Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Poruka za sadašnji trenutakPoruka za sadašnji trenutakSve vas želim voditik svome Sinu IsusuMarija vodi ljude k Isusu i prati ih svojim majčinskimblagoslovom. Biblijsko uporište za tu teološku misaonalazimo u Ivanovu evanđelju, u prizoru svadbe u KaniGalilejskoj gd<strong>je</strong> su se domaćini našli u nevolji zbognestašice vina. Marija ih <strong>je</strong> iz te situaci<strong>je</strong> izvukla tako da <strong>je</strong>njihovu nevolju preni<strong>je</strong>la Isusu a njima poručila: “Što godvam rekne, učinite!” (Iv 2, 5). Drugo biblijsko uporište <strong>je</strong>m<strong>je</strong>sto u Ivanovu evanđelju na ko<strong>je</strong>m se pojavlju<strong>je</strong> Marijapod križem Isusovim: tu Isus pov<strong>je</strong>rava svoju majku Ivanu,a n<strong>je</strong>ga pov<strong>je</strong>rava Majci kao n<strong>je</strong>zina sina.vlč. Adalbert RebićSnimila Lidija Paris“S radošću vas sve pozivam da radosnoživite mo<strong>je</strong> poruke!”Iz m<strong>je</strong>seca u m<strong>je</strong>sec Gospa nam priopću<strong>je</strong>svo<strong>je</strong> poruke kojima nas upozoravada sli<strong>je</strong>dimo put n<strong>je</strong>zina Sina, put križa,muke i trpl<strong>je</strong>nja ali i put slave, proslavei uskrsnuća. Ona to čini s radošću. Značajka<strong>je</strong> Božjih ljudi da s radošću ukazuju na putBožji. Tako apostol Pavao kliče od radostizbog ud<strong>je</strong>la Filipljana u evanđelju: “Uvi<strong>je</strong>k seu svakoj svojoj molitvi za vas s radošću molimzbog vašeg ud<strong>je</strong>la u evanđelju od onogaprvog dana sve do sada – uv<strong>je</strong>ren u ovo:Onaj koji otpoče u vama dobro d<strong>je</strong>lo, dovršitće ga do Dana Krista Isusa“ (Fil 1, 4-6).I Gospa nas s velikom radošću poziva daradosno živimo n<strong>je</strong>zine poruke, <strong>je</strong>r n<strong>je</strong>zinesu poruke sažetak Isusova evanđelja. N<strong>je</strong>zinesu poruke prožete snažnom, živom i životvornomri<strong>je</strong>čju Božjom. Gospa nas sveudiljpoziva da slušamo i sli<strong>je</strong>dimo živu ri<strong>je</strong>čIsusova evanđelja. Filipljani zahvaljuju svojv<strong>je</strong>rnički život ri<strong>je</strong>či Božjoj. Preko njih ri<strong>je</strong>č<strong>je</strong> Božja išla dal<strong>je</strong>. Oni su postali n<strong>je</strong>zini nav<strong>je</strong>stiteljidrugima. Oni nisu bili samo slušatelji,nego i darivatelji Bož<strong>je</strong> ri<strong>je</strong>či drugima.Radost <strong>je</strong> plod ljubavi. A ljubav <strong>je</strong> kr<strong>je</strong>postkoja dariva, zabadava da<strong>je</strong> i sud<strong>je</strong>lu<strong>je</strong> u tuđimusp<strong>je</strong>sima. Poput Pavla, i Gospa moli da<strong>je</strong> ispunimo radošću: “Ispunite me radošću:složni budite, istu ljubav n<strong>je</strong>gujte, <strong>je</strong>dnodušni,<strong>je</strong>dne misli budite!” (Fil 2, 2). S Pavlomona nas poziva da budemo radosni, da radosnoslužimo Gospodinu sve dane životasvoga. “A tako i vi budite radosni i radujtese sa mnom!” (Fil 2,18). “Radujte se u Gospodinuuvi<strong>je</strong>k! Ponavljam: radujte se! Blagostvaša neka <strong>je</strong> znana svim ljudima! Gospodin<strong>je</strong> blizu! Ne budite zabrinuti ni za što,nego u svemu – molitvom i prošnjom, sa zahvaljivan<strong>je</strong>m– očitujte svo<strong>je</strong> molbe <strong>Bogu</strong>. I<strong>mir</strong> Božji koji <strong>je</strong> iznad svakog razuma čuvatće srca vaša i vaše misli u Kristu Isusu“(Fil 4. 