Najveći broj grobova (njih 105) pripada slavenskom periodu. Skoro polovica slavenskih grobova (45) imala jezaštitnu oblogu od kojih se drveni sanduk najkasnije javlja. Grobovi su orjentirani u smjeru istok-zapad, ovdje sejavljaju odstupanja koja kod grobova predhodne dvije grupe nisu konstatirana. Napuštanje tradicije u orjentacijijavlja se u svim nekropolama u srednjem vijeku (grupiranja su oko crkve).Predmeti koji su nađeni u slavenskim grobovima na ovoj nekropoli teško se pripisuju bilo hrvatskoj-dalmatinskoj,bilo bjelobrdskoj kulturi, jer određeni pokazuju sličnosti i s jednom i s drugom grupom. Jedna i druga grupa usvojoj osnovi formirale su se prema bizantskim uzorima i pod bizantskim utjecajem.Naušnice iz slavenskih grobova upućuju na srodnost sa hrvatsko-dalmatinskom grupom. Ovaj lokalitet jedinstvenje primjer simbioze utjecaja sa sjevera i stvaranja posebnog tipa.Rimski gradovi zauzimali su prostor istočnog kraja lokaliteta u smjeru JZ-SI (grobovi 15, 16, 2, 43). Istočnogotskigrobovi zauzimali su prostor južnog dijela prema sjevernom i pomiješali su se s rimskim. Na zapadnom krajnjemkutu bili su grupirani najstariji nalazi 9-11.st.Smatra se da nekropola prestaje biti u upotrebi dolaskom Turaka. Sličan prekid nastao je prema arheološkommaterijalu vjerojatno u 7. i 8.st. u periodu odlaska Istočnih Gota do nastanka slavenskog naselja čiji su stanovniciovdje sahranjeni. Tragovi naselja nisu utvrđeni, ali je vjerojatno nekropola morala pripadati većem naselju.RANOSREDNJOVJEKOVNA NEKROPOLA U RAKOVČANIMA KOD PRIJEDORANekropola je otkrivena prilikom rekognosciranja terena u okolini Prijedora za Arheološku kartu BiH u jesen 1959.Ekipa Zemaljskog muzeja u sastavu A.Benac, Z.Marić i N.Miletić bili su obavješteni da je u selu Rakovčanima1960. na lokalitetu Bošnjića Voće vlasnik Salih Crljenković našao jednu sjekiru.Vlasnik je potvrdio da je prilikom kopanja jame u svom dvorištu 1957. pronašao dva kostura. Uz jedan kostur(grob 1) pronašao je jednu kopču i nožić koji su se raspali, a uz drugi kostur (grob 13) pronašao je željeznu sjekiru.Sistematsko iskopavanje bilo je izvršeno u 4 kampanje (29.6-7.7.1960. (20 grobova ), 18-30.6.1961. (14 grobova),19.6.-10.8.1962. (21 grob) i 15-28.6.1964. (7 grobova). Nekropola se nalazi na prostranoj fluvijalnoj terasi nalijevoj obali Save u polju pod selom Rakovčanima.Opće karakteristike nekropoleNekropola pripada ranoj fazi perioda grobova na redove. Ta je pojava uočena na širem prostoru Europe od kraja4. i poč.5.st. Predstavlja obilježje kulture ranog srednjeg vijeka. Pojava groblja na redove širila se paralelno sprodorom utjecaja germanskih plemena. Ukopavanje na ovoj nekropoli vršeno je samo u jednom sloju. Nanekropoli nisu primjećena veća grupiranja na osnovi socijalne ili obiteljske strukture. Na Bošnjića voću otkrivenoje ukupno 66 grobova od kojih je 27 muških, 20 ženskih, 10 dječjih, a 9 grobova spol nije mogao biti utvrđen.Većina grobova ukopana je jednostavno u zemlju.Zanimljivu pojavu predstavljaju drveni zaštitni okviri čiji su tragovi bili otkriveni u 32 groba. Okviri su većinomkonstruirani od drvenih ploča ili dasaka. Najčešće je drvena ploča bila polegnuta preko kostura (grobovi 41, 43, 44,53) ili samo preko grudi (grobovi 22, 17, 45). Nađena je ispod kostura kod 3 groba (16, 20, 35), a kod groba 39pronađeni su tragovi ploče koja je bila smještena iznad i ispod kostura.Drugi oblik zaštitnih okvira sastoji se u bočnom postavljanju drvenih daska, ostaci su nađeni s obje (4, 29, 33, 37 i42 kod nogu, 51 uz lijevu stranu, 23, 54, 63, 66) ili samo s jedne strane kostura (uz desnu stranu grob 6).Slijedeći oblik predstavlja kombinaciju daske sa strane i ploče iznad (34, 48) ili ispod kostura (2, 3, 19, 49).Najzanimljiviji oblik predstavlja izdubljeno polustablo u koje je pokojnik bio položen. Takav način otkriven je ugrobovima 25, 55 i 61. Ovakvi drveni okviri u raznim varijantama uz sahranjivanje u prostu zemlju redovita supojava na brojnim nekropolama ranog srednjeg vijeka. Pripisuju se raznim germanskim plemenima (Gotima,Gepidima, Langobardima, Alemanima, Francima). Takva pojava raširena je na prostoru od južne Rusije doAtlantika. Upotreba im je bila vezana za stroge pogrebne običaje i zakone kod Germana.Najveći broj grobova orijentiran je u smjeru JZ-SI (37). Smjer Z-I zauzimaju 27 groba, a dva su orijentirana SZ-JI(6 i 15). Jedna od karakteristika ranog srednjeg vijeka je i nejednačeno usmjeravanje grobova. Pokojnici supoloženi na leđa tj. u ispruženom položaju, izuzetak je grob 50 kod kojeg je desna noga povijena prema lijevoj.Položaj ruku je kod 52 kostura opružen uz tijelo, kod 8 je jedna ruka bila opružena uz tijelo, a druga položena ukrilo. Samo kod groba 20 obje su ruke ležale u krilu. Položaj glave je isto tako različit. Dvadeset kostura imalo jefrontalni položaj, kod 15 je glava bila okrenuta na lijevu stranu, kod 14 na desnu, kod 10 glava je bila jakozakvačena. Smatra se da je frontalni položaj bio primaran.Nalazi otkriveni u grobovima su sitni ostaci tekstila. Od 66 grabova nalazi su nađeni u 34.82
