23.08.2015 Views

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Prvi tip predstavlja jednostavna ovalna kopča facetiranog obruča (rezati, brusiti) i masivnog zasjećenog trna izgroba 55. Najbliža je oblicima gotskih jednostavnih kopči. Po vrsti pripada gotsko-gepidskom krugu. Datira se u1.pol.6.st.Drugi tip predstavlja brončana kopča s ovalnim obručem i štitastim trnom. Nađena je u grobu 57. Nalazila seuz desnu nogu mladog pokojnika i stavljena je u grob kao prilog.Treći tip predstavlja oblik brončane kopče narebrenog obruča s željeznim trnom. Ovaj je tip zastupljen samojednim primjerkom nađenim kao prilog u dječjem grobu 77. Nastanak se datira u 1.pol.6.st.Posebnu pojavu među nalazima kopči predstavljaju dvije brončane kloazonirane kopče s okovom. Nađene sumeđu predmetima u grobu 60. Sastavljene su od ovalne kopče, pravokutnog kloazoniranog okova i izduženograzrađenog deltoidnog okova (deltoid). Obje kopče pripadaju oblicima uobičajenim za gotske kopče. Razlikuju sepo tome što su bile ukrašene ćelijama različitog oblika i ulošcima različite boje i sastava. Moudrano kloazoniranjekod prve kopče izvršeno je ulošcima žućkastog stakla, a kod druge kopče almandinima. N.Miletić vremenski je ovekopče smjestila u 1.pol. i oko sred.6.st. Ona smatra da su moguće dvije provencijencije: italska radionica i importpreko Salone ili podunavska s pojavom na Gradini. Smatra da je teško govoriti o tome da li su kopče iz Koritaprvobitno pripadale istočnogotskom fundusu salonitanskog kruga pa su zatim dospjele u posjed dublje u zaleđe inatrag u grob ili su bile neposredno u upotrebi istaknutijeg lica iz starosjedilačkih stratuma.ZAKLJUČAKSmatra se da su ovdje sahranjeni pokojnici pripadali manjoj zajednici autohtonog romaniziranog i kristijaniziranogstanovništva. Prema Nadi Miletić može se naslutiti kako je kronološka granica pokopavanja na Gradini označena sdva uznemirujuća trenutka :1. krajem istočnogotske vladavine u ovim krajevima2. bizantsko-gotskim ratom i ponovnim jačim prisustvom Bizanta i rušilačkim prodorom Avara i Slavena kroz ovekrajeve 597. i padom SaloneNakon tih prelomnih događaja prestalo je i pokapanje na izuzetnoj Gradini u Koritima.89

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!