4-7).“Ja vas želim sve voditi k Isusu da budetebliže n<strong>je</strong>mu, mome Sinu”Ima <strong>je</strong>dna prekrasna bizantska Gospinaslika, ikona, koju kršćanska tradicija zoveMaria Hodegetria ili Hodigitrija, hrvatski“Marija pratilica na putu”, <strong>je</strong>dan od Marijinihatributa i <strong>je</strong>dan od najobljubl<strong>je</strong>nijihtipova Gospinih slika u bizantskoj ikonografiji.Prikazu<strong>je</strong> Majku Božju u sto<strong>je</strong>ćemili s<strong>je</strong>dećem stavu: desnom rukom pokazu<strong>je</strong>na di<strong>je</strong>te Isusa ko<strong>je</strong> nosi u naručju s li<strong>je</strong>veili desne strane. Di<strong>je</strong>te Isus desnomrukom blagoslivlja, a u li<strong>je</strong>voj drži Sveto pismo.Di<strong>je</strong>te se blago nagin<strong>je</strong> nali<strong>je</strong>vo i upirepogled u daljinu. Najstarija <strong>je</strong> takva ikonabila u Carigradu, u crkvici blizu bazilikeHagia Sofia (Sveta Mudrost), kraj izvoravode, gd<strong>je</strong> <strong>je</strong> bio i azil za sli<strong>je</strong>pe ljude. Ikonase spomin<strong>je</strong> u nekim izvorima već u 5.stol<strong>je</strong>ću. Tradicija sliku pripisu<strong>je</strong> evanđelistuLuki kao slikaru. I Gospina ikona u baziliciSvete Mari<strong>je</strong> Velike (Santa Maria Maggiore)pripada tom tipu ikone. Poruka teikone glasi: Majka Božja prati v<strong>je</strong>rnike nanjihovu putu do Isusa, koji ih blagoslivlja iukazu<strong>je</strong> na Sveto pismo kao knjigu života iBožjih zapovi<strong>je</strong>di.Marija vodi ljude k Isusu i prati ih svojimmajčinskim blagoslovom. Biblijsko uporišteza tu teološku misao nalazimo u Ivanovuevanđelju, u prizoru svadbe u Kani Galilejskojgd<strong>je</strong> su se domaćini našli u nevolji zbognestašice vina. Marija ih <strong>je</strong> iz te situaci<strong>je</strong>izvukla tako da <strong>je</strong> njihovu nevolju preni<strong>je</strong>laIsusu a njima poručila: “Što god vam rekne,učinite!” (Iv 2, 5). Drugo biblijsko uporište <strong>je</strong>m<strong>je</strong>sto u Ivanovu evanđelju na ko<strong>je</strong>m se pojavlju<strong>je</strong>Marija pod križem Isusovim: tu Isuspov<strong>je</strong>rava svoju majku Ivanu, a n<strong>je</strong>ga pov<strong>je</strong>ravaMajci kao n<strong>je</strong>zina sina. U Ivanu su sviljudi pov<strong>je</strong>reni Mariji kao svojoj Majci. Onase stoga za ljude brine majčinskom brigom iljubavlju i prati ih na putu do Isusa.