Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Jagode nalazimo u 7 grobova. Negdje su bile na ogrlici, negdje na narukvici, same iliprišivene na odjeću. Napravljene su od raznobojnog stakla, od neke vrste staklenepaste pomiješane s glinom i jantarom. Oblici su im različiti: elipsaste, okrugle,valjkaste, bikonične i srcolike.Privjesci se pojavljuju kao sastavni dio ogrlice i kao samostojeći ukrasnielement. Individualni privjesci su ustvari novci. Pojava takvog novca usekundarnoj upotrebi je karakteristična za doba prijelaza antike u ranisrednji vijek. Postoji i brončani privjesak deltoidnog oblika s kukicama nakrajevima. Moguće je da je na njega bila obješena srebrna jagoda koja je ležalau blizini.Željezna narukvica U ženskom grobu 40 se našla fragmentarno očuvana →željezna narukvica s lagano zadebljanim krajevima. Taj tip narukvice kod nasnije osobito raširen. Smije se ubrojiti u grupu okruglih narukvica sanesastavljenim krajevima.Prstenje U grobu 33 je ležao i brončani prsten s jednostavno ukrašenim proširenimdijelom, kakav je karakterističan za antiku. U grobu 14 je također nađen prsten, zlatni salmandinskim umetkom u razmjerno visokoj ćeliji. Svrstava se u skupinuklasičnih oblika prstenja iz kasnoantičkog doba. Nosili su ga i Slaveni iGermani. Prsten iz groba 1 je karakterističan po načinu izrade ukrasa napločici i križnom motivu na njoj. Svrstava se u grupu priloga saistočnogotskih područja.Ukrasna tehnika koja je ovdje primjenjena ima svoje početne uzore naCrnom moru i u istočnom Sredozemlju, ado italskog tla je dospjela putem IstočnihGota. Odatle je došla i na naše tlo (na jadransku obalu).Aplika Posebnost u grobu 44 je srebrna križna aplika. Isključena je iz skupineisključivo funkcionalnog ili ukrasnog značaja. Moguće da je stajala na pojasu. Moždaje predstavljala svećanički znak jer je u inventaru groba zauzimala najvidnije mjesto.Zlatarski radovi s motivima križa se izrađuju u prijelazu na 5.st. i karakteristični su zaistočnorimske radionice 5/6.st. Obično se kuju od plemenitih kovina. Iz toga i izkasnijeg doba su križevi nađeni u istočnogotskim grobovima.Ukras je izrađen u finoj tehnici žljebljenja, što je tehnika iz ostavštine kasnoantičkeumjetnosti ukrašavanja. Na temelju toga, ova aplika se označava kao slijed skupine Karavukovo, koja jeneposredno vezana za doba 2.pol.5.st.Fibule su isključivo prilozi u ženskim grobovima.Pozlaćene brončane lučne fibule iz groba 1 po obliku,veličini i ukrasnom motivu su indentične. Razlike su samou detaljima. Slične fibule su pronađene u Sisku, NovimBanovcima (koje su istočnogotskog ili gepidskogpodrijetla), te u Subotici (fibula gepidskog podrijetla).Fibule iz groba 1 i 15 pripadaju tipu fibule Aquileia.Karakteristike tih fibula su ukrasni luk vitice "podunavskogstila", te nešto kasnije u Italiji i pletenice. Razvile su se u5.st. u podunavsko-panonskom prostoru i proširile se donaših prostora putem Istočnih Gota. Fibule iz grobova 1 i15 imaju lepezasto razvijenu glavu i predstavljaju napredneoblike dotad poznatih životinjskih motiva, koji se ponekadpojavljuju kod tih dijelova fibula. Moguće je da su ovefibule proizvod domaćih radionica, ali vjerovatnije je da supotekle iz italskih radionica.Iz groba 41 je izvađena fibula s jednako širokom nogomkoja se može usporediti s poznatim primjerkom iz Kranja, a taj se pripisuje frankovsko-alemanskom tipu. No, kodfibule iz Kranja vitice na glavi i cik-cak motiv se razlikuju od kranjskog primjera, pa vuku analogije iz nasljednihskupina, odnosno datiramo je u drugu četvrtinu 6.st, što je ujedno i doba gotske prisutnosti na ovim prostorima.97