Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

Par manjih fibula od pozlaćene bronce je svakako tirinški import s poč.6.st., rađen u tehnici kloazoniranog emajla iukrašene poludragim kamenjem. Fibula stiliziranog goluba predstavlja simbol krštenja i stlizirane je poKovačeviću na isti način kao i sarkofag u crkvi San Vitale in Nuovo u Raveni s poč.6.st. Ni ona križolika nijeistočnogotskog porijekla. Ovakvi primjerci nađeni su u Istri (Buzet, Mejice…) i Italiji, a pripisuju se autohtonomromaniziranom stanovništvu.Teško je verovati da prije 568. italsko-gotske radionice proizvode nakit s kršćanskom simbolikom jer od tadaIstočni Goti počinju prelaziti iz arijanstva u ortodoksnu vjeru. Osim ovih tipova fibula, ulpijanski nalaz je sadržaojoš i srebrnu pojasnu kopču s jezičkom za pričvršćivanje. Kako su oba komada ukrašena nielo tehnikom igeometrijski ukrašena. Vinski napominje da su svakako merovinški import i da kod nas nemaju bližih analogija.Kovačević navodi da je ovako bogat prilog jedinstven i spominje Prokopijev opis opreme gotskih ratnika u Italiji.Svi istraživači se slažu da bi nalaz trebalo datirati u vrijeme oko 550. i dovode ga u vezu s boravkom gotskihnajamnika u Ulpijani u to vrijeme. I analiza materijala daje nam precizne podatke za datiranje. Velika fibula je odprije 568., par fibula s pravokutnom glavom iz 1.pol.6.st., fibule oblika stiliziranog goluba i križa su nesumnjivobizantske ili autohtonog stanovništva s poč.6.st., prsten se po ukrasu i nielo tehnici stavlja u 6.st., a novac poformuli ante quem non cijeli nalaz još bliže datira u sredinu 6.st.KRIŽOLIKE, PLOČASTE I DVOGLAVE FIBULE-Osim onih s povijenom nogom ilučnih, Goti su nosili i fibule stiliziranog križa tzv. dvoglave i pločaste.Slično nalazu iz Ulpiane, križolike fibule su nam poznate s nekropole u Kninu i s jošnekoliko nalazišta u Istri, no pripadaju sigurno autohtonom življu i samo su u istočnogotskojupotrebi s tim što se istarski nalazi pripisuju Langobardima. Pločasti su primjerci nađeni u:Bačkom Monoštoru, Dravlju, Osoru na Cresu i Rakovčanima. Iz Osora potječe i jedna sasimetričnim proširenjima s obje strane (tzv. dvoglava), koja bi se mogla pripisati Gotima.Za sve ove tri varijante fibula možemo reći da je to uglavnom proizvod romaniziranihstarosjedioca, iako ponekad u germanskoj upotrebi (Istočni Goti ili Langobardi). Ovdjenavedeni primjerci datiraju se u vrijeme s poč.6.st., ali ostaju u upotrebi i poslije gotskogodlaska za Italiju.FIBULE RAZNIH TIPOVA-U istočnogotskoj upotrebi nalazilo se još nekoliko primjerakafibula, različitih oblika, načina ukrašavanja i datiranja.Iz okolice Beograda potječu dvije fibule koje prema klasifikaciji Kühna svakako treba svrstati u tip Krefeld lučnihfibula i datira se u vrijeme 450-500.Dalje interesantne su i tri fibule iz Novih Banovaca, sve rađene u tehnici lijevanja. Ona srebrna prdstavlja pontskopodunavskioblik 5.st., za razliku od brončane koja je ukrašena s tri plastična rebra u vidu trokuta i pet krakova naglavi. Treći primerak je najvjerojatnije tirinški import. Kao i prethodne datiran je oko 500.Nešto drugačija po obliku, ali kronološki istovjetna je fibula iz Zemuna, brončana, rađena tehnikom lijevanja,neukrašena, trokutastog oblika, na čijim krajevima se nalaze manji dugmetasti ukrasi. Sličan ovoj, u skoro svemu,je par fibula iz Siska i primjerak iz Svetozareva.S istočnogotske nekropole u Bačkom Monoštoru potječu dvije fibule, jedna oblika cikade, a druga nađena kao par,rađena tehnikom lijevanja s rovašenjem, brončana, dok trokutasta glava i romboidna noga završavaju malimkuglicama. Lučni dio joj je ukrašen dvostrukom elipsom.NAUŠNICE-Za Istočne Gote karakteristična su dva tipa naušnica:• s privjeskom oblika košarice• s poliedarskim ukrasom, koje opet dijelimo, u zavisnosti od tehnike izrade, na:• lijevane iz jednog dijela s alkom• naušnice kod kojih je poliedarski privjesak lijevan zasebno i potom je spojen s alkom.NAUŠNICE S PRIVJESKOM OBLIKA KOŠARICE-Tip s košaricom je veoma rijedak i kod nas je nađen samou Rakovčanima (fragmentirani brončani primjerak iz groba 17), no loša očuvanost nam ne daje nikakav polaz zabliže datiranje. Donekle sličnih primjeraka ima i na Rifniku, koje L.Bolta datira na osnovu analogija i ostaloggrobnog materijala oko sred.6.st. Sigurni smo jedino kada tvrdimo da su kasnorimskog porijekla i da su ih od njihpreuzela i dalje usavršila germanska plemena.NAUŠNICE S POLIEDARSKIM PRIVJESKOM-Teorija o kasnorimskom porijeklu važi i za naušnice ovogtipa, jer vode porijeklo od kasnorimskog privjeska oblika kocke. Većina arheologa u Mađarskoj ovaj tip naušnicapripisuje Germanima tijekom čitavog 5.st., no Werner neke od njih, kao one iz Kranja, smatra proizvodomdomaćeg stanovništva.45