Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Istraživan<strong>je</strong> čin<strong>je</strong>nica o hercegovačkim fran<strong>je</strong>vcimaubi<strong>je</strong>nim ti<strong>je</strong>kom Drugoga sv<strong>je</strong>tskog rata i poraćaIstraživan<strong>je</strong> čin<strong>je</strong>nica o hercegovačkim fran<strong>je</strong>vcimaubi<strong>je</strong>nim ti<strong>je</strong>kom Drugoga sv<strong>je</strong>tskog rata i poraćaI samo <strong>je</strong>dan uzdignutna čast oltara osvi<strong>je</strong>tlit ćenevinu žrtvu toga vremenaFra Mil<strong>je</strong>nko Stojić, naš sugovornik, već <strong>je</strong> nekoliko godina vicepostulator postupkamučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće“. Ovih dana Vicepostulatura <strong>je</strong>, za<strong>je</strong>dno sPov<strong>je</strong>renstvom za uređivan<strong>je</strong> i obil<strong>je</strong>žavan<strong>je</strong> grobišta iz Drugoga sv<strong>je</strong>tskog rata i poraćana području općine Široki Bri<strong>je</strong>g, u Knešpolju iskapala tri masovne grobnice tražeći ovd<strong>je</strong>neke nestale hercegovačke fran<strong>je</strong>vce. S fra Mil<strong>je</strong>nkom smo razgovarali o tome i općenitoo stradanju fratara ti<strong>je</strong>kom Drugoga sv<strong>je</strong>tskog rata i poraća.Priredio Krešo ŠegoFra Mil<strong>je</strong>nko, kada <strong>je</strong> utemel<strong>je</strong>na Vicepostulatura“Fra Leo Petrović i 65 subraće“?Početak rada Vicepostulature samo <strong>je</strong>plod dugogodišn<strong>je</strong>g upornog rada hercegovačkihfran<strong>je</strong>vaca da na sv<strong>je</strong>tlo dana iznesučin<strong>je</strong>nice o nevinim, po mnogima mučeničkim,žrtvama svo<strong>je</strong> ubi<strong>je</strong>ne braće ti<strong>je</strong>komDrugog sv<strong>je</strong>tskog rata i poraća. Pris<strong>je</strong>timose da <strong>je</strong> još ti<strong>je</strong>kom rata provincijal, a kasni-<strong>je</strong> i sam žrtva, fra Kreši<strong>mir</strong> Pandžić naredioda se bil<strong>je</strong>že žrtve i stradanja, kako fran<strong>je</strong>vacatako i puka. Nakon ubojstva 12 fran<strong>je</strong>vacana Širokom Bri<strong>je</strong>gu, po preporuci Ordinarijatai naredbi Provincijalata, fra Bonici<strong>je</strong>Rupčić skuplja sv<strong>je</strong>dočanstva, ali ih Udbau listopadu 1945. odnosi, uhiću<strong>je</strong> sv<strong>je</strong>dokei zabranju<strong>je</strong> svaki daljnji rad na skupljanju.Mnogi u isel<strong>je</strong>ništvu se, međutim, ne predaju.Hrvatsko prol<strong>je</strong>će ponovno otvara vratate, između ostalih, fra Andrija Nikić skupljaoko 400 stranica sv<strong>je</strong>dočanstava i šal<strong>je</strong>ih u pismohranu Fran<strong>je</strong>vačkog reda u Rimu.Službeno, pak, sustavno istraživan<strong>je</strong> započin<strong>je</strong>2004. godine. Na poticaj tadašn<strong>je</strong>g provincijalafra Slavka Solde Uprava Hercegovačkefran<strong>je</strong>vačke provinci<strong>je</strong> ustanovlju<strong>je</strong>Pov<strong>je</strong>renstvo za pripremu kauze mučenika.Nastojanja se zahuktavaju pa 2006. Vrhovnauprava fran<strong>je</strong>vačkog reda imenu<strong>je</strong> fra Lukude Rosa postulatorom za postupak mučeništva“Fra Leo Petrović i 65 subraće“. On, sukladnozakonu, 19. rujna 2007. imenu<strong>je</strong> fraMil<strong>je</strong>nka Stojića vicepostulatorom i tako dolazimodo kraja službenog sustavnog ustrojavanjarada na području pobi<strong>je</strong>nih hercegovačkihfran<strong>je</strong>vaca.Mnogi naši čitatelji ne znaju koliko <strong>je</strong>fratara ove provinci<strong>je</strong> stradalo u Drugomsv<strong>je</strong>tskom ratu i poraću. Kažite, uzto, kada su i gd<strong>je</strong> stradali?U Drugom sv<strong>je</strong>tskom ratu i poraću ubi<strong>je</strong>no<strong>je</strong> 66 hercegovačkih fran<strong>je</strong>vaca. Njimatreba pribrojiti trojicu fran<strong>je</strong>vca koji su ubi<strong>je</strong>niili su umrli zbog podnesenih muka u tamnici,one koji su teško obol<strong>je</strong>li zbog toga ione koji su proganjani. Sveukupno <strong>je</strong>, naime,na kraće ili duže tamničke godine osuđen 91hercegovački fran<strong>je</strong>vac. Prekratak <strong>je</strong> prostorda bismo spomenuli gd<strong>je</strong> su sve stradavali.Stoga oni ko<strong>je</strong> to zanima mogu to pročitatina portalu www.pobi<strong>je</strong>ni.info. Recimo kratkoda <strong>je</strong> to bilo od Kupresa, Vrgorca, Hercegovinedo Bleiburga i Križnog puta. Prvi <strong>je</strong>ubi<strong>je</strong>n 1942., drugi kra<strong>je</strong>m listopada 1944.,a svi ostali, njih 64, ubi<strong>je</strong>ni su od si<strong>je</strong>čnja dosrpnja 1945. Očito nimalo slučajno.Značajan broj ubi<strong>je</strong>nih fratara rođen <strong>je</strong>ili <strong>je</strong> d<strong>je</strong>lovao u župi Međugor<strong>je</strong>. O kojim<strong>je</strong> fratrima ri<strong>je</strong>č?U župnom uredu u Međugorju 30. listopada1944., dok <strong>je</strong> molio časoslov, ubi<strong>je</strong>n <strong>je</strong>fra Križan Galić. Tada su se komunisti ispričavalida <strong>je</strong> to bilo pogr<strong>je</strong>škom, međutim kasnijidogađaji su ih vrlo brzo opovrgli.Iz Međugorja <strong>je</strong> izb<strong>je</strong>gao župni vikar fraAnđelko Nuić i ubi<strong>je</strong>n negd<strong>je</strong> u Sloveniji naKrižnom putu.U župi Međugor<strong>je</strong> rođeno <strong>je</strong> 5 ubi<strong>je</strong>nihfran<strong>je</strong>vaca. Fra Jozo Bencun, u <strong>mir</strong>ovini naŠirokom Bri<strong>je</strong>gu, ubi<strong>je</strong>n <strong>je</strong> u Mostaru 14. veljače.Fra Marko Dragićević, profesor na ŠirokomBri<strong>je</strong>gu, odveden <strong>je</strong> sa sv. Mise u Izbičnui ubi<strong>je</strong>n negd<strong>je</strong> na putu prema Knešpolju.Fra Mariofil Sivrić, vikar samostana na ŠirokomBri<strong>je</strong>gu, najv<strong>je</strong>rojatni<strong>je</strong> <strong>je</strong> ubi<strong>je</strong>n 9. veljačeu Knešpolju. Fra Grgo Vasilj, gvardijani župnik u Mostaru, ubi<strong>je</strong>n <strong>je</strong> u tom gradu14. veljače. Fra Jenko Vasilj, kateheta u Konjicu,ubi<strong>je</strong>n <strong>je</strong> u svibnju oko Klanjca.Usuđu<strong>je</strong>m se primi<strong>je</strong>titi da <strong>je</strong> žrtva ovihfran<strong>je</strong>vaca, kao i svih drugih pobi<strong>je</strong>nih izHercegovine i drugih hrvatskih zemalja, bio<strong>je</strong>dan od važnih čimbenika da se KraljicaMira ukaže upravo u ovom kraju. Ne zaboravimoda <strong>je</strong> Hercegovina uvi<strong>je</strong>k bila v<strong>je</strong>rna<strong>Bogu</strong> i da <strong>je</strong> u Drugom sv<strong>je</strong>tskom ratu izgubilaoko 10 posto svoga pučanstva.Dakle, “osloboditeljska“ komunističkavlast poglavito <strong>je</strong> “oslobađala“ od života,kako zarobl<strong>je</strong>ne vojnike, tako i civilei svećenike i redovnike?Upravo tako. Sve više i više izlaze na sv<strong>je</strong>tlodana čin<strong>je</strong>nice da se ništa ni<strong>je</strong> događaloslučajno. Uzmimo za prim<strong>je</strong>r samo ŠirokiBri<strong>je</strong>g. Iz