom i zaštititi gaod idolopoklonstva i krivoboštva. Na koncuostaje jedino mjesto hodočašćenja, Jeruzalemskihram. Oko hrama su se okupljalamnoštva iz Palestine i iz dijaspore,s istim ciljem: da se narod održi u pravojvjeri i ne odluta od svojega Boga. Tosu bili dani molitve i klanjanja pravomuBogu, dani izraza privrženosti svetomgradu i, na koncu, ostvarivanje dubokogzajedništva Božjega naroda. Hodočašće sene ostvaruje samo kao konkretan posjetposvećenom mjestu gdje se Bog objavljivao,ono je i eshatološki događaj. Govorise o „danu spasa“ koji je zamišljen kaohodočasnički skup svih naroda i pogana.Kod Izaije proroka Gospodin veli: „Dolazimda saberem sve puke i jezike, i oni ćedoći i vidjeti moju Slavu! Postavit ću imznak i poslat ću preživjele od njih k narodimau Taršiš... I dovest će svu vašu braćuizmeđu svih naroda kao prinos Jahvi – nakonjima, na bojnim kolima, nosilima, namazgama i jednogrbim devama. Na Svetugoru svoju u Jeruzalem...“ (66,18-20).A prorok Miheja zapisuje: „Toga dana dolazitće k tebi od zemlje asirske do Egip-ta, od Tira do Rijeke, od mora do mora, odgore do gore“ (7, 12).Dovoljno se ovdje sjetiti hodočasničkihpsalama od 120. do 134. da se osjetisve značenje hodočašćenja u izraelskomnarodu:Obradovah se kad mi rekoše:Hajdemo u Dom Jahvin! Eto, noge namveć stoje na vratima tvojim, Jeruzaleme.Jeruzaleme, grade čvrsto sazdani i kao ujedno saliveni!Onamo uzlaze plemena, plemena Jahvina,po Zakonu Izraelovu, da slave ime Jahvino.Ondje stoje sudačke stolice, stolice domaDavidova.Molite za mir Jeruzalemov! Blago onimakoji tebe ljube!Neka bude mir u zidinama tvojim i pokoju tvojim palačama!Radi braće i prijatelja svojih klicat ću Mirtebi!Radi Doma Jahve, Boga našega, za srećutvoju ja ću moliti (Ps 122, 1-9).Prema biblijskoj objavi jasno se vidi daje čovjek pozvan sa svoje strane učinitisve da bi mogao prihvatiti ono što je Bogu svojoj ljubavi za nj pripremio. Zato ječovjek pozvan na obraćenje, što je put domira na kojemu on ostavlja sve što musmeta da doživi i živi mir. Da bi uspjeloobraćenje koje po sebi znači ostavljanjesvijeta i njegovih obećanja i otvaranjeBogu koji je mir – pojedinac, obitelj iod vremena do vremena cijeli narod moraoje ne samo moliti nego i postiti, vjerovatii ljubiti, pomirivati se i praštati, dabi mogao nadvladati sve poteškoće i ući umir koji Bog obećava. To se sve događa naposeban način u hodočašćenju.Papa Ivan Pavao II. piše o hodočašću udokumentu „Hodočašćenje u Velikom ljubileju2000.“, br. 8, o hodočašću Izraela:„Božjemu narodu žrtvi obeshrabrenja, opterećenomnevjernošću, proroci navješćujutakođer mesijansko hodočašće otkupljenja,koje je otvoreno eshatološkom obzorjuu kojemu će se svi narodi zemlje okupitina Sionu, mjestu riječi Božje, mjestu mirai nade. Doživljavajući ponovno iskustvoizlaska, narod Božji mora dopustiti da muDuh otkloni srce od kamena i dadne musrce od mesa, u životnom putovanju moraizraziti pravednost i ljubomornu vjernosti postati svjetlom svim narodima do danakad će Gospodin Bog na svetom brdu ponuditigozbu za sve narode.“IV. ISUS HODOČASNIKTijekom povijesti, u punini vremena,sam Bog po svom Sinu Isusu Kristu postaječovjekom i polazi u susret čovjeku i želiga vratiti u „dom mira“. Zato se može rećida je Isus također hodočasnik, ali s drugačijimpredznakom. On na svom hodočašćuovom zemljom nije tražio Boga negočovjeka i pružio mu je božanski jednostavanput do mira koji dolazi od Boga, jer ondaje mir (usp. Iv 14, 27). Njegovo utjelovljenjeje početak njegova hodočašća kojese nastavilo u onom trenutku kad su gaMarija i Josip odnijeli u hram da ga prika-Da bi uspjelo obraćenje koje po sebi znači ostavljanje svijeta i njegovih obećanjai otvaranje Bogu koji je mir – pojedinac, obitelj i od vremena do vremena cijelinarod je morao ne samo moliti nego i postiti, vjerovati i ljubiti, pomirivati se ipraštati, da bi mogao nadvladati sve poteškoće i ući u mir koji Bog obećavažu kao svoga prvorođenca, prema propisui zakonu da se svako prvorođenče prikažeGospodinu (usp. Lk 2 , 22-26).Isus je s 12 godina nastavio svoj hodočasničkiput. Pošao je, prema propisu zakona,sa svojim roditeljima u Jeruzalem(usp. Lk 2, 41) da se pokloni u hramu, kaošto je to bio propis od davnina: „Triput nagodinu neka svi tvoji muški stupe predGospodara Jahvu“ (Iz l 23, 17). Za svogajavnoga djelovanja Isus, od vremena dovremena, o različitim blagdanima takođerhodočasti (usp. Iv 2, 13; 5, 1 i sl.). Isusoviodlasci na brda, njegov post u pustinjii smrt na brdu izvan grada su postajenjegova hodočasničkog puta, a na brduUzašašća završava svoj zemaljski hodočasničkiput (usp. Mt 5, 1-2; 4, 1-11; Iv,19, 17; Dj 1, 6-12).Obećavši svojim učenicima da će biti s njima,šalje ih do na kraj svijeta, a svoju nazočnostostvaruje svojom euharistijskom nazočnošćui putuje sa svojim narodom krozpovijest sve do na kraj zemlje i do kraja vremena.Papa piše u dokumentu „Hodočašće“,br. 29, razmišljajući o hodočašću čovječanstva:„Hod čovječanstva, koji se događa unapetostima i suprotnostima, upravljen jedakle u neprevarljivom hodočašću premaKraljevstvu Božjem koje je Crkva dužna navješćivatii ostvariti odvažno u potpunoj lojalnostii ustrajnosti, jer je pozvana od svogaGospodina da bude sol, kvasac, svjetlo i gradna gori. Samo će se tako otvoriti putovi nakojima će se ljubav i vjernost sastati, a pravdai mir zagrliti“ (Ps 85, 11). U ovaj hodočasničkihod Crkve, naroda Božjega i cijelogačovječanstva pozvan je svaki kršćanin. „Zakršćanina je hodočašće slavljenje vlastitevjere, kultna manifestacija koju treba živjetivjerno tradiciji, s intenzivnim religioznimosjećajem i kao ostvarivanje njegova pashalnogpostojanja“ (Hodočašće, br. 32).Ukratko rečeno, smisao hodočašća jetraženje Boga koji se objavio u različitimvremenima i na različite načine i na različitimmjestima, a da bi se susret s Bogomostvario u hodočasničkom hodu, čovjekse mora pokrenuti iz svakidašnjeg životai krenuti na put te slaviti svoju vjeru umolitvi i kultnom slavlju, da bi Bog mogaoosloboditi čovjeka od staroga kvasca grijehai zloće i ponovno se s njime uputiti kaohodočasnik prema Kraljevstvu Božjem.Stoga se u hodočasničkim mjestimamora oblikovati bogo-služje koje će postatičovjeko-služje.(Svršetak u sljedećem broju)10 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 11snimio Tvrtko Bojić

MeditacijaMeditacijaČEKANJE BOŽIĆNOG SVJETLAs. Dominika AnićBožićno svjetlo je došlo prosvijetliti svakoga čovjeka, ne samo neke odabrane. Tajna je u tome što mi to svjetlone možemo tako lako primijetiti. Možemo ga samo intuitivno spoznati, poput pastira. Njegovom se djelovanjumožemo otvoriti samo bez ustezanja, njemu se možemo klanjati bez straha od gubitka. Svjetlo nije tu da naszaslijepi nego da otkrije i osvijetli sve predjele naše duše, da nas očisti od tame zabluda, krivih spoznaja iprivida svake vrste i da nam osvijetli naš vlastiti životni put, kao jedinstvenu šansu za suputništvo s BogomŽivimo u vremenu velike nestrpljivosti iužurbanosti. Ponekad nam se učini daće nas grozničavo utrkivanje s vremenomjednostavno samljeti. Osjećamo se nesigurni,uhvaćeni u mrežu vlastitih nedostižnihambicija. I čini nam se što naše trčanje postajeintenzivnije i napetije, to manje sustižemopostavljene ciljeve. Čini se da nam izmičeono bitno i to nas ljuti, čini frustriranima.Iz frustracije onda pribjegavamo još zauzetijemangažmanu, još grčevitijoj borbi koja nasonda „izluđuje“ i čini nezadovoljnicima.li. Sjetimo se kako se Natanael jednom čudio:“Iz Nazareta da može biti što dobro?“U tome i jest tajna Božjega djelovanja. Oniz onoga što je neugledno i prezreno izvodiveličanstvena djela i onomu što je prezrenovraća dostojanstvo.U ovoj spoznaji krije se šansa i za naš vlastitiživot. Bog djeluje i u onim dijelovimanaše osobnosti koje mi sami preziremo, ilinas drugi zbog toga preziru, u odlikama kojihse stidimo ili koje bismo najradije preddrugima sakrili. I kad svi posumnjaju da odnekog može doći nešto dobro, Bog je spremanučiniti iznenađenje. On je to pokazaobezbroj puta u ljudskoj povijesti, a isto možeučiniti i u našoj maloj, osobnoj povijesti.Bog koji iznenađujeBezbroj puta povijest nam je svjedočilao Božjim iznenađenjima, bilo da su ona vezanauz neku osobu ili uz cijele narode. Umnogim situacijama ta iznenađenja bivajuu najmanju ruku neočekivana. Njegovzahvat u naš život nekada doživimo tolikougodnim kao da smo otkrili skriveno blago,no drugi put to može biti toliko neugodnoda pomislimo kako nam se svijet ruši. Ali toje uvijek dobro. Neka se sruši sve što smolažno ili ishitreno gradili i što u sebi ne krijeneku veću vrijednost. Dobro je da se našemalo gnijezdo od vremena do vremena protresei da Bog prema svojoj volji uđe u našživot, sa svojim zahtjevima koji su nam ponekadi teški. Možda Bog traži da posve napustimognijezdo i odvažimo se za let.Svaki takav Božji zahvat nosi sa sobomdozu nerazumijevanja, pa i straha, što namnajteže pada jer smo naučili biti sigurni,ugniježđeni, naučili smo znati što nam sedogađa i već unaprijed sagledavati mogućeposljedice. To je Božji scenarij koji smoveć vidjeli kad je riječ o njegovu zahvatu uljudsku povijest posredstvom Marije, Abra-Došašće – poziv na strpljivostUpravo zato nam liturgijsko vrijeme adventaili došašća svake godine iznova daruješansu za ozbiljno preispitivanje smjeranašega života, vraća nas onom što je doistabitno i u otajstvenom iščekivanju Djetetaiz Betlehema nudi odgovor na tolikanaša pitanja. Advent je poput trudnoće,kada se pred našim očima počinje otkrivatinovi život, tajna kojoj uvijek iznova pokušavamootkriti smisao i u kontekstu našegavlastitog postojanja. I kako odmiču dani adventa,u nama sve više raste božićna svjetlostkoju naziremo u bljeskovima spoznajeo vrijednosti našega vlastitog, a i svakogadrugog života, kao velikog dara od Boga.Advent nas zove i na strpljivost, što jezapravo najteže naučiti, jer nam je strpljivočekanje jednostavno strano u svijetu u kojemse reklamira uspjeh na brzinu i mnogese energije troše na vanjski dojam. U tomese može skrivati velika prevara, jer prekomjernoblještavilo više zasljepljuje negošto osvjetljava. To nam uvijek iznova potvrđujei božićna stvarnost. Bog se rađa izvanblještavila, na rubovima ljudskog interesai zanimanja, počevši od Nazareta, malogaprovincijskog mjesta u kojem je živjela Marija,a koje ni po čemu nije uživalo posebanugled. Štoviše, na račun njega su se i šalihamovekćeri, koja nije razumjela što joj sedogađa ali je bila dovoljno hrabra i otvorenada prihvati Božji plan i da mu se posvemaposveti. Bog često u našim životimaostaje nedjelotvoran zato što nismo spremniotvoriti se njegovoj volji, makar mnogotoga ne razumijemo. Naša poteškoćajest u tome što umišljamo da mi najboljeznamo što je za nas dobro i da se nitko, pani Bog, ne treba tu miješati. Još jedna stvarnostkoja nas pogađa jest neka vrsta podvojenosti.Mi bismo sad malo vjerovali u Božjevodstvo našega života, a onda bismo svremena na vrijeme sami uzeli stvar u svojeruke pa i samom Bogu sugerirali koji bipotezi za nas bili najbolji.Božje svjetloO Božiću nas uvijek prožimaju posebniosjećaji ponosa i nekoga drugačijeg raspoloženjazbog činjenice da je sam Bog postaomalo dijete, da je htio biti jedan od nas, daje ušao u našu ljudskost na način kako točini svako dijete – rođenjem od majke. Izato nas božićni blagdani ispunjaju osjećajimanježnosti i topline. I znakovi Božićanam uvijek iznova snažno progovaraju– štalica, anđeli, pastiri, zvijezda, mudracikoji se zapućuju iz dalekih zemalja na poklonKralju, darovi... Sve izgleda nekako idiličnodok to promatramo situirani u toplimdomovima i u izobilju svake vrste. A oni kojihse i danas izravno tiče siromaštvo, bijedasvake vrste, žalost zbog gubitaka, onikoji u sebi i oko sebe ne vide ništa doli beznađei tamu, kako je njima za Božić?Ponekad se toliko zaboravimo da ne mislimokako je božićna svetkovina ponajprijeproslava svjetla koje je došlo prosvijetlitisvakoga čovjeka, ne samo neke odabrane.Božje svjetlo probija u svaku tamu i rasvjetljujeje. Tajna je u tome da mi to svjetlone možemo tako lako primijetiti. Možemoga samo intuitivno spoznati, poputpastira. Njegovom se djelovanju možemootvoriti samo bez ustezanja, njemu se možemoklanjati bez straha od gubitka. Svjetlonije tu da nas zaslijepi nego da otkrije iosvijetli sve predjele naše duše, da nas očistiod tame zabluda, krivih spoznaja i prividasvake vrste i da nam osvijetli naš vlastitiživotni put, kao jedinstvenu šansu za suputništvos Bogom. Da nam razotkrije našaUlaskom božićnog svjetla unaše živote Bog nam uvijekiznova postavlja novi početak.Hoće nam reći da više netrebamo biti robovima vlastitekrivnje već da, rasvijetljeni,možemo započeti iznova. Božićje blagdan novoga života,novoga početka, ma koliko godsmo godina već izbrojiliživotna zastranjivanja i oslobodi nas iz gustišanaših laži u koje smo se zapleli, kojesu nas otuđile od Boga i jedne od drugih.Svaka laž čovjeka otuđuje najprije od njegasamoga, a onda i od drugih i od Boga.Ulaskom božićnog svjetla u naše životeBog nam uvijek iznova postavlja novi početak.Hoće nam reći da više ne trebamo bitirobovima vlastite krivnje već da, rasvijetljeni,možemo započeti iznova. Božić je blagdannovoga života, novoga početka, ma kolikogod smo godina već izbrojili. Ne moramoviše biti robovima ni svoje obiteljske povijestikoja nas ponekad prati kao teški balast,jer Bog i ovoga Božića svakoga od nas zovena posve novi početak. Sada možemo na jedinstvennačin s Bogom započeti svoj živottemeljen na pojavku Božjega čovjekoljublja,bez obzira na našu životnu povijest. Rubovinaših života, naše „štale“, mjesta na kojimaodbacujemo ili na kojima ne prihvaćamosvoje emocije, nagone, slabosti, mjesta sugdje se Bog želi roditi u nama. I uzaludni ćenam biti svi naši dobro očišćeni i mnoštvomdekoracija i umjetnih svjetiljki pomnjivouređeni prostori, ako ne postanemo svjesnida samo u stavu poniznosti možemo primitiBoga u svoj život. I da on dolazi mimo našihočekivanja i spremljenih prostorija, daon sa svojim svjetlom ulazi u sve naše životnetame i neozračena skrovišta.Bog ulazi u vlažne i neugodne prostorijenaše duše i preobražava ih svojimsvjetlom. I naše „štalice“ mogu postatimjestima klanjanja životu, mjestima Božjegablagoslova i opredjeljenja za dobrotu.Mjestima gdje pristajemo na svoju vlastituistinu, promatranu u spektru Božjegasvjetla u otajstvu Božića.12 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 13