Tipološka analiza nalazaNalazi ove nekropole mogu se podijeliti na 4 skupine:1. Nakitni predmeti (naušnice, ogrlice, narukvice, prsteni)2. Predmeti koji čine djelove nošnje (ukrasne igle, fibule, kopče, češalj)3. Utilitarni predmeti (noževi, torbice, šila, klinčići, kremeni)4. Oružje (sjekire, strelice)Na nekropoli su otkrivena samo dva para NAUŠNICA. Jedan par brončanihnaušnica s poliedrom (korpicom, grob 2). Naušnice su kasnorimskog porijekla,smatra se da su ih kasnije preuzela i dalje razvila mnoga germanska plemena. Parnaušnica sa Bošnjića voća predstavljaju najjednostavniji i stariji oblik. Datiraju se u kraj 5. ipoč.6.st. s porijeklom u panonskim radionicama.OGRLICE su pronađene u 3 groba (32, 48, 50). Prva ogrlica je sastavljena od 246 sitnihpotpuno jednakih perli. Ovakva duga niska ogrlica spada u obvezan inventar ženskih →grobova svih ranosrednjovjekovnih nekropola različitih etničkih grupacija.← U grobu 50 pronađene su perle od kojih su 4 poliedrične i jednabikonična. Po svom obliku predstavljaju vrlo stari kasnoantički oblik kojije bio omiljen kod germanskih naroda, posebnoGota. Među njima senajčešće javljaju tamnoplave perle raznih dimenzija, najvećurasprostranjenost doživljavaju iza 400. Ovakav tip zastupljen je npr. na Bledu I, Kranju, Rifniku,Drnovu, Peroju.Pet perli pronađeno je u grobu 48. Svaka od njih posebnog je oblika, a pripadaju starijim →tipovima. Skupinu čine fragmentarna diskoidalna perla koja je standardni tip, diskoidalna perlaod jantara (spada u vrlo raširene starije oblike posebno do 6.st.). Mala sedefasta perla u oblikurozete predstavlja rjeđi oblik kasnoantičkog porjekla.Od NARUKVICA na nekropoli je pronađeno pet u 4 groba(20, 10, 46, 50). Od toga 4 su sasvim identične. Predstavljajunajjednostavniji oblik ranosrednjovjekovnih narukvica.Werner ih svrstava u jeftin nakit autohtonog romanskogstanovništva u 6.st. Izrađene su od željeza i pokazuju apsolutnusličnost s nekropolama Bleda I i Kranja (npr. nošene suisključivo na desnoj ruci).Iz groba 2 potječe masivna željezna posrebrena narukvicačiji su krajevi ukrašeni tauširanom srebrnom niti. Pripadadrugom tipu narukvica, datira se od 1.pol.5.st. do 7st. Obično ima nešto zadebljane krajeve, bez ukrasa je ili jeukrašena kanelurama, graviranim ili punciranim geometrijskim ornamentom. Ovakav tip narukvice pronađen je uItaliji (točnije Torriana). Srebrne i brončane narukvice pronađene su u Castel Trosinu i datiraju se iza 578. NaBledu I pronađeno je također 6 ovalnih narukvica. Sve su od bronce, a kod triju narukvica krajevi su ukrašeniurezima ili kombinacijom ureza i uboda. Datiraju se u 7.st.Najveću sličnost s narukvicama sa Bošnjića Voće pokazuju srebrne narukvice iz Suuksu i Čufur-Kale (germanske,6-7.st.), zatim srebrna narukvica iz Smolina (germanska, 2.pol.5.st.), narukvica iz Castel Trosina (langobardska, iza578.), tri brončane ukrašene narukvice sa Bleda I (7.st., slavenska).Narukvica s Bošnjića Voća se na osnovu oblika, posrebriranja i posebnog ukrasa (tauširane srebrne niti) datira u6.st., a njeno se porijeklo treba tražiti u germanskom kulturnom krugu.Četiri PRSTENA pronađena su u 3 groba. Sačuvani su vrlo fragmentarno. Od njih su 3 željezna, ajedan je brončani. Spadaju u najjednostavnije oblike. Posebno odstupanje predstavlja prsten s krunomkoji ima ovalnu brončanu pločicu. Slaba zastupljenost prstenja karakteristična je za nalazeranosrednjovjekovnih nekropola.IGLE se javljaju u dva osnovna oblika i to kao jednostavna šivača igla i kao stilus. Obje šivače igle činile su dionošnje u kosi ili u funkciji pridržavanja vela. Igle stilusi koji su otkriveni u 3 groba. Alföldi ih kao ukosnicepripisuje panonskoj ženskoj nošnji već u grobovima 4.st. kada tu modu preuzimaju germanska plemena i prenose judalje na zapad. Takva moda ostaje u upotrebi kroz cijeli rani srednji srednji vijek.83
- Page 2 and 3:
HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5:
FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7:
JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9:
Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11:
ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13:
DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15:
ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17:
U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19:
NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21:
Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23:
7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25:
Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27:
Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29:
← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31:
ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33: 2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35: U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 36 and 37: Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
- Page 38 and 39: 12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41: BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43: ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45: 3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47: Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49: tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51: slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53: ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55: 2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57: Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59: 8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61: 10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63: adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65: ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67: 2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69: 6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71: 1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73: Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75: Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77: NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79: Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81: Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 84 and 85: Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87: Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89: Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91: NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93: ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95: U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97: LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99: Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101: Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103: Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105: KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107: DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109: AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111: PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 112 and 113: varijante te skupine šljemova-jeda
- Page 114 and 115: Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 116 and 117: ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
- Page 118 and 119: Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121: U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 122 and 123: Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
- Page 124 and 125: NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127: TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 128 and 129: KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
- Page 130 and 131: IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
- Page 132 and 133:
PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135:
OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137:
NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139:
• Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141:
POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143:
RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 144 and 145:
CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
- Page 146 and 147:
Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149:
POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151:
U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153:
ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155:
LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157:
IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159:
izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161:
5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163:
10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165:
U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167:
ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169:
BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171:
Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173:
Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175:
GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177:
4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179:
← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181:
V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183:
POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185:
itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187:
MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189:
ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 190 and 191:
(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
- Page 192 and 193:
RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono