Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

3. trećoj grupi pripadaju nalazi iz unutrašnjosti Carstva, ali ih većina (Kruševac, Kragujevac, Niš) pripada vremenuhunske dominacije, ali su najvjerojatnije istočnogotskogporijekla. Iz 4.st. ovoj grupi pripadaju samo dva nalaza: Trojanekod Karare i Ulpiana kod Gračanice.Spomenuti nalaz ima vrlo bliske analogije s fibulama nađenim nalokalitetu Reggio Emilia, koje su određene na kraj 5.st. Oviitalski nalazi daju neposredne analogije rovašenim fibulama izuništenog groba u Mihaljevićima datiranog u poč.6.st. (493-536.). U ovu drugu grupu, s obzirom na kronologiju i geografskurasprostranjenost, ubrajamo i fibulu iz uništenog istočnogotskoggroba br.10 u Kašiću, zatim one nađene u Šupljaji, Plavnu, HanPotocima i još nekoliko neobjavljenih.Za kašički primjerak Vinski pretpostavlja da je importirana izItalije u vrijeme gotske uprave, kao i za nalaze iz Ivoševaca iPlavna. Stilski one pripadaju nakitnoj grupi “Karavukovo”i tokasnijoj fazi. Ovi primjerci u Dalmaciju i njeno zaleđe ne dolazedirektno iz Podunavlja, koje je centar njihove izrade, većposredstvom italskog tla. Ovakvi se nalazi u Dalmaciji nepojavljuju prije poč.6.st. Za kašićki primjerak Belošević primjećuje da je to najstariji istočnogotski nalaz nadalmatinskom tlu i pretpostavlja da je donešen vjerovatno preko Italije, negdje oko 500. To je valjda jedina fibulatoga vremena na kojoj je sačuvan i tekstil u tragovima na poleđini. Zanimljiv je ornamentalni ukras u obliku spiralai vreža, koje stilski ukazuju, na kasniji karavukovski stil, madaje po motivima ukrasa fibula mnogo bliža ukrašavanju fibula izSremske Mitrovice i sa Čukarice. U importirane ulaze još i većspomenute fibule iz Šupljaje i Plavna, koje su datirane u samkraj istočnogotske prevlasti u Dalmaciji.Slične motive susrećemo i na fibuli iz Kranja, vjerojatnotakođer importiranoj iz Italije.Pored ovih importiranih postoje fibule istog tipa, ali za kojepretpostavljamo da su proizvod domaćih radionica. To jeprimjerak fibule iz groba br.15 s nekropole u Dravlju. Radi seustvari o fibuli prilično grube izrade s interesantnom glavomoblika spljoštenog pupoljka, s četiri latice i tučkom. Datira se,kao i nekropola na kraj 5. i poč.6.st. ili čak možda sve dodolaska Langobarda u krajeve oko Emone, koju su možda oviGoti branili od drugih barbara. N.Miletić kao domaći produkt,spominje i par fibula iz okolice Travnika jer su po tipu i načinu ornamentiranih motiva bliže krimskim negoitalskim importiranim fibulama.U svojoj monografiji o gotskim fibulama Vinski kaže da nalaz kninske oštećene rovašene fibule ne smatraistočnogotskim kulturnim dobrom, već je pripisuje domaćem autohtonom stanovništvu, a za Istočne Gote vezujenalaz dva primjerka bez spiralno-vitičaste dekoracije. No ni njih ne ubraja u grupu od 41 nađene gotske fibule natlu Jugoslavije.U nalaz kneževskog groba iz Ulpiane ulaze i: velika panonsko-langobardska fibula, par sjeverno-germanskihmanjih primjeraka, jedna manja oblika stiliziranog goluba i ona križolika. S fibulama u grobu nađeni su još:pojasna kopča, jezičak, dvije đerdanske ogrlice i prsten. Sve je datirano solidom Justinijana I, negdje oko sred.6.st.,jer je carski zlatnik kovan sigurno poslije 538.Velika panonsko-langobardska fibula je lučnog oblika, od pozlaćene bronce, a napolukružnoj glavi ima veći broj ukrasnih znakova. Neki njeni analogni primjerci izAustrije datirani su poslije 568. pa Kovačević zapaža da radionice iz Italije (Ravena,Mentale, Chiusi...) podražavaju one panonske (Varpalota, Bezenye, Csethely...) i njima seinspiriraju, naročito dekorativnim motivima meandra, koji je dosta rijedak u germanskomnakitu i datira se solidima od Anastasija do Justinijana I. U svakom slučaju fibula jepanonsko-langobardske produkcije i to prije 568.44