“…u n<strong>je</strong>mu ćete naći pravi <strong>mir</strong> i radostvašega srca!”Isus Krist <strong>je</strong> naš <strong>mir</strong>. “Doista, on <strong>je</strong> <strong>mir</strong>naš, on koji od dvoga učini <strong>je</strong>dno: pregradurazdvojnicu, neprijateljstvo razori u svometi<strong>je</strong>lu. Zakon zapovi<strong>je</strong>di s propisima obeskri<strong>je</strong>pida u sebi, uspostavljajući <strong>mir</strong>, od dvojicesazda <strong>je</strong>dnoga novog čov<strong>je</strong>ka te obojicuu <strong>je</strong>dnome Ti<strong>je</strong>lu iz<strong>mir</strong>i s Bogom po križu,ubivši u sebi neprijateljstvo. I dođe te navi<strong>je</strong>sti<strong>mir</strong> vama daleko i <strong>mir</strong> onima blizu, <strong>je</strong>r pon<strong>je</strong>mu <strong>je</strong>dni i drugi u <strong>je</strong>dnome Duhu imamopristup Ocu” (Ef 2, 14-18). Kristovo <strong>mir</strong>otvorstvoprikazano <strong>je</strong> u objavi kao najobuhvatni<strong>je</strong>Kristovo d<strong>je</strong>lo. Krist <strong>je</strong> naš <strong>mir</strong>, <strong>je</strong>r<strong>je</strong> po<strong>mir</strong>io Židove i pogane, Grke i Rimljane,crnopute i b<strong>je</strong>lopute ljude. Sve <strong>je</strong> po<strong>mir</strong>iooblikovavši u sebi novoga čov<strong>je</strong>ka, iz<strong>mir</strong>ivšisve ljude s Bogom. To se dogodilo na križu, un<strong>je</strong>govoj smrti i u n<strong>je</strong>govu razapetome ti<strong>je</strong>lu.Mir <strong>je</strong> prema tome izli<strong>je</strong>van<strong>je</strong> mesijanskogaspasenja (Dj 9, 31), d<strong>je</strong>lovan<strong>je</strong> Duha Svetoga(Rim 8, 6), bitan čimbenik novoga života uBož<strong>je</strong>m kral<strong>je</strong>vstvu (Rim 14, 17).I radost <strong>je</strong> povezana s Kristovom osobomi sa spasen<strong>je</strong>m ko<strong>je</strong> nam <strong>je</strong> Bog u n<strong>je</strong>mu darovao.U Bibliji Prvoga (Staroga) saveza radostima demonstrativno obil<strong>je</strong>ž<strong>je</strong>: radost <strong>je</strong>učinak Bož<strong>je</strong> moći i pomoći, n<strong>je</strong>gove slavei n<strong>je</strong>govih d<strong>je</strong>la (Ps 47, 2). U još većoj m<strong>je</strong>riNovi savez <strong>je</strong> određen radošću: radost<strong>je</strong> povezana s Kristovom osobom. Isusovoevanđel<strong>je</strong> obil<strong>je</strong>ženo <strong>je</strong> kao “radosna vi<strong>je</strong>st”.Osobito evanđelisti Luka i Ivan vole isticatiradost. Marija svojim pos<strong>je</strong>tom Elizabeti izazivau njoj silnu radost te Elizabeta prizna<strong>je</strong>Mariji: “Blagoslovl<strong>je</strong>na ti među ženama iblagoslovl<strong>je</strong>n plod utrobe tvo<strong>je</strong>! Ta otkudameni da mi dođe majka Gospodina mo<strong>je</strong>ga?Gledaj samo! Tek što mi do ušiju dopri<strong>je</strong>glas pozdrava tvo<strong>je</strong>ga, zaigra mi od radostičedo u utrobi” (Lk 1, 41). Marija kliče odradosti: “Veliča duša <strong>moja</strong> Gospodina, klikćeduh moj u <strong>Bogu</strong>, mome Spasitelju, što pogledana neznatnost službenice svo<strong>je</strong>: odsadće me, evo, svi naraštaji zvati blaženom” (Lk1, 46-48). Mudraci se raduju što su ponovnopronašli zvi<strong>je</strong>zdu (Mt 2, 10). Ivan