Budite ljubav i svjetlo
11 - MeÄugorje 11 - MeÄugorje
PoticajiNe boj se, Davide!fra Iko SkokoSamuel je priopćio prvom židovskomkralju Šaulu da se Bog pokajao štoga je izabrao za kralja. Razlog Božjegpokajanja jest Šaulova neposlušnost.Prekršio je Božju zapovijed. Bog je poslaoSamuela u Betlehem da Davida, sinaJišajeva, tajno pomaže za novoga židovskogkralja. David je, iako bijaše slabijiod svoje braće, bio „rumen momak, lijepihočiju i krasna stasa“. (1Sam 13,12)Nakon što je pomazan za novog kralja, usvoju službu ga je uzeo nedostojni kraljŠaul.David je na dvoru svirao harfu i ubrzoje postao kraljev štitonoša. Nakon štoje ubio Filistejca Golijata postao je zapovjednikŠaulove vojske. Posebno ga je zavoliokraljev sin Jonatan - smatrao ga jesvojim bratom. David je ubrzo stekao naklonostvojske i cijelog naroda. To je kodŠaula pobudilo ljubomoru, zavist i strah.Pokušao ga je ubiti kopljem. Zatim mu jedao svoju kćer Mikalu za ženu kako bi prikriosvoje neprijateljstvo i zlobu. Šaul jeviše puta bezuspješno pokušavao usmrtitiDavida.David se sklanjao na više mjesta. Naposljetkuse sklonio u pustinju Zifu, uHoršu. Tu mu je došao Jonatan i rekao:„Ne boj se, jer te ne će stići ruka mogaoca Šaula. Ti ćeš kraljevati nad Izraelom,a ja ću biti drugi do tebe; i moj otac Šaulzna to dobro“ (1 Sam 23,17). David je imaou sebi plemenitosti i dobrote. Dva putaje poštedio život kralju Šaulu. Šual i njegovsin Jonatan ubijeni su u jednoj borbis Filistejcima na brdu Gilboi. Jedan vojnik,Amalečanin, donio je Davidu znakovekraljevske vlasti. Kralj David je vladao od1010. do 970. prije Krista. Posebno je njegovokraljevstvo postalo značajno kad suga za svoga kralja prihvatila sva izraelskaplemena oko 1000. prije Krista. Nakon štoje osvojio Jeruzelem, otevši ga Jebusejcima,taj grad postaje središte izabranognaroda.David je imao mnogo svojih slabostii grijeha, no nakon Božjih opomena prekoproroka Natana, David se kaje. Postajeprimjer čovjeka koji se zna kajati za svojegrijehe i zna moliti. Posebno se to očitujeu psalmima. Iako je postao moćan kralj,nije izgubio osjećaj za poniznost pred Bogom.Pred smrt, svojim je nasljednikomimenovao sina Salamona, upućujući ga dabude čovjek i da sluša i izvršava naredbeBožje.David je primjer čovjeka koji u sebi imaokrutnosti, oholosti i silovitosti te plemenitostii dobrote. Kad se uzda samo u sebei svoju moć, do izražaja dolazi njegova silovitosti slabost, a kad se uzda u Boga, doizražaja dolazi njegova plemenitost, skromnost,dobrota i strahopoštovanje.KRALJICI MIRA U MEĐUGORJUEvo nas, Gospe, u Međugorju, u tvome hramu,odakle glas tvoj širom svijeta