Vitiges, osramoćen zbog neuspjeha zauzeo je Portus, pristanište kod ušća rijeke Tiber, da bi spriječio opskrbu Rimamorskim putem. Goti su i dalje pokušavali na razne načine osvojiti Rim, ali je Belizar sve to spriječio.Dvadeseti dan po zauzeću Portusa na Belizarov zahtjev došla je vojska iz Bizanta (1 600 konjanika) pod vodstvomValerijana i Martina. Kod Gota se u to vrijeme sve više širila kuga, a saznavši o rimskom pojačanju počeli surazmišljati o uzmaku. Poslali su u Rim delegaciju na pregovore. Dogovoreno je tromjesečno primirje dok sedelegacija s prijedlozima ne vrati iz Bizanta.Nedugo poslije toga Goti su napadom na Pincijanska vrata prekršili primirje što je bio povod Belizaru da narediIohanesu da počne s napadima na Ariminum. Kad su Goti čuli da je Ariminum u rimskim rukama pobojali su se zasudbinu Ravene te su odlučili uzmaknuti od Rima. Baš je tada isticalo tromjesečno primirje. Belizar je poslaopojačanje u Ariminum kojega je započeo opsjedati VitigesIz Bizanta je došao u Italiju Justinijanov zastupnik Narses s 3 000 vojnika i 2 000 Herula. Belizarova i Narsesovavojska su se udružile u blizini Firmuma na jadranskoj obali. Goti su se, vidjevši da se približava vojska podvodstvom Belizara, povukli prema Raveni.U to vrijeme posada opsjednutog Mediolanuma tražila je od Belizara pomoć te im je ovaj poslao čete podzapovjedništvom Martina i Uliarija. Međutim, prije dolaska rimske vojske Mediolanum je pristao na predaju, aGoti su poubijali oko 30 000 mještana. Čuvši za to susjedna mjesta u Liguriji su se predala.Justinijan, koji je saznao za pogađanja između Perzijanaca i Gota o savezništvu, izvijestio je gotsku delegaciju da jespreman poslati svoje poslanike u Ravenu i sklopiti mir.Po tom ugovoru Vitiges bi dobio polovicu carskih posjeda u Italiji i upravu nad pokrajinama sjeverno od rijeke Po.Pod rimskom upravom bi ostale sve pokrajine južno od rijeke. Goti, misleći da ih Justinijan želi prevariti, nisuprihvatili sporazum.Sukobi su se i dalje nastavili. 540. Belizar je osvojio Ravenu, Vitiges je ubijen. Barbari koji su upravljali vojskom umanjim mjestima, čuvši da je Belizar ušao u Ravenu, poslali su svoje izaslanike i ponudili da mu se predaju.Goti su izabrali novog kralja, Hildibalda (Ildibad, 540-541), koji je u to vrijeme zapovjedao Veronom. Oko njegase sakupilo nekih 1000 vojnika iz Ticinuma te Ligurijci i Veneti. U šestoj godini rata Hildibald je ubijen nakonkratkotrajne vladavine.Kad su nakon Hildibaldove smrti izbili neredi, Rogi (samostalno pleme Gota) izabrali su Erarika za kralja što jeizazvalo negodovanje kod ostalih Gota. Erarik je poslao caru Justinijanu poslanike koji su trebali sklopiti mirprema dogovoru koji je nekada davno Justinijan nudio Vitigesu tj.Gotima da pripadne zemlja sjeverno od rijekePada, a caru ostatak Italije. Dok su poslanici bili u Bizantu, Goti su ubili Erarika, a vlast je preuzeo Totila (541-552). Totila je uspio vratiti dobar dio posjeda. Posljednji gotski vladar je Teija (552-555). 554. Narzes uništavaIstočne Gote na italskom tlu. 555. kapituliralo je 7 000 ljudi na rijeci Ofanto, sjeverno od Salerna, Bizant jezavladao cijelom Italijom. 556. Teija gubi život na Mliječnom brdu i time završava politička povijest Istočnih Gota.36
