Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

NEKROPOLE SEOBE NARODA NA PODRUČJU BIHNa prostoru BiH mogu se izdvojiti 3 nekropole seobe naroda:1. nekropola u selu Mihaljevićima kod Rajlovca2. ranosrednjevjekoma nekropola u Koritima kod Duvna3. ranosrednjevjekovna nekropola u Rakovčanima kod PrijedoraNEKROPOLA U SELU MIHALJEVIĆIMA KOD RAJLOVCANalazi se 2,5 km JZ od željezničke stanice Rajlovac na lijevoj strani rijeke Bosne. Nekropola je smještena namanjem brijegu zvanom Varošište. Na platou brijega nalazi se grobna nekropola čiji su grobovi pokrivali veliki diopovršine ovog brijega.Zaštitno iskopavanje provela je Nada Miletić od kraja rujna i u toku listopada 1954. uz pomoć Izmeta Hajrepomoćnog laboranta muzeja 1954. iskopavanje je financirao Muzej grada Sarajeva, a 1955. Zemaljski zavod zazaštitu spomenika kulture BiH.Karakteristike nekropoleNekropola ima ukupno 118 grobova. Na nekropoli se primjećuje određeno nizanje grobova u smjeru jug-sjever.Većina grobova su kosturi smješteni u običnu zemlju bez ikakvih zaštitnih okvira. 32 groba bila su zaštićenadrvenim pločama, a njihovi pougljenjeni fragmenti prilično su dobro očuvani. Kod tri groba (77, 86, 110)pronađena je bila drvena ploča koja je bila smještena ispod i iznad kostura .Tri kostura (61, 95, 103) bili su smješteni u drveni sanduk. Tri kostura (14, 30, 69) ležala su pod kamenompločom nepravilnog oblika, a u kamenom sanduku koji je bio sastavljen od pravilno otesanih ploča pronađena subila dva kostura i to grobovi pod brojevima 1 i 44.Poseban način zaštite na ovoj nekropoli upotrebljenje isključivo kod dječjih grobova - dvije uzdužne nepravilnekamene ploče koje su sastavljene u obliku krova s trokutnim bočnim manjima (grobovi 11, 25, 26, 27, 40 ).Neki su grobovi ležali na kamenoj kuglometalnoj stijeni ili su bili stiješteni između 2 bloka, tako da su se neki zbogtoga slabo očuvali ili su više ili manje dislocirani (64, 92, 111).Na nekropoli se nalaze na različitim dubinama, ponekad i u dva sloja , a smatra se da je razlog tome dugo trajanjenekropole. Dubina grobova se kreće od 0,30-1,86 m dok se dubina dječjih grobova kreće od 0,30-0,85 m.Većinom su grobovi orijentirani istok-zapad s glavom prema istoku, uz veća ili manja odstupanja. 14 je grobovaorjentirano u smjeru sjever-jug s glavom na sjever. Neki grobovi zauzimaju smjer SZ-JI (njih 19 ), a SI-JZ njih 4.Potrebno je napomenuti da je položaj kostura različit. Glava kostura je okrenuta frontalno s određenim naklonomili je nagnuta na lijevu ili desnu stranu, a ima i slučajeva da je otvorena vilica kao što je to vidljivo kod grobovapod brojevima 86 i 111.Položaj ruku je također raznolik: opružene uz tijelo, zatim položene u krilo ili prekrižene na pojasu. Imaprimjera da je jedna ruka pružena, druga je smještena na pojasu , ili je jedna u krilu a druga je položena na grudima.Poseban primjer je zamjećen kod grobova pod brojevima 68 i 95 kod kojh je jedna ruka savijena do ramena.Svi kosturi leže na leđima, a izuzetak ove nekropole predstavlja primjer dvojnog groba br. 114 a,b. U njemu suoba kostura smještena u sjedećem položaju, položeni su na lijevu stranu. Zatim dvojni grobovi pod brojem 77 i 86 -kosturi su položeni jedan uz drugoga, glavama su okrenuti jedan prema drugome (vrijedi i za grob br. 114 a i b).Česta je pojava dislokacije ili potpunog uništavanja kostura naknadnim uklapanjem drugoga. Takav slučajpredstavlja grob br.2 koji je bio uništen prilikom ukopa groba br.1.Tipološki pregled nalaza nekropole:Najzastupljeniji arheološki materijal ove nekropole predstavljaju DUGMETA. 22 nađena su unutar grobova, a dvavan grobova. Dugmeta su loptastog oblika s petljicom za pričvršćivanje različitih dimenzija. Unutar ovogoblika može se razlikovati nekoliko varijanati prema tome da li je oblik pravilan ili je nešto razvučen, zatim premavisini i profilu petljice i prema završetku dugrneta na dnu tj. da li je on špičast ili završava u obliku zrna .Dugmeta su od bronce, srebra ili srebra s pozlatom. Ovi primjeri predstavljaju pojednostavljen oblik luksuznijihbizantskih dugmeta, drži se da su proizvod domaćih radionica.Izuzetak predstavlja fragmentirano veliko brončano ukrašeno dugme koje je pronađeno →van groba, a koje spada u vrstu luksuznih bizantskih dugmeta. Prema Nadi Miletić ovodugme oblikom i ukrasom ima najbližu analogiju sa primjerkom iz Žalova (Češka) koje jenešto bogatije ukrašeno.77