Božićna pričaSJAJ U ŠTALIStjepan TomićUjednoj pobogatoj zemlji živioneki mrzovoljni čovjek. Imao jedobru ženu. Ni previše lijepu, niružnu. Marljivo je radila na imanju. I onse trudio, ali nije baš bio uspješan kaoponeki od susjeda, čija su imanja cvala.Možda nije bio ni neuspješan, ali to nijeznao jer je sav stremio prema vrhuncima.Ipak nije zavidio onima koji su bilivješti da iz svega izbiju bar lipicu. Slutioje da prazninu, koju je osjećao u sebi,ne bi mogle ispuniti ni milijarde lipa. Nomudrost bi zasigurno mogla, mislio je. Itako je jednog jesenskog jutra, ustavšikao i obično prepun nezadovoljstva, odlučiokrenuti u potragu za mudrošću.– Ženo! Čuvaj kuću i imanje – rekao je.– Ja moram proći svijetom i naći mudrost.– Idi! – reče mu žena nježno. – Nađisvoje svjetlo i vrati se nasmijan. Ja ćusvake večeri na prozor staviti upaljenusvijeću da vidiš kad se budeš vraćao.Navukavši ranac na leđa čovjek pođe.Bio je čuo za nekog mudrog starca kojiživi u osami na rubu pustinje, što se steralasve do visokih ljubičastih planina.Tko pronađe put do njega i vjerno musluži, steći će mudrost, govorilo se.U napornom pješačenju nizali se tjedni.Svu hranu što je ponio, čovjek je pojeoi vodu popio. Sad je po selima čistiosvinjce i torove, cijepao drva i vodu donosiokako bi zaslužio malo jela. No nasela nailazio je sve rjeđe. I jednog zimskogjutra gladan i promrzao našao sena rubu pustinje. Daleko na obzoru svjetlucalasu se ljubičasta brda. Čovjek skupisvu preostalu snagu i krene premanjima. Kad je zašlo slabašno sunce, zabrijaoje leden vjetar. Crnim je nebomdojedrio mjesec i pustinja se zabijeljelakao osniježena. Usred bjeline nešto jesvjetlucalo. Radoznalost dade čovjekukrila. On potrča i silno se začudi. Našaose na rubu jezerca. Voda bistra. Ljeska seod bijele mjesečine. A točno preko jezera,posve nisko, kao da na vodi sjedi, treperisitna zvjezdica. Čovjek se zagleda unju i shvati: nije to zvjezdica nego svjetiljka.Mora da tamo netko stanuje. Svjetlozadrhti. Kao da ga je zvalo. Puhalo jesve jače i bivalo sve studenije. Čvršće seomota tankim izderanim ogrtačem i savse usmjeri na ono svjetlo. Ondje je sigurnotoplo sklonište gdje će možda dobitikomad kruha i kakav pokrivač da seodmori zavučen pod sijeno. Jest, štala bimu sada bila kao palača!Upravo kad se htio baciti u hladnu jezerskuvodu da dopliva do druge obale,otkri čamac. Počeo je padati snijeg. Razbješnjelivjetar u čovjekovo je lice kaoiglice zabadao sitne smrznute pahulje.Čamac se zanosio, vrtio i opasno naginjao,ali druga je obala ipak bivala svebliže. I napokon! Ugazivši u snijeg skorodo koljena čovjek s mukom načini nekolikokoraka. Pred njim ni iz čega izronitamni lik štaglja. Unutra nađe mladuženu s djetetom i mužem. I oni se skloniliod nevremena. Čovjek se povuče u kut,gdje napipa malo slame i sjede. Iako bijašeumakao i snijegu i vjetru, zubi mucvokotali, koža se ježila od hladnoće i makoliko je puhao u šake, nikakva toplinanije ga prožimala. Onda se zagleda premaonom bračnom paru. U njihovoj je blizinistajala žara. Muškarac je na nju upravostavljao šaku suhih grančica, koje veselozaplamtješe. Dok je razmišljao bi liih zamolio za malo topline, muškarac muse okrenu i reče sa smiješkom:– Dođite. Toplinu treba upijati, a ne rasipati.Čovjek ustade. A čim zakorači premavatri, toplina ga prože pa zastade. Činilomu se da ne smije ometati mladi par.Tada zapazi kako se žena smješka previjajućisinčića. I dijete se smješkalo. I upiraloprstićem u nj. I u čovjekovu srcu zaplešemisao prepuna miline i topline:– Ja sam Mudrost! Tražio si me i našaosi me!Čovjek se od sreće nasmije. Smijao sei smijao i tko zna dokle bi da mu pogledne pade na otvorena vrata, kroz kojaugleda kuću s prozorčićem. A na njemumalo svjetlo. Pa to je moja kuća, vrisnusva njegova nutrina.– Vratio sam se svojoj kući! – viknunaglas pa se zbunjen osvrnu prema onomeparu s djetetom, ali tamo, kraj žare sgorućim grančicama, ne bijaše nikoga.Mudrost je u meni, rodila se u štalicimoga srca, shvati i radostan uputi sekući, svojoj ženi.NAVIJEŠTATI KRISTAPapa Pavao VI. u Manili 1970.Jao meni ako ne propovijedam Radosnu vijest. Ja sam naime od njega, odsamoga Krista, poslan. Ja sam apostol, dakle i svjedok. Što je cilj veći, što je zadaćateža, to snažnije i žarče ljubav Kristova potpuno nama ovladava. Morampropovijedati njegovo ime: Isus je Krist, Sin Boga živoga; on nam je očitovaonevidljivoga Boga, on Prvorođenac svakoga stvorenja, jer je u njemu sve stvoreno.On je učitelj i otkupitelj ljudi; on se za nas rodio, umro i uskrsnuo.On je središte povijesti i svih stvari; on nas poznaje i ljubi; sudrug je i prijateljnašega života; čovjek bola i nade; doista, on ima ponovno doći da bude našsudac, ali i punina života i blaženstvo naše, kako se nadamo.Oh da, nikada ne bih prestao o njemu govoriti: On je svjetlo i istina, još i više:put, istina i život; on je kruh i izvor vode žive, utaženje naše gladi i žeđi; on jepastir, vođa, uzor, utjeha naša, brat naš. Poput nas, i više od nas, bio je malen,siromašan, ponižen, izvrgnut naporima, tlačen, strpljiv. Poradi nas je govorio, činiočudesa, uspostavio novo kraljevstvo u kome su siromasi blaženi, gdje je mirpočelo zajedničkoga života, gdje se podižu i stječu utjehe oni koji su čista srcai oni koji tuguju, gdje se nasićuju oni koji su gladni pravde, gdje mogu postićioprost grješnici, a svi se osjećaju braćom.Eto, to je Krist Isus o kome ste nešto čuli i komu pripada većina od vas, jer stekršćani. Vama, dakle, o kršćani, ponavljam njegovo ime i svima ga navješćujem:Krist Isus je početak i svršetak; alfa i omega, kralj novoga svijeta, tajanstveni inajviši smisao ljudske povijesti i naše sudbine;On je posrednik i na neki način most između zemlje i neba;On je najvećma i više od svih Sin Čovječji, zato je Sin Božji, vječni, neograničen,Sin Marije, blagoslovljene među svim ženama, Majke svoje po tijelu, i Majke našepo zajedništvu s Duhom otajstvenoga tijela.Isus Krist! Ne zaboravite, njega vam za vječnost propovijedamo! Htjeli bismo danjegovo ime odjekuje do nakraj zemlje i u sve vijeke vjekova. Upamtite ovo i promišljajteo tome: Papa je ovamo stigao te je među vama i navijestio vam je Isusa Krista.Čineći to izričem također i drugu dinamičku ideju koja me vuče k vama: Naime,Krista treba slaviti ne samo po tome što je on u sebi. Njega treba veličati i ljubitii zato što je on za sve, za svakoga pojedinoga od nas, za sve narode, za svako vrijemei svaku kulturu. Krist je naš Spasitelj. Krist je naš najveći dobrotvor. Krist jenaš osloboditelj. Trebamo Krista kako bismo bili izvorni i dostojanstveni ljudi uzemaljskim protegama, a spašeni i uzdignuti u red nadnaravi.14 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 15ilustrirala Sonja Tomić

SvjedočanstvoSvjedočanstvoOD KULTURE SMRTI DOCIVILIZACIJE ŽIVOTA (II.)Neizmjerno sam zahvalna što pripadam Katoličkoj Crkvi jer namsakramenti euharistije i ispovijedi uvijek daju pristup milosti i nudemogućnost za obraćenje. Crkva je doista majka koja nam daje ono štonam trebaGabriele KubyOno što današnji svijet naziva slobodompočiva na laži.Laž kaže: Ti si slobodan i ti smiješ sve:sve vrste seksa u svako doba. Laž ti oduzimamogućnost ispunjenja čežnje za ljubavljui za obitelji. Laž kaže: seks je siguran.Ona prešućuje štetu koju nanosipilula, divlje širenje SIDE i spolnih bolesti,porast ranih trudnoća i ranih pobačaja, tjelesnei duhovne patnje žena koje su počinilepobačaj. Laž prikriva istinu o ljudima,ona prikriva tko jesi i tko možeš postati.Lažljivac te ne voli i ne želi da naučiš ljubiti.Lažljivac prije svega ne želi jedno: tvojevječno spasenje.Ali Bog želi tvoje spasenje, u ovom i uvječnom životu. Bog čovjeku – tebi i meni– govori nešto posve drugo: Ja sam ljubav.Ja te ljubim. Pozvao sam te na ljubav. Daosam ti slobodu jer bez slobode ne možešljubiti. Dao sam ti razum da ispravno koristišsvoju slobodu. Ako me ljubite, držatćete moje zapovijedi (Iv 14,15).U ime svoje vlastite budućnosti vi imatepravo staviti pod znak pitanja sadašnjestanje. U vašim rukama leži budućnost. Želiteli nastaviti s ovim kaosom ili želite graditikulturu života time što osnujete obiteljikoje udomljuju ljubav, obitelji u kojimadjeci darujete život i svoju ljubav, tako daizrastaju zdravi i sretni ljudi?Odlučiti se za ljubavUvjerena sam da to želite. Uvjerena sami da svatko od vas želi tomu doprinijeti, ito jasnim opredjeljenjem za Boga, našegaStvoritelja, i za istinu o svemu što je stvoreno.Bog ima naum za čovjeka, za svakogapojedinca. Taj naum nam se otkriva već naprvoj stranici Biblije. Tamo piše: „Na svojusliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božjuon ga stvori, muško i žensko stvori ih“(Post 1,27). U drugom izvještaju o stvaranjupiše: „Stoga će čovjek ostaviti ocai majku da prione uza svoju ženu i bit ćenjih dvoje jedno tijelo“ (Post 2,24). Već usamom početku Biblija govori o trajnoj zajednicimuškarca i žene u braku, i čini tosve do posljednje stranice, do obećanja nebeskesvadbe između Krista i Crkve. U svjetlute istine imamo zadatak živjeti krjeposnoi čisto!Jesu li to staromodne vrijednosti kojeviše ne vrijede? Želimo čist zrak, čiste živežnenamirnice i čistu odjeću – ali čistosrce? No, nije li upravo to najvažnije? Tovjeruju mladi Irci koji su osnovali pokret„Čisto srce“. A što je s krjepošću čistoće? Jeli to lanjski snijeg? Ne, nikako! Znate li štoznači čistoća? Jedinstvo tijela i duše u seksualnosti,jedinstvo tjelesnog sjedinjenja ibračne veze, jer svaki dodir tijela je i dodirduše. Čistoća znači biti toga svjestan – prijebraka i u braku. Ako raskinemo to jedinstvoranjavamo svoju dušu. Sebe i drugečinimo nesretnima.Istinska ljubavSeksualno sjedinjenje je najintimniji susretkoji postoji među ljudima. Biblija za tokoristi riječ poznati. Muškarac i žena poznajujedan dugoga u dubini bića. Zatoseksualnost vezuje, htjeli mi to ili ne. Dvojepostaju jedno tijelo. Kakvog li poniženjaako to nije čin ljubavi, nego jedan drugogaiskorištava za zadovoljavanje poriva!Ali kakav se raj otvara kada je to čin ljubavii predanja, tako velik da iz njega moženastati novi čovjek komu Bog daruje vječnudušu!Seksualnost je predivna snaga koju jeBog povjerio čovjeku da zajedno s njimestvori novoga čovjeka. Bog želi da čovjeknastani zemlju. Zato muškarac i žena čeznujedno za drugim i doživljavaju tjelesnosjedinjenje kao vrhunski užitak. No, nečezne samo tijelo za užitkom, nego i srcečezne za ljubavlju.Istinska ljubav kaže: Ti i samo ti, i ti zauvijek.Kada muškarac i žena brakom odgovorena tu dvostruku čežnju, tada je stvorenprostor u kojem ljubav može postatiplodna i utjelovljuje se u djetetu, novomčovjeku.Duboki smisao sjedinjenjaVidimo, dakle, da je dublji smisao sjedinjenjau jedno tijelo zapravo brak i obitelj,doživotna zajednica muškarca i žene. Bogse želi nastaniti u tom jednom tijelu. Bognije puritanac. On nam ne želi uskratitinešto što nam je darovao: ekstatično iskustvoseksualnog užitka. Bog želi da užitakbude posvećen, a to se događa po sakramentubraka.Papa Ivan Pavao II. naučavao je teologijutijela. On pokazuje što za muškarcai ženu znači biti stvoren na sliku Božju,kako se savršeno sjedinjenje ljubavi Oca,Sina i Duha Svetoga odražava u spolnomsjedinjenju muškarca i žene, te djetetakoje iz njega proizlazi. Zato, tako kažeBenedikt XVI. u svojoj enciklici Deus Caritasest, eros treba pročišćenje. Da bismobili sposobni za predanje u braku,moramo se osloboditi sebeljublja. To nitkone može naučiti kroz egoistično trošenjeseksa, nego kroz čekanje, sazrijevanjei odricanje.Zato pričekajte s tjelesnim predanjemsve dok se vaša srca ne predaju i ne povežu,sve dok pred Bogom i ljudima neizreknete svoje veliko Da. U vremenu čekanja,osobnog sazrijevanje, pripremanja,bit ćete svjetiljka na svijećnjaku. Upočetku će vas zbog takvog načina životamožda smatrati čudacima, ali postat ćeteljudi koji stvaraju mjerila za svoje prijatelje,braću i sestre, obitelji. Da, odbitćete unaprijed uzeti ono što tek u brakupostaje istinska sreća. To odricanje je investicijaza vašu budućnost. Odričete senečeg malenog da biste postigli ono veliko.Tako stvarate svjetleće otoke kultureljubavi i života.Gdje si ti?Možda sada u sebi osjećaš želju da pođešuzvišenim putem ljubavi, ali i strahda bi to moglo biti preteško, ili pak odbojnost.Ovisno o tome kako sada živiš, u tebiće vladati različiti osjećaji: duboko pristajanjei radosno pouzdanje, nejasna odbojnostili pak odbijanje: Bilo jednom… To jenemoguće… Vremena su se promijenila.Na čemu si ti sada u svojemu životu?Pogledajmo izbliza tri moguće situacije ljudikoji nisu u braku:1. Ako si još nevin sve su ti mogućnostiotvorene, bilo da živiš sam ili imaš momkaili djevojku. Iako se nevinost žene posebnoštiti, ona vrijedi i za muškarca. Ne morašse vraćati nego samo oprezno idi naprijed.Jednoga dana moći ćeš nekomu reći:Na tebe sam čekao, na tebe sam čekala. Bijelahaljina pred oltarom izražavat će istinu iispunit će se obećanje proroka Izaije: „Kaošto se ženik raduje nevjesti, tvoj će se Bog tebiradovati“ (Iz 62,5).Vama koji ste još sačuvali svoju nevinosta niste uvijek sigurni jeste li na pravomputu kažem: Da, na pravom ste putu.Isplati se čekati! Svi koji su pošli krivim putovimabili bi sretni da su na vašem mjestu.Vi nosite dragocjeni dar u krhkim posudama.2. Možda živite u ljubavnoj vezi kaomuž i žena, ali se iz raznoraznih razlogane usuđujete reći Da. Uzimate sredstva zazaštitu od trudnoće. Ivan Pavao II. s tim uvezi kaže: jezik tijela laže. Tijelo se predaje,ali se odbija i sprječava njegova plodnost.Kada bi se rodilo dijete, postali biste roditeljiiako na to niste spremni. Razmišljalibiste čak i o pobačaju. Nije li šteta bojati sedjeteta tijekom tolikih godina, umjesto dajedno drugom kažete Da i da se radujetedjetetu – plodu vaše ljubavi?U toj situaciji imate tri mogućnosti: 1.Prekinut ćete sa seksualnim odnosom dabiste mogli donijeti jasnu odluku. 2. Vašće se odnos raspasti zato što nije autentičan.3. Iz ovog ćete odnosa otklizati u brak.Može ispasti dobro, ali često to nije slučaj.Istraživanja pokazuju da je stabilnost brakakod partnera koji su već prije živjeli zajednoniža od prosjeka.Savjetujem vam: prekinite seksualni odnosčak i ako se volite, upravo zato što sevolite; dajte jedno drugomu iznova slobodute zajedno i s Bogom raščistite jeste listvoreni jedno za drugo.3. Možda si imao/imala jednu ili višeljubavnih veza i sada si sam/sama. Sve jeto bilo zbog tvoje potrebe za ljudskom blizinomi podrškom. Uvijek je postojala nadada će sljedeći/sljedeća biti ona prava osoba.No, nisu li se riječi „volim te“ s vremenompotrošile? Kakav utjecaj opetovanarazočaranja i novi početci imaju na tvojusposobnost vezivanja?Neovisno o tome kakve rane i krivnju sasobom nosiš, znaj da si slobodan. Ti možešpočeti iznova. Bitno je da si uzmeš vremena– i nemoj ga mjeriti u mjesecima, negou godinama – da pročistiš, osnažiš i oblikuješsvoje srce, da naučiš što je prijateljstvo,da stekneš vlast nad sobom da bi sejednoga dana doista mogao darovati jednojosobi. Najbolje mjesto za to je upravoMeđugorje.Radosna vijestRadosna vijest za tebe je sljedeća: neovisnoo situaciji u kojoj se nalaziš, ti se možešpromijeniti. Možeš ponovno steći svojučistoću. Naš Bog je milosrdan i više seraduje obraćenju jednoga grješnika negozbog 99 pravednika. Svećenici imaju vlastod Boga da ti kažu: „Odrješujem te od tvojihgrijeha“. Bezgrješna i čista Gospa ovdjese ukazuje već tako dugo vremena da binam darovala dar obraćenja. U tvojem ćese životu ostvariti riječi proroka Ezekiela:„Poškropit ću vas vodom čistom da se očistite.Očistit ću vas od svih vaših nečistoća i odsvih kumira vaših. Dat ću vam novo srce, novduh udahnut ću u vas!“ (Ez 36,25)Moguće je da te Bog zove na celibat, naposvećeni život. Budimo zahvalni redovnicimai svećenicima što su velikodušno, ispremni na žrtvu, odgovorili na Božji poziv.Oni već sada žive kao zaručnici IsusaKrista, što ćemo jednoga dana svi doživjetiu nebu.Utecite se Bogu u molitvi. On nas je pozvaona ljubav i on će nam dati milost dakročimo tim putem u savezništvu s njime.Svatko tko se hrabro odluči na taj put činito ne samo za sebe, nego za sve one koji snjim dolaze u doticaj.Neizmjerno sam zahvalna što pripadamKatoličkoj Crkvi jer nam sakramenti euharistijei ispovijedi uvijek daju pristup milostii nude mogućnost za obraćenje. Crkvaje doista majka koja nam daje ono štonam treba.Ne moramo biti sveti da bismo radili zaBoga, ali moramo težiti za svetošću. Bogtreba svakoga da prenosi njegovu porukusvima koji žive „u tami i u sjeni smrti“, naposeljudima vašega naraštaja. Mnogi nisunikada čuli da doista postoji put ljubavi.Ti si slobodan odlučiti se za dobro, ovdjei sada. Istina će te osloboditi! Imajte povjerenjai budite hrabri!Svakomu želim da ide putem ljubaviradosna srca. Tim putem ne idemo sami.Gospa samo čeka da je primimo za ruku.Neka nas njezin blagoslov prati.(Prevela i obradila Lidija Paris)16 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 17snimio Luka Rupčić

20. Mladifest 20. MladifestŠTO GOD VAM REKNE,UČINITE (Iv 2, 1-9)UVODNA KATEHEZAmons. Domenico SigaliniTrećeg dana bijaše svadba u Kani Galilejskoj.Bila ondje Isusova majka. Nasvadbu bijaše pozvan i Isus i njegoviučenici. Kad ponesta vina, Isusu će njegovamajka: „Vina nemaju.” Kaže joj Isus: „Ženo,što ja imam s tobom? Još nije došao mojčas!”. Nato će njegova mati poslužiteljima:„Što god vam rekne, učinite!”Ako pratimo kronologiju prvih Isusovihdana, Isusa koji naviješta evanđelje, onogakoji očarava mlade, tješitelja patnji, te ako jeusporedimo s velikom kronologijom početkasvijeta prema poetičnom opisu iz Biblije,nailazimo na značajnu podudarnost. Obje supriče načinjene od sedam dana i u svakoj odnjih je slavlje: svetkuje Bog Otac koji se odmaranakon stvaranja svijeta, ide na slavlje iIsus nakon što je okupio oko sebe svoje apostole.Sedam dana Bog ima da stvori nebo izemlju. Sedam dana trebalo je Isusu da okupisvoju družinu, da privuče apostole svojojljubavi za Kraljevstvom. U taj stvaralački tjedansmješta se znamenje vina u Kani Galilejskoj.Doseže svoj vrhunac na jednoj svetkovini,kao što stvaranje doseže svoj vrhunac uslavlju Oca koji se odmara zadovoljan onimšto je stvorio. Jedan od svakako vrlo znatiželjnihpromatrača je Natanael: nepovjerljivbranitelj koji se ne da privući bajkama, kojiosjeća očaranost Isusom, ali je još uvijek zarobljensvojim predrasudama.foto ĐaniBila je ondje i Isusova majkaOva primjedba iz Evanđelja nije indiskrecijana popisu uzvanika na vjenčanje, već objavajedne značajne nazočnosti u novom tijekuzbivanja za čovječanstvo, u povijesti spasenja.Žene se dvoje mladih. Završili su s potragom.Bilo je to dugo povuci-potegni, put napetostii odluka, lijepih iskustava otvaranjaživotu, otkriće novoga svijeta, možda čak iiskustvo krhkosti, iskustvo sebičnosti iz kojegse izašlo uz veliki napor. Pokušaji posjedovanja,želja pobijediti drugoga, no naposljetkujedno lijepo razumijevanje, želja usrećiti druguosobu, prihvatiti dar i uzvratiti bezuvjetno.To dvoje se više ne trebaju skrivati, zahtijevatidokaze, pratiti trendove. Danas se onidaruju jedno drugomu i vjeruju jedno u drugo.Stavljaju se u Božje ruke. Znaju da Bog sanjas njima, da ih prati jer mu je stalo vidjetiih sretne te im povjerava izvor života. Oniće biti njegovi suradnici u stvaranju čovječanstvate ne mogu ne biti puni ljubavi kao štoje On živi u Presvetom Trojstvu. Daruju jednodrugomu ljubav te nastavljaju san o ljubaviBožjoj na svijetu. Pred sobom imaju životza kojeg znaju da je prepun nepredvidivih događaja,teškoća u ostvarivanju snova o vlastitomživotu. Mnogo su vremena proveli kujućiplanove te ih sada napokon mogu započetiostvarivati mladenačkom iskrenošću. Shvatilisu da njihova ljubav nije privatna i samo nutarnjapustolovina. Znaju da su dio mreže odnosakoja jača. Još snažnije povezuju čovječanstvo.Spajaju dvije obitelji, stvaraju noverodbinske veze, čvršće niti ljubavi. Brak je uvijeknajveći ulog nekog naroda. I zbog te ljubavi,zbog tih snova, zbog tih prostodušnih pogleda,zbog te molitve… bila je ondje IsusovaMajka. Pozvali su Gospu na vjenčanje. Kolikoputa su vjerojatno pregledavali listu uzvanikakoja se svaki puta produžavala. Umiješali suse otac i majka da ožive nepoznate rodbinskeveze, poveznice s njihovom mladošću. Moralose boriti kako bi broj ostao mali jer novacaje uvijek bilo malo, no bili su odlučili na vjenčanjepozvati Majku Božju, Majku njihovogprijatelja Isusa s kojim su se često družili.Hoćete li pozvati Majku Božju na svojevjenčanje? Vi je tražite u njezinim mnogobrojnimprekrasnim svetištima, molite joj sesvaki dan, a željeli biste je izostaviti na danvjenčanja? Biste li mogli bez njezine budnenazočnosti u svojim životima, u svojim planovima,u svojoj djetinjoj naivnosti i neiskustvu?Ona je u Kani bila i razriješila je sve teškoće,bila je kuma toj ljubavnoj odluci. Tako jepočinjala jedna nazočnost koja će biti i još uvijekjest zajamčena u životu svakog kršćanina.Isusova majka ne će više napuštati svoju djecu,ne samo zbog osjećaja, iako je i samo nato lijepo pomisliti, nego i kroz jasan dar Isusa.Zapravo će nam je na križu dati konačno, nanaše potpuno raspolaganje.U međuvremenu, nestade vina, a Isusu ćenjegova majka: „Vina nemaju.”Budući da je bila pozvana na vjenčanje,Isusova se majka odmah dala na posao. Usvom majčinskom srcu ona nije tjeskobnaveć budna, nije plaha već na oprezu, nijenametljiva, ali pristupa bitnomu. Primjećuje,drži oči otvorene i vidi životne drame,žurne potrebe, teškoće. Na slavlju je, a znada mnoga slavlja u sebi nose zamke: tolikoželjena radost koja je bila najveći cilj zbogneke neoprostive grješke pretvara se u tugu,u razočaranje. Slavlja mladih sva sliče na rođendanskeproslave na kojima ostaneš razočaranzbog onih koji nisu došli i kada nemožeš podnijeti one koji na njima sudjeluju.Tvoji su te pravi prijatelji napustili, a onikoji te iskorištavaju, svi su tu. Nema vina,nema okusa, pravog stila, čimbenika radostii istinske besplatnosti. Vodu su pili svakidan, kruh i voda bili su svakidašnja hrana, adugi dani kroz godinu nisu u sebi nosili sreću,radost u njima nije imala ravnotežu. Sviznamo da se može živjeti na kruhu i vodi, spravom činimo pokoru na kruhu i vodi, no skruhom i vodom se ne može svetkovati. Nijedovoljno preživljavati, treba živjeti, a za živjetije potrebna radost.Mnogo je naših života čisto preživljavanje.Nažalost, mi to govorimo i međusobno kadanas pitaju, kako je. Preživljavam, najbrži jeodgovor koji dobivamo. Možda je riječ o klasičnojmladenačkoj ironiji, no možda i o mucikojom se provlačimo do večeri, ne toliko zbogumora, koliko zbog želje da imamo razlog zaživot koji ne nalazimo. I Marija se obraća Isusu,on se mora ispuniti tom potrebom za razlozimaza život jer On je vino na svetkovini.Isuse, pogledaj koliko je mladih obuzetodosadom, depresijom, na kruhu i vodi su.Isuse, pogledaj zabludu u koju stalno bivajuuhvaćeni kao u zamku, na kruhu i vodi su.Isuse, ovi se mladi previše mire sa sudbinomjer su obeshrabreni, na kruhu i vodi su.Isuse, pogledaj koliko te mladih počeloslijediti, dali su ti obećanja, a onda se zaustavilirazočarani i ozlovoljeni, na kruhu ivodi su.Isuse, mnogi su mladi ravnodušni premasvemu. Umjesto da međusobno stvaraju prijateljstva,oni stvaraju bande koje razbijaju,ruše, uništavaju: na kruhu i vodi su.Isuse, ovdje ima mnogo mladih koji sanjajui snovi im ostaju u zraku, ne daju vjetaru leđa svojim snovima, krhki su, oni suna kruhu i vodi.Isuse, mladi današnjice ne usuđuju se tražitinemoguće, zaludili su ih nekolicinom sitnihstvari, obmanjuju ih, zovu ih životnimudarcima, no preludij su u smrt, prilagođavajuse svemu.Vina nemaju.Marija je hrabra. Ona nije plašljiva žena,u sjeni, skrivena, bez planova, kako to mnogisa svojim neoriginalnim prikazima želeda mi povjerujemo. Brižna je kao svakamama prema svojoj djeci. I usuđuje se ubrzatiIsusov čas, onaj trenutak koji je stoljećimamorao čovječanstvu dati iskusiti konačnupromjenu iz jedne priče o bijegu u pričuo ljubavi.A Isus joj reče: „Ženo, što ja imam s tobom?Još nije došao moj čas!“Način govora čini se oštar, pogotovo akoga promatramo u okviru obiteljskih odnosa.Mi bismo zasigurno rekli „mama“, vjerojatnos puno mekoće. Isus će reći „ženo“ i na križu,kada će nam ponuditi svoju majku. Ne ćereći mama, evo ti sina, već ženo, evo ti sina.Kazavši ženo, toj gesti daje opću, univerzalnuozbiljnost. Stavlja je u kontekst novoga stvaranja.Ona je žena saveza, nova Eva.Isus je prije kratkog vremena započeo pustolovinus Kraljevstvom Božjim. Bio je četrdesetdana u pustinji gdje je njegov život prošaokroz kušnju. Pred njim su se pružili svimogući scenariji jednoga previše ljudskogkraljevstva temeljenog na moći, na slavi, naograničavanju slobode onih koji bi mogli bitidio toga. Bilo je vrlo zgodno činiti čuda kakobi se vjerovalo umjesto pozvati na vjerovanjeu najvećoj slobodi i prepuštanju Bogu spunim povjerenjem te potom potvrditi znamenjem.Tamo, u pustinji, ogledao se s istinskomperspektivom Kraljevstva. I čas još nijebio došao. Odabrao je dvanaestoricu, no kaošto ćemo kasnije vidjeti, još su previše krhki.Marija, međutim, ubrzava vrijeme, nije pasivnau povijesti spasenja. Pruža nam velikumogućnost za aktivno sudjelovanje u ovojpriči. Već je bila požurivala i svoje vrijemekod anđelova navještenja i odlučila se bacitiu naručje Bogu, prihvatiti Njegovu volju iakonije do kraja shvaćala njezinu težinu. Rekla je:"da", i ostala oduševljena. Sada je konačno počinjalauviđati da se obećanje ostvaruje, počinjalaje primjećivati da Isus nije bio tihi mladićiz Nazareta, već prorok, očekivani Krist teMarija ubrzava kraj tog očekivanja.Nato će njegova mati poslužiteljima: „Štogod vam rekne, učinite!“Što god vam kaže, vi učinite. Ja sam iskusilada je Bog silan, da oduzima oholost bogatimai daje život siromašnima, vidjela samkako se moćnici gase, a slabi dobivaju snagu,iskusila sam kako su gladni otišli kućisiti i kako su se pohlepni uništili upravo svojomsamodostatnošću. Ovdje je Bog, ovaj jeIsus Njegov Sin. Marija je žena vjere. Nije ponajpriježena s majčinskim osjećajima, većžena koja je svoje postojanje na najveći mogućinačin otvorila vjeri. Ona jest majka, nou potpunosti je predana Sinu. Ono što će Onreći zasigurno je za sreću to dvoje mladihkoji upravo proživljavaju najljepši trenutaku svom životu: konačan dar jedno drugomu.Ova dva glagola, reći i činiti, glagoli su stvaranja,glagoli saveza. Ovako je narod odgovarao:ono što si ti rekao, mi ćemo učiniti. Ovdjezapočinje novi savez, treba poslušati onošto Isus govori i to činiti kako bismo s vjernošćuodgovorili na Isusov poziv, na novi savezs Isusom.Marija traži potpunu raspoloživost, radikalnopristupanje, bez ako i bez ali. Traži daprema Isusu gajimo prilagodljivost, povjerenje,pozornost, poslušnost. To je poslušnostvjere, ne strateška odluka u nekoj mogućojzgodnoj prigodi. Činiti ono što Isus govoriodluka je koju svatko mora u životu donijeti.Naša je sreća u tome da živimo po Njegovojvolji, naša budućnost je sigurna ako činimoono što On kaže, temeljni odabir nekogamladog čovjeka koji želi promijeniti svoj život,koji je shvatio da biti na Isusovoj straniznači činiti ono što Isus govori. Treba se učinitišto god mu padne na pamet tražiti odtebe jer od Njega ne će doći nikakav zahtjevkoji nije ljubav. Činite sve ono što će vamsvakom ponaosob Isus reći. Tako nastaje potrebada se stvore duboki trenutci osluškivanja,jer Isus ne govori u buci, On ne govoridok nam nešto odvlači pozornost. On je poputdaška povjetarca. Treba izbrusiti sposobnostslušanja kako biste intuitivno spoznali„sve ono što će vam reći“. To su trenutci molitvei kontemplacije, ali i pogled ljubavi navašu priču. Marija nas uvijek vodi k Isusu. Nepostoji kršćanin bez Isusa, bez Krista.Marija je znala da mora ustrajati jer suljudi koji su susretali Isusa uvijek željeli raditipo svojoj volji, željeli su vidjeti čuda, čudesnestvari, slušati ono što je ugodno ušima, apogotovo zadržati život istim sa svojim manamai ranama i imati potvrde.Znala je da je Isus prije svega tražio vjeru.Stavit će ih na kušnju, ispitat će njihovosrce. Zapravo će reći: uzmite posude i napuniteih vodom.Napunite posude vodom, odbacite svojulažnu sigurnost i uzdajte se u mene. Ostavitesvoja skrovišta koja zaudaraju po leševimai otiđite u svijet govoreći da postoji jedanIsus koji ih ne će napustiti. Nadasve pakčinite ono što vam Isus kaže, ono što vas nadahnjujesvojim Duhom, evanđeljem, milosrdnomljubavlju, naukom Crkve. Isusasusrećemo u Euharistiji, u ispovijedi, u sakramentima.On nam govori preko svojihapostola, preko pape, preko ponizne svakidašnjicekršćanske zajednice.Danas mnogi govore da imaju vizije, daimaju nova čudesna iskustva i mnogi se vraćajupromijenjeni tim iskustvima. Ima jednopotrebno razlikovanje. Što god vam rekne,učinite. Sva marijanska pobožnost sadržanaje u toj zapovijedi. Kod raznih ukazanja okojima Crkva u svoje vrijeme zauzima stav,ona se drži na udaljenosti poštujući događaje,načelo istinitosti je uvijek dosljednostsvake poruke evanđelja u onome što je Isusrekao i što je bio.I mi ćemo biti sveti ako u središte svogaputovanja stavimo Isusa. Naš odnos s Marijommora biti slušanje, kako bismo činili onošto Isus govori. I osjetit ćemo veliki mir.(Priredila i prevela Marija Dugandžić)18 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 19

Katolički kalendar 2010.Svim župljanima, hodočasnicima, vjernim prijateljima i promicateljima, svimljudima dobre volje, zauzetima oko čovjekova dobra i mira, od srca želimosretne i blagoslovljene božićne i novogodišnje blagdane! Župnik sa suradnicimaSiječanjP 1. NOVA GODINA, BDM BogorodicaS 2. Bazilije Veliki i Grgur NazijanskiN 3. 2. NEDJELJA PO BOŽIĆU, Presveto Ime Isusovo,Emanuel, MladenkaP 4. Anđela Folinjska, BorislavaU 5. Eduard, Emilijana, Miljenko, RadoslavS 6. BOGOJAVLJANJE - Sveta tri kralja – Gašpar, Melkior, BaltazarČ 7. Rajmund Penjaforski, Rajko, Zoran, LucijanP 8. Gospa od brze pomoći, Severin, Teofil, Apolinarij, BogoljubS 9. Adrijan, Julijan, Erhard, Živko, MiodragN 10. KRŠTENJE ISUSOVO,Agaton papa, Grgur X papa, Vilim, Dobroslav, DobrišaP 11. Higin papa, Honorata, Palemon, Časlav, Ratko,Neven, Zdravko, TeoU 12. Bernard iz Corleone, Ernest, Tatjana, ArkadijeS 13. Hilarije, Radovan, VeronikaČ 14. Feliks, Žarko, SrećkoP 15. Pavao pustinjak, Mavro, Anastazija, StošijaS 16. Berard i Oton, Marcel I. papa, Honorat, MislavN 17. 2. NEDJELJA KROZ GODINU,Antun opat, Jolanda, Ljubica, Vojmil, LavoslavP 18. Faustina i Liberata, Margareta Ugarska, Vjera, IzabelaU 19. Germanik, Kanut, Mario, Marta, LjiljanaS 20. Fabijan i SebastijanČ 21. Agneza, Janja, NežaP 22. Vinko, Vice, Irena, BerislavS 23. Marija Majka Jedinstva, Milka, Ema, VjeraN 24. 3. NEDJELJA KROZ GODINU, Franjo Saleški, Bogoslav, KsenijaP 25. Obraćenje sv.Pavla apostola, Pavao, Paula, PaulinaU 26. Timotej i Tit, Bogoljub, TješimirS 27. Anđela Merici, Vitalijan, PribislavČ 28. Toma Akvinski, TomislavP 29. Konstancije, Tvrtko, Valerije, Zdravko, ZdeslavS 30. Felicijan, Hijacinta, Martina, Tina, Gordana, Gordan,N 31. 4. NEDJELJA KROZ GODINU, Ivan Bosco, Julije, MarcelaVeljačaP 1. Brigita Irska, Gita, Sever, Arnold, MiroslavU 2. PRIKAZANJE GOSPODINOVO U HRAMU - SVIJEĆNICA,Marijan, Svjetlana, KornelijeS 3. Blaž, Vlaho, Oskar, TripunČ 4. Andrija Corsini, Izidor, RabanP 5. Agata, Dobrila, Modesto, Jagoda, Silvan, ČedomilaS 6. Pavao Miki, Amando, Doroteja, Božidarka, Tea, Silvan, GoranN 7. 5. NEDJELJA KROZ GODINU, Koleta, Rikard, DržislavP 8. Jeronim Emilijani, Jerko, Juvencije, MladenU 9. Apolonija, Sunčana, ZoraS 10. Alojzije Stepinac, Skolastika, Vilim, HugoČ 11. Gospa Lurdska, MirjanaP 12. Damjan, ZvonimirS 13. Kastor, Božidarka, MauraN 14. 6. NEDJELJA KROZ GODINU, Valentin, ZdravkoP 15. Agata, Faustin, Klaudije, Vitomir, JovitaU 16. Julijana, Onezim, MiljenkoS 17. PEPELNICA (post i nemrs), Donat, Sedam osnivačaReda slugu BDMČ 18. Bernardica, Flavijan, ŠimunP 19. Bonifacije, Konrad, Mansuet, BlagoS 20. Franjo i Jacinta iz Fatime, Leon, Lav, LeaN 21. 1. KORIZMENA NEDJELJA, Petar Damiani, Eleonora, IrenaP 22. Katedra sv. Petra, Tvrtko, Margareta iz CortoneU 23. Polikarp, Romana, GrozdanS 24. Modest, Montan, GoranČ 25. Donat, Cezarij, Darko, HrvojeP 26. Aleksandar Aleksandrijski, Sandra, Branimir, BrankoS 27. Gabriel od Žalosne Gospe, Tugomil, JulijanN 28. 2. KORIZMENA NEDJELJA, Roman, Bogoljub, Radovan,17. Me đ u n a ro d n i s u s re t vo d i t e l j a centara m i r aOŽUJAKP 1. Albin, ZoranU 2. Janja Praška, Lucije, Iskra, ČedoS 3. Anzelmo, Marin, Oto, Kamilo, RenatoČ 4. Kazimir, Miroslava, NatkoP 5. Euzebije, Lucije I. papa, VedranS 6. Marcijan, Viktor, Koleta, Zvjezdana, MirkoN 7. 