Krstitelj<strong>je</strong> ispun<strong>je</strong>n radošću, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> Kristu doveo novinarod Božji kao novu zaručnicu (Iv 3, 20),Isus se radu<strong>je</strong> zbog učenika kojima <strong>je</strong> danodoživ<strong>je</strong>ti Lazarovo uskrsnuće (Iv 11, 15). Uprispodobi o izgubl<strong>je</strong>noj ovci Isus iskazu<strong>je</strong>svoju radost zbog gr<strong>je</strong>šnika koji se obratio(Lk 15, 5). Radovati se trebaju i oni kojisu progon<strong>je</strong>ni zbog pravednosti budući da <strong>je</strong>njihova nagrada na nebu velika (Mt 5, 12).Njihova će se žalost <strong>je</strong>dnoć pretvoriti u radost(Iv 16, 20s).Radost <strong>je</strong> oblik ponašanja Isusovih učenika.Trebaju se radovati što su njihova imenaupisana na nebu (Lk 10, 20). Ako buduživ<strong>je</strong>li prema n<strong>je</strong>govim zapovi<strong>je</strong>dima, u njimaće biti savršena Isusova radost (Iv 15, 11).Radost stoji u središtu Isusovih prispodoba.U njima <strong>je</strong> često kral<strong>je</strong>vstvo Bož<strong>je</strong> uspoređenos gozbom ili ženidbenim slavl<strong>je</strong>m, koji suza istočnjake bili prigoda za posebnu radost(usp. Mt 9, 15). Radost što se nasl<strong>je</strong>du<strong>je</strong> Isusada bi se dosp<strong>je</strong>lo u Bož<strong>je</strong> kral<strong>je</strong>vstvo nalik<strong>je</strong> radosti nekoga čov<strong>je</strong>ka koji nađe blago unjivi ili nadasve skupoc<strong>je</strong>ni biser: zbog radostišto ih <strong>je</strong> pronašao, sav radostan prodat ćesve da bi ih se dokopao (Mt 13, 44s). UskrsliIsus stvarni <strong>je</strong> razlog radosti kršćanske za<strong>je</strong>dnice.Učenici se raduju što su vid<strong>je</strong>li uskrslogaGospodina (Iv 20, 20). Oni su radosnisa susreta sa sakramentalnim Kristom u loml<strong>je</strong>njukruha (Dj 2, 46). Radost u Gospodinumora biti temeljnom crtom kršćanskeza<strong>je</strong>dnice (Fil 4, 4). Poput Isusa Krista, i apostolPavao poziva na radost (usp. 2 Kor 13,11). Pavao se radu<strong>je</strong> trpl<strong>je</strong>nju, <strong>je</strong>r time upotpunju<strong>je</strong>Kristove patn<strong>je</strong> (Kol 1, 24).Prema Novome zav<strong>je</strong>tu radost <strong>je</strong> plodDuha Svetoga i spomin<strong>je</strong> se za<strong>je</strong>dno s kr<strong>je</strong>pošćuljubavi (Gal 5, 22), v<strong>je</strong>re (Fil 1, 25),nade (Rim 12, 12) i <strong>mir</strong>a (Rim 14, 17). Radost<strong>je</strong> za kršćanina u ovom svi<strong>je</strong>tu plod otkupl<strong>je</strong>nja;ona <strong>je</strong> s <strong>mir</strong>om i slobodom bitanelement stvarnosti spasenja. Kršćanin senada savršenoj radosti u v<strong>je</strong>čnosti, u zagrljajus Bogom, Ocem ljubavi (Otk 19, 7). NakonPavla, i Gospa isto sv<strong>je</strong>doči u svojoj poruci:“U n<strong>je</strong>mu ćete naći pravi <strong>mir</strong> i radostvašega srca!”.