CRKVENI SABORI U SALONI 530. I 533.Rast najranijeg kršćanstva u Saloni povezan je s vijestima o vjerovjesništu Dalmacije od apostolskih vremena. Tajprvi evangelizatorski val koji je dotakao Salonu krajem 1.st. vjerojatno nije doživio znatniji uspjeh, pa će se prvakršćanska zajednica u Saloni registrirati tek u 3.st. Ovaj drugi evangelizatorski val doveo je do stvaranja čvrste isnažne zaednice vjernika, a potaklo ga je vjerojatno misionarstvo iz Rima, te s istoka, odakle je dolazilo brojno iutjecajno ljudstvo u Salonu. Misionari su se dali na posao organizacijskog učvršćenja zajednice. Kršćanski su seprvaci zacijelo našli pred zadaćom da lociraju svoje kultno središte. Kršćani se, dakle, pojavljuju u Saloni u2.pol.3.st., okupljeni na bogoslužju u domus ecclesiae, načinjenoj u privatnoj kući, a to je vrijeme, kako sepretpostavlja biskupa Venancija, koji je prvi poznati, ne samo salonitanski, nego uopće i dalmatinski biskup“možda oko 257.” Izgleda, dakle mogućim da je Venancije došao iz Rima sred.3.st. Njemu se može pripisatiuređenje prvog oratorija i organizacija crkve u Saloni. Nije poznato da li je bio posvećen neki Venancijevnasljednik, odnosno da li se održao kontinuitet vjerske propagande iz Rima.Nakon Venancija blaženi Petar, glava apostola, uputiće svog učenika po imenu Domnija, po domoviniAntiohljanina, da propovijeda narodima Dalmacije slovo života. Blaženi Petar ustanoviće da se više svećenstvokršćanske vjere, po pojedinim gradovima, čitavog svijeta rasporedi onako kako je to od starine bilo ustanovljenokod gentila. U onim gradovima u kojima su bili gentilski predstojnici, koji su se nazivali protoflaminima, učinilo jeda se zarede biskupi, a u metropole provincija gdje su bili arciflamini mislio je da treba postaviti nadbiskupe. Iz tihrazloga uputio je preko obala Jadranskog zaljeva tri biskupa: Apolinara u Ravenu, Marka evangelistu u Akvileju,a Domnija u Solin koji je bio glava Dalmacije i Hrvatske.Pošto je biskupovao po prilici u Dioklecijanovo doba, sveti Domnije je zadobio vijenac mučeništva 304., unajvećem progonu kršćana, a s njime i više njegovih drugova. Međutim, već za njegova nasljednika i sinovcaPrima, između 304. i 305. nastupiće mirnija vremena. Preživljeno progonstvo ustupit će mjesto toleranciji i mirukoji je nastupio Milanskom konvencijom i od tada se kršćanstvo naglo širi Dalmacijom i steći će još u 4.st. svojuorganizaciju. Poslije Milanskog edikta metropolitansku vlast vršio je onaj biskup koji je stolovao u središtuprovincije. Zato je Salona bila metropola samo za teritorij koji je tada administrativno potpadao pod nju, to jest zaprovinciju Dalmaciju s Liburnijom.Pored svjetovnog klera ističu se u Dalmaciji i mnogi samostani, najviše po otocima, a bili su pod nadzorom onihbiskupa na čijoj su se teritoriji nalazili. Kakva je bila organizacija ovih monarha ne zna se, no vrlo je vjerojatno dasu živjeli od milosti dobrih kršćana i život svoj posvetili postu i molitvi.I salonitanski biskup Simferije (oko 390. do 4049 započeo je gradnju velike gradske bazilike “Basilica episcopalisurbana”, a dovršio ju je njegov nasljednik i sinovac, biskup Ezihije (405-425). Neposredno uz ovu baziliku dovršioje, a možda i od temelja sagradio novu crkvu oblika grčkog križa, nadbiskup Honorije II, za čijeg sunadbiskupovanja održana dva sabora dalmatinske crkve.CRKVENI SABOR U SALONI 530.Honorije stariji, nadbiskup salonitanski XXI, sazvao je redovni sabor na dan 