Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Prsten koji potječe iz groba 24 ima ukrašena ramena. Preostala dva prstena potječu iz groba 74 i 85. Oni su skoroidentični no ipak postoji razlika između njih. Prsten iz groba 85 ukrašen je i duž brida i S-kuke su na prednjojpločici urezane u gušćem nizu.Po ostalim nalazima iz tih grobova prsteni se mogu datirati oko sred.6.st. Smatra se da ovakvo jednostavno prstenjespada u provincijalne tipove i da se može pripisati ostavštini domaćeg stanovništva.IGLE Pronađena su dva osnovna tipa igli: stilus i jednostavne šivaće igle. U dva groba (grob 30 i 37) nađenesu brončane šivaće igle. Obe su služile za pridržavanje kose (grob 30) ili vela na glavi (grob 37).lz groba 25 potječe brončani stilus ravnog ujednačenog obrisa, ornamentiran je brazdama u gornjem dijelu. Spadau jednostavnije varijante ukrasnih igla. Služio je kao pribadača. Zastupljen je među kasnoantičkim iranosrednjovjekovnim nalazima. Brončani stilus-ukosnica ili pribadača za veo nađena u grobu 30 ima geometrijskiukras na proširenom gornjem dijelu. Ovaj stilus u gornjem dijelu završava petljom. Smatra se produktom lokalneproizvodnje na tlu Dalmacije. Njegova upotreba pripisuje se autohtonom stanovništvu.Iz groba 31 potječe stilus-pribadača. Zadebljan je i ukrašen u gornjem dijelu sitnim trokutima (puncirani su).Datira se u 6.st., a veže se uz radinicu Salone.Jedan željezni fragmentirani stilus-pribadača potječe iz groba 44. Pokazuje najjednostavniji oblik upotrebnog(utilitarnog) obilježja.FIBULE Otkriven je bogat fundus FIBULA, a moguće ih je razvrstati u 5 vrsta.Najjednostavnije i najstarije su kasnoantičke provincijalne željezne fibule na zglobove (na šarnir). Otkrivene suu 3 groba (49, 60, 68). Datiraju se u 6.st. U grobovima su se pojavile pojedinačno, dva puta su bile smještene kodlijevog ramena, a jednom među predmetima na boku.Iz groba 10 potječe brončana fibula s povijenom nogom koja pripada vrsti ranobizantskih fibula. Nađena je podglavom dječjeg kostura (→ nije bila upotrebljena u svojoj praktičnoj funkciji). Mogla je nastati u radionicamaSalone. Vinski je utvrdio da takav oblik i varijanta idu u vrijeme justinijanske epohe.Potrebno je napomenuti da su sve fibule, s izuzetkom jedne, pronađene u funkciji fibule (kopče).Najizrazitiji primjerak fibule potječe iz groba 51. Ima dugmetasto profilirane krajeve i nazubljenu ušicu.Tip omega-fibule predstavlja željezna fibula-kopča iz groba 15a (jednostavan željezni primjerak).Posebnu skupinu fibula predstavljaju križolike fibule. Pronađeno ih je 7 u 6 grobova. U grupu najjednostavnijihpripada brončana križolika aplika iz groba 38.Sedam pronađenih križolikih fibula spadaju u istu vrstu ukrasa, a međusobno se razlikuju po materijalu od kojeg suizrađene: tri su od srebra, četri od bronce. Mogu se razlikovati još po obrisu križa i detaljima dopunskog ukrasa.Najviše međusobne sličnosti pokazuju brončane fibule iz groba 16 24. Ukrašene su duž ruba trakom gustih ureza, asamo je prva imala središnju krunu s uloškom, dok je druga imala kružnu pločicu. Iz groba 37 potječe elegantnasrebrna fibula koja nosi dopunske detalje na vertikalnirn krakovima. Trakom od dvostrukog niza sitnih uboda isredišnjom krunom s plavim uloškom ukrašene su srebrna fibula iz groba 52 i brončana iz groba 66. Ukras jeizveden ubodima. Imaju isti obris i zakovice .Vinski misli da se ovakav križoliki nakit mora datirati u 6.st. i da je pripadao autohtonom donekle romaniziranomstanovništvu i da je mogao nastati u radionicama na dalmatinskom tlu i to u gradovima pod vrhovnom vlastiBizanta. Datiraju se u 2.pol.6.st.Posebnost predstavlja jedna križolika brončana fibula specifičnog oblika pronađena u grobu 74. Bila jes4mještena uz lijevu nogu kostura. Smatra se da pripada malobrojnoj grupi posebne bizantske varijante križolikihfibula čija se geneza izvodi iz pločastih fibula.Uz ovu fibulu i prsten u grobu 74 nađena je pod vratom pokojnika i srebrna križolika fibula čija su 3 krakadopunjena figurom ptice-smatra se da predstavljaju golubove. Što se tiče ove vrlo lijepe fibule, potrebno jenaglasiti da se na prostoru Italije pojavljuju križolike fibule jednakih krakova s jednom pticom (fibula iz Vervo) ilis perom afrontiranih ptica na gornjem kraku (fibule iz S.Ilario, Volana i Matarella, odnosno iz Trentina). One suoznačene kao bizantski tip fibula s pticom, kao olićenjem kršćanskog goluba. Etnička pripadnost je neizvjesna.Uzor gore spomenutoj fibuli su luksuzniji proizvodi s područja u kojima je naglašena kršćanska simbolika biladominantna. Sličnost ovoj fibuli pruža jedan zlatni križ koji je predpostavlja se pronađen u Carigradu, a potječevjerojatno iz kasnog 6.st. Na sebi također nosi ptice kao ukras. Nastanak ove križaste fibule stavlja se oko sred. i uprva desetljeća 2.pol.6.st. Prema mišljenju Vinskog križolike fibule se ne pojavljuju u grobovima na redove nigdjeu Europi prije 550. Ta srebrna fibula iz groba 74 predstavlja jedinstven i najvredniji nalaz u Koritima.KOPČE Kopče nisu tako brojne kao fibule. Među njima su najbrojnije jednostavne željezne kopčekružnog oblika (grobovi 14, 75, 80). Ostale kopče izrađene su iz bronce i svaka pripada drugom obliku i varijanti.88