Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je smještena je na SI padini brda Sv.Spas, pored kninske tvrđave. Prvi ju je opazio DušanJelovina 1964.Obavio je pokusno iskapanje spasivši 17 grobova. Nakon toga vršena su sustavna iskapanja izrazito zaštitnogznačaja u nekoliko kampanja od 1966. do 1971., a njima su rukovodili Z.Vinski i D.Jelovina. Sveukupno seistražilo 218 inhumiranih grobova.Grobovi su poredeni na redove, a orijentacija pokojnika je uglavnom prema istoku. Pokojnici su ležali pretežnoispruženi na leđima, a pokopani su u samu zemlju bez grobne kamene arhitekture. Iznimku čini 18 djelomično i 2potpuno obložena groba. Obloženi su grubim, neotesanim komadima kamenja, te 2 s manjim jedva tesanimkomadima sedre. U nekoliko grobova bez grobnih priloga uz kosture su uočljivi ostaci drvenih dasaka kojima su sepokrivali pokojnici (analogna pojava daske za pokrivanje-Kranj-Lajh).Očuvanost samih kostura je bila slaba. U 218 grobova pronađen je 231 kostur (13 dvojnih grobova).Trećina grobova je muških mada je znatan broj pokopanih žena i djece. Grobova ratnika nema osim jednog koji jeuništen prije iskapanja, a iz njega potječe željezni mač (spata). Od 231 kostura 74 su muška, 46 je ženskih, 39dječjih, a 46 kostura je toliko oštećeno da im nije moguće odrediti spol. U dvojnim grobovima su bili pokopani u 4slučaja muškarac i žena, u 7 slučajeva individua i dijete (uglavnom žena s djetetom).Ni u jednom slučaju nije utvrđena pojava umjetno deformirane lubanje.Relativne dubine grobova variraju uvjetovane konfiguracijom terena. Donji zemljani slojevi su prilično jednolični isastoje se uglavnom od pjeskovite zemlje. Istočni dio obuhvaća prostor današnjeg urbanog naselja pa tu nije bilomoguće iskopavati, ali je uz pomoć sondi utvrđeno da su ti grobovi bez priloga. Za razliku od toga, na središnjemdijelu groblja te na zapadnom dijelu pojavljuju se pored grobova bez ikakvih priloga, grobovi sa skromnim te oni svećim brojem priloga.Grobovi su u neizdiferenciranom položaju pa ih se ne može svrstati u pojedine skupine. Glavninu pokopanih činistarosjedilačko stanovništvo a unutar groblja nalazi se i nekoliko grobova germanskih obilježja.INTERPRETACIJA GROBNIH NALAZAU našoj literaturi se udomaćio termin prilog za sve nalaze materijalne kulture iz grobova, dok se u europskojarheologiji razlikuju prilozi u širem smislu, od priloga proprie dictu (obrednog značaja). Prvi označavaju artefakteneposredno vezane s nošnjom pokojnika (uključujući nakit i sitni pribor), a drugi se odnose na nalaze koje pokojniknije imao na svojoj nošnji već ih je za života koristio, te su oni obilježavali njegovu društvenu funkciju, posao… Upriloge proprie dictu spadaju npr. oružje u germanskim, muškim grobovima ili npr. glinene posude uranosrednjovjekovnim grobovima.Ovo je najveća nekropola u Hrvatskoj s obzirom na epohu seobe naroda. Najveći dio artefakata je od metala,posebice od željeza. Nedostaje glineno posuđe, iako su ponegdje uočeni glineni pršljeni. Nedostaju i predmeti odroga i kosti, izuzevši jedan koštani pršljen. Sveukupno je pronađeno 238 arheoloških nalaza, ponajviše u grobnimcjelinama, te nešto iz uništenih grobova.PREĐICEPređica se sastoji od alke i od pomičnog udjenutog trna s petljom. Alke su oblikovane uglavnom ovalno, a iznimnoi pravokutno, različite su po dimenzijama, debljini i presjeku te su tu i tamo ukrašene.Od pređica treba terminološki i pojmovno razlikovati kopče, iako su one bliske po funkciji. Kopče se sastoje odpređica i okova tj. okovne pločice.Na ovoj su nekropoli pređice statistički najbrojniji nalazi. Evidentirane su u grobovima oba spola, no ipak pretežnou muškima. Najčešći su jednostavni primjerci isključivo od željeza, a ostale su od bronce te srebra.Osim običnog, jednostavnog trna, kraćeg ili dužeg, uočljiv je i djelomice zadebljan te često povijen poneštoizdužen trn. Trn je većim dijelom masivan ili ponekad odozdokonkavan. Susreću se i povijeni trnovi, profilirani i izduženi prekovanjskih rubova alki s završecima poput stiliziranih zoomorfnihglava, a najčešći su u germanskim grobovima.Posebno je značajna baza trna čiji je oblik kronološki osjetljivapojava podložna vremenskoj varijabilnosti od kasnog 5. do 7.st.Najbolji primjeri starosjedilačkih pređica su dvije pređice izgrobova 45 i 109. →90