Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

12. o pokori, o oprostu, o skrbi za siromahe, o ređenju svećenika po nekom stalnom redu.Nadbiskup Honorije potpisuje ovu odredbu i osuđuje one koji postupe protiv toga. Pored Honorija, koji je kaonadbiskup presjedavao, na sabor su došli ovi biskupi:• Andrija, biskup Zadarski,• Ticijan, biskup Rapski,• Ivan, biskupSisački,• Fabricije, biskup Cavtatski,• Konstantin, biskup Skradinski,• Marcelo, biskup Naronski,• Andrija, biskup Bestuenski,• Dominik, arhiprezbiter iz Salone,• Barbar, prezbiter iz Salone,• Cezarije, prezbiter,• Herenej, prezbiter,• Laurencije, prezbiter iz Salone,• Bakauda, pater, Stefanus, pater, Ursus, prezbiter, Basus, prezbiter i Vitalis, prezbiter sarnijenske crkve.CRKVENI SABOR U SALONI 533.Drugi sinod sastao se u Saloni 4.svibnja 533., za vrijeme konzulata Lompadija i Oresta. Za njegov saziv bila suodlučna dva razloga. Pokazalo se potrebnim urediti izvjesne zlouporabe u crkvi, a onda htjedoše još da na podesannačin razdijele odviše prostranu salonitansku biskupiju koja se jedva dala valjano nadzirati. S toga bijašezaključeno da se osnuju tri nove biskupije i gdje da se imenuju novi biskupi.1. Prvoj bijaše određeno sjedište u mjestu Sarsenteru (po svoj pri1ici okoliš današnjeg sela Aržana, a prvi joj jebiskup bio Paulinus). Ovoj su biskupiji bili određeni ovi predjeli:• Novense-Runovići kod Imotskog• Rastok-kod Vrgorca• Delontinum• Stantinum-nepoznata mjesta, vjerovatno između Runovića i Trilja.2. Drugoj bijaše određeno sjedište u mjestu zvanom Mukur-današnja Makarska s biskupom Stefanusom određenoje da ovoj biskupiji pripada predio: Montanense (Zagvozd). Delminense (Duvno), Onestinum (Omiš) iReditkum (Danilo).3. Trećoj bijaše određeno središte u mjestu Ludrum koje se po svoj prilici nalazilo u današnjem selu Biskupiji kodKnina, a njen biskup bio je Celijan. Njoj su pripadali ovi predjeli:• Magneticum• Ecvitinum (Čitluk kod Sinja)• Salviaticum (Glavica kod Glamoča)• Sarziatikum (valjda Visočina kod Glamoča).Od ostalih biskupija opstajale su:• Rab s biskupom Ticijanom,• Zadar s biskupom Andrijom,• Skradin s biskupom Konstantinom,• Narona s biskupom Marcelom,• Cavtat s biskupom Fabrijanom,• Sisak s biskupom Konstantinom.Honorije određuje da nitko ne posvećuje crkve u tuđoj dijacezi i da se svećenici u skladu s tim sastaju i da se sviskupa jednom godišnje nađu na metropolskom saboru i to tjedan poslije pentakoste. Poslije ovoga zaključkabestuenski biskup Andrija zamoli sabor da i njegovu biskupiju razdijele na dvije i tako mu olakšaju posao unadziranju, ali nadbiskup Honorije priznaje opravdanost ove molbe, ali odgodi zaključak o tom pitanju, jer bi bilopreviše biskupa.Do provedbe ovih zamašnih zaključaka zacijelo nikad nije ni došlo, a nije ni poznato da li ih je Papa ikad ipotvrdio. Glavni razlog neprovođenju zaključaka drugog salonitanskoga sabora očito ima da se traži u dugotrajnomratu što je nedugo zatim izbio između Gota i Bizantskog carstva.38