odjekuje:Obratite se i vjerujte, Sin vam moj to poručuje,narod Hrvata za to te tvoj odano štuje.Došli smo ti, Majko mira, radosnu hvalu izreći:Svi djeca tvoja smo mi koji ti se rado mole;Ponosni na tebe ovdje dižemo danas svoj glas:Čuj Zagrepčane svoje koji te iskreno vole!Već stoljeća dvadeset svim narodima si majka,i duša si duše sveg roda našeg hrvatskog,prisutnost tvoja, Majko, molitvu i pokoru plodi,po daru mira od Oca i Sina i Duha Svetog.Zato, Kraljice i Majko mira, rado svi hrlimo k tebi,gdje molitve i pjesme duhovne stalno se ore;Nas i sav svijet dobrotom si svojom privukla k sebi,duše nam pjevaju, a grudi nam radošću gore!Međugorje, 7. 10. 2007.P. Josip Lucić30 • G l a s n i k m i ra // Međugorje
PoticajiPRIJELAZ U ŽIVOTPoznati duhovni pisac Phil Bosmans piše: “Neke stvari izgledaju kao katastrofa, a ipak su milost”. Pišući takvurečenicu pisac je ciljao na misli onih koji smrt smatraju krajem života. Vjerujem, tako barem osjećam, da i međukršćanima umiranje još nije u svojoj dubini shvaćeno kao novo rađanje o kojem nam Isus progovara.Kao smrtni ljudi, o umiranju ponajvišerazmišljamo početkommjeseca studenoga. Tada se sjećamosvojih pokojnika. Tada su grobovisvježe ukrašeni. Mrtvi i živi zakratko suna istome mjestu. Jedni druge traže, alijedni druge ne mogu dohvatiti. Okrutnadioba rastavlja žive od mrtvih. Živi žalemrtve a, vjerujem, još više mrtvi žaležive koji ne žive život u punini premdadišu, posjeduju, jedu, hodaju...Još je i dobro ako živi razmatraju svojčas umiranja. No, ako ih taj čas zateknekao kradljivac o podne, to je katastrofa.Takvi zaboraviše preporuku da bdijemoi budni budemo. Takvi, nošeni slastimaovoga života, zapravo gube život. Smrtje, kako jedan teolog reče, «nadmoćnismutljivac». Da. Upravo tako. Smrtse ušulja u svaki užitak i govori - dosta!Ona potkopava svaku sigurnost koja nijeutemeljena u Bogu. U biti - tako u svomdomišljanju o smrti mislim - ne bi se nitiisplatilo živjeti da nije smrti. Ne bi hvalevrijedno bilo podnositi kušnje i križeveživota da nije umiranja. Ali smrt kaostanje nije trajnoga karaktera. Mi je kaokršćani trebamo promatrati kao rađanje,kao novi početak. Ona je prijelaz iz borbeza egzistenciju u prostor gdje će svakasuza nestati s čovječjeg lica. Zato imožemo iskreno shvatiti sv. Pavla kad jeklicao da je njemu smrt dobitak. Možemolakše shvatiti i sanjarenje sv. Franjekoji smrt naziva svojom sestricom.fra Mario KnezovićStudeni 2007. // Broj 11 // Godište II. • 31
- Page 6: Poruka za sadašnji trenutakBudite
- Page 16 and 17: PromišljanjePLODOVIMEĐUGORJAPrizn
- Page 18 and 19: MeditacijaPOTRAGA ZA OSIGURANJEMs.
