Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOISTOČNOJ EUROPI - UVODNakon propasti hunske moći u srednjem Podunavlju oko 455. Uspjeli su se Istočni Goti dokopati velikog dijelarimske provincije Dalmacije. Neposredno nakon Atiline smrti odvojila se jedna mala grupa Istočnih Gota od glavnemase i krenula prema Trakiji u plaćeničku službu Istočnog Rima. Panonski Istočnih Gotai dosegli su foedus,njihova prehodnica su bila tri brata: Valamir, Vidomir uzduž donje Drave i Teodomir oko Blatnog jezera. Nakonšesnaestogodišnjeg boravka u provinciji Panoniji (455-471.) i borbe sa Sarmatima oko Singidunuma, prešla jevećina Istočnih Gota 471. g. u istočnorimske provincije na Balkanu, predvođeni Teodemirom, a nakon njegovesmrti njegovim sinom Teodorikom. On je vladao Gotima u donjem Podunavlju, otprilike na području rimskeprovincije Moesia Inferior, dobio je naslov rimskog patricija i magistrum militum od cara Zenona (474-491.), anjegovi Goti dobivaju pravo da se nasele u Trakiji, Meziji i Dardaniji, što je bila formalna potvrda postojećegstanja. Carska diplomacija uspijeva nagovoriti Teodorika da krene u Italiju kako bi kaznio Odoakara. 488. podvodstvom Teodorika krenuli su Istočni Goti u osvajanje Italije. Prije toga suzbili su jednu grupu Gepida, koji su od471. boravili u Panoniji Sirmiensis. 489. im se suprotstavio skirski uzurpator Odoakar, kojeg je 493. Teodorik daoubiti. Tada je Teodorik osnovao Istočno Gotsko Carstvo, čija je vlast u prefekturi Italiji bila priznata odistočnorimskog cara Anastazija I. 498.Postavši legitimni italski vladar, Teodorik širi vlast i na provincije: Saviju, Liburniju, Dalmaciju i dio Prevalitanepa granica prema Bizantu postaje približno crta: Sirmij-Narona. Teodorik je formirao i dva značajna središta:Sirmij za Panoniju i dio Mezije i Salonu za Saviu, Liburniju i Dalmaciju. U oba se nalazilo sjedište gotskogcomesa, koji je imao jurisdikciju u navedenim područjima.Koncentracija većine barbarskih arheoloških nalazišta u 5.st. iz vremena "panonske" faze jasno se može uočiti ubivšem jugoslavenskom Podunavlju i to oko panonskog i gornjomezijskog limesa. Istočnogermanske nalazemožemo pratiti unutar ili duž rimskih utvrđenja na desnoj obali Dunava u blizini limesa; osim toga koncentriranasu na ušću Save, te u Sirmiju i Sisciji. Iz 5.st. nemamo većih istočnogermanskih groblja, nego nalazi potječu izmanjih grobnih cjelina ili pojedinačnih grobova. Ovo se prije svega odnosi na dunavske Istočne Gote koji se mogujasno odrediti prema arheološkim kriterijima tj. prema ženskim grobnim prilozima. S obzirom na grobne prilogemuški grobovi su skoro anonimni, jer Istočni Goti nisu stavljali oružje i opremu u grobove pa su arheološki jedvaprepoznatljivi.Bez obzira na elemente koje su germanski ovajači preuzeli od romaniziranog starosjedilačkog stanovništva, zaistočnogermansku i istočnogotsku žensku opremu karakteristični su parovi lučnih fibula na ramenima i pojasnekopče.Fibule se prema načinu izrade dijele na više skupina:1. LUČNE FIBULE OD ISKUCANOG LIMANajčešće se javljaju na području Ponta i Podunavlja. Kod istočnih Gota bile su osobito omiljene tijekom 5.st. Imajunajčešće polukružnu glavicu s jednim ili više izdanaka, blago savijen luk i nožicu izduženog oblika.Kao kronološki najstariji gotski element u srednjem Podunavlju su lučne fibule od srebrnog iskucanog lima,pontsko-danubijske proizvodnje, a koje su se razvile iz fibula s povijenom nogom. Proizvodnja fibula uvodi se uPodunavlju od sred.5.st. kada su se proizvodile pretežno istočnogotske fibule od srebrnog lima češće većeg formatapokraj njihovih lijevanih reprodukcija različitih dimenzija. Imaju najčešće polukružnu glavicu s jednim ili višeizdanaka, blago savijeni luk i nožicu izduženog oblika. Kod krimskih i hispanskihGota proizvodnja se nastavlja intenzivno i u kasnijim vremenima. Ovakve fibulenošene su i od strane Gepida, a možda i Sarmata pa je teško sa sigurnošću reći jesu lisvi primjerci fibula od iskucanog lima bili u istočnogotskoj upotrebi.Što se tiče nalazišta lučnih fibula mi ih brojimo 24, od čega je 17 podunavskih.Rimski limes u provincijama Valeria, Panonia Secunda i Mezija Superior uzduždesne obale Dunava pokazuje 14 nalazišta s germanskim lučnim fibulama. K tomebrojimo još 3 nalazišta u blizini lijeve obale Dunava u Bačkoj, znači izvan rimskoimperijskogtla, ali u graničnom području limesa.• PAR VELIKIH LUČNIH SREBRNIH FIBULA - pronađene su na nepoznatomlokalitetu u Iloku. Rađene su od srebrnog lima u tehnici iskucavanja. Spadaju u rjeđupodskupinu velikih fibula od iskucanog lima s nekoliko izdanaka na glacici, bezukrasa kraj gornjeg i donjeg dijela luka. Polukružne glatke glavice imaju na gornjojstrani kružni izdanak.Bočne strane glavica imaju geometrijske ukrase (prekrižene52