Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

tako što su gornji i donji spojeni zakovicama, a ukrašena je plitkim geometrijskim ornamentom. Pored nalaza izKašić tu spadaju još i nalazi iz Unešića kod Drniša. Pošto su veoma rustične izrade, J.Belošević misli da su to prijeproizvodi domaćih radionica (možda Salona) no import iz Italije, a datiraju se u 1.pol.6.st. Po obliku bile bi slične ikopče iz Dravlja samo što su ove rađene polihromnom tehnikom. Ovom tipu je slična, samo po profilaciji trna,kopča iz Stona koja nikako nije istočnogotski proizvod, već je vjerojatno bila samo u njihovoj upotrebi.KOPČE ZA OBUĆU-Osim pojasnih, postoje i kopče za obuću, kao nekoliko luksuznih, rađenih od zlata ilipozlaćenih primjeraka, kao ona iz Rakovčana, koju smatraju za jednu odnajluksuznijih. Vrlo je slična pozlaćena kopča s Kalemegdana koju Vinski smatrakopčom za obuću. Postavlja se pitanje ne bi li i kopča iz Rakovčana mogla imati istufunkciju. U Kranju (grob 12) je nađenaslična, pozlaćena, također sa staklenimulošcima. S Rifnika postoji samo okov s očuvanim tragovima zelenog stakla štoukazuje na postojanje sličnog primjerka i na ovoj nekropoli. Iako Vinski napominje dasu to kopče za obuću, ove su nađene ispod glave (Kranj, Rifnik) ili u krilu (Rakovčani)i to nas upućuje na njihovu, možda, dvojaku primjenu. Datiraju se od 2.pol.5. do sred.6.st.JEZIČCI, ALKE I PRAPORCI-Znamo za nalaze jezičaka iz Ulpiane, nepoznatog nalazišta u Beogradu, Knina iDuvna. Uglavnom ih tretiramo kao sastavne dijelove pojasnih kopči ili eventualno pređica. Naavedeni primjerci surađeni od srebrnog lima nielo tehnikom i geometrijski ukrašeni. Postoje mišljenja da su eventualno nošeni i opojasu.Ukrasne alke znamo s lokaliteta u Sremskoj Mitrovici, Sarajevu, Kašiću i Rakovčanima. Sve su to brončaniprimjerci, rađeni tehnikom lijevanja i ukrašeni životinjskim stiliziranim glavama (Sremska Mitrovica, Sarajevo),tako da ih Kovačević svrstava u nakit tzv. životinjskog stila. Ostali nalazi alki su dijelom oštećeni, pa ne možemoznati jesu li nekada i one bile ukrašene.Za Istočne Gote se vezuje jedan nalaz praporca iz Bačkog Monoštora (grob 1) od brončanog lima. Njegovafunkcija nam je nejasna, možda je služio u kultne svrhe jer bližih analogija nema.2. ORUŽJE I RATNA OPREMAU istočnogotskim muškim robnim inventarima oružja gotovo da i nema, ili pak ako ga ima (grob 19 u Dravlju),nejasna je njegova etnička pripadnost. Za njih bismo mogli vezati jedino nalaze šljemova, strijela, kopalja, bojnihsjekira, i to više na osnovu izvora nego materijalnih dokaza.ŠLJEMOVI-Svi nađeni su tipa Narona-Baldenheim. Najstariji nalaz s našeg prostora je iz Narone i sastoji se oddva brončana i jednog željeznog za koji je naknadno utvrđeno da su to ustvari dva komada sljepljena jedan u drugi.Brončani primjerci su sastavljani od četiri provjesla u kupast oblik s pločicom na vrhu koja je zakovicama vezivalaprovjesla, a koja se opet prema dolje šire i imaju oblik slova I. Između njih se nalaze neukrašena polj, a pri dnu sveto obavija jedan željezni obruč obložen bakrenim limom, koji je na nekim primjercima i pozlaćen. Provjesla i obručsu ukrašeni ribljim ljuskama i geometrijski motivima.U prošlosti je ovaj nalaz šljema iz Narone bio vrlo različito datiran i etnički opredjeljivan. Danas je prihvaćenomišljenje Vinskog o njima kao istočnogotskom kulturnom nasljeđu iz sred.6.st. S ovim se slaže i B.Gabričević kadase radi o sličnom šljemu iz Salone. Nalazi ovakvih šljemova potječu još iz Herakleje i Sinja, s tim što je heraklejskiprimjerak pravljen u nekoj od istočnihradionica zbog dekoracije u vidu kršćanskeikonografije.BOJNE SJEKIRE-Iako rjeđe istočnogotskiratnici su upotrebljavali bojne sjekire s neštoproduženom oštricom. Njima se pripisujesamo nalaz iz Rakovčana iako im je vrloslična i sjekira sa gepidske nekropole uBočaru. Ako analiziramo sve dosadašnjenalaze ovakvih sjekira, kod nas, možemozaključiti da su spomenuti primjerci bili uistočnogotskoj upotrebi, da pripadajuratničkim grobovima i datiraju se kao i samanekropola u kraj 5. i prva desetljeća 6.st.48