Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

4. Unešić-Veliki Bogočin← Najvjerojatnije se radi o nalazu iz uništenog groba, a pronašao ju jeL.Marun 1896. Usporediva je s pojasnim kopčama u Italiji i uklapa se ukrug talijanskih istočnogotskih radionica kraja 5. i prvih desetljeća 6.st.5. Unešić-Veliki Bogočinkod DrnišaPojasna kopča koju je →pronašao L.Marun. Nalaz izuništenih grobova 1896. Analogno sličnim kopčama i ona spada u radtalijanskih istočnogotskih radionica 6.st6. Knin-Greblje←Srebrna pojasna kopčas ostacima pozlate izgroba 173. Pronađena jezajedno s monogramnim prstenom, zlatnim ukrasnim lamelama odpoveza za glavu tedvije karike. Ovapojasna kopča je vrloraskošno uređena ispada među najljepše primjerke nakita pronađenog na tlu rimskeprovincije Dalmacije. Isti radionički krug kao i prethodne.7. Knin-GrebljeSrebrna pojasna kopča pronađena u grobu 55., zajedno s nožićem i→keramičkim prstenom. Po načinu ukrašavanja slična je pojasnimkopčama iz talijanskih istočnogotskih nalazišta. Datiraju se u kraj5.st. i poč.6.st.8. Vrlika-nepoznato nalazište← Oštećena pojasna kopča, slučajan nalaz, najvjerojatnije iz uništenogistočnogotskog ženskog groba. Spada u istu skupinu kopči talijanskeprovincijencije kraja 5. i poč.6.st .Pojasne kopče s punciranim motivima “more romano”9. SalonaPojasna kopča koja po načinu→ukrašavanja odudara od svih poznatih istočnogotskih pojasnih kopči pase može uvrstiti u treću tipološku skupinu. Slučajni, vjerojatnonaseobinski nalaz. Uvriježeni rovašeni dekor ovdje je zamjenjenpunciranim motivima “more romano”. Po načinu oblikovanja svakako jeistočnogotskog stilskog izražavanja. Na osnovu toga Vinski smatra da jeproizvedena u nekoj kasnorimskoj radionici u provinciji Dalmaciji, posvoj prilici u Saloni ali svakako za istočnogotsku upotrebu te je datira uprva desetljeća 6.st.Orlovske kopče10. Knin-GrebljePojasna kopča sa završetkom u obliku stilizirane orlovske glave može se pripisati vremenu istočnogotskog boravkau provinciji Dalmaciji. Pronađena je kao prilog u grobu 50. Pripada nakitnoj skupini tzv.orlovskih kopči koje supontskog porijekla, a raširene su na crnomorskoj obali i također u germanskim nekropolama u Srbiji, Vojvodini,Rumunjskoj, Mađarskoj, Poljskoj… Radioničko podrijetlo ovih kopčitraži se na Krimu gdje ih je najveći dio pronađen. Datiraju se odpoč.6. do sred.7.st. Po načinu ukrašavanja i materijalu od kojeg jeizrađena (bronca) kninska kopča najjednostavniji je primjerak oveskupine (orlovskih) pojasnih kopči. Možda je mogla nastati u nekom61