tamošn<strong>je</strong> samostanske za<strong>je</strong>dnicekomunisti su ubili 30 fratara, a još 4 sa samostanskogpodručja, dakle više od polovice.Pobili su i mnoštvo vojnika i puka. Do sadana Širokom Bri<strong>je</strong>gu imamo prijavl<strong>je</strong>no preko70 stratišta i grobišta, a taj se broj neprestanopovećava. Naredba za ubijan<strong>je</strong> stigla <strong>je</strong>“odozgo“. Širokim Bri<strong>je</strong>gom prošla <strong>je</strong> XI. dalmatinskabrigada i mnogi od njih nisu ht<strong>je</strong>liubijati, ali su zbog toga i sami ubijani. Kadse pročulo što su uradili, počela <strong>je</strong> nesmil<strong>je</strong>napaljba po Širokom Bri<strong>je</strong>gu kao nekom neprijateljskomuporištu, i to kod jugonostalgičarai komunista tra<strong>je</strong> do danas.Istražujući okolnosti i način ubijanja,stekli ste uvid u ustroj te vlasti. Što sutim svojim masovnim zločinima ht<strong>je</strong>lipostići?Oni su, <strong>je</strong>dnostavno, žel<strong>je</strong>li vlast da bi svi<strong>je</strong>tmogli oblikovati po svojim izopačenimpogledima. Zbog toga su nemilice micaliispred sebe svakoga tko im <strong>je</strong> u tome smetao.Tako su pobili ne samo pripadnike Crkve izraznih staleža, nego i izvorne antifašiste. Komunističkevođe žel<strong>je</strong>le su stvoriti novog čov<strong>je</strong>ka,po uzoru na ono što su im pričali narevolucionarnom sveučilištu u hotelu “Lux“u Moskvi. Tu <strong>je</strong> bilo rasadište svih komunističkihrevolucionara. Odatle su krenuli uposlan<strong>je</strong> osvajanja svi<strong>je</strong>ta. Ne, nisu Rusi kriviza to. Komunizam su stvorila tajna društvanastala na ozemlju Engleske. Lenjin s punomriznicom novca, u zatvorenom vagonu,stiže u Rusiju dignuti bunu. I tako sve započin<strong>je</strong>.U to vri<strong>je</strong>me u N<strong>je</strong>mačkoj se uzdižeHitler sa svojim nacionalsocijalizmom ko<strong>je</strong>gsu također financirala tajna društva. Za n<strong>je</strong>govose zna i ime: Thula. Posl<strong>je</strong>dice su višeod stotinu milijuna mrtvih, a ista tajna društvad<strong>je</strong>luju i danas.Već ste istražili neka grobišta u Zagvozdui Vrgorcu, a sada <strong>je</strong> u ti<strong>je</strong>kuistraživan<strong>je</strong> u Širokom Bri<strong>je</strong>gu. Kolikoste žrtava otkrili i koliko <strong>je</strong> fratarameđu njima?U Zagvozdu smo identificirali trojicuhercegovačkih ubi<strong>je</strong>nih fran<strong>je</strong>vaca, u Vrgorcu<strong>je</strong>dnog, a što će biti s Knešpol<strong>je</strong>m jošćemo vid<strong>je</strong>ti. Po sv<strong>je</strong>dočenju još živih sv<strong>je</strong>dokatamo bi trebao biti barem <strong>je</strong>dan fran<strong>je</strong>vac.Međutim, tri fran<strong>je</strong>vca su uhićena uIzbičnu ti<strong>je</strong>kom sv. Mise, povedena premaKnešpolju i negd<strong>je</strong> su nestala. Možda, dakle,i oni budu među ovima. Vid<strong>je</strong>t ćemo tonakon DNK analize iskopanih žrtava. Kadće ona početi, točno još ne znamo, <strong>je</strong>r zbogpronađenih ubi<strong>je</strong>nih n<strong>je</strong>mačkih vojnika moramostupiti u doticaj s Ni<strong>je</strong>mcima i dogovoritise o svemu.Prošlo <strong>je</strong> 65 godina od tih strašnih godina.Na koji način dolazite do podatakao grobištima – od lokalnog stanovništva,pripadnika postrojba ko<strong>je</strong> su točinile, preživ<strong>je</strong>lih sv<strong>je</strong>doka?Naj<strong>je</strong>dnostavni<strong>je</strong> rečeno, na različite načine.Ali u svemu najviše pomaže Bog. Čestoprepoznam kako se