“Sve vas blagoslivljam i ljubim neizm<strong>je</strong>rnomljubavlju”Po Svetom pismu, osoba koja blagoslivljaiskazu<strong>je</strong> osobi koju blagoslivlja svoju naklonosti ljubav. Gospa kao majka Mesijina,“blagoslovl<strong>je</strong>na među ženama”, sada samablagoslivlja. Blagoslovl<strong>je</strong>ni može i sam blagoslivljati.I Isus, ko<strong>je</strong>ga narod blagoslivljakao Mesiju (Mk 11, 9s), u Blaženstvimablagoslivlja sve one – siromašne, ožalošćene,krotke, gladne i žedne pravednosti, milosrdne,<strong>mir</strong>otvorce, čiste srcem, progon<strong>je</strong>ne (Mt5, 3-11) – koji same sebe ne ubrajaju u blagoslovl<strong>je</strong>ne.Jer, Bog <strong>je</strong> Krista “poslao k vama,da vas blagoslovi”, kaže Petar (Dj 3, 26).Gospa nas ljubi neizm<strong>je</strong>rnom ljubavlju!Radosna <strong>je</strong> vi<strong>je</strong>st Novoga zav<strong>je</strong>ta da <strong>je</strong> <strong>Bogu</strong> Isusu Kristu svima nama darovao i obećaosvoju ljubav konačno i neopozivo. U Isusovupostojanju za druge, u n<strong>je</strong>govu u<strong>mir</strong>anjuza nas, postala <strong>je</strong> ljubav Boga Stvoritelja završnimdogađa<strong>je</strong>m svi<strong>je</strong>ta. Otada <strong>je</strong> ova ljubavsvim ljudima otvorena kao mogućnostodgovora na Božji poziv. Ljubav <strong>je</strong> Božja događaji događan<strong>je</strong> Duha Bož<strong>je</strong>ga: “Tà ljubav<strong>je</strong> Božja razlivena u srcima našim po DuhuSvetom koji nam <strong>je</strong> dan!” (Rim 5, 5). DuhBožji, Božja stvarateljska snaga, događa sekao ljubav. U hebrejskom <strong>je</strong> <strong>je</strong>ziku ri<strong>je</strong>č za“duh” (ru’ah) ženskoga roda. Duh Sveti (ženskogaroda!) stvara novi život, neprestano isvugd<strong>je</strong>. Ljubav <strong>je</strong> konkretiziran<strong>je</strong> Duha Svetoga.Postoji čvrsta veza kojom su Duh Sveti iMarija povezani. Marija <strong>je</strong> ikona Duha Svetoga:od n<strong>je</strong> počin<strong>je</strong>mo slaviti i častiti DuhaSvetoga, koji <strong>je</strong> u njoj ostvario velike stvari.D<strong>je</strong>vica Marija svojim <strong>je</strong> specifičnim prihvaćan<strong>je</strong>mDuha Svetoga, u Nav<strong>je</strong>štenju ina Duhove, postala pneumatofora, nositeljicaDuha, po svoj svojoj izvrsnosti. Ona <strong>je</strong>“posvećeni šator” u ko<strong>je</strong>m prebiva i počivaDuh Sveti. “Duh <strong>je</strong> Božji lebdio nad vodama!”(Post 1, 2) kad se radilo o prvom stvaranju.Kad se radilo o drugom stvaranju, onovom stvaranju, Duh <strong>je</strong> opet intimno prisutan– lebdi nad Marijom – te tako “obnavljalice zeml<strong>je</strong>”. Kao Majka Gospodina našegaIsusa Krista, ona <strong>je</strong> živo sredstvo, vivum instrumentum,Duha Svetoga.Evo razloga, zašto nas Marija ljubi neizm<strong>je</strong>rnomljubavlju. U ljubavi sviće slavaBožja, dolazi Bog u svome Kristu k nama.Dolazi k nama i po n<strong>je</strong>govoj Majci Mariji.Ljudska ljubav dolazi od Boga i tko ljubi taj<strong>je</strong> rođen od Boga, taj spozna<strong>je</strong>, doživljava isusreće Boga (1 Iv 4, 5-7). Jer: Bog <strong>je</strong> ljubav(1 Iv 4, 16).6 | Glasnik <strong>mir</strong>a | Međugor<strong>je</strong>Srpanj 2010. | Broj 7 | Godište V. | 7
Change language