Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Ovakvi nalazi su u velikom broju zastupljeni u svim germanskim nekropolama od 5. do 7.st . Oni jošuvijek izazivaju nepriliku oko njihove namjene tj. jesu li luk torbice ili kresivo. Prema mišljenjuA.Roesa ovi lukovi sa nekropole u Rakovčanima kod Prijedora činili su vjerojatno završni dio malihtorbica.J.Werner je utvrdio da je njihova pojava redovita i u muškim i u ženskim alemanskim grobovima 6. i7.st., ali i kod drugih germanskih plemena. Ovi predstavljaju najskromniju varijantu. Nalaženi su običnooko pojasa no povremeno i kod lijevog ramena. U zbirci Instituta za starohrvatsku arheologiju u Splitunalazi se jedan identičan luk s tragom kopčice.NOŽEVA je na Bošnjića Voću nađeno 10 u devet grobova. Nekoliko ih je fragrnentiranih, a osta1i su→dobro očuvani. Posebni su po tome što su imali srebrnu oplatu i ugravirane linije duž gornjegruba, oni svjedoče o jedinstvenoj pojavi u dosada poznatom materijalu ove vrste (grobovi 2, 4,13, 33, 34, 53). Položaj noževa je u grobovima vrlo raz1ičit: kod glave, ramena, na grudima, naboku i između nogu.← Iz groba 43 potječu dvije male STRELICE. Nađene u uz luk torbice tako da je moguće dasu pripadaIe njenom sadržaju.Iz groba 1 i 13 potječu dvije SJEKIRE koje spadaju unajinteresantnije nalaze nekropole. Rijetka su pojava u grobovimaranog srednjeg vijeka. Na germanskom prostoru nalaze se često što jeu vezi s germanskim običajem sahranjivanja dok se kod Rimljana tajobičaj ne pojavljuje.Sjekire s Bošnjića voća identične su po obliku. Pokazuju antičkekonture s izrazito produženom oštricom i sa profiliranom glavom.Potpuno su identične s trima sjekirama koje sunađene uz rimsku kuću na stupu i sa sjekirama izArheološkog muzeja u Zagrebu.Sjekira u grobu 1 pronađena je uz stopalo. Tajnačin zabilježen je u mnogim germanskim grobovima (Köln) koji su datirani u 5.st.Mišljenje je da grobovi 1 i 13 predstavlju germanske muške grobove, a grobovi sedatiraju u kraj 5. i poč.6.st.NOVČIĆI su nađeni u grobu 16 i to dva kasnoantička (Constantius II, 337-361. iConstantius Gallus, 351-354). Oni potvrđuju običaj davanja rimskih novaca u grobkoji je zapažen na mnogim nekropolama perioda seobe naroda.Neznatni OSTACI TEKSTILA sačuvani su na fragmentu željezne fibule iz groba 53. Smatra se da je u pitanjunekakva lanena tkanina.ZAKLJUČAKNekropola na Bošnjića Voći smještena je na lijevoj obali Sane, između dva značajna rimska i kasnoantičkkarudarska središta Ljubije i Japre. Nije bila vezana uz objekte starijih perioda. Po tipu se svrstava u tipičnaranosrednjovjekovna groblja na redove.Orijentacija grobova je u dva smjera: JZ-SI (prevladava) i I-Z. Na nekropoli nije primjećen niti jedan slučaj da suruke prekrižene na pojasu ili preko grudi. Na njoj nije primjećena ni pojava dvojnih grobova što je pak primjećenona ranije spomenutim nekropolama. Velik broj grobova koji su imali drvene okvire u različitirn kombinacijama(32) (pojava izdubljenog stakla ) vezuju ovu nekropolu za germanske nekropole. U Koritima su ovakvi zaštitniokviri skoro redovita pojava. Na nekropoli nije pronađen nikakav keramički materijal (posude ili fragmenti).Nađen je: nakit, elementi nošnje, oruđe i oružje koje je predstavljeno dvjema sjekirama, naušnice s kockom ilikorpicom, niskom perlom, poliedričnim tamnoplavim perlama u vidu rozete, ukrasnim iglama armbrust-fibulama,pločastim fibulama, češljem. Svi ovakvi nalazi su zastupljeni na mnogim gotskim, gepidskim, langobardskim,alemanskim, franačkim i drugim nekropolama.Germanskoj skupini svakako pripada posrebrena narukvica ukrašenih krajeva, luk torbice, strelice, posrebreni iukrašeni noževi, jednostavni prsteni. Utvrđeno je da ovakvi nalazi pripadaju kraju 5. i poč.6.st. germanskojodnosno gotskoj kulturnoj baštini.Prema zastupljenosti pojedinih vrsta nalaza ili pojedinih tipova unutar određene vrste ova nekropola najvišesličnosti pokazuje s nekropolama u Kranju, Rifniku, Bledu I i Jakovu.86