Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

NAKIT ISTOČNIH GOTA NA PODRUČJU RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJERimska provincija Dalmacija pod vlast Istočnih Gota došla je poslije 493., nakon što je uspostavljenoistočnogotsko kraljevstvo s Teodorikom na čelu (493-526.). Njihov je boravak na ovim prostorima potrajao prekočetrdeset godina (do oko 537.), no tragovi materijalne kulture za sada su dosta skromni. Izuzevši novac, nakitnipredmeti su najbrojniji ostaci istočnogotske arheološke ostavštine, i zasada su najrelevantniji nalazi za upoznavanjearheološke slike Istočnih Gota na području rimske provincije Dalmacije.Najveći dio nalaza potječe s nekropola, a samo ih je nekoliko naseobinskog podrijetla. O postojanju istočnogotskihnekropola na području rimske provincije Dalmacije zasad se ne može govoriti. Poznati su još jedino pojedinačniistočnogotski pokopi, uglavnom unutar groblja na redove kasnoantičkog autohtonog življa s kraja 5. i 1.pol.6.st.Mogućnost utvrđivanja istočnogotskog etnika postoji uglavnom kod ženskih grobova, višeg društvenog statusa,koji se prepoznaju po karakterističnom ženskom nakitu.Istočnogotski su nalazi povezani s kasnoantičkim i bliski su građi ostalih etničkih skupina, pa je vrlo teško razlučitida li se radi o nalazima istočnogotske pripadnosti,osim ako to nisu najkarakterističniji nalazi (pojasne kopče ililučne fibule).Osim fibula i pojasnih kopči (etnički su najsvojstvenije), zastupljene su još: pređice, ogrlice, pektorali, naušnice,prstenje, narukvice, bulla (amajlijska kutijica), privjesak i ulomci ukrasnog poveza za glavu.Pojasne kopče i lučne fibule (najkarakterističniji tipovi istočnogotskog nakita) najčešće su ukrašene dvjemanajtipičnijim tehnikama seobe naroda-polikromijom i rovašenjem. Za polikromiju su značajni efekti postignutiulaganjem poludragog kamenja, najčešće crvene boje (almandin)ili staklene paste. Tehnika je bila udomaćena naCrnom moru (odatle su je prenijeli Huni, Alani i Goti u Europu) i na istočnom Sredozemlju (Sirija), odakle jedospjela u Italiju. Tehnika rovašenja je zapadno-rimskog podrijetla i u 5.st se počela primjenjivati na proizvodimakasnoantičkog i barbarskog nakita te se dalje razvijala kroz 6. i 7.st. u istočnogotskoj i langobardskoj Italiji,vizigotskoj Hispaniji i na merovinškim i anglosaksonskim tvorevinama. Treća tehnika je punciranje (domaćaradionica u Saloni?).Većina istočnogotskog nakita s poručja rimske provincije Dalmacije može se vezati s krugom sjeveroitalskihistočnogoskih radionica, što je posve razumljivo ako se uzme u obzir činjenica da su ondje postojale središnjeradionice za izradu istočnogotskog nakita. Dio nakitnih predmeta je importiran iz pontskih radioničkih središta.To je dokaz da se i nakon odlaska Istočnih Gota u Italiji trgovačke veze s pontskim zlatarskim radionicama i daljeodržavale i da je moda tih radionica imala velik utjecaj na ukrašavanje istočnogotskih žena.Za jedan dio specifično oblikovanih nakitnih predmeta koji nemaju direktnih analognih primjeraka u velikimradioničkim središtima toga vremena, može se pretpostaviti da su nastali na domaćem tlu, eventualno Saloni, ukojoj su kasnoantičke radionice vjerojatno nastavile s djelovanjem i u doba istočnogotske vladavine. U ovim jeradionicama nastao nakit oblikovan prema istočnogotskim uzorima, ali je domaći pečat ostavila tehnikaukrašavanja. To je u prvom redu tehnika punciranja.Postoje četiri radionička tipa:1) talijanske (Ravenna, Verona)2) pontsko-podunavske (za boravka u Panoniji 456-473.)3) bugarske (Trakija, Novae, 473-488/9)4) dalmatinske (pretpostavka je postojanje radionice u Saloni)Radionice u Italiji su Ravena, Mentale, Chiusi, a u Podunavlju Varpalota, Bezenie, Zeteli (motiv meandra koji jedosta rijedak u Germaniji).Prema sadašnjem stanju istraženosti, Istočnim Gotima rnožemo pripisat oko četrdeset nalazišta (grobnih inaseobinskih) na području rimske provincije Dalmacije.ARHEOLOSKA NALAZIŠTA NA PODRUČJU RIMSKE PROVINCIJE DALMACIJE1. Novalja, o.Pag-kod Gušternice2. Križopolje kod Otočca-nepoznato nalazište3. okolica Gospića4. Vaganac kod Gospića5. Nin-nepoznato nalazište6. Kašić-Glavčurak7. Smilčić-nepoznato nalazište57