Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Tipove naušnica s privjeskom oblika poliedra dijelimo na dvije grupe, zavisno odtehnike izrade:• U prvu grupu spadaju primjerci lijevani u jednom komadu s alkom kao oni nađeniu Somboru, Zmajevu, Kašiću, Osoru na Cresu, Prahovu, Zemunu, ljubljanskimnalazištima, Ptuju...• U drugu grupu ubrajamo nalaze kod kojih je poliedarska šuplja kockica posebnolijevana u kalupu i potom navučena na žicu, kao kod nalaza iz Bačkog Monoštora,Han Potoka, Zelenog Venca, Koluta, Karaburme i Rakovčana, za koje N.Miletićsmatra da su nastariji i najjednostavniji po obliku.Najstariji oblici se datiraju u kraj.5. i prva desetljeća 6.st., a ostale nalaze vezujemo za 5-6.st. Što se tiče porijekla,pretpostavlja se da su proizvodi panonskih radionica. Navedeni primjerci su uglavnom od srebra ili zlata (Kolut,Sombor, Zmajevo, Bački Monoštor, Beograd-Zeleni Venac, Travnik) ili pak brončani (Rakovčani, Beograd-Karaburma), a almandini su pločasto brušeni (Kolut) ili ukrašeni raznobojnom staklenom pastom (Bački Monoštor,Karaburma), te jednostavne inkrustacije (Osor na Cresu, Travnik) ili bogatije ukrašeni (Zeleni Venac, Kolut, HanPotoci, Bački Monoštor). Jedini primjerak bez poliedarskog ukrasa potječe iz Bačkog Monoštora.DIJADEME-Ova vrsta nakita nije tipična za gotske žene, ali su ih ipak one nosile, iako sasvim rijetko. S teritorijebivše Jugoslavije dijademe su nađene samo u Dravlju (grob 1) i u Kninu.U Dravlju se postojanje samo naslućuje po tragovima zlatnih traka oko glave pokojnice. Vinski daje podatak da jena kninskoj nekropoli nađena jedna dijadema, ali kasnoantička. Kako nisu bile predmet bližeg interesa istraživača,datiramo ih na osnovu ostalih grobnih priloga i analogija, u vrijeme nastanka samih nekropola.PRSTENJE-Za Istočne Gote se mogu vezati nalazi prstenja izBačkog Monoštora, Ulpiane, Kranja, Dravlja, Rakovčana, Kašića,Mihaljevića, Sarajevskog Polja, Kanfanara i Knina.Nalaz iz Dravlja je zlatan, rađen u polihromiji, s umecima uležištu, ulpianski je također zlatan i geometrijski zukrašen, aprstenje iz Knina (srebrni) i Sarajevskog Polja (zlatni) je smonogramom i kao bizantski pečatnik iz kasne antike, odnosno sTeodorikovim monogramom. Ostali su brončani (Kranj,Mihaljevići, Rakovčani, Kanfanar) i jedan od lošeg srebra (BačkiMonoštor) s kružno proširenim čelom.svi bi mogli biti importiraniosim onoga iz Rakovčana koji je vjerojatno proizvod lokalnih radionica s obzirom na rustičnost i tehniku izrade.NARUKVICE-Najviše ih je pronađeno u Rakovčanima, zatim Kašiću, Bačkom Monoštoru, bilo u paru ilisamostalno. Nađeni primjerci su kasnoantički tip s malo povijenim krajevima i osim Istočnih Gota nose ih svi ostaliGermani, pa Romeji i Avari i u upotrebi su od 4. do 9.st., do propasti Avara u Panoniji. Isti takvi primjerci sumasovno nalaženi i u kasnorimskim nekropolama na našem prostoru. Narukvice iz Rakovčana su uglavnomidentične, a narukvica iz groba 2 je nešto masivnija, željezna pa potom posrebrena, vrlo je rasprostranjena idatirana je u 1.pol.5. do u 7.st. Ovakvi primjerci nastavljaju život i dalje pa ih nalazimo i kao ostavštinuromaniziranog stanovništva Istre. Neobjavljena narukvica iz Bačkog-Monoštara se također pripisuje Gotima.Brončana je, rađena u tehnici iskucavanja, otvorenih i malo preklopljenih krajeva s završecima oblika stiliziranihzmijskih glava. Pitanje je samo da li bismo je pripisivali Istočnim Gotima da je to slučajni nalaz, a ne grobnica. Svesu kronološki bliže određuju putem ostalih grobnih priloga ili analogija.OGRLICE, PERLE I PRIVJESCI-Kao sastavni dio ženske nošnje nalažene su u istočnogotskim grobnimcjelinama, iako nešto rjeđe. Njima se pripisuju nalazi iz beogradskih nalazišta na Karaburmi i Ješića Pesku,Rakovčana, Ulpiane, Han Potoka, Kašića i Knina. Od tri primjerka iz Rakovčana najzanimljivija je ona velika(grob 32) koju čine 246 malih sferičnih perlica. Za razliku od ovih, đerdanska niska iz Beograda je sastavljena odperli (kalcedon i staklena pasta) većih dimenzija.Perle, koje čine ostale ogrlice su uglavnomkoničnog, poliedarskog ili cjevastog oblika, adatiraju se analogno na osnovu ostalog grobnoginventara, pošto su one općegermansko kulturnodobro, a u literaturi se spominju samo uzgredno.46