Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

More documents

Recommendations

Info

Prema Jordanesovu izvješću (5. poglavlje) slijedilo bi da su svi Slaveni prvobitno nosili ime Veneti. Samo to imeza sve Slavene poznaju Plinije Stariji, u 1.st.n.e., a u 2.st. Tacit i Ptolomej. Do Jordanesova vremena (300 godinakasnije) ime Veneta ostalo je vezano uz zapadnu skupinu, između Karpata i Baltika, a jugoistočna i istočna skupinadobile su nova imena: Slaveni i Anti. Ali i ta dva naziva dadu se jezikoslovno izvesti od imena Veneti.8
JOACHIM WERNER: PRILOZI POZNAVANJU ARHEOLOGIJE ATILINA CARSTVAWerner je prikazao kulturnu baštinu Huna Atilinog razdoblja. On prikazuje kulturnu ostavštinu Huna 1.pol.5.st.Djelo se dotiče nomadskog kulta i vjerovanja. Werner donosi nalaze iz grobova Huna.Ostavština Huna se većinom odnosi na oružje konjanika kao što su istočni refleksni lukovi s koštanim ojačanjimai s trobridnim strelicama, jednosjekli mač za udaranje i dvosjekli dugi mač s prečkom na balčaku dalje, zaopremanje ratnika drveno nomadsko sedlo. U bogatim grobovima nalazi se zajedno sakovan od zlatnog limaskupocjeni konjski ham i nagaika koja je u nedostatku ostruga služila ratniku za podbadanje konja. Svi ovipredmeti su isključivo iz muških grobova, dok iz ženskih grobova imamo dijademe ukrašene s dragim i poludragimkamenjem korištene kao čeoni obruč za kapu ili veo, te razne vrste naušnica. Huni nisu koristili fibule uodijevanju. U svakodnevnom životu su korišteni veliki, iz bronce izliveni kotlovi ili za sakralne ili svjetovne svrhe.S magijom i vračanjem su povezane na mač obješene kuglice ili pločice od gorskog kristala, kalcedona ili stakla.Magijsko značenje imaju i prilozi od većinom ritualno razbijenih ogledala istočnoazijskog tipa, vjerojatno brončanikotlovi te posebno umjetno deformirane lubanje, te još u upotreba orlovskog motiva koji je zadržao određenusimboliku. Sve ove pojave daju se utvrditi nakon 400. na širem području srednje Europe i mogu se pratiti njihoviizvori u istočnim ruskim stepama.UMJETNA DEFORMACIJA LUBANJAOvakve lubanje su pronađene na velikom prostoru između južne Rusije i Burgundije u kosturnim grobovima. Prvirad o tome je napisao E.J.Dingwal 1931.-“Artificial cranial deformation”.Deformacije lubanja su poznate i prije, od polovice tisućljeća pr.K. na Kreti, Cipru, Egiptu i zapadnimmongolskim stepama. Namjerna deformacija lubanje bi se provodila već kod dojenčadi tako što bi im se vezaopovez oko glave, preko čela, sljepoočnica i potiljka, čime bi se vrh glave sa stražnje strane izdubio prema van. Toje cirkularna deformacija. Spljoštenost lubanje se dobivala i uz pomoć daske (vezivanje dojenčeta za drvenunosivu kolijevku). Najekstremnija je valjkasta tj. stožasta deformacija. U deformaciji lubanje vidi se znakotmjenosti i plemstva i rang društvenog sloja što nemožemo uzeti za sigurno jer je u grobovima uz takve lubanjepronađeno malo grobnih priloga.Po nalazima uviđamo da je to jedan povezan kompleks srednje Evrope i srednje Azije. Razvoj možemo pratitiod istoka prema zapadu. Poč.1.st. umjetno deformiranje je poznato u iransko-sarmatskim i mongolskim skupinama.Mongoli su vjerovatno najstariji poznavatelji ove tehnike umjetno deformiranih lubanja. Mongolska Kenkol grupaprenosi ovu tradiciju na Iranske Alane i Sarmate sjeverno od Kaspijskog mora i na donjoj Volgi.U 3. i 4.st. tradicija umjetno deformiranih lubanja dosiže na zapadu donji tok Dnjepra, katkad se nalazi i kodSarmata koji su prodrli na Krim. 1920-35. u Saratovu i Engelsk-Pokrovsk (P.Rykov, P.Rau) istraživani sukasnosarmatski grobovi iz 3. i 4.st. s 70-80% deformiranih lubanja pa nije riječ o oznaci staleža.1938/9. istraživano je groblje Kenkol s osam kurgana (grobnih humaka). Tu nalazimo katakombe (grobove sdromosom i kamenom zatvorene grobne niše) i zajednčko pokapanje muškaraca i žena što je novost (13 muškaraca,9 žene, 2 djeteta). Tu se javlja element mongolskog stanovništva i s tim povezana cirkularna deformacija. PorijekloKenkol grupe nije poznato. Neki je smatraju hunskom.Pojava ovog običaja ∼200. kod iaranskih Sarmata-Alana (stepe između Kaspijskog mora i ušća Dnjepra) veže se zautjecaj Kenkol grupe s istoka. Krajem 4. i poč.5.st. prodorom Huna ova se tradicija širi na zapad i jug (Bospor,Krim, Mađarska) i Huni je prihvaćaju. Tradiciju prihvaćaju i Goti na Krimu. U srednjoj Europi umjetnodeformirane lubanje pojavljuju se u 1.pol.5.st., u Atilino doba. Ovi oblici lubanje nisu toliko deformirani kao ranijeu mongolskih naroda. Langobardi su također preuzeli tradiciju umjetno deformiranih lubanja i prenijeli u Italiju unekoliko nalazišta. I u Gepida je poznata ta tehnika u Vojvodini i Sloveniji. U Avara nije poznata tehnika umjetnodeformiranih lubanja. Kod Istočnih Gota ova tehnika se zadržala do 6.st.Analiza datiranja pojava umjetno deformiranih lubanja dovodi do zaključka da se širenje običaja odigravalo odcentralne Azije prema srednjoj Europi i to je trajalo pola tisućljeća. U srednjoj Europi su samo Langobardi,Thürinžani i Burgundi preuzeli taj običaj (samo kao žensku modu).Raspadom hunskog carstva nestaje i ovaj običaj.Nalazišta: 1) Heilbronn, 2) Beč, 3) Niederolm, 7) Bangert, 8) Szekeliudvarheli, 9) Csongrad, 10) O-Szony, 11)Velem St.Vid, 12) Kerč9
Page 2 and 3: HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
Page 4 and 5: FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
Page 6 and 7: JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
Page 10 and 11: ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
Page 12 and 13: DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
Page 14 and 15: ončanoj podlozi koji je neobrađen
Page 16 and 17: U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
Page 18 and 19: NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
