Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAIstočnogotsku materijalnu kulturu vrlo je teško posebno promatrati, iako su ostavili najviše tragova od svihGermana. Njihov je materijal jako sličan hunskom, a posebno gepidskom, pa je često nemoguće izvršiti preciznijuetničku atribuciju, pogotovo ako se radi o slučajnim nalazima.Najznačajnija je komponenta ženskog nakita bila fibula i to tri osnovna tipa:• lučne fibule od iskucanog srebrnog lima• lijevane od pozlaćenog srebra s pet krakova na glavi i maskom na nozi, uvijek geometrijski ili floralnoukrašene• željezne ili srebrne s unazad povijenom nogom (rjeđe nalažene).Nošene su i luksuzne pojasne kopče s njima karakterističnom ornamentikom izvedenom rovašenim motivimapletenica i almandina, a ponekad i glavama ptica grabljivica.U grobnim cjelinama nailazimo i na poliedarske naušnice (lijevane ili inkrustrirane), ukosnice tipa stilus ili one saživotinjskim glavama, narukvice, ogrlice, perle, privjeske, alke, jezičke... Sastavni dio nošnje su i kožne torbices ukrasnim okovima, nošene o pojasu i u njima vjerojatno ženski toaletni pribor.Vinski navodi da je istočnogotska ženska nošnja tijekom 5. i 6.st. obilježena parom fibula na ramenu i kopčomza pojas ili samo kopčom, a bez fibule ili s fibulom, ali bez kopče. U 6.st. nailazimo na grobove sa samo jednomfibulom na ramenu što ukazuje na napuštanje stare tradicije.Istočnogotsku etničku pripadnost možemo relativno lako odrediti na osnovu priloga u ženskim grobovima,karakterističnim za njihov vladajući sloj, dok su muški gotovo uvijek anonimni jer im za razliku od ostalihGermana, nedostaje oružje. Ipak se zna da su bili naoružani dvosjeklim mačem (spata), kopljem, nosili su luk istrijele s vrhovima oblika lovorog lista (kao i svi ostali Germani, za razliku od nomadskih plemena), štit sželjeznim umbom i šljem na provjesla, koji nose samo njihovi dostojanstvenici i to prilično rijetko.Za ostale nalaze, predmete utilitarnog karaktera, može se reći samo da su općegermanskog porijekla i da seIstočnim Gotima pripisuju samo na osnovi analogije ili kao inventar zatvorenih grobnih cjelina.Sred.5.st., na početku njihove nezavisnosti, istočnogotska nalazišta su rjeđa i katkad uočljiva samo po novcunjihovog kovanja, ali krajem 5. i tijekom 6.st. nailazimo na brojne lokalitete s njihovim etnikom i to na prostoruširom provincije Dalmacije, na predalpskom tlu provincije Savije, u međurječju Drave, Dunava i Save. Na većinispomenutih nalazišta ne radi se isključivo o grobljima istočnogotske etničke pripadnosti, već o kompleksnimnekropolama u kojima su se pored Istočnih Gota sahranjivali i starosjedioci (u znatno većem broju).S teritorije bivše Jugoslavije poznata su nam, za sada, 73 istočnogotska nalazišta, koja ili su rezultat sistemaskihiskopavanja (Dravlje, Rakovčani, Kašiš, Kranj, Ulpiana...) ili su to slučajni nalazi (Ilok, Zemun, Novi Banovci,Ivoševac, Pula, Beli Manastir...).1. NAKIT I UKRASNI PREDMETIU ovu grupu predmeta spadaju: fibule, pojasne kopče, naušnice, narukvice, prstenje, dijademe, perle i ogrlice,različiti privjesci, jezičci, ukosnice, ukrasne alke, a u nekim varijantama i pređice, češljevi, okovi različitih oblika inamjene.LIJEVANE FIBULE S POVIJENOM NOGOM-Kod lučnih su fibula najstariji oblici rađeni od iskucanogsrebrnog lima, a razvili su se od starijih lučnih fibula s povijenom nogom. Takvi primjerci su nađeni na nekropoli uRakovčanima, Ješića Pesku u Beogradu, Novim Banovcima, Ljubljani.Željezni primjerci iz Rakovčana ako podsjećaju na jednostavne kasnoantičke oblike, ali se sreću i kao inventarranosrednjovekovnih grobova. Prihvaćene su od Germana i ostale su u daljoj upotrebi. N.Miletić navodi da takviprimjerci osim u Rakovčanima, nalaženi su još u Mihaljevićima, Mogorjelu, Čapljini, Kranju i na nekolikogepidskih nekropola u Mađarskoj.Nalazi iz Beograda, između ostalog, predstavljaju dvije srebrne, lijevane i iskucane fibule također s unatragpovijenom nogom. Dekoracija je izvedena ugraviranim ornamentom u vidu elipse i kružića i tzv. malteškim križemkoja je uobičajna u barbarskom zlatarstvu odpoč.5.st.42