Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

← Drugom obliku mnogo rasprostranjenijem pripada masivna kopča facetiranogobruča sa štitastim trnom iz groba 34. Spada u najjednostavniji i najskromnijistupanj među brojnim varijantama koje su otkrivene na gepidskim, langobardskim,alamanskim i franačkim nekropolama. Njihova pojava prati se kroz cijelo 6. i 7.st.Kopča sa štitastim trnom sa ove nekropole pripada germanskom krugu, vjerojatnoje nastala u 1.pol.6.st. Ona je prva kopča ovakvog tipa poznata sa područja BiH.Vrlo rijedak tip je kopča masivno izdubljenog narebrenog obruča s krupnim željeznim trnomiz groba 11. Za ovu vrijedi datacija u kraj 5. i 1.pol.6.st.→Najzanimljiviju kopču i nalaz ove nekropole predstavlja brončana kopča narebrenog obruča s razrađenimprofiliranim trnom koji završava u obliku pačje glave. Otkrivena je u grobu 58. Najpotpunija, dodetalja identičnu analogiju predstavlja brončana kopča iz grobnice 31 u Cufut-Kale koja sepripisuje alano-gotskom stanovništvu, datira se u 6-7.st.← Smatra se da kopča iz groba 58 pripada produktima koji pokazuju gotski ukus. Željezne kopčepokazuju veliku raznolikost po obrisu.Najveći broj kopči je više ili manje izduženog obruča (8),dvije okruglog, jedna izvijenog, jedna pravokutnog, a trimale kopčice čine posebnu grupu. Među ovakvim kopčama od 8 komada6 ih je bilo posrebrenih, a jedna je bila ukrašena gustim urezima dužobruča (grobovi 15,44,51-2,57,65)→Posrebrne kopče iz grobova 44 i 57 bile su ukrašene s dvije tj. trikanelure uz vrh trna (imitiranje tauširanog ukrasa). Ova grupa željeznih kopči se javlja na svimranosrednjovjekovnim nekropolama (langobardskim, alemanskim, franačkim…). Ovalne željezne kopče premaWerneru predstavljaju imitaciju gotskih kopči. Posrebrne kopče sa Bošnjića Voće pokazujuimitaciju višeg stupnja i smatra se da su proizašle iz gotskog kulturnog kruga.← Željezna kopča masivnog, izdubljenog i izvijenog obruča iz groba 61 bila je posrebrena. M.Alföldi takve karakterizira kao najomiljeniji tip 4.st. koji je bio obilno zastupljen i u Intercisi.Potpuno identična ovoj je željezna kopča iz Ziegelfelda. Ova iz groba 61 nesumljivopripada gotsko-gepidskom krugu, a datira se u kraj 5. i 1.pol.6.st.U grobu 33 uz jednu brončanu kopču nađena su dva brončana dugmeta ili klina →sa specifičnom glavom. Ovakva dugmeta se povremeno sreću u materijalu sranosrednjovjekovnih nekropola (npr. među nalazima Untersiebenbrunna, u bavarskim grobovima izSteindorfa (Munchen) ili na langobardskoj nekropoli Vorks).Namjena predmeta u vidu turpije koji je pripadao toaletnom ili kakvom drugom priboru iz groba 16 ostajenejasna. W.Veeck kaže da je ovaj predmet(lanzettformige Nadel) čest u alemanskimgrobovima, smatra se da ne spada u ukosnicea da je njegova namjena nepoznata. Jedan ovakav primjer potječe iz Mungersdorfa (nađen je u torbici). Njegovapripadnost je germanskog, posebno bavarskog i alemanskog kruga.U grobu 51 nađen je drugi željezni predmet - vjerojatno →ŠILO. Što se tiče njegove namjene mišljenja su podjeljena tj.neki drže da je šiljilo, a drugi da predstavlja prostor o pojasuza vješanje ključeva. Smatra se antičkim predmetom koji je bio u upotrebi kod germanskih plemena kroz nekolikostoljeća i jednako je zastupljen u bavarskim, alemanskim i franačkim grobovima. Ovakvih željeznih šila poznato jes prostora BiH više primjeraka. Potjeću iz Debelog brda, Stupa kod Sarajeva, iz Višića i Mogorjela kod Čapljine.Mali ŽELJEZNI KLINOVI grupirani na jednom mjestu pronađeni su u grobu 58 i 65 poobliku slićni su rimskima. Smatra se da su ovi možda pripadali obući (grob 58).→Izuzetan nalaz predstavlja 3 željezna LUKATORBICE s kopčicama iz grobova 16, 43 i 57.← Lukovi iz groba 16 i 43 skoro su identični s istomizvijenom konturom i jednako povijenim krajevima. Luk iz groba 57 jeravan, sami krajevi su mu stanjeni.85