Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

U pogledu pojedinih nalaza analogije su vrlo bliske i česte s nizom germanskih nekropola od južne Rusije doŠpanjolske, a kroz koje je nekropola na Bošnjića voću ukljućena u široki kulturni krug europskog ranog srednjegvijeka. Povijesni okviri nekropole u kojima je ona locirana je vrijeme vladavine Istočnih Gota u ovim krajevimapod Teodorikom u vrijeme 493-536. u kojima je Bosna bila uključena u provinciju Dalmaciju. Nekropola na nosikarakteristike germanske pripadnosti (42) i pretežno gotske. Prikljućuje se posebnoj pojavi deformiranja lubanjetakvapojava zabilježena je u grobovima 7 (muški s parom željeznih fibula), 49 (muški s zaštitnim okvirima), 61(muški s željeznom kopčom izvijenog obruča, smješten u izdubljeno stablo) i grob 64 (ženski).J.Werner je ovakav običaj ustanovio i kod Istočnih Gota. Posebno pitanje predmeta ove nekropole je gdje su oninestali i kojim su putem došli na Bošnjića Voću. Za određen broj je sigurno da su proizvedeni u radionicamaPanonije, a za druge se smatra da su mogli dospjeti sa sjeverozapada preko Siska. Za željezne predmete može sepretpostaviti da su nastali u jednoj od radionica u rudarskim središtima provincije Dalmacije. U samoj okolicilokaliteta nisu ustanovljeni ostaci naselja kome je mogla pripadati ova nevelika zajednica. Nalazi iz grobovatakođer ne dozvoljavaju zaključke u vezi s religioznom pripadnošću pokojnika. Nekropola na Bošnjića Voću,Mihaljevići i nekropola u Koritima spadaju u isto razdoblje, ali svaka od njih pokazuje određene specifičnosti.RANOSREDNJOVJEKOVNA NEKROPOLA U KORITIMA KOD DUVNANekropola na Gradini u Koritima smještena je najužnijem rubu Buškog blata. Otkrivena je slučajno u slojevimaprehistorijskog naselja. Iskopavanje je bilo završeno 1968. pod vodstvom dr.Zdravka Marića. Otkrivena su 22kostura. Na nekropoli je sistematska istraživanja vršila Nada Miletić (dvije kampanje 29.7.1970.-18.7.1976., 4.-23.srpnja uz sudjelovanje M.Tadića, M.Radovanovića i Ž.Miletića). U toku tih kampanja istraženo je 86 grobova.Nekropola u Koritima pripada ranijoj fazi tzv. periodu groblja na redove (kao i nekropola u Rakovčanima kodPrijedora). Ukopi na nekropoli nižu se u pravilnim redovima moguće je odrediti šest ili sedam redova koji seprostiru u smjeru jug-sjever. Na nekropoli su prisutni dvojni grobovi (15a i 15b, 73 i 74, grob 7 u kojem su bilaukopana dva dječja kostura i odrasla osoba). Grobovi nekropole smješteni su na podlozi prahistorijskih slojeva.Vrlo interesantnu pojavu predstavlja nepravilno smještanje kamena uz glavu, kod glave i nogu, zatim uz jednu ilidrugu stranu kostura, oko glave i sa strane kostura, zatim nizanje kamenja u ovalni okvir oko kostura i formiranjegrobnice-ciste postavljanjem kamenja okomito oko pokojnika.Dominantan smjer na nekropoli je zapad-istok. Kosturi u svim grobovima smješteni su u ispruženom položaju naleđa, dok glava zauzima različit položaj (frontalno ili u profilu). Položaj ruku je isto tako različit. Kod 40 grobovaprevladava položaj s rukama koje su spuštene u krilo, ili je jedna ruka u krilu a druga ispružena uz tijelo (6grobova), ruke uz tijelo (8 grobova), jedna ruka na pojasu, druga opružena uz tijelo (3 groba). Kod 26 kostura nijese mogao utvrditi položaj zbog oštećenosti.Najveći broj nalaza pripada ukrasnim predmetima, upotrebnim djelovima nošnje i utilitarnim predmetima. Tragovitekstila pronađeni su uz fibulu u grobovima 52 i 74 tako da potvrđuju da su pokojnici bili sahranjivani u odjeći.Tipološka ana1iza nalazaU skupinu nakita pripadaju naušnice, narukvice, prsten i aplika. Ukrasne i upotrebne dijelove čine-ukrasnejednostavne igle, fibule, kopče i dugme. Skupinu upotrebnih predmeta čine-luk, torbice, nož i kresivo.NAUŠNICAIz groba 59 potječe srebrna naušnica koja predstavlja jedini nalaz iz grupe ukrasnih predmetapronađenih na ovoj nekropoli. Istovremeno predstavlja i jedini nalaz ovakvog tipa naušnica na prostoru BiH. Najbližusličnost naušnici predstavlja srebrna naušnica iz nekropole 6-7.st. u Kninu i slučajni nalaz pora identičnih srebrnih naušnicakoje su otkrivene u Kašiću kod Zadra u dijelu nekropole koja vremenski ide u period seobe naroda.Belošević ih datira od poč. do sred.6.st., a svrstava ih tipološki u kasnoantičko kulturno dobro. N.Miletić misli da tenaušnice predstavljaju pojednostavljenu imitaciju luksuznijih zlatnih proizvoda mediteransko-bizantskih radionica.Naušnica sa Gradine može se datirati oko sred.5.st., a mjesto njenog nastanka tj. radionica u kojoj je ona mogla bitiizrađena smatra se Salona.NARUKVICA Sljedeći nakitni predmet je brončana narukvica iz groba 1. Otkrivena je na ljevoj rucikostura. Vinski ju je smjestio u period od kraja 5. do ranog 6.st., a smatra da je karakteristična za autohtonodonekle romanizirano stanovništvo.PRSTENI Otkrivena su 4 prstena u tri groba (grobovi 24, 74, 85-2). Izrađeni su od bronce, jedan je bez ukrasa.Sva četri prstena nalazila su se na lijevoj ruci.Najjednostavniji potječe iz groba 85. Trokutastog je presjeka, drži se da su krajevi bili prošireni i spojeni zaprihvaćanje krune koja nedostaje. Takav oblik je uobičajen i široko rasprostranjen antički oblik.87