3. KORIZMENA NEDJELJA, Perpetua i FelicitaP 8. Feliks, Srećko, Ivan od Boga, Ivša, BoškoU 9. Franciska Rimska, Franjka, Roman, RomanaS 10. Emilijan, Makarije, KrunoslavČ 11. Firmin, Tvrtko, Kandid, BlagoP 12. Bernard, Maksimilijan, Teofan, RadovanS 13. Kristina, Modesta, Rozalija, SabinaN 14. 4. KORIZMENA NEDJELJA (Laetare), Matilda,Milijana, BerislavaP 15. Longin, VeljkoU 16. Herbert, Smiljan, HrvojeS 17. Patrik, Domagoj, GertrudaČ 18. Ćiril Jeruzalemski, Ćiro, Slavoljub, CvitanP 19. sv. Josip, zaručnik BDM, Josipa, JosoS 20. Klaudija, VladislavN 21. 5. KORIZMENA NEDJELJA, Filemon, VesnaP 22. Lea, JaroslavU 23. Turibije Mongrovejski, Nikon, Oton, Rebeka, DraženS 24. Katarina Švedska, Latin, Javorka, SimonČ 25. NAVJEŠTENJE GOSPODINOVO - BLAGOVIJEST, Maja, MarijanaP 26. Goran, Montan, Maksima, EmanuelS 27. Lidija, Ernest, Rupert, LadaN 28. NEDJELJA MUKE GOSPODNJE – CVJETNICA, Dorotej,Nada, SonjaP 29. Bertold, Jona, EustazijeU 30. Kvirin, Viktor, VlatkoS 31. Benjamin, Amos, Ljubomir, Ljubosnimila Lidija ParisTRAVANJČ 1. VELIKI ČETVRTAK, Hugo, Teodora, Božica, Melita, VenancijeP 2. VELIKI PETAK (post i nemrs), Eba, Franjo Paulski, DragoljubS 3. VELIKA SUBOTA, Pankracije, Rikard, Siksto, RadojkoN 4. USKRS - VAZAM - Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjega,Izidor, StrahimirP 5. USKRSNI PONEDJELJAK, Vinko Ferrer, Julijana, ZenoU 6. Celestin, Vilim, Rajko, MarcelinS 7. Epifan, Ivan Saleški, Herman, Teodor, IrenejČ 8. Dionizije, Julija, Ljubomir, Alemka, Valter, BlaženkaP 9. Demetrije, Hugo, Marija Kleofina, Maksim, ProhorS 10. Apolonije, Sunčica, EzekijelN 11. 2. USKRSNA NEDJELJA - Nedjelja Bož a n s ko g Milosrđa - Misa uŠu r m a n c im a, Gemma Galgani, Stanislav, Stana, RadmilaP 12. Julije, Viktor, Davorka, Sofija, DamjanU 13. Ida, Martin I. papaS 14. Lambert, Valerijan, Maksim, Lidvina, Zdravko,Radoslav, RadaČ 15. Petar Barbarić, Svetoslav, Juraj, Anastazija, Bosiljka, RastislavP 16. Benedikt Josip Labre, TihonS 17. Inocent, Rudolf, RobertN 18. 3. USKRSNA NEDJELJA, Amadej, SlobodanP 19. Ema, Radislav, Rastko, Leon IX. papa, MartaU 20. Agneza, Bogoslav, Marcijan, TeotimS 21. Anzelmo, Konrad, GoranČ 22. Kajetan, Kajo, Soter, Spaso, TeodorP 23. Adalbert, Vojtjeh, Juraj, Đuro, ĐurdicaS 24. Fidelis Sigmaringenski, Vjera, Vjeran, VjekoN 25. 4. USKRSNA NEDJELJA, sv. Marko ev., MarojeP 26. Marija Majka dobroga savjeta, Kleto, MarcelinU 27. Ozana Kotorska, Teofil, Bogoljub, Zita, Jakov ZadraninS 28. Petar Chanel, Ljudevit MontfortskiČ 29. Katarina Sijenska, Kata, RobertP 30. Pio V. papaSVIBANJS 1. SVETI JOSIP RADNIK, Jeremija, Sigismund, ŽigaN 2. 5. USKRSNA NEDJELJA, Atanazije, Eugen, BorisP 3. Filip i Jakov ap, Mladen, Aleksandar, SkenderU 4. Florijan, Cvjetko, Cvijeta, IskraS 5. Maksim, Andelko, Irena, JutaČ 6. Dominik Savio, Dinko, NedjeljkoP 7. Dujam, Duje, Duško, GizelaS 8. BDM Posrednica, Bratoljub, CelestinN 9. 6. USKRSNA NEDJELJA, Beato, Blaženko, Kristofor,Divna, MirnaP 10. Ivan Merz, Gospa TrsatskaU 11. AnastazijeS 12. Leopold Bogdan Mandić, SvevladČ 13. UZAŠAŠĆE GOSPODINOVO - SPASOVO, Gospa Fatimska,Ema, HubertP 14. Matija ap., Matko, Matiša, BonifacijeS 15. Bleiburški hrv. mučenici, Izidor, Sofija, SonjaN 16. 7. USKRSNA NEDJELJA, Margareta Kortonska, IvanNepomuk, Nenad, SimonP 17. Paškal Bajlonski, PaškoU 18. Ivan I. papa, Feliks, Srećko, Erik, VenancijeS 19. Celestin, Rajko, TeofilČ 20. Bernardin Sijenski, AkvilaP 21. Eugen, Ladislav, DubravkaS 22. Jelena, Helena, Jela, Renata, Rita, Jagoda, MilanN 23. PEDESETNICA - DUHOVI, Deziderije, Željko, VilimP 24. Marija Pomoćnica, Estera, Stela, Zvjezdana, Vinko,Suzana, IvanaU 25. Beda Časni, Grgur VII. papa, Magdalena de PazziS 26. Filip Neri, Nera, ZdenkoČ 27. Augustin Kanterberijski, Jago, BrunoP 28. German, Vilim, VelimirS 29. Maksim, Ervin, VećeslavN 30. PRESVETO TROJSTVO, Feliks, Ferdinand, Ivana Arška, FerdoP 31. POHOD BDM, Petronila, KrunoslavaLIPANJU 1. BDM Majka Crkve, Justin, MladenS 2. Marcelin i Petar, EugenČ 3. TIJELOVO, Karlo Lwanga, Drago, KlotildaP 4. Kvirin Sisački, Predrag, Optat, ValterS 5. Bonifacije, Valerija, Zdravka, DarinkaN 6. 10. NEDJELJA KROZ GODINU, Aleksandar, Norbert,Neda, KlaudijeP 7. Lukrecija, Robert, RadoslavU 8. Medard, Vilim, ŽarkoS 9. Efrem, Kolumban, Rajko, RankoČ 10. Bogumil, Margareta, Greta, BiserkaP 11. Srce Isusovo, Barnaba ap., BornaS 12. Srce Marijino, Jolanda, Bosiljko, NinkoN 13. 11. NEDJELJA KROZ GODINU, Antun Padovanski,Ante, AntonijaP 14. Rufin, Zlatko, Dragica, ZdravkoU 15. Vid, Modest, AmosS 16. Franjo Regis, Justina, ZlatkoČ 17. Nevenka, Adolf, Laura, BratoljubP 18. Marcelijan, Ljubomir, Elizabeta, GrgurS 19. Gervazije, Protazije, Romuald, Rajka, BogdanN 20. 12. NEDJELJA KROZ GODINU, Florentina, Cvjetka,Naum Ohridski, SilverijeP 21. Alojzije Gonzaga, Slavko, Slavica, VjekoslavU 22. Ivan Fisher i Toma More, Akacije, AlbanS 23. Josip Caffasso, Agripina, Sidonija, ZdenkaČ 24. Rođenje sv. Ivana Krstitelja - Ho d n j a m i r a Hu m a c -Me đ u g o r j eP 25. Obljetnica Gospinih ukazanja u Međugorju, Nada,Adalbert, Eleonora, Vilim, VilmaS 26. Ivan i Pavao, Josemaria Escriva, Vigilije, ZoranN 27. 13. NEDJELJA KROZ GODINU, Ćiril Aleksandrijski,Ema, Ferdinand, Ljerka, LadislavP 28. Irenej, Mirko, Smiljan, Vicencija,15. m e đ u n a ro d n i s e m i n a r za svećenikeU 29. Petar i Pavao, KrešimirS 30. Prvomučenici Rimske Crkve, Mato, MarcijalSRPANJČ 1. Aron, Šimun, Predrag, Julije, Estera, ZvjezdanP 2. Bernardin, Oton, Krešo, VišnjaS 3. Toma ap., Tomo, TomislavN 4. 14. NEDJELJA KROZ GODINU, Elizabeta Portugalska,Berta, Elza, JelicaP 5. Ćiril i Metod, SlavenU 6. Marija Goretti, BogomilaS 7. Klaudije, Vilibald, VilkoČ 8. Akvila i Priscila, Herminija, GrgoP 9. Marija Propetoga, Leticija, VeronikaS 10. Amalija, Amalka, Alma, LjubicaN 11. 15. NEDJELJA KROZ GODINU, Benedikt opat, Benko,Dobroslav, Olga, HelgaP 12. Suzana, Mohor, Mislav, TanjaU 13. Majka Božja Bistrička, Henrik, HinkoS 14. Kamilo de Lellis, Milan, Miroslav, BožeČ 15. Bonaventura, Dobriša, VladimirP 16. Gospa Karmelska, Karmela, Karmen, ElviraS 17. Aleksije, Hedviga, Branimir, Dunja, Branko,Daroslava, DonataN 18. 16. NEDJELJA KROZ GODINU, Fridrik, Dalibor, Arnold,Natko, BrunoP 19. Justa, Rufina, Makrina, Aurelija, Zoran, Zlatko, Zora, ZlataU 20. Ilija prorok, Ilko, Ilinka, BiserkaS 21. Lovro Brindiški, Danica, DanijelČ 22. Marija Magdalena, Magda, Manda, LenkaP 23. Apolinar, BrigitaS 24. Sarbelije Makhlouf, Kristina, Mirjana, PetronilaN 25. 17. NEDJELJA KROZ GODINU,sv. Ja k o v st. a p., zaštitnik ž u p e Me đ u g o r j eP 26. Joakim i Ana, Anica, AnkaU 27. Klement Ohridski, Natalija, RudolfS 28. Beato, Inocent, NevinkoČ 29. Marta, Olaf, Vilim, Flora, Blaženka, MirtaP 30. Petar Krizolog, Rufin, Anđa, JuditaS 31. Ignacije Lojolski, VatroslavKOLOVOZN 1. 18. NEDJELJA KROZ GODINU – 21. Međunarodni festival m l a d ih,Alfonz Liguori, Vjera, NadaP 2. Gospa od Anđela, Euzebije VerčelskiU 3. Augustin Kažotić, Lidija iz Tijatire, Gustav, TinS 4. Ivan Vianney, DinkoČ 5. Gospa Snježna, Snježana, NivesP 6. PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO -Misa m l a d ih n a Kr i ž e v c u, PredragS 7. Siksto II. papa, Kajetan, Donat, Albert, DarkoN 8. 19. NEDJELJA KROZ GODINU, Dominik, NedjeljkoP 9. Terezija Benedikta od KrižaU 10. Lovro, Zvjezdan, Blanka, Lovorko, ErikS 11. Klara Asiška, Jasna, Jasminka, Suzana, LjiljanaČ 12. Ivana Franciska de Chantal, Hilarija, Veselka, InocentP 13. Poncijan i Hipolit, Ivan Berchmans, KasijanS 14. Maksimilijan KolbeN 15. UZNESENJE BDM - VELIKA GOSPAP 16. Roko, Serena, Stjepan Ugarski, KrunoslavU 17. Hijacint, Jacek, Slobodan, MironS 18. Jelena Križarica, Jelka, Jelica, HelenaČ 19. Ivan Eudes, Ljudevit, Lujo, DonatP 20. Bernard opat, Samuel, BrankoS 21. Pio X. papaN 22. 21. NEDJELJA KROZ GODINU, BDM Kraljica, Regina,Vladislava, MauroP 23. Ruža Limska, Sidonije, ZdenkoU 24. Bartol apostol, Bariša, Emilija, ZlataS 25. Ljudevit, Josip KalasancijskiČ 26. Aleksandar, Branimir,Šandor, Anastazije, Rufin, JadrankoP 27. Monika, Honorat, ČaslavS 28. Augustin, Tin, GustavN 29. 22. NEDJELJA KROZ GODINU, Glavosjek sv. Ivana KrstiteljaP 30. Feliks, RadoslavaU 31. BDM Posrednica, Rajmund, Rajko, Paulin, ŽelimirRUJANS 1. Branislava, Tamara, EgidijeČ 2. Kalista, Divna, VeljkaP 3. Grgur Veliki, Grgo, GordanaS 4. Ruža Viterbska, Marcel, Dunja, Ida, HerminaN 5. 23. NEDJELJA KROZ GODINU, Boris i Gleb, BorkoP 6. Kristina, Zaharija, Boris, DavorU 7. Marko Križevčanin, ReginaS 8. ROĐENJE BDM - MALA GOSPA, Hadrijan, Sergije papaČ 9. Frederik, Petar Claver, StrahimirP 10. Nikola Tolentinski, NikolinaS 11. Proto i Hijacint, Cvjetko, MiljenkoN 12. 24. NEDJELJA KROZ GODINU – Misa n a Kr i ž e v c u,Ime Marijino, Gospa velikog hrvatskog zavjetaP 13. Ivan Zlatousti, Zlatko, Amato, LjuboU 14. Uzvišenje svetoga Križa, VišeslavS 15. BDM Žalosna, Dolores, Tugomila, Emil, MelitaČ 16. Kornelije i Ciprijan, Ludmila, NelaP 17. Rane sv. Franje, Robert Bellarmino, HildegardaS 18. Josip Kupertinski, SonjaN 19. 25. NEDJELJA KROZ GODINU, Suzana, Januarije,Teodor, EmilijaP 20. Andrija KimU 21. Matej ap. i ev., Mate, MatkoS 22. Feliks, Mauricije, Toma VilanovskiČ 23. Pio iz Pietralcine, Lino, Tekla, KsenijaP 24. Gospa otkupiteljica robova, Mercedes, MirkoS 25. Aurelija, Zlata, Firmin, Tvrtko Sergije iz RadonežaN 26. 26. NEDJELJA KROZ GODINU, Kuzma i Damjan, DamirP 27. Vinko Paulski, Gaj, BerislavU 28. Vjenceslav, Većeslav, Lioba, Lovro RuizS 29. Mihael, Gabriel i Rafael ark., MihovilČ 30. Jeronim, JerkoLISTOPADP 1. Terezija od Djeteta Isusa, Julija, Remigije, EmanuelS 2. Anđeli čuvari, Anđelko, Anđela, Aleksandra, SandraN 3. 27. NEDJELJA KROZ GODINU, Preminuće sv. Franje,Ljubomir, MaksimilijanP 4. Franjo Asiški, FrankaU 5. Faustina Kowalska, Placid, Miodrag, MavroS 6. Bruno, Miroslav, Leonard, Fides, Verica, VjeraČ 7. BDM od Krunice, Ruža, RozarijaP 8. Demetrije, Zvonimir, ŠimunS 9. Abraham i Sara, Denis, Ivan LeonardiN 10. 28. NEDJELJA KROZ GODINU, Danijel, Danko, ViktorP 11. Ivan XXIII. papa, Milan, EmilijanU 12. Serafin, Vatroslav, Roman, MaksimilijanS 13. Honorat, Eduard, Edo, Hugolin, HugoČ 14. Kalist I. papa, Ljeposlav, Divna, KrasnaP 15. Terezija Avilska, Valter, Zlata, TeklaS 16. Hedviga, Marija Margareta AlacoqueN 17. 29. NEDJELJA KROZ GODINU, Ignacije Antiohijski,Vatroslav, CvjetkoP 18. Luka ev.U 19. Pavao od Križa, Petar Alkantarski, Majka TerezijaS 20. Miroslava, Vendelin, Irena, ŽivkoČ 21. Uršula, Zvjezdan, HilarijaP 22. Marija Saloma, Kordula, DraženS 23. Ivan Kapistranski, Oda, Severin, BorislavN 24. 30. NEDJELJA KROZ GODINU, Antun M. Claret,Jaroslav, Martin, MarkoP 25. Katarina Kotromanić, Križan i DarijaU 26. Dimitrije, Dmitar, ZvonimirS 27. Sabina, Cvjetko, GordanaČ 28. Šimun i Juda Tadej, ap., Siniša, TadijaP 29. Darko, Narcis, Donat, IdaS 30. Marcel, Marojko, JulijeN 31. 31. NEDJELJA KROZ GODIONU, Višeslav, VukSTUDENIP 1. SVI SVETI, Svetislav, Sveto, Benigno, DobroslavU 2. Spomen svih vjernika pokojnika – Dušni dan,Duško, Duška, DušicaS 3. Martin Porres, Hubert, Silvija, IdaČ 4. Karlo Boromejski, Živko, Otokar, Dragutin, DragoP 5. Emerik, Mirko, ImbroS 6. Leonard, Vinko, VedranN 7. 32. NEDJELJA KROZ GODINU, Anđelko, ZdenkoP 8. Ivan Duns Škot, Gracija Kotorski, BogdanU 9. Posveta lateranske bazilike, Teodor, BogdanS 10. Leon Veliki papa, Lavoslav, LavČ 11. Martin biskup, DavorinP 12. Jozafat, Renato, Emilijan, Milan, MilenkoS 13. Stanislav Kostka, Stanko, DidakN 14. 33. NEDJELJA KROZ GODINU, Nikola Tavelić, IvanTrogirski, Sida, ZdenkoP 15. Albert Veliki, Berto, LeopoldU 16. Margareta Škotska, Agneza Asiška, Getruda,Biserka, GretaS 17. Elizabeta Ugarska, Grgur, IgorČ 18. Posveta Bazilike sv. Petra i Pavla, Karolina, Dragica, OdoP 19. Janja Asiška, Matilda, HildaS 20. Edmund, Paškal Fortuna, Srećko, SilvestarN 21. KRIST KRALJ, Prikazanje BDM – Gospa od zdravljaP 22. Cecilija, MelitaU 23. Klement I. papa, Blagoje, Kolumban, MilivojS 24. Andrija Dung-Lac, Krševan, Sm r t n i dan fra Sl av k a Barbrić aČ 25. Katarina Aleksandrijska, KataP 26. Leonardo, Konrad, DubravkoS 27. Maksim, Severin, DelfinaN 28. 1. NEDJELJA DOŠAŠĆA, Jakov Markijski, KatarinaLaboure, DržislavP 29. Saturnin, Iluminata, Vlasta, SvjetlanaU 30. Andrija ap., Hrvoslav, KonstantinPROSINACS 1. Edmund, Natalija, Nataša, BoženaČ 2. Bibijana, Živka, BlankaP 3. Franjo Ksaverski, LucijeS 4. Ivan Damašcanski, BarbaraN 5. 2. NEDJELJA DOŠAŠĆA, Kristina, Dalmatin, Krispina, SabaP 6. Nikola, NikšaU 7. Ambrozije, Božo, DobroslavS 8. BEZGRJEŠNO ZAČEĆE BDM, Imakulata, LjiljanaČ 9. Ivan Didak, Valerija, ZdravkaP 10. Gospa Loretska, JuditaS 11. Damaz I. papa, DamirN 12. 3. NEDJELJA DOŠAŠĆA, BDM Guadalupska, IvanaFranciska ChantalP 13. Lucija, Jasna, Svjetlana, OtilijaU 14. Ivan od Križa, Špiro, KrševanS 15. Kristijana Gruzijska, Irenej, DarijaČ 16. Adela, Albina, ZorkaP 17. Lazar, Florijan, JolandaS 18. Gracijan, Bosiljko, DraženN 19. 4. NEDJELJA DOŠAŠĆA, Urban, Tea, VladimirP 20. Amon, Dominik, Eugen i Makarije, JulijeU 21. Petar Kanizije, SnježanaS 22. Honorat, Časlav, Častimir, ZenonČ 23. Ivan Kentijski, ViktorijaP 24. BADNJAK, Adam i Eva, Adela, Grgur, IrminaS 25. BOŽIĆ - ROĐENJE ISUSOVO, Božidar, Božimir, TrpimirN 26. SVETA OBITELJ, Stjepan prvomučenik, KrunoslavP 27. Ivan ap. i ev., Veljko, Janko, FabiolaU 28. NEVINA DJEČICA, Teofila, Mladen, NevenkoS 29. Toma Becket, Davor, DavidČ 30. Feliks, Sabin, Eugen, Trpimir, LiberijeP 31. Silvestar I. papa, Silvije, GoranMo l i t v e n i d o č e k No v e g o d i n e za m l a d e