15.srpnja 530., za konzulataLompadija i Oresta. Okupljenim najblaženijim ljudima, nadbiskupima, prezbiterima, đakonima i plemenitimsinovima i kleru čitavog reda Honorije je rekao: "Dolikuje mi da obavijestim da se bestuenska crkva nedavno žalilada je toliko siromašna da ne samo što ne može pomagati, nego se ne može brinuti ni za sebe. Zato smo na ovomsaboru svim crkvama u našoj nadležnosti odredili sljedeće:1. nijedan prezbiter neka ne posuđuje crkveni novac ako mu nadbiskup ne dopusti,2. metropolitana treba odobriti biskupske ugovore i dopustiti iznos koji se može potrošiti,3. zahranjuje se darivati i prodavaiti crkvene posjede, osim u slučaju da to Crkvi koristi, a i tada to biskupi trebajuodobriti prezbiterima,4. prijetnja izopćenjem u slučaju nedopuštenog novčanog poslovanja,5. određuje se kazna biskupima, prezbiterima i đakonima za nedopušteno zaređivanje,6. biskupi i svi niži po statusnoj funkciji ne smiju napustiti svoju provinciju bez dopuštenja,7. prezbiter i đakon ne smiju promijeniti crkvu,8. ograničava se broj zaređivanja prezbitera i đakona,9. o crkvenirn prihodima ...?10. klerici se ne smiju petljati u tuđe pravne poslove, a na sudovima ne smiju se javljati kao branitelji, nego samokao svjedoci, ako ih netko pozove,11. zabranjuju se kamate na posuđeni novac, ne smiju se podizati crkve i oltari ako nisu dovoljno opskrbljeni zapristojno uzdržavanje,37
- Page 2 and 3: HUNI (374-454.)POVIJESTKineski izvo
- Page 4 and 5: FIBULE S POVIJENOM NOGOM - Batina,
- Page 6 and 7: JORDANES I NJEGOVO DJELOJordanes(ta
- Page 8 and 9: Prema Jordanesovu izvješću (5. po
- Page 10 and 11: ISTOČNA METALNA OGLEDALAWerner don
- Page 12 and 13: DVOSJEKLI DUGI MAČ S NAKRSNICOM (S
- Page 14 and 15: ončanoj podlozi koji je neobrađen
- Page 16 and 17: U kurganu Ust-Labinskoya kod Krasno
- Page 18 and 19: NALAZI 5.ST. NA PODRUČJU VOJVODINE
- Page 20 and 21: Lučna fibula izrađena lijevanjem
- Page 22 and 23: 7) Donji Petrovci, lokalitet nepozn
- Page 24 and 25: Nalazi vremena seobe naroda iz Kara
- Page 26 and 27: Grobni nalaz iz okolice Batajnice (
- Page 28 and 29: ← Pojasna kopča sastoji se od ov
- Page 30 and 31: ISTOČNI GOTIGoti su germanski naro
- Page 32 and 33: 2) JORDANES (500-552) v. Izvori za
- Page 34 and 35: U svim tim pokrajinama posebna je k
- Page 38 and 39: 12. o pokori, o oprostu, o skrbi za
- Page 40 and 41: BOSNA I HERCEGOVINARakovčani, Miha
- Page 42 and 43: ISTOČNOGOTSKA MATERIJALNA KULTURAI
- Page 44 and 45: 3. trećoj grupi pripadaju nalazi i
- Page 46 and 47: Tipove naušnica s privjeskom oblik
- Page 48 and 49: tako što su gornji i donji spojeni
- Page 50 and 51: slični primjerci: bikoničnog obli
- Page 52 and 53: ISTOČNOGOTSKE FIBULE 5.ST. U JUGOI
- Page 54 and 55: 2. GLATKE LIJEVANE FIBULEGlatke lij
- Page 56 and 57: Ostali istočnogotski nalazi iz "pa
- Page 58 and 59: 8. Stankovci kod Benkovca-nepoznato
- Page 60 and 61: 10. SalonaFibula oblika cikade isto
- Page 62 and 63: adioničkom centru izvan pontskog k
- Page 64 and 65: ZAKLJUČAKUsprkos činjenici da su
- Page 66 and 67: 2. IVOŠEVCI (BURNUM)-ŠUPLJAJANa l
- Page 68 and 69: 6. VRLIKAU Vrlici 30 km sjeverozapa
- Page 70 and 71: 1890. Hugo Jedliček na molbu rudar
- Page 72 and 73: Naušnice s poliedarskim ukrasom ja
- Page 74 and 75: Masivna brončana fibula s ravnomje
- Page 76 and 77: NOVACNovac je pronađen u dva groba
