Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, na širokoj ravni Ljubljanskog polja nalazi se naselje Dravlje. Prilikom kopanja plinovoda otkrilose nekoliko grobova koji su uništeni. Sačuvao se jedino fragment ljudske kosti i željezni fragmentarni nož. Sodmo-Medicinski institut iz Ljubljane izvršio je analizu kostiju i otkrivši da su grobovi stariji od II.sv. rata obavijestiomjesni muzej.Teren je zaštićen od daljnjeg uništavanja i 28. lipnja 1968. Zavod za zaštitu spomenika iz Ljubljane je zajedno sMjesnim muzejem, započeo zaštitna iskopanja. U tri kampanje (od 16. kolovoza 1968. do 5. svibnja 1969.)iskopano je 49 grobova. U radu su sudjelovali: Ivan Puš (kustos Mjesnog muzeja), Timotej Knific i Boris Zupan(studenti arheologije iz Ljubljane), dr.Tonet Pogačnik (docent biotehničkog fakulteta u Ljubljani), dr.Alojz Šercelj(znanstveni suradnik SAZU u Ljubljani), Tanja Krasovski , Jožef Oman i dr.Grobne jame su bile jednostavne. U gornjem dijelu su bile pravokutnog oblika s manje krivim kutevima, a udonjem nepravilnog oblika s krajem često u obliku kružnog ili ovalnog groba. U području glave su bili širi i premanogama su se sužavali. Oblici grobova su posljedica sipkog terena. Dno groba je bilo ravno, ponekad koritastogoblika. Grobovi su se posipali iskopanom zemljom koja se miješala s crvenom ilovačom i djelomično humusom.Grobovi su raspodijeljeni u tri horizonta. Prvi horizont čine grobovi kojima je najviši nivo sezao do 110 cm iobuhvaća 30,7 % grobova. Od tih grobova 5 su ukopi djece, 4 mlada čovjeka, 5 odraslih i 1 starijeg čovjeka, a pospolu su 3 muška, 6 ženskih i 6 nerazjašnjenih kostura.Drugi horizont seže od 110-150 cm i obuhvaća 53 % grobova od kojih je 9 muških, 6 ženskih i 11neprepoznatljivih. Starosna ljestvica im je 13 starijih, 3 odrasla, 4 mlada čovjeka, 4 djece i 1 nerazjašnjen kostur.Posljednji horizont obuhvaća grobove ukopane s dnom ispod 150 cm dubine. Obuhvaća 16,3 % grobova, aantropološka slika je: 1 dijete, 2 odrasla, 1 mladi i 4 starija čovjeka, od toga 2 žene, 4 muška i 2 neprepoznatljiva.Grobovi su većinom imali lesne obloge zbog sipkog terena. Osim njih u nekoliko grobova su bile prisutne i daskekoje su, vjerovatno, služile za sprečavanje urušenja groba.Grobovi 38 i 49 su različiti od ostalih jer su kosturi u njima bili pokopani u izdubljeno lesno korito i pokriveniravnom daskom. N.Miletić je iznijela tvrdnju da su grobovi u kojima su daske stavljene s obje strane pokojnika teploče odozgol i odozdol običaj germanskog porijekla u ranom srednjem vijeku. Karaman se slaže s tom tvrdnjom ikaže da se taj običaj kasnije kod star1h Hrvata zamijenio upotrebom kamenih obloga. Položaj kostura ugrobovima je ispružen, s ravnim nogama i rukama u raznim položajima. Pravac pružanja im je uglavnom istokzapad(s manjim otklonima). Svi ukopi, osim groba 23/24, su pojedinačni.Nekropola u Dravlju se po rasporedu grobova u tlocrtu svrstava u skupinu groblja kojima pripadaju nekropola uKninu, na Bledu u Mihaljevićima... Takve nekropole se pojavljuju na europskom tlu na prijelazu iz 4. u 5.st. i uskose vežu s germanskim uplivima.Neki grobovi (npr. grob 40) su različito locirani od drugih što upućuje na rodovsku i socijalnu strukturu pokopanih.Antropološka analiza je dokazala kod nekoliko kostura umjetnu deformaciju lubanje. Dobro je sačuvano pet takvihlubanja i većinom su se nalazile kod muških kostura. Pojava deformacije na groblju u Dravlju nije vezana za nekuspecifičnost u načinu pokopa, bogatstvo priloga ili kakve druge značajke. Takve deformacije lubanja su prijeotkrivene samo na Rifniku.TIPOLOGIJA PRILOGAInventar grobova se razdijelio po namjeni u 3 osnovne skupine:• nakit (zlatno pletivo, naušnice, jagode, narukvice, prstenje)• predmeti ukrasne namjene (fibule, igle, ukrasni češljevi, pojasna kopča, aplika)• predmeti uporabne namjene (češljevi, jednostavne pojasne kopče, pincete, kresiva, noževi, jednosjekli mač,pojasni jezičci i drugi ostaci okova, novac i keramika).Zlatno pletivo U grobu 1 su se nalazili i ostaci pletene trake od zlatnih niti, koja je bila pričvršćena na veona glavi. Upotreba ove trake se veže za antičko razdoblje. U vremenu seobe narodaje krasila odjeću (veo) pripadnika viših slojeva društva.Naušnice su izrađene od bronce, imaju masivnu kocku, običnose nalaze u paru u ženskim grobovima. Naušnice s poliedromsu po svojoj genezi iz tipične kasnoantičke radionice i nepojavljuju se tako rijetko od 5.st. Ovakav tip naušnica je jošpoznat iz Kranja, Bleda, Rifnika, Ptuja... U ženskom grobu 33je očuvana u cijelosti jedna brončana naušnica sa staklenimpoliedrom; druga je fragmentarna. Ovaj tip naušnica je neštorjeđi.96