Srednjovjekovna arheologija I - WebSajtovi

BIZANTSKO-GOTSKI RAT (535-554)Za vrijeme cara Zenona (474-491) Istočni Goti postaju rimski saveznici te dobivaju pravo da se nasele na područjuTrakije, Mezije, Dardanije. Na Zenonov poziv Goti pod Teodorikom svrgavaju skirskog osvajača Odoakara, te senaseljavaju u Italiji. Tu Prokopije započinje svoje opisivanje osamnaestogodišnjeg rata između Bizanta i IstočnihGota (535-554).Nakon što je pogubio Odoakra, Teodorik postaje legtimni italski vladar i širi svoju vlast. Nedugo poslije njegovesmrti na prijestolje u Bizantu dolazi Justinijan I (527-565) koji zanesen planovima o obnovi rimske imperijezapočinje 535. rat protiv Istočnih Gota.Nakon Teodorihove smrti vlast dolazi njegov unuk Atalarik (526-534) koji ima samo osam godina pa vladanjegova majka Amalasunta. Nakon Atalarikove smrti jedini nasljednik Teodorikove krvi bio je Teudatos, sinTeodorikove sestre Amalfride. Teudatos je pristao na dogovor s Amalasuntom da bude kralj samo po imenu, a daona ima vlast kao i prije. Međutim, čim je došao na vlast, pod utjecajem gotske aristokracije svrgava Amalasuntu,daje pogubiti njene pristaše, a nju stavlja u zatočeništvo na otok Vulsinu, a kasnije je daje ubiti. Doznavši za sve tedogađaje, Justinijan to koristi kao povod za rat pa počinje dugi rat protiv Istočnih Gota.Mundo (Mundus), carski vojskovođa zapovjednik odlazi u Dalmaciju i 536. osvaja Salonu, a iste godine Belizar s12 000 ljudi osvaja Siciliju. Belizar je zauzeo Catano i iz tog mjesta poduzimao daljnje operacije. Osvojio jeSyracusae i Panormes, a kasnije i cijelu Siciliju.Bojeći se da će izgubiti cijelu Italiju Teudatos je poslao pismo Justinijanu u kojem piše da će mu ustupiti Siciliju,da će mu slati svako ljeto 300 funti i 3 000 gotskih vojnika na raspolaganje, da on neće imati pravo bezJustinijanova odobrenja ubiti senatora, duhovnika niti zaplijeniti njihovu imovinu te da će stanovnici prilikomsvečanosti prvo izvikivati Justinijanovo pa tek onda Teudatosovo ime. Justinijan nije bio zadovoljan pa je Teudatosbojeći se rata poslao Justinijanu drugo pismo u kojem mu poklanja cijeli Italik, a zauzvrat traži sebi na raspolaganjenešto zemlje. Justinijan zadovoljan pogodbom obećao je Teudatosu ne samo da će dobiti to nego i da će bitiovjenčan najvišim rimskim častima.Za to vrijeme Goti u Dalmaciji predvođeni Asinarijem i Gripom napadaju Rimljane koje su susreli u bliziniSalone. Susreli su Mauricija, Mundova sina koji je bio u izvidnici s malo vojnika. Budući se zamela teška borbaod Rimljana su poginuli gotovo svi, a među njima i Mauricije. Zatim je Mundo napao Gote te ih pobijedio, ali bilaje to Pirova pobjeda. Sam Mundo je poginuo. U Salonu nitko nije ušao. Rimljani su ostali bez starješine pa su sevratili kući, a Goti su ostali bez najhrabrijih te su se zadržali u utvrdama tog kraja.Čuvši za pogibiju Mauricija i Munda Teudatos se odvažio i dao Justinijanove poslanike, koji su u to vrijeme bilikod njega, zatvoriti. Kada je za to i događaje u Dalmaciji doznao Justinijan, poslao je Konstancija s vojskom naSalonu, koju je u to vrijeme osvojio gotski zapovjednik Gripa. Gripa je saznao da Konstancije vodi sa sobomcarsku vojsku, a zabrinut zbog okolice Salone koja je dobrim dijelom već bila razrušena, udaljio se sa svomvojskom u ravnicu između Salone i Scradona. Kad je od svoje izvidnice to čuo Konstancije, otplovio je premaSaloni i iskrcao vojsku te odabrao 500 vojnika i Sifila za zapovjednika. Sedmi dan pošto su Rimljani osvojiliSalonu Gripa se s gotskom vojskom povukao i krenuo prema Raveni. Nedugo poslije toga Konstancije je osvojiocijelu Dalmaciju i Liburniju.Goti su vidjevši da Teudatos ništa ne poduzima izabrali Vitigesa (536-540) za kralja. Teudatosa je bježeći premaRaveni ubio Vitigesov izaslanik. Vitige se u Raveni zaručio se s Matasuntom, Amalasuntinom kćerkom.Nakon što je 536. osvojio Neapolis i Cumae, Belizar je krenuo na Rim i bez većeg otpora ga osvojio. Vidjevši da jeRim pao, predali su se i Goti s područja Samnia, Apulije i Calabrije. Tako je Belizar osvojio cijelu Italiju južno odJonskoga zaljeva do Rima i Samnija. Dalmaciju i Liburniju je već prije osvojio Konstancije. Želeći osvojiti i cijeluToskanu Belizar je zapovjedio Besu da osvoji Narnij i Perusiju što je ovome i uspjelo.Na to je Vitiges poslao vojsku u Dalmaciju pod vodstvom Asinarija i Uligisala, a s ostalom je vojskom krenuo naRim (15 000 konjanika i pješaka). U blizini Scardone Rimljani su se sukobili s Uligisom, a poraženi Goti su sesklonili u Burnum. Tamo su sačekali veliki broj barbara s Asinarijem na čelu te su svi krenuli na Salonu.Belizar je za to vrijeme zapovjedio Besu da zadrži potrebnu vojsku za obranu Toskane, a da s ostalim četama krenek Rimu prema kojem je krenuo Vitiges. Došavši s vojskom, Vitiges se smjestio u blizini mosta prekoTibera.Vojska koja je držala most vidjevši toliko Gota je pobjegla. Goti su provalili preko mosta. Njihovo daljnjenadiranje spriječili su Belizarovi konjanici te su se Goti povukli i utaborili u neposrednoj blizini rimskih zidina.Osamnaesti dan opsade Goti su ponovo navalili na rimske zidine (Prenestinska, Aurelijeva i Salarijska vrata), ali ihje tog dana, prema Prokopijevim podacima, poginulo 30 000.35