Knjiga ovog trenutkaKnjiga ovog trenutkaMEĐUGORJE - MALA ENCIKLOPEDIJA (II.)Uredila: Ljubica Benović • Nakladnici: Euterpa, Drinovci i Pogledača, Zagreb • Tisak: Grafotisak, Grude, god. 2009., str. 514Za ovu se enciklopediju može reći da je svojevrsna duhovna paša na kojoj se vjerničko stada napasa. Ona jeizvrstan vodič u svekoliku prošlost i sadašnjost Međugorja i hrvatskoga puka ovdje, izvanredan vademecumsvakomu tko želi doći u Međugorje. Ovo je ujedno i molitvenik, i katekizam, i priručnik za povijest, arheologiju,etnologiju, zemljopis, biologiju, pa i mineralogijufra Tomislav PervanMala enciklopedija Međugorja želileksikografski i enciklopedijski,ne dajući prosudbu spramautentičnosti samoga fenomena, jednostavnoizvijestiti, dati temeljne podatkeonomu tko se prvi put susreće s ovimhercegovačkim mjestom, ljudima, kulturomi civilizacijom, sadašnjošću i prošlošćupod različitim vidicima čovjekova bivovanjaovdje.Autoričin je pristup vodoravan i okomit,ona naime ide u širinu i dubinu, upovijest i prapovijest, etnografiju, etnologiju,arheologiju, opisujući i današnjeprilike u Međugorju i oko Međugorja, pai šire, do Hrvatske, odnosno daje naputkekako i kojim smjerovima doći u Međugorje.Knjiga je vrstan vodič, bedeker, zaone koji žele upoznati ljude i prilike, povijesti vjeru ovoga kraja, običaje i zanimanjepučanstva.Knjiga ima pet cjelina, naslovljenihkao: 1. Gospino Međugorje; 2. Gdje je Međugorje;3. Historia – magistra vitae est;4. Put u Međugorje, i nešto kao šećer nakraju: 5. Sitnice su bitne.Pronaći ćemo u Maloj enciklopediji temeljneobavijesti o Marijinim ukazanjima,o vidiocima, o samoj Župi sv. Jakova,odakle se fenomen proširio u cijeli svijet,te o okolici. Informacije kako se živjeloi kako se živi u Međugorju i Hercegovini,zatim kako danas protječe međugorskisvagdan, napose molitveni i hodočasnički.Gdje se što odvija, na koji način,kako i kada. Otkrit ćemo tu mnoštvo pojedinostiiz života vjere i Crkve, vjerskei crkvene prakse, zatim temeljne obavijestio hijerarhiji, klericima i laicima, redovnicima,redovnicama, kad su koji nastajali(barem ovi koji obitavaju na ovimozemljima), svecima i sveticama iz hrvatskoganaroda.Naći ćemo u Enciklopediji i temeljneinformacije iz katekizma, bitne istine vjere,osnovne molitve, zatim dosta pouka osakramentima i liturgijskom životu, a sveje potkrijepljeno krasnim slikovnim gradivomtako da nam slike uprizoruju onošto se ovdje i u vjerskom životu odvija.Pronaći ćemo i sažetke i u teletekst-stiluobavijesti o hodočašću i hodočasnicima,tko su i odakle sve dolaze, o velikim susretimau Međugorju tijekom cijele godine,o knjigama i (multi)medijskim izdanjima.Kako bi bila sudobna i s elektroničkim dobomi internetom, Mala enciklopedija donosii glavne internetske stranice, koje umnogim zemljama i narodima diljem svijetapromiču Međugorje i prenose u svijetporuke Međugorja te ga približavaju ljudima,u njihovim domovima.Govori se, nadalje, o međugorskomi hercegovačkom podneblju i ozemlju,o klimatskim uvjetima i zemljopisnomokružju, o ovdašnjem bilinskom i živinskomsvijetu, povijesti i veoma bogatim izanimljivim arheološkim iskopinama i nalazima,pučanstvu, zatim doseljenicima iosvajačima ovih područja, autohtonomstanovništvu i tlačiteljima, kojima su ovikrajevi oduvijek bili primamljivi zbog raznoraznihrazloga; govor je u enciklopedijio dolascima i odlascima, rađanjima irastancima. Mnoštvo je tu podataka o načinuživota, kako se prije u oskudici pučanstvohranilo i živjelo, rađalo, odrastaloi starjelo, koji su alati i zanati bili zasvakidašnju porabu i potrebe ljudi ovogakraja. Sve je popraćeno vrijednim slikovnimmaterijalom koji će mnogima koristitida si posvijeste u kakvim su kućamastanovali, u kakvim su okolnostima našistari živjeli i preživljavali.U četvrtom dijelu imamo turistički bedeker,vodič koji vodi svakoga – ne samohodočasnika – u najpoznatija mjesta izkojih hodočasnici – kad se spuste na hrvatskoili herceg-bosansko tlo – mogu doprijetido Međugorja te što mogu usputdoživjeti. Svi putovi vode i u Rim, ali i uMeđugorje! Mnoštvo slika iz kulturne baštinehrvatskoga naroda te korisnih informacijaza svakoga. Autoricu resi ljubavprema čistom okolišu, a to onda vodiprema čistoj i zdravoj duši, prema onoj,mens sana in corpore sano, ali i corpus sanumin terra - oecologia sana. Čovjekovozdravlje uvjetovano je i zdravim okolišem,i očito je kako autorica ima sklonostdivnomu Božjem stvorenju, upravo u franjevačkomi pjesničkom duhu.Na kraju začin, mali pojmovnik kojitumači najučestalije pojmove, jer ne trebasmetnuti s uma kako je ovo ipak djeloiz religijske kulture budući da je Međugorjeizraziti religijski fenomen koji sasobom povlači i mnoštvo drugih silnica,jer njime se bave i sociologija, i teologija,i psihologija, i usporedna povijest religijaitd.Svjedočanstva našega umijećaDok čovjek lista stranice Male enciklopedije,s jedne se strane divimo okukoje je stajalo iza objektiva, leće i kamere,pokušavajući ovjekovječiti povijesnitrenutak, a s druge strane divimose i Božjem stvorenju ali i hrvatskomkatoličkom geniju, što je sve stvorio umeđugorskom okružju i hrvatskom priobalju.Dok se ovdje u Hercegovini gotovotri stoljeća čuvao skriveni svetioganj da ga ne bi neprijatelji otkrili iuništili, dotle se u priobalju i na hrvatskimotocima do kraja mogao izrazitihrvatski genij u graditeljstvu, što jevidljivo iz slikovnih priloga u samomedjelu. Vjera se pretočila u kamen, plemenitukovinu, u spomenike, kršćanstvoje oplemenjivalo dušu, srce, narod,sav životni prostor. Evanđelje se pretvorilou umjetnički izričaj. Kad se hodočasniksusretne sa spomenicima oslikanimau Enciklopediji, s pravom moguzaključiti kako smo kulturološki dalekoispred nekih danas moćnih nacija koježele zagospodariti svijetom. Ti su spomenicisvjedočanstvo naše opstojnostii našega izričaja u kamenu, mramoru,plemenitim kovinama, filigranskimumijećima. Onakvo što nemoguće jepronaći primjerice u Amerikama, i stogabi bilo poželjno cijelu priobalnu Hrvatskuali i neke otoke staviti pod zaštituUNESCO-a.Kad se zaustavimo pred tim svim u Malojenciklopediji uslikanim djelima svojihpredaka, katolika na hrvatskim prostorima,čovjek se divi umijeću, maštovitosti,bogatstvu materijala, ideja. Sve je stavljanou službu vjere, Stvoritelja i Otkupiteljaljudi, čovječanstva. Nije to samo lijepaumjetnost, jer je u svemu pronašlasvoj izričaj i stvarateljska protežnica vjere,njezin pogled na svijet, u kome su Bogi čovjek u veoma uskoj svezi.Za Malu se enciklopediju dade reći: Tolleet lege! Uzmi i čitaj. Uzmi i listaj, pa ćešusput, uz slike pročitati i tekst koji ih pojašnjava.Stari su franjevački pisci sastavljalitzv. Duhovne paše za svoje vjernike.Duhovna paša na kojoj se vjerničko stadonapasa. U ovoj enciklopediji imamo pravu(is)pašu i za srce, dušu, ali i ugodu zaoči. Slikovni prilozi otvaraju ujedno očisrca i duha.Zahvalni smo autorici na filigranskomtrudu oko uređenja ove enciklopedije kojojje žarište Međugorje, zapravo Gospapreko Međugorja. Ovo je izvrstan vodiču svekoliku prošlost i sadašnjost Međugorjai hrvatskoga puka ovdje, izvanredanvademecum svakomu tko želi doći uMeđugorje. Ovo je ujedno i molitvenik, ikatekizam, i priručnik za povijest, arheologiju,etnologiju, zemljopis, biologiju,pa i mineralogiju. Knjigu bi trebali imatiu ruci svi međugorski vodiči, a k tomebilo bi poželjno prevesti je i na strane jezikekako bi i hodočasnici imali pri rucijedan panoramski pogled na Međugorje ihrvatski puk ovih ozemlja. Izvrstan prodori prozor u svijet dogodio bi se prekovišejezičnih izdanja ovoga djela, uz dostupnucijenu. Neki sitni materijalni propustii pogrješke dadu se lako ispraviti unovim izdanjima spomenutoga djela. Tipak nimalo ne umanjuju vrijednost samogadjela.22 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 23

Vijesti, najave, obavijestiObilježena 9. obljetnicaUsmrti fra Slavka BarbarićaNa mjestu fra Slavkove smrtiMisa u spomen fra SlavkaU Majčinu selufoto Đanifoto Đanisnimila Paula TomićMeđugorju je obilježena devetaobljetnica smrti fra Slavka Barbarićakoji je umro 24. studenoga 2000.u 15,30h na Križevcu nakon završene pobožnostiKrižnoga puta. Brojni župljani ihodočasnici uspeli su se na Križevac molećiKrižni put, koji je predvodio fra VjekoslavMilićević. U 18 sati slavljena je sveta Misa užupnoj crkvi, koju je u suslavlju s 18 svećenikapredslavio fra Danko Perutina. On je upropovijedi, između ostaloga, kazao kako jefra Slavko gajio posebnu ljubav prema Kristui Blaženoj Djevici Mariji, te dodao: "FraSlavko je jednom rekao: da ako želimo rasti,u sebe moramo ugrađivati Božje riječi jersu one materijal od kojega naše zdanje imačvrstinu, istinu i sigurnost. One su stabilnostkojom tjeramo napade zloga.'' Tijekomcijeloga dana mnogi župljani i hodočasnicipohodili su i fra Slavkov grob na mjesnomgroblju Kovačica.snimila Lidija ParisNa fra Slavkovu grobuNa 24. studenog u 9 sati + štićenici,djelatnici i prijatelji Majčina selaokupili su se oko kipa pokojnog fraSlavka Barbarića u središtu Sela. Prije kratkemolitve, okupljene je pozdravio ravnatelj fraSvetozar Kraljević. Rekao je kako je sjećanjena fra Slavka zapravo sjećanje na nas same.On nas je svojim radom, djelom i susretimas njim sve obilježio, kako u prošlosti tako i uzadatcima koje njegove ideje i djelo stavljajupred nas danas i u budućnosti.Kako bismo posebno obilježili ovaj dan,djelatnice i umjetnice iz naše likovne radioniceKraljica Katarina postavili su izložbu dječjihradova. Crteži su nastali tijekom prošle godinekao plod radne terapije koju s djecomvodi prof. Mariela Zelić. Svi crteži su na svili.Paula TomićUprava provincije, u dogovoru s Vicepostulaturom,odlučila je da našovogodišnji Kapitul na rogožinama,dan okupljanja cijele Provincije na ŠirokomBrijegu, a koji se po tradiciji i odredbi Provincijskihstatuta slavi 29. studenoga, osvetkovini Svih svetih Franjevačkoga reda,bude ujedno i dan ukopa zemnih ostatakafra Maksimilijana Jurčića, fratra Hercegovačkefranjevačke provincije, kojega su komunistiubili s još petoricom, najvjerojatnijecivila, krajem siječnja 1945., te su ihpo trojicu bacili u dvije škrape na lokacijiBelića gumno u Vrgorcu.Iskapanja na ovoj lokaciji su trajala od11. do 17. listopada. 2008.Fra Maksimilijan je posljednji od četvoriceidentificiranih hercegovačkih fratara uposljednje vrijeme (27. travnja 2009.).Prethodno identificirani od 2005. do2007., fra Melhior Prlić, fra Zdenko Zubaci fra Julijan Kožul, pokopani su u briješkojcrkvi prigodom pohoda generalnog ministraReda Provinciji, 9. listopada 2007.Lijes s fra Maksimilijanovim zemnimostatcima prevezen je iz Vrgorca u samostanna Širokom Brijegu nakon sveteMise slavljene za petoricu nepoznatihstradalnika, pronađenih skupa s fraMaksimilijanom.U crkvi na Brijegu je bio izložen danasod 15 sati. U 16 sati kratku meditaciju ozrnu i povratku izrekao je fra Josip Vlašić,koji je ujedno bio i ceremonijer salvlja, zatimje Lucija Hrstić otpjevala svoju pjesmuVijesti, najave, obavijestiPROVINCIJSKI KAPITUL NA ROGOŽINAMA - U BRIJEŠKOJCRKVI POKOPAN FRA MAKSIMILIJAN JURČIĆSveti pastiri, posvećenu pobijenim fratrima.Nakon pjesme uslijedila je videoprezentacijaza koju je tekst napisao fra AnteMarić, o fra Maksimilijanovu životu. Prikazanaje na velikom platnu, tako da su jemogli vidjeti svi nazočni u prepunoj crkvina Brijegu. Nakon prezentacije započelo jemisno slavlje koje je predslavio provincijalfra Ivan Sesar, u koncelebraciji sa splitskimprovincijalom fra Željkom Tolićem, gvardijanomfra Branimirom Musom, vicepostulatoromfra Mićom, vrgoračkim župnikomfra Petrom Vrljičkom, te ostalim svećenicima,sve skupa 70 koncelebranata. Misi jenazočila i fra Maksimilijanova sestra te bližai daljnja rodbina. Provincijal je u propovijediistaknuo da se Provincija nikada nijeprestala zanimati za svoju nevinu pobijenubraću, te da nas nije okupila mržnja niželja za osvetom, nego vjera u uskrsnuće iželja za istinom, te fra Maksimilijanov povratakna Brijeg, na kojem je činio svojeprve fratarske korake, među ostalu pobijenubraću pokopan u crkvi.Molitve vjernika izrekli su novaci. Nakraju euharistijskog slavlja nazočnima seobratio vicepostulator fra Miljenko MićaStojić izrekavši riječi zahvale svima koji supomagali da se pronađu naši pobijeni fratri,te pozvao sve koji nešto znaju o preostalimpobijenim fratrima kojima se ne znaza grob, da se jave u Vicepostulaturu. Svojuriječ uputili su i splitski provincijal fraŽeljko i gvardijan fra Branimir koji je zahvaliosvima što su ispratili svoga fratrado njegova posljednjeg počivališta. Nakonsvete Mise odmah je uslijedio i obred sprovodakoji je predvodio provincijal. Lijes sfra Maksimilijanovim ostatcima do grobniceje ponio fra Hadrijan Sivrić, koji ga je iosobno poznavao. Nakon posljednjih molitavakod groba i polaganja lijesa, crkvomje odjeknulo "Kraljice neba".MIRIAM24 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 25foto MIRIAMfoto MIRIAM

Vijesti, najave, obavijestiBivši apostolski nuncij uAustriji boravio u MeđugorjuLIBANONSKICEDARHodočasnici iz Libanona koji su u Međugorjuboravili u prvoj polovici listopada,priredili su jedno iznenađenje.Naime, donijeli su malenu sadniculibanonskog cedra i zasadili je u ovoj župikao znak sjećanja na svoje hodočašće i kaoznak zahvalnosti Kraljici Mira za sve štočini za njihov narod.Cedar, zasađen kod prvoga svjetlosnog otajstva,blagoslovio je župnik fra Petar Vlašić i zahvaliohodočasnicima iz Libanona na tom znakupažnje. Kad cedar naraste, kazao je župnik,imat ćete djelić Libanona u Međugorju.Krajem listopada u Međugorju jenekoliko dana boravio nadbiskupEdmond Farhat, bivši apostolskinuncij u Austriji. On je u ponedjeljak26. listopada predvodio misno slavljeza brojne austrijske hodočasnike prigodomnjihova nacionalnog blagdana.Nadbiskup Farhat rođen je 1933. uAin Kfaau u Libanonu. Nakon svećeničkogređenja 1959. godine, najprije je radiokao urednik arapskoga programa naRadio Vatikanu. Od 1968. član je Kongregacijeza nauk vjere, a 1989. je imenovannaslovnim biskupom Byblosa.Od te godine je i u diplomatskoj službiSvete Stolice. Bio je najprije predstavnikSvete Stolice u Alžiru, pa u Tunisu.Početkom kolovoza 1995. imenovanje apostolskim nuncijem za Sloveniju iMakedoniju. Slijedi diplomatska službau Turskoj, a papa Benedikt XVI. imenovaoga je 2005. apostolskim nuncijemu Austriji, gdje ostaje na službi dopočetka ove, 2009. godine. NadbiskupEdmond Farhat, koji trenutno boravi uRimu, rado se odazvao pozivu vjernikaiz Austrije i uveličao njihov tradicionalnilistopadski hodočasnički put u Međugorje.Na hodočašću su, uz bivšegaapostolskog nuncija, bili i brojni svećenicinjemačkoga jezičnog područja.DESETI MEĐUNARODNISEMINAR ZA BRAČNEPAROVEUMeđugorju je od 4. do 7. studenogaodržan Deseti međunarodniseminar za bračne parove s tematskimokvirom: „Ljubav nikada neprestaje i presahnuće ljubavi“. Seminarje otvorio koordinator dr. fra MiljenkoŠteko, a potom je nazočne pozdraviožupnik fra Petar Vlašić. Seminar je predvodiodr. fra Ante Vučković, član Franjevačkeprovincije Presvetoga Otkupitelja,profesor na Katoličkom bogoslovnomfakultetu i Filozofskom fakultetu Sveučilištau Splitu. Na seminaru, koji je simultanoprevođen na više svjetskih jezika,sudjelovala su 64 bračna para i 5svećenika iz 9 zemalja. Na završetku, svisu bračni parovi istaknuli jedinstvenoozračje i veliku potrebu za ovakvim susretima.Mnogi od njih na seminar dolazeod samog početka, a mnogi su najavilisvoj dolazak i sljedeće godine.foto ĐaniRomkinja Janja Horvat iz Pušče kodMurske Sobote u Sloveniji u Međugorjeje prvi put hodočastila u prigodi27. obljetnice ukazanja Kraljice Mira.Nakon toga, kaže nam, njezin se život promijenio,pa je nastavila dolaziti. „Kad samprvi put došla“, svjedoči gospođa Janja,„kod kipa Kraljice Mira, na Podbrdu, kodUskrslog i u crkvi plakala sam kao malo di-Dr. Johannes Mikl, kardiolog iz Austrije,autor pjesme Gospa, majkamoja, koja se često pjeva u međugorskojžupnoj crkvi, nedavno je boraviou Međugorju. U razgovoru za radiopostaju„Mir“ Međugorje dr. Mikl je, izmeđuostaloga, kazao kako je 1983. godinečuo za Gospina ukazanja u Međugorjute ubrzo, s još dvojicom prijatelja, posjetioovo hodočasničko mjesto. ‘“Međugorjemi znači mnogo, trebam doći najmanjejednom godišnje kako bih našao snage uVijesti, najave, obavijestiDr. Johannes Mikl, autor pjesme "Gospa, majka moja", boravio u MeđugorjuHODOČAŠĆE SIROMAHA, PROSJAKA IBESKUĆNIKA KRALJICI MIRAPrvo, besplatno, hodočašće siromaha,prosjaka i beskućnika Kraljici Mira u Međugorjeorganizirala je katolička udrugaKup-Karmel iz Zagreba. Devedeset hodočasnika,u pratnji trojice svećenika, u dva autobusastiglo je u Međugorje 19. studenoga u ranimjutarnjim satima. Poslije smještaja u pansionei doručka, molili su križni put na Križevcu.Nakon toga posjetili su zajednicu Milosrdniotac, gdje im je priređen ručak te susret sčlanovima te zajednice. U ime zajednice po-zdravio ih je ravnatelj Majčina sela fra SvetozarKraljević.Nakon ručka i odmora hodočasnici su imaliprigodu za ispovijed, nakon čega su sudjelovalina večernjem molitvenom programu užupnoj crkvi sv. Jakova, gdje ih je pozdraviožupnik fra Petar Vlašić.Organizator hodočašća, udruga Kup-Karmel,zahvaljuje svim ljudima dobra srca kojisu pomogli da se ostvari prvo, uvjereni smone i posljednje, ovakvo hodočašće.HODOČAŠĆE ROMA IZ SLOVENIJEjete. To je nešto najljepše što mi se dogodilou životu. Za mene je Međugorje lijek,mjesto gdje ti naša Majka kaže, volim te.“Plod toga je prvo hodočašće Roma kojeje Janja Horvat organizirala. Upravo u trenutkukad zaključujemo ovaj broj, 30. studenog,stigla je u Međugorje sa skupinomhodočasnika koju vodi župnik. U Međugorjuostaju do 3. prosinca.svojoj vjeri i osjetio ljubav Isusa i Gospe.Ovdje čistim svoje srce, činim novi početaku svom životu. Uvijek, po povratkukući, osjetim kako sam dobio snagu odIsusa i Gospe.“Dr. Johannes Mikl, kaže, svoju vjeru iiskustvo Međugorja prenosi svima kojiga susretnu, bilo u zdravlju bilo u bolesti.Spominjući autorsku pjesmu Gospa, majkamoja, skromno svjedoči kako je pjesmaplod Gospinih poruka i, zapravo, Gospindar njemu, župi i svijetu.NOVO IZDANJE ICMM-aBog Otac vas zoveTematski izbor Gospinih poruka,s fotografijama MeđugorjaUporuci od 25. listopada 1987.Gospa je rekla: „Draga djeco, odlučitese i vjerujte da vam se Bogu svojoj punini nudi. Vi ste pozvani i vitrebate odgovoriti na zov Oca koji vaspreko mene zove…“ U ovoj ćete knjižicinaći osamdesetak Gospinih porukau kojima se spominje Bog, Otac, Stvoritelj,Svevišnji… Svaku poruku prati jednafotografija koja dočarava molitvenoozračje u Međugorju. Format: 13x13cm, 180 str., cijena 8 KM. Knjižicu možetenabaviti u knjižari-suvenirnici Župnogureda u Međugorju, te u knjižaramaTeovizije diljem Hrvatske.Statistike zalistopad 2009.Broj podijeljenih sv. pričesti: 156.000Broj svećenika koncelebranata: 3.417(110 dnevno)26 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 27