događaji tako poslože dato ne može biti slučajno. Očito su nevino pobi<strong>je</strong>ni.Iskoristio bih priliku i zamolio svakogada nam javi bilo koji podatak koji zna.Isto tako vol<strong>je</strong>li bismo da nam bude javl<strong>je</strong>noako <strong>je</strong> netko zadobio neko čudo po zagovorupobi<strong>je</strong>nih hercegovačkih fran<strong>je</strong>vaca ili <strong>je</strong>doživio neko uslišan<strong>je</strong> ili milost. Svi potrebnipodatci za stupiti u doticaj s Vicepostulaturommogu se naći na spomenutom portalu.Uz ostalo tamo se mogu naći u pdf oblikui stari bro<strong>je</strong>vi glasila Vicepostulature Stopamapobi<strong>je</strong>nih.Hercegovački fratri stradali su ne samou Hercegovini nego i na Križnim putovima.Za koliko ste ih utvrdili baremšire m<strong>je</strong>sto stradanja?Trenutno znamo za grobove njih 31. Odtoga 22 su pokopana na Širokom Bri<strong>je</strong>gu, 3u Maclju, 3 na Čitluku, 2 na Kočerinu i 1 uMeđugorju. Za većinu ostalih znamo baremgd<strong>je</strong> su posl<strong>je</strong>dnji put viđeni. Jedino za <strong>je</strong>dnoga,fra Anđelka Nuića, do sada baš ništane znamo. Jednostavno <strong>je</strong> nestao.Naravno da želite identificirati zemneostatke svakog pronađenog fratra. Kakvasu dosadašnja iskustva Vicepostulatureglede identifikaci<strong>je</strong>?Posao identifikaci<strong>je</strong> <strong>je</strong> dugotrajan i skup.Ali, zahvaljujući odluci Provinci<strong>je</strong>, dobročiniteljimai prijateljima, to nezaustavljivo napredu<strong>je</strong>.Drago nam <strong>je</strong> da <strong>je</strong> identifikacija fraMelhiora Prlića 30. studenoga 2005. početakidentifikaci<strong>je</strong> s pomoću DNK metode nekogaiz Drugog sv<strong>je</strong>tskog rata na području Hrvatskei BiH. Učinili su to prof. dr. MarijaDefinis Gojanović, prof. dr. Davorka Sutlovići njihovi suradnici na Patologiji u Splitu.U<strong>je</strong>dno <strong>je</strong> to i početak studija forenzike naSveučilištu u Splitu.Svi se čvrsto nadamo da će naši redovnici,žrtve II. sv<strong>je</strong>tskog rata i poraća, <strong>je</strong>danputbiti uzdignuti na čast oltara.Kakav <strong>je</strong> daljnji ti<strong>je</strong>k Vašega rada?Barem za neke već smo skupili dovoljnograđe da budu proglašeni blaženima i svetima.Zbog ob<strong>je</strong>ktivnih okolnosti bit će to teškoučiniti za sve njih. Međutim, neka samo<strong>je</strong>dan od njih bude uzdignut na čast oltara,on će osvi<strong>je</strong>tliti nevinu žrtvu iz tih vremenane samo fran<strong>je</strong>vaca nego i čitavog v<strong>je</strong>rnogpuka. Trenutno <strong>je</strong> u ti<strong>je</strong>ku borba s vremenomkako doći do što više živućih sv<strong>je</strong>dokai ispitati ih pod prisegom. Nakon toga dolazirazvrstavan<strong>je</strong> sve prikupl<strong>je</strong>ne građe i n<strong>je</strong>zinopredstavljan<strong>je</strong> m<strong>je</strong>snom biskupu. On će <strong>je</strong>razmotriti i ako bude uv<strong>je</strong>ren u n<strong>je</strong>zinu kakvoćudopustit će službeni početak postupkamučeništva na biskupijskoj razini. Budući dasu još živući sv<strong>je</strong>doci u poodmakloj životnojdobi, nešto od svega toga već <strong>je</strong> počelo. M<strong>je</strong>snibiskup, don Ratko Perić, ustanovio <strong>je</strong> Crkvenisud, koji marljivo ispitu<strong>je</strong> takve sv<strong>je</strong>doke.Zaista smo mu na tome zahvalni, kao isvima onima koji rade u tom sudu.28 | Glasnik <strong>mir</strong>a | Međugor<strong>je</strong> Srpanj 2010. | Broj 7 | Godište V. | 29
Change language