Page 20 and 21: Lučna fibula izrađena lijevanjem
Page 22 and 23: 7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
Page 24 and 25: Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
Page 26 and 27: Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
Page 28 and 29: ← Pojasna kopča sastoji se od ov
Page 30 and 31: ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
Page 32 and 33: 2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
Page 34 and 35: U svim tim pokrajinama posebna je k
Page 36 and 37: Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha
Page 38 and 39: 12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
Page 40 and 41: BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
Page 42 and 43: ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
Page 44 and 45: 3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
Page 46 and 47: Tipove naušnica s privjeskom oblik
Page 48 and 49: tako što su gornji i donji spojeni
Page 50 and 51: slični primjerci: bikoničnog obli
Page 52 and 53: ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
Page 54 and 55: 2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
Page 56 and 57: Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
Page 58 and 59:
8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
Page 60 and 61:
10. SalonaFibula oblika cikade isto
Page 62 and 63:
adioničkom centru izvan pontskog k
Page 64 and 65:
ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
Page 66 and 67:
2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
Page 68 and 69:
6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
Page 70 and 71:
1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
Page 72 and 73:
Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
Page 74 and 75:
Masivna brončana fibula s ravnomje
Page 76 and 77:
NOVACNovac je pronađen u dva groba
Page 78 and 79:
Drugu grupu predmeta nekropole pred
Page 80 and 81:
Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
Page 82 and 83:
Najveći broj grobova (njih 105) pr
Page 84 and 85:
Iz groba 10 potječe jednostavna sr
Page 86 and 87:
Ovakvi nalazi su u velikom broju za
Page 88 and 89:
Prsten koji potječe iz groba 24 im
Page 90 and 91:
NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
Page 92 and 93:
ojno u ostavštini Vizigota Hispani
Page 94 and 95:
U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
Page 96 and 97:
LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
Page 98 and 99:
Okrugla plosnata fibula iz groba 33
Page 100 and 101:
Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
Page 102 and 103:
Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
Page 104 and 105:
KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
Page 106 and 107:
DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
Page 108 and 109:
AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
Page 110 and 111:
PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
Page 112 and 113:
varijante te skupine šljemova-jeda
Page 114 and 115:
Narone, a pogotovo sa širokim unak
Page 116 and 117:
ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
Page 118 and 119:
Lisičići, kod Konjica-dječji gro
Page 120 and 121:
U langobardskom vremenu vladanja na
Page 122 and 123:
Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
Page 124 and 125:
NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
Page 126 and 127:
TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
Page 128 and 129:
KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
Page 130 and 131:
IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
Page 132 and 133:
PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
Page 134 and 135:
OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
Page 136 and 137:
NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
Page 138 and 139:
• Križolike fibule se datiraju u
Page 140 and 141:
POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
Page 142 and 143:
RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
Page 144 and 145:
CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
Page 146 and 147:
Pečati iz Brescie su u odnosu na d
Page 148 and 149:
POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
Page 150 and 151:
U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
Page 152 and 153:
ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
Page 154 and 155:
LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
Page 156 and 157:
IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
Page 158 and 159:
izrade, prisutan i grčko-bizantski
Page 160 and 161:
5. Plitica sa statuom je izrađenao
Page 162 and 163:
10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
Page 164 and 165:
U blizini strelica pronađen je zav
Page 166 and 167:
ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
Page 168 and 169:
BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
Page 170 and 171:
Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
Page 172 and 173:
Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
Page 174 and 175:
GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
Page 176 and 177:
4) Vratni lančić od zlatne žice
Page 178 and 179:
← 29) Dva okova za remenje od poz
Page 180 and 181:
V. otvor korica je izrađen od zlat
Page 182 and 183:
POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
Page 184 and 185:
itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
Page 186 and 187:
MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
Page 188 and 189:
ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
Page 190 and 191:
(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
Page 192 and 193:
RoboviU grobovima nemaju priloga. S
Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono
show all

Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?