Odjeci u svijetuLectio divina - S Marijom kroz BiblijuMolitveni susret grkokatolika, rimokatolika i pravoslavaca u Zarvanici (Ukrajina)ZAJEDNIČKA MOLITVAU DUHU GOSPINIH PORUKATerezia Gažiová„Želim vas obnoviti i svojim srcem dovestisrcu Isusovu“ (25. listopada 1996.)Prve veće skupine hodočasnika izUkrajine u Međugorje su počele dolaziti1998./99. godine. Tijekom nekolikogodina, iz ovoga malog broja hodočasnikanastalo je molitveno zajedništvo„Svjetlo Marijino“, koje molitvom i djelimaljubavi obuhvaća krajeve bivšega SSSR-a.Članovi molitvenih skupina nastoje živjetiu duhu Gospinih poruka, mole i konkretnosluže bližnjima u potrebi te, posebno, moleza njezine nakane.Od 2. do 3. listopada 2009., u prvi petaki subotu, oko 5.000 vjernika, članova moli-tvenih skupina, Gospinih štovatelja, okupilose na svome prvom molitvenom susretuu poznatom marijanskom svetištu GrkokatoličkeCrkve Zarvanica u Ukrajini. Motosusreta je bio: „Želim vas obnoviti i svojimsrcem dovesti srcu Isusovu“.Vjernici Grkokatoličke, Rimokatoličkei Pravoslavne Crkve susreli su se da zajednomole u duhu Gospinih poruka. Nasusretu su se čuli jezici istočnih zemalja:ukrajinski, ruski, latvijski, litavski, bjeloruski,poljski... Marija je uistinu majka jedinstva,svi smo njezina djeca. Posebno je dirljivobilo gledati lica starijih, na kojima seizražavala patnja i pronicava, svijetla predanostBogu, nakon mnogih godina borbeza Božje kraljevstvo na ovom području. Tolikobakica koje su sudjelovale na molitviproživjelo je progone i koncentracijske logore,i unatoč svemu što je posijao bezbožnikomunizam, u njihovim smo očima moglividjeti snagu vjere i diviti se njihovojiskrenoj ljubavi prema Gospi.Program cijeloga susreta bio je praćensakramentom pomirenja. Na prostoru okocrkve dan i noć protezali su se redovi vjernikakoji su čekali na ispovijed.Iz svjedočanstava koje smo imali prilikuposlušati, mnogi su pristupili sakramentupomirenja nakon nekoliko godina.Uistinu smo osjetili i na ovom mjestu onošto se doživljava u Međugorju – Gospa nasvodi Isusu.Program je započeo u petak navečer molitvomkrunice i slavljenjem sv. Mise po bizantskomobredu u staroj crkvi. Nakon završetkauslijedila je procesija sa svijećamaprema novoj crkvi, križni put i molitvenobdijenje sve do tri sata ujutro.Subotnji program bio je isprepleten razmišljanjemnad otajstvima svete krunicei svjedočanstvima prijatelja iz Međugorja– Nancy i Patrika, Gorana i Terezije. Nakontoga je uslijedilo slavljenje svete Mise nakojoj je koncelebriralo pedesetak svećenika.Vrhunac susreta bilo je klanjanje Presvetomoltarskom sakramentu.Vlč. Petro Kobal, jedan od glavnih organizatoraovoga susreta, koji je predslaviomisno slavlje, između ostalog je rekao:„Zašto smo se susreli? Ovaj susret jerezultat borbe Bezgrješnog srca Marijinao kojoj nam je govorila Gospa u Fatimi,gdje nas je pozvala da molimo za pobjeduNjezina srca i da molimo svetu krunicuza obraćenje Rusije. Gospina ukazanjanastavljaju se u Međugorju. Duboko samuvjeren da su Gospina ukazanja u Međugorjunastavak Fatime. Možemo reći da sedanas u Zarvanici ostvaruje Pobjeda Njezinasrca u Rusiji – bivšem SSSR-u. Danasse Rusija ne moli samo za svoje obraćenjenego za obraćenje cijeloga svijeta. PrikažimoBezgrješnom srcu Gospinu sebe, svojeobitelji, molitvene zajednice, Ukrajinu,Crkvu, Svetog oca papu, sve svećenike, biskupe,cijeli svijet.Ovdje, na području ‚bivše Rusije‘, zahvaljujemoGospodinu za obećanu pobjeduBezgrješnog srca Marijina, koja se zbivazahvaljujući Gospinom proročanstvuu Fatimi. I preko Bezgrješnog srca Marijinazahvaljujemo Ocu, Sinu i Duhu Svetomu.Amen.“Božić u srcuMeđugorski vidioci tvrde da je u jednom ukazanju Gospa plačući rekla:„Zaboravili ste Bibliju!“ Listajmo zajedno Stari i Novi zavjet da bismoupoznali Oca, Sina i Duha Svetoga„Iporodi sina svoga, prvorođenca,povi ga i položi u jasle jer zanjih nije bilo mjesta u svratištu“,kaže Luka 2,7. Isus se nije rodio u buci nekogasvratišta. Isus se nije rodio pod krovomneke tuđe kuće u vrevi brojnih ukućana.Tamo za njega nije bilo mjesta – jerto nije bilo njegovo mjesto. Isus se nije rodiočak ni u roditeljskoj kući. Isus se rodiou nekoj štali pod vedrim nebom koje pripadasamo Bogu – njegovu Ocu. Bog nijeizabrao štalu zato da bismo mi imali osjećajkrivnje što za njega nismo napravilimjesta u svojim kućama. Uostalom, Matejkaže da su ga Mudraci našli u kući: „Uđu ukuću, ugledaju dijete s Marijom, majkomnjegovom, padnu ničice i poklone mu se“(Mt 2,11).Vraćanje najdubljim korijenimaIz Nazareta gdje su živjeli, Josip i Marijapošli su u Betlehem odakle su podrijetlom,gdje su im korijeni (Lk 2,1-6). Bog nas pozivada izađemo iz svojih unutarnjih kuća,iz svoje unutarnje navike… Poziva nas daOvi tekstovi žele biti poticaj na čitanje Knjigenad Knjigama. Bit će vam od istinske duhovnekoristi samo ako budete prigrlili Bibliju, uroniliu odlomke koji su ovdje navedeni, ako budetetražili dublje i dalje, i ako budete provodili mnogo,mnogo više vremena s Biblijom nego s ovimskromnim predloškom koji držite u ruci. Božjariječ je živa i djelotvorna (Hebrejima 4,12). Akose izložimo njezinom djelovanju, ona u sebi,sama po sebi, ima snagu mijenjati nas.28 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 29Lidija Parisse vratimo svojim najdubljim unutarnjimkorijenima koji sežu u ona vremena kadaje čovjek živio pod vedrim nebom – u doslovnomi prenesenom smislu, kada je biou skladu s Bogom, s prirodom i sa samimsobom. Da se vratimo prvobitnom Božjemnaumu po kojemu nije trebalo biti patnje.Crkva nas uči da je Marija porodila Isusabez boli. U toj noći u toj štali nije bilo nisuza ni porođajnih muka. To je početaknovoga stvaranja… „S velikom radošćuvam nosim Kralja mira… Vi mu se poklonitei dajte vremena Stvoritelju za kojimžudi vaše srce“ (25. prosinca 2007.).Iskustvo obnove svega stvorenogaKada je Franjo 1223. godine u Grecciuupriličio prve žive jaslice, svjedoci kažuda je s braćom najprije dugo molio, zatimdugo u tišini stajao pred jaslama, u kontemplaciji,u ekstazi. To za njega nije biofolklorni nego mistički doživljaj. Za Franjuje to bilo iskustvo obnove svega stvorenoga.Izaija 11,6-9 govori o mesijanskim vremenimakada će vuk i janje, ris i kozlić,snimila Lidija Paristele i lavić, krava i medvjedica zajedno pasti,a vodit će ih djetešce. Lav će jesti slamukao govedo. Tako je i bilo prije prvogagrijeha… Knjiga Postanka nam kazuje da,prema Božjemu naumu, životinje nisu trebalebiti krvoločne, jer Bog je rekao: „Nekaim je za hranu sve zeleno bilje!“ (Post 1,29-30). Bog nas poziva da ponovno uspostavimoprvobitni sklad uz pomoć betlehemskogdjeteta.Novorođenče u jaslama (Lk 2,12) je onodijete koje najavljuje Izaija: „Dijete namse rodilo, sina dobismo; na plećima mu jevlast. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni,Otac vječni, Knez mironosni“ (Izaija 9,5).Bog je izabrao svoje mjestoPoruka Božićne štale nije niti poruka prisilnogasiromaštva, niti sakralizacija siromaštva,niti površna utjeha siromasima.Bog se rodio u siromaštvu, ali ne želi da ljudižive u bijedi. „Ne gledajte na materijalno,jer tada ne ćete moći doživjeti Božić“,kaže Gospa (5. prosinca 1985.) i pretpostavljamoda misli na materijalno u smislu preobilja.Dodajmo, ipak, da ne postoji nikakvojamstvo da će oni koji dožive Božić u bijedidoista doživjeti Božić u srcu…Betlehemska poruka mnogo je dublja.Bog je izabrao mjesto koje je u svojoj slobodiželio. „Pozivam vas da pođete u prirodujer ćete tamo susresti Boga Stvoritelja“(25. listopada 1995.), kaže Gospa. „Pronađiteu prirodi mir i otkrit ćete Boga Stvoritelja“(25. srpnja 2001.). Isus se rodio u tišininoći, u intimi obitelji. Na sijenu, međuživotinjama. Sjedinjen sa zemljom i s cijelimsvemirom. S povjerenjem predan Marijii Josipu. Iskustvo Božića trebalo bi bitimističko… i trajno. Gospa kaže: „Stavitemalog novorođenog Isusa na prvo mjestou svom životu i on će vas voditi putemspasenja“ (25. prosinca 1999.), ne samo ubožićno vrijeme, nego tijekom cijele godine.Betlehemsko dijete je Onaj što sjedi naprijestolju i kaže: „Evo, sve činim novo!“(Otk 21,5).I vidje Bog sve što je učinio, i bijaše veomadobro (Post 1,31).

RazgovorMOJE SU PJESMEPLOD MEĐUGORJAGospođu Marijanu Zovko sreli smo u Međugorju na Veliku Gospu nakonvečernje sv. Mise na kojoj je predivno pjevala. Taj njezin cjelovečernjiglazbeni nastup bio je povod za ovaj razgovorPriredio Anton MerkovićKako usklađujete svoje obiteljske obvezes pisanjem, skladanjem i pjevanjem?Ne pišem, naravno, svakoga dana, to suposebni trenutci kada se u svojoj molitviotvorim, a pjesme onda dolaze kao darovanesvete rose kapljice. Ne znam to drugačije reći,jer ja se ne spremam, ne kažem sad ću pisati.To, jednostavno, dođe po nadahnuću. Može sedogoditi da dugo, dugo ništa ne pišem i ondaodjednom tri pjesme. To mi je darovano.IskustvaAKO SE DOBRO PRIPREMI I VODI,HODOČAŠĆE JE VELIKA DUHOVNA OBNOVAU Glasniku mira više smo puta imali priliku, u razgovorima ili svjedočanstvima, čitati o ljudima koji su,vodeći hodočasnike, u Međugorju bili i desetke pa i stotine puta. Donosimo jedno takvo iskustvo u povodustopedesetog hodočašćas. Biserka JagunićGospođo Marijana, bilo je uživanjeslušati Vas kako pjevate na večerašnjojMisi. Mnogi naši čitatelji poznajuVaše pjesme no, predstavite se našim čitateljima.Rođena sam 1972. u njemačkom gradićuLaupheimu gdje i danas živim sa svojomobitelji. Prije nego što sam rodila radilasam kao medicinska sestra, a danas sam kodkuće, brinem se za obitelj.Kada ste se počeli baviti glazbom?Glazba je vrlo rano ušla u moj život. Kaodijete sam voljela svirati i pjevati, učilasam svirati, prvo frulu, pa harmoniku i gitaru.Posebno sam voljela pjevati u crkvenomzboru i tako se u meni pomalo rađalaljubav prema glazbi, ljubav prema Kristu iMajci Mariji. Roditelji su me često vodili nahodočašća, te smo više puta bili i u Međugorju.S tih susreta vraćala sam se puna radostipa sam u tišini svoje molitve počelapisati ono što sam molila – uz gitaru bih topropjevušila. Tako su se rađale moje prvepjesme: Kriste Isuse, Kuc kucamo, Gradimonovi svijet i Neka svijeća gori... Bilo mi je tada16-17 godina.Zahvaljujući radiopostajama koje emitirajuduhovnu glazbu, Vaše pjesme su danasi te kako poznate. Jeste li nastupali nafestivalima odnosno susretima pjevača duhovneglazbe?Nekoliko sam puta pjevala na Uskrsfestu,ove sam godine nastupila sa svojom autorskompjesmom Milostiv budi, a dvije godinezaredom pjevala sam i u Vukovaru na Bonofestu.Za mene su to divna iskustva, divni susretis izvođačima duhovne glazbe u domovini.Tako se tješnje povezujem s domovinomi izvođačima koji pjesmom također svjedočeGospodina. Kod nas u Njemačkoj toga, nažalost,nema. Počeli smo sa Stepinacfestom uKölnu, ali treba mnogo vremena da bi on sazrioi privukao mlade da pišu, skladaju i pjevajupjesme na slavu Božju.Što svojom glazbom želite poručiti današnjemčovjeku?Glazba može biti divno sredstvo kojim čovjekotvara svoje srce i osluškuje Božje pozive.Želim slušatelja potaknuti da snagu traži umolitvi, a molitva je razgovor s Gospodinom.Želim ga potaknuti na obraćenje, dati mu snaguda nosi svoj križ… Ne gledati, primjerice ubolesti, Božju kaznu već milost i tako križ pretvoritiu blagoslov… Ne pitajmo se zašto ovo,zašto ono, nego recimo – evo me, Gospodine,tvoja sam, zahvaljujem ti na križu, nosim gajer si ti moj Stvoritelj i ti ćeš mi dati ŠimunaCirenca. Jednostavno, treba križeve života prigrliti,gledati u Krista i njega slijediti.Često ste u Međugorju?Ne znam kada sam prestala brojiti kojiput dolazim u Međugorje. Dolazila sam sroditeljima kao dijete, potom kao djevojkasama, te s molitvenim zajednicama, a danass mužem i sinom. Znam samo da samsvaki puta okupana milošću. Ovo je, jednostavno,oaza molitve.Što Vam znači hodočašće u Međugorje?Znači mi zaista mnogo, i meni i mojoj obitelji.A ako ću vraćati film unatrag, i moje supjesme plod Međugorja.Gospine su poruke došle u svaki kutakkugle zemaljske. Što te poruke Vama govorei znače?Gospa nam govori da se obraćamo, da ljubimo,da živimo po Božjoj volji, a sve to pišei u Svetom pismu. Ona, dakle, ne govori ništadrugo doli ono što nam je njezin Sin kazao.Majka kao majka, neumorno godinamadolazi, te se pitam otkud joj toliko strpljenja.Ali ona je Nebeska Majka. Njezine su porukesvjetiljka koja nam pokazuje put prema Kristu.Ona nas vodi svom sinu Isusu.Što biste poručili nama koji stalno živimou Međugorju?Ne znam što bih vam rekla nego to davi živite na izvoru! Živite po Božjoj zapovijedi,slušajte Gospu jer je ona izabralaMeđugorje, izabrala je vas – osobe, ljude,djecu. Na vama je velika odgovornost bitinjezinim svjedocima! A, budite mi svjedoci!rekao je naš Otkupitelj.Marijana, hvala Vam na prekrasnom pjevanju,Vaša je glazba učinila ovo blagdanskoozračje još snažnijim.Zahvaljujem i ja vama i svim čitateljimaželim puno Božjeg blagoslova po zagovorunaše nebeske Majke, Kraljice Mira! OzračjeMeđugorja je neopisivo, i znam da samsvaki put ponijela jedan njegov djelić. To sedugo čuva u srcu i daje snagu za svakidašnjei nove životne korake.Kad sam prije četvrt stoljeća, moleći naPodbrdu, molila Gospu da me upotrijebiu ostvarenju plana koji ima u Međugorju,nisam ni slutila o sto pedeset hodočašćai tolikim hodočasnicima koje ću duhovnopratiti na putu u hodu Kraljici Mira.Najčešće sam vodila osobe iz različitihžupa, različite dobi, spola i zvanja. Ipak,ponekad su to bile posebne skupine. Nekolikosam puta, tako, vodila mlade, studenteiz Zagreba, zatim srednjoškolce iz Viroviticei mlade iz Donjega Miholjca. Vodila sambranitelje i njihove supruge, zatim članovezborova, članove zajednica i udruga tedjelatnike domova zdravlja – najprije izNovoga Zagreba, a kasnije i Doma zdravlja„Centar“ iz Zagreba – i članove zajedniceDobri Pastir iz Zagreba. Svaka je skupinabila po nečemu upečatljiva, svaka mi jeostala u lijepoj uspomeni.Značenje dobre pripreme za hodočašćeUvijek sam držala bitnim molitvom, pjesmom,riječju i filmom pripremiti ljude zadolazak u Međugorje, stoga bismo u autobusumolili krunicu, pjevali, slušali svjedočanstvaljudi koji su već bili u Međugorju,gledali bismo film o Međugorju, a ja samredovito govorila o Gospinim porukama.Hodočasnike sam nastojala pripremiti i zadobru, pravu ispovijed. Danas mogu samozahvaliti za milost da sam na taj način moglaslužiti tolikima.Bivalo je i po pet autobusa u jednoj skupiniiz Bosne, Primorja, Zagorja, Pounja, alinajbrojniji moji hodočasnici bili su, ipak, izZagreba i Slavonije. Kad je bilo više autobusa,putem bih prelazila iz jednoga u drugi,kako bi svi hodočasnici primili jednakoi bili zadovoljni. Na ovome, stopedesetom,hodočašću bili su hodočasnici iz župe Čačincii njezine okolice.Crkva, srce hodočašćaVeć prvih godina iskristalizirao se programkako bi se optimalno ispunilo vrijeme,da hodočasnici što više dožive pripremajućise molitvom i svjedočenjem zavečernji program u crkvi, koji je uvijek biosrce hodočašća. Mladi u Cenacolu bili sunam na usluzi podijeliti s nama svoje iskustvoživota, kao i obitelj Latta.Tko bi, osim Gospodina, mogao zaviritiu pustinje svih duša na polasku i bogatstvona povratku! Život bez sakramenta ispovijeditrideset pet, dvadeset, devetnaest,dvanaest godina, i onda mir i radost nakoniskrene ispovijedi i pričesti u Međugorju!Tko može izreći tu milost i opisati promjenuu dušama tih ljudi! Oni su se, da bito opisali, koristili slikama, govoreći o „tonama“tereta koje su ostavili u Međugorju.A nisu izostale ni mnoge suze radosnice.Gospa nam daje najbolje uputeČesto smo na Podbrdu, kod drugogaotajstva krunice, posebno molili za bračneparove koji ne mogu imati djecu. I svake bise godine rodilo dvoje, troje, petero djecekoja su tako izmoljena. Danas njihovi roditeljidolaze ovamo zahvaljivati, vodeći ponekadi djecu sa sobom.Na povratku, svjedočeći o primljenimmilostima, bilo je i onih o čudesnomozdravljenju, ali mnogo više o obraćenju ipovratku Bogu i Crkvi.Mislim da je hodočašće velika duhovnaobnova, ako se dobro pripremi i vodi. Gospanam svojim porukama kazuje što trebamočiniti u ovome vremenu. Prihvaćajućito ozbiljno, čovjek se vraća Isusu i pravimživotnim vrjednotama.Hvala Bogu, hvala Gospi, hvala mnogobrojnimorganizatorima koji su sa mnomsurađivali i danas surađuju, te svima kojirado ponovno dolaze s nama moliti i zahvaljivatiKraljici Mira.30 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 31

PoticajiPoticajiBožja pitanja čovjeku:GDJE TI JEBRAT ABEL?fra Iko SkokoBog je upozorio Kajina ako ne radipravo da mu je grijeh kao zvijerna pragu. Grijeh je zvijer koja vrebačovjeka neprestance, ali joj se čovjekmože oduprijeti. No, Kajin tu Božjuriječ, Božje upozorenje, nije ozbiljnouzeo k srcu. I brzo je njime ovladao grijeh.Pozvao je svoga brata van. U poljuje skočio na njega i usmrtio ga. Ubojstvombrata nije, međutim, riješio svojproblem.Bog odmah pita Kajina za brata: „Gdjeti je brat, Abel?“ (Post 4,9). Kajin krijesvoj zločin. Ne priznaje ga. Odgovara dane zna gdje mu je brat i niječe svoju odgovornostza brata: „Ne znam. Zar samja čuvar brata svoga?“ (Post 4,9). Bogzna što se dogodilo s Abelom. On je samistražitelj, nastavlja s preslušavanjemi pitanjima: „Što si učinio? Slušaj! Krvbrata tvoga iz zemlje k meni viče.“ Bogizriče kaznu Kajinu: „Stoga budi prokletna zemlji koja je rastvorila usta da progutas ruke tvoje krv brata tvoga! Obrađivatćeš zemlju, ali ti više ne će davatisvoga roda. Vječni ćeš skitnica na zemljibiti!“ (Post 4,10-12).Kajin drži da je njegova kazna teška.Zacijelo, preteško je biti prognan izsvoga mjesta te postati lutalicom i još ktome „skrivati se od Božjeg lica“. Kajinje svjestan da je bez ikakve zaštite i daga može svatko usmrtiti.Bog, međutim, zaštićuje Kajina. Ne dopuštada bude nečiji odstrjel: „Ne! Negotko ubije Kajina, sedmerostruka osvetana njemu će se izvršiti“ (Post 4,15). Bog,zatim, stavlja na Kajina znak koji će gaštititi od drugih da ga ne ubiju.Bibličari drže da se s izvještajem oKajinu i Abelu počinje javljati tema o„Pravedniku koji trpi“. Nesporazum,oporba među braćom jedno je od općihobilježja ljudskoga stanja tijekom povijesti.Ovaj biblijski tekst nam pomažeda na vrijeme zaustavimo svoje nesporazumes bratom i ne dopustimo danama ovlada grijeh.VELIČINA UDOVICE ILICEMJERJE MOĆNIKAfra Mario KnezovićIsus im u pouci svojoj govoraše:‘Čuvajte se pismoznanaca,„A koji rado idu u dugim haljinama,vole pozdrave na trgovima, prva sjedalau sinagogama i pročelja na gozbama; proždirukuće udovičke, još pod izlikom dugihmolitava. Stići će ih to oštrija osuda!’“ (Mk12, 38-40). Tako Isus progovara o onima koji,trgujući svime, žele i samim Bogom trgovati.Oni stavljaju sve na tržište – i svoje dostojanstvo,i svoju sadašnjost i budućnost, isvoj savez s Bogom. Tim pismoznancima, ilibolje rečeno licemjerima našega doba, staloje samo do toga da ovdje na zemlji stječuslavu, moć, imovinu, ugled. U naumu ostvarenjasvoga cilja, koji se danas popularno nazivastvaranjem imidža, spremni su sve stavitina kocku i, poput Jude, zgrabiti novacne pitajući se što sve za taj novac izdaju iostavljaju. Nije zato čudno da su nam zatvoripuni prijestupnika koji su stvarno „proždiralikuće udovičke“ na putu kriminala i nepravednogstjecanja na štetu neznatnih inezaštićenih. Neki od takvih, koje današnjisvijet časti pojmom korumpirani a ne stvarnimpojmom lopovi, još se hvale kako pomažu,humanitarno djeluju, bore se za kršćanskevrijednosti, puna su im usta domoljubljasnimio Luka Rupčićitd. Od novca ukradenog od države putuju– vidi paradoksa! – navijati za tu državu dapobijedi. No, to što su je oni pokrali, unazadilii uputili u poraz, kao da nije bitno. Čitamočak da je jedan „naš“ katolik, koji sebenaziva borcem za narod, naplatio svoj privatniodlazak u Bleiburg. Mučno i jadno dane može biti jadnije.Zato ne čudi da je Isus upravo takvimaizravno i jasno poručio kako će ih stići oštrakazna. Uz to, Isus njima i svima kao uzorstavlja pred svijet i oči neznatnu udovicu.Udovicu koja u Isusovo vrijeme nije imala nikakvihljudskih prava. Nije čak imala ni pravona djecu niti na kućni broj. Bila je prekriženaod sustava, kao što su i danas mnogiprekriženi. Ali Isusova logika ljubavi, koja jekonačna osuda ili spasenje, upravo želi kazatida kod Boga nema privilegiranih i moćnih.Moć je samo u ljubavi koja se žrtvuje i služi.„Doista, kažem vam, ova je sirota udovicaubacila više od svih koji ubacuju u riznicu.Svi su oni zapravo ubacili od svoga suviška,a ona je od svoje sirotinje ubacila sve što jeimala, sav svoj žitak“ (Mk 12, 43-44).Isus ne mjeri mjerom kojom mi mjerimo.Kod njega nije bitno – koliko. Kod njega jebitno kako i od koga je dar ili pružena ljubav.Isus traži sve. Zato i reče, ona je dala sve, savsvoj žitak. Udovica je otkinula od svoga životaza život drugih. Ona nije davala suvišak.Ljubav ne poznaje suvišak. Ljubav hoće sve.Udovica svojim darom nije umirivala svojusavjest, kao što to mnogi čine. Njezin je dariskren i pun istine. E, tu i jest razlika izmeđuneznatne udovice i „značajnih“ velikanaovoga svijeta koji će darivati samo pred televizijskimkamerama i fotoreporterima. A itada kad daruju ne daju čak ni svoj suvišak,nego daju uzeto, ili po istini rečeno, ukradenoupravo od neznatnih i obespravljenih.Ta nas stvarnost mora boljeti, osobitokad je vidimo u kontekstu velikana naše vjerekoji su sve od sebe davali iz ljubavi. Abrahamdaje sve, Mojsije daje sve, Marija dajesve i, konačno, Isus daje sve. Takvi su otkinuliod svoga srca i života za srca i živote svihnas. Upravo to je zadatak i poslanje svih nasako želimo biti na strani koju simbolizira neznatnaudovica.Fra Eleuthere Baharanyi Makuta, fratar iz Konga na službi u IstanbuluSHVATIO SAM DA JE GOSPAMAJKA SVIH LJUDI, PA IONIH KOJI JE NE PRIZNAJUMeđugorje je za mene uvijek bilo mjesto gdje Bog preko Djevice Marijeljudima našega vremena daje svoju poruku milosti i mira. Pri svakomdolasku u ovo mjesto osjećam unutarnju životnu promjenu. Svahodočašća na kojima sam bio uvijek su bila plod Božje Providnosti.Dok sam 9. listopada 2009. pripremaopropovijed, k meni je došlajedna žena hrvatskog podrijetlakoja već mnoge godine živi u Istanbulu,a član je Marijine legije u našoj crkvi.Zapitala me je bih li mogao pratiti jednuskupinu na hodočašće u Međugorje. Odmahsam prihvatio, jer sam to shvatiokao dar Providnosti.Istoga sam dana kontaktirao Međugorjezbog potrebnih dokumenata za ulaznuvizu u Bosnu i Hercegovinu. Dva dana kasnijedobio sam vizu, ali hodočasnici s Filipinanisu je mogli dobiti pa se naša skupinasastojala od samo 22 hodočasnika, odkojih petero imaju rođake u Mostaru. Međunjima su bila i tri muslimana. Ta mi se raznolikostjako dopala i ohrabrila me za putovanje.U Međugorje smo stigli 30. listopadau 13 sati, a već u 15 sati svi smo zajednopošli na Brdo ukazanja. Mi, kršćani, molilismo krunicu, a naši su se prijatelji utišini uspinjali uz nas. Takvo sam držanjeprimijetio i u našoj crkvi Santa MariaDraperis u Istanbulu kada muslimanidođu moliti. Tada uvijek mislim na riječipape Ivana Pavla II.: Ne možemo „molitizajedno“, odnosno organizirati zajedničkumolitvu, ali možemo biti nazočni kadadrugi mole. Na taj način iskazujemo svojepoštovanje prema molitvi drugih, premanjihovom držanju pred Bogom. (Ivan PavaoII. – opća audijencija od 22. listopada1986.)Duboko iskustvo molitve doživjelismo kada smo se našli pred kipom MajkeBožje na Brdu ukazanja. U molitvi isuzama vidio sam prijatelje muslimanena koljenima… Poslije toga, naši su turskiprijatelji otišli u Mostar, a već su sedan kasnije vratili u Istanbul.Na jeziku svahili, koji se govori uKongu odakle dolazim, kaže se: “MAMANI MAMA, HATA ANA SURA MBAYA; NIMAMA TU”, što znači da je majka uvijekmajka, i kakva god bila, uvijek ostajemojom majkom. Shvatio sam da je Gospamajka svih ljudi, pa i onih koji je nepriznaju.Milost Međugorja stalno je s nama isigurni smo da nas prati kao što je Gospapratila svojega Sina u njegovu djetinjstvu.32 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 33foto ICMMPisma čitateljaDOŠLI SMOTI, MAJKODRAGAIovog listopada kao i ranijih godinaskupina od trideset hodočasnika sotoka Raba posjetila je Međugorje.Bilo je to od 2. do 4. listopada. U ranejutarnje sate pošli smo u molitvi i pjesmis našim vlč. Turčićem. Hodočasnicisu bili iz grada Raba te iz sela Barbata,Banjola, Supetarske Drage, Lopara iKampora.Ove su me godine zadivili naši mladikoji su pošli na hodočašće s namastarijima. Obećali su nam da će nastavitinašu tradiciju hodočašćenja uMeđugorje. Nemam riječi kojima bihdovoljno pohvalila organizaciju putovanja,smještaj i cjelokupno hodočašće,a Međugorje, naša oaza mira, dočekalanas je još mirnija i duhovnija nego prijašnjihgodina.Pohodili smo, s našim velečasnim,Križevac i molili križni put. Nisu moglepoći samo dvije osobe iz skupine. Menije ovo bio dvadeset četvrti dolazak naKriževac. Najduže smo se zadržali kodčetrnaeste postaje kod koje smo osvježilisjećanja na fra Slavka Barbarića.Moleći krunicu stigli smo do našedrage Majčice na Podbrdu. Bilo je tu isuza i radosti. Posebno me je dirnulanaša Slavica, hodočasnica koja je bilaprvi put u Međugorju. Posjetili smo iCenacolo, slušali svjedočenja i molili.Sami smo sebi obećali u svojim mjestimapomoći osobama kojima je potrebnapomoć. Za to se posebno zainteresiraonaš vlč. Turčić, upravo onako kakoon znade.Marija nas zove, a mi joj se odazivamos riječima: Bit ćemo još bolji i doćićemo ti, draga Majko.Lucija Štokalo, Rab

IskustvaIskustvaPaul Wallace, predsjednik Nacionalnog međugorskog savjeta za IrskuMEĐUGORJE I IRSKAVijest da se Gospa ukazuje izaželjezne zavjese pojavila se uIrskoj krajem ljeta 1981. god.Tada nismo mogli ni sanjati da ćenjezina ukazanja postati velikimpokretom obnove u Crkvi, te daćemo tomu svjedočiti tijekomtolikih godinaKoliko znam, prvi su hodočasniciiz Irske u Međugorje došli već ukolovozu 1981. Bile su to tri mladežene koje su odsjele kod jedne obiteljiu blizini Čitluka i svakoga dana pješiceodlazile u Međugorje na Misu, tepratile događaje koji su se tamo odvijali.Tada nisu o tome nikomu govorile,pa smo mi u Irskoj ostali prikraćeni zainformacije iz prve ruke…Prvi put u MeđugorjuNaše prvo hodočašće u Međugorjebilo je 1986. s jednom skupinom mladihod 16 do 27 godina iz naše župe uDublinu. Na hodočašće je pošlo 26 ljudiod kojih 22 – biciklima. Prešli smo2.400 kilometara od Dublina do Međugorjapreko Le Havrea, Njemačke, Austrije,Italije i bivše Jugoslavije. Trebaloje prijeći tri planinska lanca: Vogeze,Dolomite i Alpe. U Međugorje smo stiglidva tjedna po odlasku iz Dublina. U Međugorjusmo, nažalost, proveli samo 24sata, ali smo bili na Misi i na večernjemmolitvenom programu, kao i na Podbrdu.Zahvaljujući fra Tomislavu Pervanu,tadašnjem župniku, prespavali smo nazemljištu iza crkve gdje se sada nalazivanjski oltar.Od 1988. god. nadalje u Međugorjesmo dolazili svake godine s malim skupinamahodočasnika i pratili promjenekoje ste vi proživljavali. Neovisno opromjenama, možemo reći da vjera svećenikai naroda nastavlja jačati i rasti.Nacionalni savjetGod. 1987. fra Slavko Barbarić posjetioje Irsku i održao predavanje u Galwayu,nedaleko od Knocka, irskoga nacionalnogmarijanskog svetišta. Izazvao je velikozanimanje, pa smo tog vikenda odlučiliustanoviti Nacionalni savjet za koordinacijui širenje Gospinih poruka. U to su sevrijeme širila raznorazna tumačenja kaoi netočne informacije. Prva zadaća Nacionalnogsavjeta bila je ispravljati pogrješneinformacije i širiti Gospine poruke, tepaziti da se o Međugorju šire samo istiniteinformacije. Iako je bilo poteškoća,Savjet je uspio vjerno prenositi poruke,onako kako su ih vidioci davali. U prvimgodinama Nacionalnog savjeta, fra Slavkonas je upozoravao neka se ne bavimofinancijskim transakcijama, neka ne skupljamonovac za humanitarne potrebe,neka ne organiziramo hodočašća… i vjernosmo slijedili njegove mudre upute.Irska se sastoji od 32 pokrajine, a Nacionalnisavjet za svaku delegira po dva predstavnika.Njihova je zadaća na svojemupodručju širiti Gospine poruke i promicatimolitvu, post, obraćenje, čitanje Svetogapisma i često odlaženje na svetu Misu.Nacionalni savjet ima i duhovnika, kao ikontakte s brojnim svećenicima s različitihstrana zemlje. Učinilo se mnogo dobra,a mnogo toga ostaje za učiniti. Kao i vi,prihvaćamo tu zadaću i oslanjamo se naGospinu ljubav i snagu Duha Svetoga.Savjet se sastaje svaka dva mjeseca.U molitvi i razgovoru razlučujemo štotreba učiniti i međusobno se ohrabrujemou širenju Radosne vijesti. Osimtih susreta nalazimo se i kada se događanešto posebno, a vezano je uz Međugorje.Svake godine u studenom imamoduhovne vježbe u Knocku. Taj susretnije ograničen na članove Savjeta, paje na molitvene susrete tijekom vikendaznalo doći i do 250 ljudi.Sačuvana vjeraMi katolici u Irskoj imamo sličan vjerskiput kao i vi, Hrvati. U godinama kojesu uslijedile poslije Reformacije, irski sukatolici prolazili kroz progone, čak i mučeništvozbog vjere. Naši su „gospodari“željeli izbrisati katoličku vjeru, te jezamijeniti reformiranom. Proganjalo senaše svećenike, vjernici su ih skrivali odneprijatelja, a Mise su se slavile potajnou šumama, kamo nije mogao doći nikakavstranac. Informacije su se prenosileusmeno, pa iako je postojala smrtnaopasnost, vjera je preživjela sve do danas.U tim teškim vremenima koristiose galski jezik, koji neprijatelj nije mogaorazumjeti. Katolici su jedni drugepozdravljali riječima: „Dia agus Mhuiredhuif” što znači „Isus i Marija bili s tobom“.Srijeda se zvala „de ceadain“ štoznači prvi post, a petak „de aoine“, štoznači dan posta. Nešto slično nalazimo ikod vas, u Gospinim porukama o molitvii postu. Slava Isusu i Mariji!Uništavajuće promjeneŽalosno je vidjeti kako je danas vjerau Irskoj u teškim napastima. Većinaonih koji redovito idu na Misu i primajusakramente su umirovljenici. Manjeod 20 posto katolika redovito ideu crkvu, a 93 posto stanovnika su deklariranikatolici. Vjera teško prelazi snaraštaja na naraštaj u obiteljima i uškolama. Obitelji trče za materijalnimdobrima, a vlasti uporno potiču mlademajke da se zaposle, a da djecu povjerevrtićima. Irska se dala zavesti sekularnimutopijama i trči za novom Europombez Boga. U tom smislu Irska nije ništagora od drugih zemalja Europske unije.Sa žaljenjem gledamo uništavajućepromjene koje su se dogodile tijekomposljednjih dvadeset godina. Nikada upovijesti Irska nije tako nužno trebalapovratak vjeri otaca. To se ne može dogoditipreko noći, ali oni koji su istinskiobraćeni zahvaljujući Gospinoj ljubaviu Međugorju vjeruju da će spasenjedoći ako slijedimo njezine upute i njezinuškolu evangelizacije.Dragi prijatelji, molite se za Irsku, ami ćemo nastaviti raditi i moliti za savdobri i dragi narod u Međugorju.(Prevela i obradila Lidija Paris)34 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 35snimila Lidija Paris

Hodočasničke stazeHodočasničke stazeGOSPINA UKAZANJA U GRUŠEVU(UKRAJINA) (Ii.)Godine 1914., 12. svibnja, Gospu su vidjela 22 seljaka. Viđenje je trajalo sve do sljedećega dana. Vidiocisu primili proročku poruku koja je najavila teška vremena za svijet i, posebice, za Ukrajinu. Prorekla jojje gubitak samostalnosti kroz 80 godina: kroz 8 desetljeća trajat će progonstva i patnje i na kraju ćepobijediti kršćanstvo i Ukrajina će biti slobodna. Osim toga, rekla im je da je svjetski rat na pomolu i daće Rusija postati zemlja bez BogaPriredio fra Karlo LovrićUkazanja u GruševuUkrajinke idu po vodu na tzv. Izvorozdravljenja, koji se nalazi nekolikometara od kapelice gdjese ukazala Presveta Djevica. Po predaji,ovaj je izvor nastao u 16. stoljeću,u vrijeme rata Kozaka protiv poljskogakralja u mjestu gdje se Gospa prvi putukazala vjernicima.Presveta se Djevica ukazala god.1806., a 1856. je izbila epidemija kolere.Jednoj se ženi tada u snu ukazalaGospa i rekla joj: „Kćeri moja, molimte, očisti oskvrnjeni bunar. Proslavite jednuMisu i smrt će prestati pogađati vašeselo.“ I epidemija je prestala, a na tomje mjestu sagrađena kapelica posvećenaPresvetom Trojstvu. U Staljinovo vrijeme,kad su grkokatolici pripojeni pravoslavnima,više nije bio moguć pristupkapelici.Godine 1914., 12. svibnja, Gospu suvidjela 22 seljaka. Viđenje je trajalosve do sljedećega dana. Vidioci su primiliproročku poruku o teškim vremenimaza svijet, posebice za Ukrajinu. Uporuci je najavljen gubitak ukrajinskesamostalnosti kroz osamdeset godina:osam desetljeća trajat će progonstva ipatnje i na kraju će pobijediti kršćanstvoi Ukrajina će biti slobodna. Osimtoga, Gospa je rekla da je svjetski ratna pomolu i da će Rusija postati zemljabez Boga.Godine 1987., 26. travnja, u malommjestu Gruševu Gospa se ukazuje MarijiKyzin (1976.). Marija, polazeći iz kućeu školu, primjećuje neobično svjetlo naoskvrnjenoj kapelici (zatvorena za bogoštovljegodine 1947., op. a.) koja graničis vrtom njihove kuće. Zastane i promotrisvjetlo, kad odjednom na jednojstrani osmokutnog zvonika koja pokrivakupolu kapelice spazi jedan lik: Ženuobučenu u crno s Djetetom u ruci. Djevojčicase, brže-bolje, vrati u kuću k majciMiroslavi, da joj to kaže. Majka iziđei, prepoznavši Bogorodicu, pozove kćerda kleknu i da se pomole. Sliku Djevicemogli su svi vidjeti sljedećih mjesecdana: u udubini prozora u zvoniku, navrhu kupole, na nebu iznad crkvice…Barem pola milijuna ljudi bilo je izravnimsvjedokom ukazanja.Na obljetnicu fatimskih ukazanja, 13.svibnja, na lokalnoj se televiziji govorilološe o ukazanjima u Gruševu da bi setako obeshrabrilo hodočasnike. Ali zavrijeme toga programa pojavljuje se naekranu Gospin lik, koji su mogli svi u pokrajinipromatrati. Znakovito, dakle!A zar i ovo nije znakovito? Kad jeonodobno Udba zabranila pristup vjernicimana Podbrdo i kad su domaći ljudimorali stražariti, ili kad je fra Jozo Zovkostrpan u zatvor (jer je „izmislio“ ukazanja!),ljudi su prepoznali da će najboljeobraniti međugorska događanja akobudu dolazili, molili, ispovijedali se... Ido danas se ništa nije promijenilo. Uvijekviše i više pristižu.Treba podsjetiti i na to da se ukazanjeu Gruševu 26. travnja 1987. podudarilo sdanom i satom nesreće u Černobilu. Gospaje i na to upozorila. Tijekom mnogihukazanja, dala je brojne poruke djevojčiciMariji. Nekada je, plačući, tražila pokoruradi oproštenja grijeha čovječanstva;u drugim je prigodama pozivala namolitvu i na opraštanje za obraćenje Rusijete na moljenje krunice – najmoćnijegoružja protiv sotone. Pozivala je dase ne zaborave stradali u černobilskojnesreći, katastrofi koja je bila opomenomi znakom cijelomu svijetu.Grkokatolička crkva u GruševuKomunistički je režim sve učinio dazaustavi vidioce na putu u mjesto ukazanjai da obeshrabri hodočasnike. Podizaoje barikade, kopao rovove uzdužceste u blizini pristupa selu i stalno širiozonu hodočasnicima zabranjenogpristupa. Ali sve to nije zaustavilo dolazakvjernika. Govorilo se da je dnevnosudjelovalo 45.000, neki tvrde i do80.000 ljudi, iz cijele Rusije.Crkva u Gruševu je unijatska, vjernaRimu i papi, a zadržala je istočni obred.Kao takva, bila je osobitom metom sovjetskogarežima. Čim se proširila vijesto ukazanju u Gruševu, počeli su dolazitii pravoslavci. Kapelica je sagrađena polovicom18. st., poslije Gospina ukazanjakad je „udaljila“ epidemiju kolere godine1806. Gospa se ponovno ukazala 1914.,na vidiku Prvoga svjetskog rata: Na mjestuje bila jedna vrba i jedan čudotvorniizvor, čašćen već od 16. st. Hodočasnicisu dolazili triput na godinu tražiti oprostili ozdravljenje. Primas ukrajinske crkve,kardinal Lubahivski, iako nije izrekao konačansud o događanjima u Gruševu, pozitivnoje ocijenio ukazanja i potvrdio dasu ona osnažila vjeru u narodu.Gospa u zatvoruKad je riječ o ukazanjima u Gruševu,ne može se zaobići Josip Terelja, poznatiukrajinski disident. Rođen je 1943.,a odgojila ga je baka s majčine strane,gorljiva katolkinja. Pobornik je Katoličkeakcije i vatreni štovatelj Euharistije.Ali biva zatvoren i u zatvoru ostaje 15godina, od 1962. do 1976. Kad je oslobođen,oženio se zaručnicom, s kojomse zaručio u 19. godini. Njoj je povjerioda mu se 12. veljače 1970., u zatvoru„Vladimir“, 165 kilometara udaljenomod Moskve, ukazala Blažena DjevicaMarija i pozvala ga na bezuvjetno opraštanje,posebice svojim neprijateljima,moskovskim Rusima. Uz to, Gospa muje bila prorekla: „Pred tobom su godinekušnje i poniženja. Rusija ostaje utami i zabludi. Ne će u njoj biti mira svedok se narod ne pokaje i ne izvrši djelomoga Sina; ne će biti mira jer ga možebiti samo tamo gdje je pravda. Moli zaneprijatelje, zaboravi ih i svjetlo će seotvoriti na tvom putu.“Drugo zatvorsko ukazanje dogodilomu se 12. veljače 1972.: „Bio sam u samici.Bilo je hladno, za umrijeti. Hladnoćaje dopirala do korijena mojih vlasi.Samo jedna obješena lampa rasvjetljivalaje sobu. Spustio sam malo lampu daogrijem ruke. Čuvari su me vidjeli krozšpijunsko oko i ugasili svjetlo (…) Nisamse mogao pomaknuti. Ispružio sam se nakrevetu i čekao smrt. Tada se dogodilonešto posebno. Osjetio sam blagi i toplidodir ženske ruke. Osjetio sam toplinui u sobi i u sebi. Mislio sam da haluciniramili da umirem. Ali tada sam čuo glas:Zvao si me i ja sam došla k tebi. Zar ne vjeruješ?Tada sam pred sobom vidio jednumladu ženu. Rekla mi je: Ne ćeš biti oslobođeniz ovoga zatvora. Nisi prešao negopola puta, ali ne boj se, ja sam s tobom.“Bio je i u Gruševu. I tamo mu je Gospauputila riječ: „Kćeri moja, Ukrajino,kćeri moja, došla sam k tebi. Ti si upalau najdublje ropstvo, ti si ona koja je mnogotrpjela zbog vjere u Krista.“ Gospa jetražila molitvu, pouku djece u molitvi,krunicu, molitvu za pokojne…Čuo je Josip i ove riječi: „Došla sam kvama jer će ovaj gorljivi narod proširiti mojuporuku posvuda. Znam gdje trebam ići. Idemgdje je bolje za moga Sina. Sjetite se da je grijehzabranjeni užitak. Majka Božja vam kažeda žrtvujete svoje živote. Svatko od vas morasudjelovati u Isusovom trpljenju. Na ovaj način,vjerujte mi, otkupit ćete duše koje su paleu grijeh... Ne bojte se i molite, molite, moliteneprestano. Priznajte Isusa javno. Ne stiditese učiniti znak križa. Pripravite se za velikaprogonstva i nove žrtve. Dogodit će se velikestvari. Na Filipinima su katolici izišli na ulicua da vojnici nisu na njih pucali. Doći ćesat kad će Majka Božja djelovati na isti načini u Sovjetskom Savezu. (…) Ukrajina će bitineovisna (…) Vi se svađate često zbog oholostii ljudske ispraznosti. Molite. Molitva, krunicaće vas spasiti. Antikrist čini sve da vaspobijedi. Sjetite se: mir dolazi samo od Otkupljenja.Mir je tišina i odmor i vi niste još umiru.“(Iz knjige R. Laurentina Kako im jeGospa vratila slobodu)36 • Glasnik mira // Međugorje Prosinac 2009. // Broj 12 // Godište IV. • 37Josip Terelja

(P)ogledi iz suvremenostiTjedni molitveni program– zimski raspored (od Mise na Križevcu do 1. svibnja)U SJENI KRALJEVSTVAMiljenko StojićKad god u javnim glasilima vidim napiseo nekim kraljevskim obiteljima,redovito to preskačem. Nije daimam nešto protiv njih, ali nikako ne pristajemda u njihov život zurim kao opčinjen.Niti su oni, a niti sam ja to zaslužio.Svatko ima svoj put i neka ga se drži. Da,lako je to reći. A zarada, prihvaćanje određenihnamisli, razbibriga...Koliko je sve to ljepše s Kraljicom Mira!Ne osjećaš se nimalo napadnut, štoviše,slobodan si kao ptica. I što je bitno, samćeš doći u kraljevstvo gdje je ona pođeš liputom koji ti pokazuje. Kod drugih to senipošto ne može dogoditi. Oni su iznad, tisi negdje dolje i tako to vječno ostaje. Hvalati, Kraljice Mira, kad nisi takva. Znam daponekad zalutam i ne shvatim kuda to trebaići, ipak tu sam ja negdje i vratit ću se.A ti me neprestano čekaš, znam to. Zaistaje predivno s tobom graditi svoj svijet i svijetoko sebe.Odoh malo u molitvu, ali zar će to naškoditijednom ovakvom tekstu? Molitvanam je potrebna kao kruh svagdanji. Otvaravrata spoznaje u nama i odjedanput sedoživljavamo ispunjeni kao ljudi. Tek tadamožemo samouvjereno obavljati svoje svakidašnjeposlove. U trenutku neuspjeha nismosami, već samo zastajemo na trenutak,uvidimo gdje smo to pogriješili i nanov način idemo naprijed. Kako divno!Nema ovoga u razvikanim priručnicima zasreću. Njihove savjete mnogo je teže naučitii uspjesi su uvijek dvojbeni.Opet rekoh koju riječ o suvremenosti.Nisu to teški stručni pojmovi, pa mislim danisam loše uradio. Istina, nema ništa lošegau njima, samo ih manje ljudi razumije.Zbog toga je dobro pojednostavniti stvari,ali na pravi način. Recimo stoga da KraljicaMira neprestano govori da je u dubinamasvakoga od nas veliko kraljevstvo. Ma zarto nije predivno?! Jedino nam je nekakoteško u sve to povjerovati. Tko smo mi danam se nešto tako dogodi?! Ma, daj! Kaoda su dostojniji oni s početka ovoga teksta.Da sad, barem iz pristojnosti, ne ponavljamošto sve rade. Dobro, možda im nekadponešto i pridodaju, ali ipak slike teže lažu.Uživimo se u to da smo bogati, da smo kraljevii vidjet ćemo kako nam život odjedanputdrukčije protječe. Čitali ste onu knjiguMali princ? Ovozemaljska mudrost prelilase u vaše srce. A da joj je još nadodatione nebeske? Bilo bi to prekrasno veseljeza dušu.Što ću, ne mogu mirovati pa se s ovoggovora ne prebaciti na biranje predsjednikapo svijetu. Ne nazivaju ih kraljevima,ipak tu je to negdje. Hvala Bogu ihrvatski narod može u svemu tome sudjelovati.Kudikamo je to bolje nego kadti, kao u komunističko vrijeme, odredetko je tvoj kralj, koga trebaš slušati i nakoji ga način trebaš slušati. Bože, što jeto bilo neljudski! Poput ovogodišnje nobelovkeHerte Müller pitaš se događa lise to stvarno tebi ili samo sanjaš ružansan. Kad smo već kod ove nobelovke, moramreći da mi uopće nije jasno kako onaove godine dobi tu nagradu. Da je dodjeljivanau Hrvatskoj, zacijelo je ne bi dobila.Nije valjda da je tamo više otoplilonego kod nas? Tko zna, možda ponovnozahladi, ta od tamo nam i jest sve navedenodošlo. Ipak, ispravit ćemo sve to budemoli znali odlučivati na pravi način.Nemojmo sad o tome hoće li sve biti pošteno.I to će biti plod naših odluka. Zbogčega šutimo, zbog čega ne djelujemo,zbog čega čekamo da netko drugi sve napraviumjesto nas, zbog čega... Mnogo bise ovakvih pitanja moglo sada navesti.Međutim, čemu? Samo još jedno pitanje,s odgovorom koji će svatko od nas samdati: Jesmo li se naučili misliti ili smo toprepustili drugomu? Prebacimo se sadaizravnije na započetu temu.Isus Krist je imao sjajnu priliku postatikraljem. Dapače, svi su to očekivali od njega.Ali mu se to nije dalo. Mi ga, istina, danasponekad nazovemo kraljem, ne ljuti seon na to, samo, drukčiji je njegov nauk. Ondolazi svakom čovjeku, bez obzira na okolnostiu kojima živi, i od njega čini kralja.Nije ovo protuslovno, nego je to Božje ponašanje.Ništa ne traži, a sve daje. Kad binaši predsjednici, kojima se zna zavrtjeti uglavi od te službe, barem pokušali shvatitiovu njegovu mudrost? Ne samo da bi onibili zadovoljni, nego bismo to bili i mi. Istinaje, nisu to uvijek znali ni Isusovi učenicikoje je učio iz dana u dan. Mislili su da imajudovoljno mudrosti, pa se na kraju dogodida jedan između njih izda Isusa i čitavonjihovo društvo.Što god i kako god mislili, opredjeljivatnam je se za namisli oko nas. One oblikujunaš život. Ne ćemo sad potezati iz našegobrazovanja raznorazne filozofske misli,dovoljno je ono što nam kaže naša zdravaljudska pamet. Pa poslušajmo je i budimosretni!snimio Tvrtko BojićPoštovani čitatelji i prijatelji,od lipnja 2009. izdanja Informativnogcentra “Mir” Međugorje(knjige i nosače zvuka) kao i Glasnikmira možete nabaviti u svimknjižarama i na ostalim prodajnimmjestima Teovizije iz Zagreba.Zainteresirani iz Hrvatske i Slovenijesve informacije mogu zatražiti inarudžbe izvršiti na naslov: Teovizijad.o.o. Zagreb, Kaptol 26.Telefon/faks: 01 4923964 i01 4814813.(Dosadašnjim i budućim pretplatnicimaGlasnik mira šaljemo izravnoiz uredništva. Kontakt: vidi str 3.)PONEDJELJAK I UTORAK7.30 h Sv. Misa na hrvatskomPrije podneSv. Mise na različitim jezicimaTijekom dana Susreti po dogovoruPoslije podne Tiho klanjanje u Kapelici klanjanja17 - 20 h Večernji molitveni program i ispovijed17 h Radosna i žalosna otajstva krunice18 h Sv. Misa19 - 20 h Blagoslov predmeta, molitva za zdravlje duše i tijela, slavna otajstva kruniceSRIJEDA7.30 h Sv. Misa na hrvatskomPrije podneSv. Mise na različitim jezicimaTijekom dana Susreti po dogovoruPoslije podne Tiho klanjanje u Kapelici klanjanja17 - 20 h Večernji molitveni program i ispovijed17 h Radosna i žalosna otajstva krunice18 h Sv. Misa19 - 20 h Blagoslov predmeta, molitva za zdravlje duše i tijela, slavna otajstva krunice21 - 22 h Euharistijsko klanjanjeČETVRTAK7.30 h Sv. Misa na hrvatskomPrije podneSv. Mise na različitim jezicimaTijekom dana Susreti po dogovoruPoslije podne Tiho klanjanje u Kapelici klanjanja17 - 20 h Večernji molitveni program i ispovijed17 h Krunica- U došašću, u božićnom vremenu i u vremenu kroz godinu: radosna otajstva i otajstva svjetla- U korizmi: otajstva svjetla i žalosna otajstva- U uskrsnom vremenu: otajstva svjetla i slavna otajstva18 h Sv. Misa, blagoslov predmeta19 - 20 h Euharistijsko klanjanjePETAK7.30 h Sv. Misa na hrvatskomPrije podneSv. Mise na različitim jezicimaTijekom dana Susreti po dogovoruPoslije podne Tiho klanjanje u Kapelici klanjanja14 h Križni put uz Križevac17 - 20 h Večernji molitveni program i ispovijed17 h Radosna i žalosna otajstva krunice18 h Sv. Misa, blagoslov predmeta19 - 20 h Čašćenje KrižaSUBOTA7.30 h, 13 h Sv. Misa na hrvatskomPrije podneSv. Mise na različitim jezicimaTijekom dana Susreti po dogovoruPoslije podne Tiho klanjanje u Kapelici klanjanja17 - 20 h Večernji molitveni program i ispovijed17 h Radosna i žalosna otajstva krunice18 h Sv. Misa19 - 20 h Blagoslov predmeta, molitva za zdravlje duše i tijela, slavna otajstva krunice21 - 22 h Euharistijsko klanjanjeNEDJELJA I BLAGDANI8, 11, 18 h Sv. Mise na hrvatskomIspovijedPrije podne za vrijeme MisePrije podneSv. Mise na različitim jezicimaTijekom dana Susreti sa svjedocimaPoslije podne Tiho klanjanje u Kapelici klanjanja14 h Krunica na Brdu ukazanja17 - 20 h Večernji molitveni program i ispovijed17 h Radosna i žalosna otajstva krunice18 h Sv. Misa19 - 20 h Blagoslov predmeta, molitva za zdravlje duše i tijela, slavna otajstva krunice38 • Glasnik mira // Međugorje