- Page 78 and 79: Drugu grupu predmeta nekropole pred
- Page 80 and 81: Fibula iz Han Potoka vrlo je sličn
- Page 82 and 83: Najveći broj grobova (njih 105) pr
- Page 84 and 85: Iz groba 10 potječe jednostavna sr
- Page 86 and 87:
Ovakvi nalazi su u velikom broju za
- Page 88 and 89:
Prsten koji potječe iz groba 24 im
- Page 90 and 91:
NEKROPOLA KNIN-GREBLJENekropola je
- Page 92 and 93:
ojno u ostavštini Vizigota Hispani
- Page 94 and 95:
U grobu 95 kao jedini prilog nalazi
- Page 96 and 97:
LJUBLJANA-DRAVLJESZ od Ljubljane, n
- Page 98 and 99:
Okrugla plosnata fibula iz groba 33
- Page 100 and 101:
Kod lijevog koljena su nađene 2 ve
- Page 102 and 103:
Grob 33Pojasni jezičac (1) od bron
- Page 104 and 105:
KNEŽEVSKI GROB IZ ULPIANEGrob je o
- Page 106 and 107:
DESANA (2.pol.5.-sred.6.st.)Lokalit
- Page 108 and 109:
AQUASANTA (2.pol.5.st.,poč.6.st.)-
- Page 110 and 111:
PRIVJESAK OD ZLATA U OBLIKU KRIŽA-
- Page 112 and 113:
varijante te skupine šljemova-jeda
- Page 114 and 115:
Narone, a pogotovo sa širokim unak
- Page 116 and 117:
ISTOČNI TIP ŽELJEZNIH ŠLJEMOVAU
- Page 118 and 119:
Lisičići, kod Konjica-dječji gro
- Page 120 and 121:
U langobardskom vremenu vladanja na
- Page 122 and 123:
Pod vlast Gepida 473. potpada Panno
- Page 124 and 125:
NALAZIŠTA-GEPIDIMAĐARSKASzentes-K
- Page 126 and 127:
TIPOLOŠKA ANALIZA NALAZAZbog lakš
- Page 128 and 129:
KOPČE-zadebljan trn, ovalna alka,
- Page 130 and 131:
IZVORI ZA LANGOBARDEERHEMPERT-napis
- Page 132 and 133:
PERLE I OGRLICE-U ženski nakit ubr
- Page 134 and 135:
OKOVI, ZAKOVICE I ALKE-Prilično ih
- Page 136 and 137:
NEKROPOLA KRANJ-LAJHNekropola Kranj
- Page 138 and 139:
• Križolike fibule se datiraju u
- Page 140 and 141:
POJASNE KOPČE su mediteranskih obl
- Page 142 and 143:
RIFNIK PRI ŠENTURJU KOD CELJA1880.
- Page 144 and 145:
CASTEL TROSINONalazi se na desnoj s
- Page 146 and 147:
Pečati iz Brescie su u odnosu na d
- Page 148 and 149:
POVIJESNI OKVIR EPOHE SEOBE NARODAP
- Page 150 and 151:
U kunjbabonjskom grobnom nalazu ima
- Page 152 and 153:
ISKUCAVANJEKod Avara tehnika iskuca
- Page 154 and 155:
LIJEVAČKE PEĆILonci s metalom za
- Page 156 and 157:
IZRADA NOVCAIzrada i falsificiranje
- Page 158 and 159:
izrade, prisutan i grčko-bizantski
- Page 160 and 161:
5. Plitica sa statuom je izrađenao
- Page 162 and 163:
10. 0ktogonalna posuda ili kantaros
- Page 164 and 165:
U blizini strelica pronađen je zav
- Page 166 and 167:
ZLATNI PRIVJESCIPronađeno je pet p
- Page 168 and 169:
BLAGO SZILAGYSÖMLOBlago iz vremena
- Page 170 and 171:
Rimski zlatni medaljon iz prvog dij
- Page 172 and 173:
Srebrne fibule (1)Presvučena je zl
- Page 174 and 175:
GROB HROME KNEGINJE IZ UNTERSIEBENB
- Page 176 and 177:
4) Vratni lančić od zlatne žice
- Page 178 and 179:
← 29) Dva okova za remenje od poz
- Page 180 and 181:
V. otvor korica je izrađen od zlat
- Page 182 and 183:
POZLAĆENE BRONČANE FIBULE-imaju g
- Page 184 and 185:
itke na Tisi u kojoj Prisk odnosi p
- Page 186 and 187:
MATERIJALNA KULTURA• Za ranu fazu
- Page 188 and 189:
ALATKE- poljoprivredne → srp, sje
- Page 190 and 191:
(orma, žvale, sedlo). Kod ratnika
- Page 192 and 193:
RoboviU grobovima nemaju priloga. S
- Page 194 and 195:
IZVORI ZA SLAVENEArheološki izvori
- Page 196 and 197:
OSTALA NALAZIŠTASkiriTiszalökMadM
- Page 198:
7. KOPČE TIPA SUCIDAVAOvo je krono