- Page 20: TKO JE OVAJ?U kemiji - pretvorio je
- Page 24 and 25: Vijesti, najave, obavijesti (Prired
- Page 26 and 27: Vijesti, najave, obavijestiZAJEDNIC
- Page 28 and 29: Marija“AVE MARIA” -“ZDRAVO MA
- Page 32 and 33: Hodočasničke stazeAMSTERDAM: ŽEN
- Page 34 and 35: Razgovor: Alois EpnerHVALA KRALJICI
- Page 36 and 37: nastavak s prethodne straniceOdjeci
- Page 38 and 39: Obljetnica: 10 godina rada Radiopos
- Page 40: Snimio Mate T Vasilj
PoticajiNe boj se, Davide!fra Iko SkokoSamuel je priopćio prvom židovskomkralju Šaulu da se Bog pokajao štoga je izabrao za kralja. Razlog Božjegpokajanja jest Šaulova neposlušnost.Prekršio je Božju zapovijed. Bog je poslaoSamuela u Betlehem da Davida, sinaJišajeva, tajno pomaže za novoga židovskogkralja. David je, iako bijaše slabijiod svoje braće, bio „rumen momak, lijepihočiju i krasna stasa“. (1Sam 13,12)Nakon što je pomazan za novog kralja, usvoju službu ga je uzeo nedostojni kraljŠaul.David je na dvoru svirao harfu i ubrzoje postao kraljev štitonoša. Nakon štoje ubio Filistejca Golijata postao je zapovjednikŠaulove vojske. Posebno ga je zavoliokraljev sin Jonatan - smatrao ga jesvojim bratom. David je ubrzo stekao naklonostvojske i cijelog naroda. To je kodŠaula pobudilo ljubomoru, zavist i strah.Pokušao ga je ubiti kopljem. Zatim mu jedao svoju kćer Mikalu za ženu kako bi prikriosvoje neprijateljstvo i zlobu. Šaul jeviše puta bezuspješno pokušavao usmrtitiDavida.David se sklanjao na više mjesta. Naposljetkuse sklonio u pustinju Zifu, uHoršu. Tu mu je došao Jonatan i rekao:„Ne boj se, jer te ne će stići ruka mogaoca Šaula. Ti ćeš kraljevati nad Izraelom,a ja ću biti drugi do tebe; i moj otac Šaulzna to dobro“ (1 Sam 23,17). David je imaou sebi plemenitosti i dobrote. Dva putaje poštedio život kralju Šaulu. Šual i njegovsin Jonatan ubijeni su u jednoj borbis Filistejcima na brdu Gilboi. Jedan vojnik,Amalečanin, donio je Davidu znakovekraljevske vlasti. Kralj David je vladao od1010. do 970. prije Krista. Posebno je njegovokraljevstvo postalo značajno kad suga za svoga kralja prihvatila sva izraelskaplemena oko 1000. prije Krista. Nakon štoje osvojio Jeruzelem, otevši ga Jebusejcima,taj grad postaje središte izabranognaroda.David je imao mnogo svojih slabostii grijeha, no nakon Božjih opomena prekoproroka Natana, David se kaje. Postajeprimjer čovjeka koji se zna kajati za svojegrijehe i zna moliti. Posebno se to očitujeu psalmima. Iako je postao moćan kralj,nije izgubio osjećaj za poniznost pred Bogom.Pred smrt, svojim je nasljednikomimenovao sina Salamona, upućujući ga dabude čovjek i da sluša i izvršava naredbeBožje.David je primjer čovjeka koji u sebi imaokrutnosti, oholosti i silovitosti te plemenitostii dobrote. Kad se uzda samo u sebei svoju moć, do izražaja dolazi njegova silovitosti slabost, a kad se uzda u Boga, doizražaja dolazi njegova plemenitost, skromnost,dobrota i strahopoštovanje.KRALJICI MIRA U MEĐUGORJUEvo nas, Gospe, u Međugorju, u tvome hramu,odakle glas tvoj širom svijeta odjekuje:Obratite se i vjerujte, Sin vam moj to poručuje,narod Hrvata za to te tvoj odano štuje.Došli smo ti, Majko mira, radosnu hvalu izreći:Svi djeca tvoja smo mi koji ti se rado mole;Ponosni na tebe ovdje dižemo danas svoj glas:Čuj Zagrepčane svoje koji te iskreno vole!Već stoljeća dvadeset svim narodima si majka,i duša si duše sveg roda našeg hrvatskog,prisutnost tvoja, Majko, molitvu i pokoru plodi,po daru mira od Oca i Sina i Duha Svetog.Zato, Kraljice i Majko mira, rado svi hrlimo k tebi,gdje molitve i pjesme duhovne stalno se ore;Nas i sav svijet dobrotom si svojom privukla k sebi,duše nam pjevaju, a grudi nam radošću gore!Međugorje, 7. 10. 2007.P. Josip Lucić30 • G l a s n i k m i ra // Međugorje
Change language